U Središnjem odjelu Gradske knjižnice Velika Gorica u subotu će se od 11 sati održati završnica natječaja Pišem ti pismo… natječaj za najpismo. Dobitnicima će biti podijeljena priznanja te nagrade Hrvatske pošte koja je bila suorganizator natječaja i Gradske knjižnice Velika Gorica. Ove godine nagrađena su tri pisma u kategoriji odraslih i četiri pisma u kategoriji dječjih/omladinskih pisama. Pohvale će dobiti još po tri natjecatelja iz svake kategorije. Na natječaj je pristiglo 57 pisama iz Rijeke, Dubrovnika, Osijeka, Delnice, Splita, Koprivnice, Trnovca Bartolovečkog, Rovinja, Sandrovca, Pule, Marije Bistrice, Zaboka, Siska, Varaždina, Ičića, Vinkovaca, Virovitice, Nove Gradiške, Belog Manastira, Samobora te iz Zagreba, Velike Gorice, Vukovine i Donje Lomnice.
Ovogodišnji se natječaj odvijao pod motom „Zaljubljeni Šenoa i druge ljubavi“ i to povodom 150 obljetnice upoznavanja književnika Augusta Šenoe i njegove supruge, Velikogoričanke Slave pl. Ištvanić. Prvo Augustovo ljubavno pismo Slavi datirano je 27. ožujka 1867., a njihova je prepiska ušla u povijest kao jedna od najemotivnijih i najljepših u hrvatskoj književnosti. Kao inspiracija za pisma natjecateljima je mogla poslužiti Šenoina ljubavna priča, ali su mogli pisati i nekim svojim ljubavima.
Dobitnici nagrada
Kategorija odrasli:
Najdraža moja, napisala ANA JAKOPANEC, Koprivnica
Draga Slavica, napisao MARO JOVIĆ, Dubrovnik
Draga moja ljubavi, napisao BODAN KRAJNC, Velika Gorica
Pohvaljeni u kategoriji odrasli:
Usputni prolazniče, napisala Đurđica Stuhlreiter, Osijek
Najdraži, napisala TAMARA BOBIĆ, Viškovo
Slatka gospo, napisala SLAVA ROSANDIĆ, Zagreb
Kategorija dječja/omladinska pisma:
Draga Sanja Polak!, napisla LUCIJA STIPIĆ, Velika Gorica
Draga moja vijerna Ljube!, napisala KARLA PRLIĆ, Velika Gorica
Moderni moj Romeo, napisala Ivana Perović, Beli Manastir
Pohvaljeni u kategoriji dječja/omladinska pisma:
Draga Slavice, ljubljena moja!, napisala PAULA PFEIFFER RIMAC, Velika Gorica
Škola ljubavi, napisala IVANA MARKEŠIĆ, Nova Gradiška
Srednja škola Delnice, ukupno devet pisma – skupna pohvala za sudjelovanje – Krešimir Troha, Marta Kaloper, Ema Bukovac, Ivan Janeš, Zvonimir Mrle, Ida Glad, Ana Radošević, Petra Kruljac, Patricia Petrović
Ove godine Knjižnica je dodijelila i posebnu nagradu za estetski najljepše pismo. Dobitnica je Lucija Žirović iz Velike Gorice za pismo ‘Dragi moj Auguste’.
Ogranak Seljačke sloge Buševec u nedjelju, 21. prosinca, organizira tradicionalni Božićni koncert kojim se obilježava 30. obljetnica njegova održavanja, a koncert će se s početkom u 18 sati održati u crkvi sv. Ivana Krstitelja u Buševcu.
Riječ je o manifestaciji koja se već tri desetljeća održava uoči Božića i koja je postala prepoznatljiv dio blagdanskog kulturnog života Buševca.
Svi zainteresirani pozvani su pridružiti se slavlju.
15. prosinca 2025. godine Muzej Turopolja na adresi Trg kralja Tomislava 1 u Velikoj Gorici do daljnjega zatvara svoja vrata za posjetitelje – stoji u obavijesti na službenoj stranici našega gradskog muzeja.
Naime, natječaj za obnovu zgrade nakon potresa bliži se kraju i uskoro počinje cjelokupna revitalizacija zgrade Muzeja. Osim građevinskih radova predviđen je i novi stalni postav nakon čega će Muzej zasjati novim sjajem.
Foto: Marija Vrbanus
Ostale lokacije – Kurija Modić Bedeković, Zavičajna zbirka Vukomeričkih Gorica i Etno kuća Šćitarjevo – otvorene su za posjete po dogovoru.
Muzejska suvenirnica bit će preseljena u prostor Interpretacijskog centra Muzeja Turopolja na adresi Šetalište Franje Lučića 15, gdje će se privremeno održavati i ostali programi Muzeja Turopolja.
Velikogorička novinarka Sandra Sarija u utorak 16. prosinca u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta održat će promociju svoje knjige “Velikogoričke priče” nastalu od priča koje piše o ljudima koje čine naš grad, njihovim sudbinama, postignućima i posebnostima.
Prvu priču Sandra je napisala povodom Dana grada 2022. godine o Juri Cundekoviću, kako kaže, „legendi naših zgrada“ a uslijedile su priče o Rojcu i ekipi, spiderman/vatrogascu Maksimilijanu, Buvljakušama, poštarici Anamariji, izviđačima…
Sada je odlučila predstaviti i prvo ukoričeno izdanje.
Umjetnička škola Franje Lučića održat će od 15. do 21. prosinca niz božićnih koncerata i plesnih predstava. Publika će u tri različita termina moći poslušati koncerte učenika u Dvorani Škole i Dvorani Galženica, dok će završni dan donijeti koncert ansambala te dvije izvedbe plesnog odjela u Dvorani Gorica. Sve manifestacije otvorene su za građane koji žele doživjeti rad i napredak učenika na kraju školske godine.
Ove godine škola najavljuje svoj dosad najopsežniji prosinački program, ukupno pet koncerata i tri plesne predstave. Glazbeni dio otvara se u ponedjeljak, 15. prosinca u 19:30 u Dvorani Škole, gdje će učenici izvesti prvi od dva koncertna programa. Drugi koncert slijedi dan kasnije u istom terminu i na istoj lokaciji. Glazbeni program seli se potom u Dvoranu Galženica, gdje će u četvrtak, 18. prosinca biti održana dva uzastopna koncerta, prvi u 18 sati, a drugi u 20 sati.
Završni dio programa održava se u nedjelju, 21. prosinca u Dvorani Gorica u Pučkom otvorenom učilištu. Dan počinje u 11:30 koncertom školskih ansambala, nakon čega slijede dvije izvedbe plesnog odjela pod nazivom “Božićna tvornica sreće” u 14 i u 16 sati.
Jedan od najvećih projekata u gotovo stogodišnjoj povijesti Hrvatske radiotelevizije, uskoro će ugledati svjetlo dana.
Projekt Dioklecijan, koji obuhvaća dva odvojena projekta: dugometražni igrani film “Diocles” i hibridnu dokumentarno-igranu seriju “Prvi Splićanin”, predstavlja ekranizaciju Dioklecijanovog života, a kojeg je utjelovio glumac Amar Bukvić.
Dio scena sniman je i u Kurilovcu u Velikoj Gorici (o čemu smo pisali članak OVDJE, uz ekskluzivne fotografije) te u Dioklecijanovoj palači u Splitu, u studiju HRT-a, Dalmatinskoj zagori i u Ježeviću kod Vrlike.
Vani je i trailer koji najavljuje megafilmski spektakl:
Prema komentarima gledatelja, ovo značajan pomak u hrvatskoj filmskoj produkciji, stoga jedva čekamo da stigne na velika platna početkom 2026. godine.
Projekt je poseban i po tome što je za potrebe snimanja izrađeno oko 1.000 kostima, dijalozi su na izvornom, kolokvijalnom latinskom jeziku, no kako je redatelj Božidar Domagoj Burić istaknuo, posebnost jepriča o vjerojatno najvažnijoj osobi s naših prostora i način na koji je ispričana.
U filmu Diocles glume Nataša Janjić Medančić, Slavko Sobin, Krešimir Mikić, Marko Cindrić, Marinko Prga, Dragan Despot, Nikola Baće, Dušan Bućan te Anja Šovagović Despot, a cameo ulozi je pjevač TBF-a Mladen Badovinac koji u serijiPrvi Splićanin ima glavnu ulogu prezentera.
Dioklecijan je bio rimski car koji je vladao od 284. do 305. godine, a nama je najpoznatiji po palači u Splitu u kojoj je boravio nakon povlačenja s prijestolja 305. godine.