Zagrebačka županija i Velika Gorica prošle su godine bile među hrvatskim predvodnicima po broju novih tvrtki, pokazuje analiza podataka Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije o otvorenim i zatvorenim poduzećima u 2025. godini. Kako prenose Župan.hr i Gradonačelnik.hr, u županiji je otvoreno nešto više od tisuću poduzeća, dok je Velika Gorica dobila oko 230 novih tvrtki, čime se svrstala među deset gradova s najviše novih registracija.

Na razini Hrvatske prošle godine otvoreno je oko 13.500 poduzeća, što je manje nego 2024. godine. Ipak, broj otvorenih bio je veći od broja zatvorenih, pa je ukupni saldo ostao pozitivan.

Usporedba s razdobljem prije pet godina pokazuje da je trend ipak bolji, tj. u odnosu na 2021. otvoreno je više novih poduzeća.Velika Gorica se posebno ističe po razlici između otvorenih i zatvorenih tvrtki. Grad je prošle godine imao oko 127 poduzeća više otvorenih nego zatvorenih, što je jedan od najboljih rezultata u Hrvatskoj.

Po tom pokazatelju Velika Gorica je treća u državi, odmah iza Splita i Zadra.

Podaci pokazuju da je Velika Gorica u odnosu na 2021. godinu otvorila oko 50 poduzeća više, što znači da se rast poduzetničke aktivnosti nastavlja.

I dok je na državnoj razini vidljiv pad u odnosu na godinu ranije, Zagrebačka županija i Velika Gorica ostale su među sredinama koje i dalje imaju snažan poduzetnički tempo.

Vlada je danas u saborsku proceduru poslala prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obrtu kojim želi olakšati poslovanje obrtnicima, smanjiti dio njihovih troškova i modernizirati sustav strukovnog obrazovanja. Među važnijim novostima su niži komorski doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori, uvođenje obiteljskog obrta te jasnije definirana prava obrtnika nakon odlaska u mirovinu.

Kako piše Poslovni.hr, jedna od ključnih promjena odnosi se na komorski doprinos. Prema prijedlogu, stopa bi se smanjila s dosadašnja dva na 1,5 % osnovnog osobnog odbitka, što bi obrtnicima trebalo donijeti niže mjesečne izdatke.

Uz to, zakon predviđa i jasnije uređenje Majstorske škole kao javne ustanove koja bi provodila programe obrazovanja i usavršavanja za obavljanje obrta. Osnivač bi bila Hrvatska obrtnička komora, uz mogućnost uključivanja više osnivača, a cilj je brže osposobljavanje mladih za tržište rada i modernizacija cjeloživotnog obrazovanja.

Novost je i institut obiteljskog obrta. Obrtnicima bi u poslu mogli pomagati članovi kućanstva bez zasnivanja radnog odnosa, čime se želi potaknuti obiteljsko uključivanje u posao i lakše očuvanje obrta kao tradicije. Također, prijedlog donosi i promjene vezane uz nasljeđivanje obrta. Nakon smrti obrtnika, nasljednici koji žele nastaviti posao mogli bi to učiniti bez obveze ispunjavanja posebnih uvjeta poput stručne spreme ili položenog majstorskog ispita. Time bi se, između ostalog, olakšalo i imenovanje privremenog poslovođe dok traje ostavinski postupak.

Izmjenama se dodatno precizira i pravo obrtnika koji su otišli u mirovinu. Prema prijedlogu, moći će nastaviti obavljati registriranu djelatnost bez obustave isplate mirovine, što bi trebalo omogućiti dulji ostanak na tržištu rada i zadržavanje kvalitete usluga i proizvoda.

Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske objavilo je 5. svibnja Javni poziv za poticanje poduzetništva u kulturnim i kreativnim industrijama u 2026. godini, kojim će dodjeljivati bespovratna sredstva poslovnim subjektima iz četiri područja, izvedbenih umjetnosti, književno-nakladničke i knjižarske djelatnosti, vizualnih umjetnosti te audiovizualnih djelatnosti. Prijave se podnose isključivo elektronički, a poziv je otvoren do 5. lipnja u 17 sati.

Poseban naglasak stavljen je na projekte koji donose unaprjeđenje poslovnih modela, povećanje prihoda i konkurentnosti, kao i poboljšanje procesa proizvodnje i distribucije kulturno-umjetničkih sadržaja.

Ovaj poziv, ističu iz Ministarstva, nadovezuje se na raniju investiciju „Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija“ iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kroz koju je sektoru dodijeljeno više od 35 milijuna eura. Ujedno predstavlja nastavak programa poticanja poduzetništva koji se provodio do 2022. godine.

Više informacija dostupno je ovdje.

Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj u ožujku 2026. realno je porastao za 0,9 % u odnosu na veljaču, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najveći rast zabilježen je u prodaji motornih goriva i maziva, koja je na mjesečnoj razini skočila za 6,4 %. Rastu je pridonijela i trgovina neprehrambenim proizvodima (bez goriva), gdje je promet povećan za 2,4 %. S druge strane, promet od prodaje prehrambenih proizvoda u ožujku je pao za 0,8 % u usporedbi s prethodnim mjesecom.

U usporedbi s ožujkom prošle godine, kalendarski prilagođeni promet u trgovini na malo realno je porastao za 3,3 %.

Najveći godišnji rast ostvaren je u prodaji neprehrambenih proizvoda (osim goriva), gdje je promet porastao za čak 8 %. Pozitivan trend bilježi i sektor hrane, pića i duhanskih proizvoda, s rastom od 3,1 %. Ipak, prodaja motornih goriva i maziva na godišnjoj je razini pala za 4,7 %, što pokazuje da se tržište u tom segmentu kreće u suprotnom smjeru u odnosu na ukupni trend.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna neto plaća u Hrvatskoj za veljaču 2026. iznosila je 1.527 eura. U odnosu na siječanj to je rast od 1,1 %, dok je realno povećanje iznosilo 0,8 %. Prosječna bruto plaća u veljači bila je 2.139 eura, što je u odnosu na prethodni mjesec nominalno više za 1,2 %, a realno za 0,9 %.

Na godišnjoj razini rast je još vidljiviji. Prosječna neto plaća bila je 7,8 %veća nego u veljači prošle godine, dok je realni rast iznosio 3,9 %. Bruto plaće su u istom razdoblju porasle nominalno 8,9 %, a realno 4,9 %.

Medijalna neto plaća iznosila je 1.282 eura, što znači da je polovica radnika primila manje, a polovica više od tog iznosa. U odnosu na siječanj medijan je pao za 1,7 %, ali je u odnosu na prošlu godinu porastao za 9,1 %.

Medijalna bruto plaća u veljači iznosila je 1.750 eura, što je mjesečno manje za 2,2 %, dok je na godišnjoj razini veća za 10,5 %.