Povežite se s nama

Vijesti

Zahvaljujući Tomislavu egzotični gušteri i zmije žive i u Čičkoj Poljani

Njegovo golemo znanje i iskustvo donijeli su mu posao iz snova – u zagrebačkom ZOO-u radi kao timaritelj za otrovne životinje

Objavljeno

na

Obitelj Šarić iz Čičke Poljane živi s neobičnim životinjama. Njihovi ljubimci su bradate i vodene agame, leopard i dnevni gekoni, afrički debelorepi gekoni, crveni tegu, kukuruzne zmije, poljarice i par pitona. Tomislav oduvijek voli egzotične životinje, godinama ih je skupljao i uzgajao, a u jednom trenutku imao ih je više od 150. Sada ih je 30-ak, ali za one kojima se kosa diže na glavi i od same pomisli na zmiju ili se naježe na ideju da dotaknu guštera – i to je previše. Egzotične životinje definitivno nisu za svakoga, ali ako, poput Tomislava, uživate u prekrasno uređenim terarijima u kojima ćete vidjeti zanimljive guštere iz različitih dijelova svijeta, zasigurno ste već bacili oko na neke od njegovih životinja.

– Nekad je bilo puno više toga, ali se sada malo smanjilo zbog ovog mališana (1.5-godišnji sin Jakov, op.a.) jer više nemamo mjesta u njegovoj sobi. Nekada sam u našoj spavaćoj sobi imao regal samo sa zmijama. Tamo je bilo preko 200 zmija – priča nam 33-godišnji Tomislav koji je svoje prve zmije kupio kada se iz Zagreba s obitelji preselio u Čičku Poljanu, tamo negdje 1997.

Tomislav Šarić iz Čičke Poljane uzgaja egzotične životinje. Foto: Vanj Stanojević/Cityportal.hr

– Još kao klinac sam zavolio egzotične životinje. Kad sam kupio prvih par zmija od prijatelja iz Zagreba roditelji su malo ‘gunđali’ da ne nosim to u kuću, ali malo po malo broj životinja je rasao. Par mjeseci nakon zmija nabavio sam i prve guštere. Neko vrijeme sam imao u prostoriji, koja je sada garaža, složene terarije. Nažalost, oni su 2010. otišli u poplavi. Morali smo i sve životinje iseliti. Dio ih je, nažalost, i uginuo. Bila je dosta hladna voda jer je bila kasna jesen. Nakon toga neko vrijeme nisam ništa nabavljao, a onda sam polako počeo tu gore na katu. U podrumu sad više nema životinja, sve je tu gore – ispričao je ovaj veterinarski tehničar koji sam radi sve nastambe za svoje životinje – terarije i akvarije, a uzgaja i biljke koje krase životni prostor njegovih gmazova te patuljaste kozice koje su ukras akvarija.

Osim toga, kako bi si osigurao i konstantnu i najpovoljniju opskrbu, jer u trgovinama za kućne ljubimce često je nestašica, Tomislav sam uzgaja i hranu za svoje životinje – crve, skakavce, žohare i miševe.

– Meni je kod ovih životinja posebno to što nisu pitome kao mačke i psi. Nije to za svakoga. Većina ljudi se ježi od toga, ali mislim da je to onaj biblijski strah od takvih životinja, a ne realan strah. Slikaju se ljudi sa zmijama, pa poslije komentiraju da nije to tako strašno ili ‘da sam znala probala bi i prije’. Većina ljudi ni ne zna zašto se boje. I roditelji im govore kada vide zmiju da ne idu blizu, a u principu zmija može nanijeti manje štete nego da dijete vani pas ugrize – priča Tomislav čiji sin zasigurno nikada od svojih roditelja neće čuti upozorenje da ne prilazi zmijama ili gušterima.

Tomislav Šarić iz Čičke Poljane uzgaja egzotične životinje. Foto: Vanj Stanojević/Cityportal.hr

Pa tako ni maleni Jakov nema straha od njih. Uživa maziti guštere, a nekoliko njih živi u i njegovoj sobi. Jako se voli za njih brinuti, kažu njegovi roditelji, a svoje ‘gugije’ hrani cvrčcima i zelenom salatom.

– Dešavalo se da pobjegnu. Imali smo prošle godine u ljeto jednu zmiju koja se taman bila okotila i imala je 14 mladih. Bili su u Jakovljevoj sobi, ali on tada još nije išao u nju. No, taj put je ušao za nama. Ostao je dvije-tri minute duže unutra i odlijepio vrata terarija. Idući dan kad sam ušao u sobu u terariju su bile dvije zmije od njih 14. Trebalo nam je par dana da ih sve nađemo. Morali smo raskopati ormare kako bi ih pronašli – prisjeća se naš ljubitelj egzotičnih životinja i dodaje kako životinje zapravo ne mogu izaći iz svojih nastambi, ukoliko se vrata dobro zatvore.

Tomislav Šarić iz Čičke Poljane uzgaja egzotične životinje. Foto: Vanj Stanojević/Cityportal.hr

– Jedna zmija je mami pala na glavu. Bila je već veća, sigurno je imala skoro 1,5 metar i nisam dobro zatvorio terarij pa je pobjegla dok sam bio na poslu. Mama je došla nešto raditi i sa zavjese joj je na glavu pala zmija. Bila je cijeli dan u strahu – priča nam Tomislav.

Njegovo golemo znanje i iskustvo u brizi za egzotične životinje prepoznali su i drugi stručnjaci. Kada je prije pet godina dobio posao višeg timaritelja za otrovne zmije u zagrebačkom Zoološkom vrtu, bilo je to ostvarenje njegovih snova. Do tada je ovaj veterinarski tehničar radio u pet shopu i uzgajao svoje životinje kod kuće.

– Od početka radim s otrovnim životinjama, zmijama, gušterima i ribama. Zapravo sam timaritelj za sve otrovno. Tome sam se nadao i čekao sam taj posao. To je upravo ono što sam htio raditi. Osim toga, radim i akvaristiku, s morskim i slatkovodnim ražama i svim ostalim što ima veze s akvarijima. Kad radiš s otrovnim životinjama moraš biti čist u glavi. Ako se ne osjećaš dobro, taj dan nemoj ići kod njih. Pusti ih, jedan dan im neće biti ništa – priča Tomislav koji se u ZOO-u brine za hranjenje životinja, uređivanje njihovih nastambi, priprema ih za hibernaciju i parenje, brine za mladunce…

Tomislav Šarić iz Čičke Poljane uzgaja egzotične životinje. Foto: Vanj Stanojević/Cityportal.hr

Budući da toliko zna o ovim vrstama životinja, lako će objasniti zašto su dobri kućni ljubimci. Naravno, za one koji ih se ne boje.

– Danas ljudi imaju sve manje vremena i za sebe, a ovi ljubimci ne zahtijevaju puno vremena. Ne morate ih voditi u šetnju i maziti. Niti jedan od ovih ljubimaca neće pokušati ugristi, može se izvaditi van i eventualno pomaziti s njim, makar su to male životinje, egzotične, nisu naviknute na takav pristup, pa to ne treba prečesto raditi. Pozitivno je i što nema alergija jer nema perja, prašine i dlaka. Zapravo bi jako veliki broj ljudi mogao imati takve životinje, samo da se probije taj strah. Nema toliko brige koliko za psa ili mačku i nećete doći doma popodne i naći razbacane stvari po stanu, izgrižene tenisice, dlake na kauču… Oni su u terariju i to je njihov životni prostor – objašnjava Tomislav i dodaje kako gušteri i zmije nemaju miris.

Tomislav Šarić iz Čičke Poljane uzgaja egzotične životinje. Foto: Vanj Stanojević/Cityportal.hr

– Izmet se jedini može osjetiti, ali kod pustinjskih životinja se to jako brzo osuši i uopće se ne osjeti, čak da netko to i ne počisti tjedan ili dva. Zapravo se jednom tjedno treba čistiti, u usporedbi sa psom ili mačkom je to malo. Zmije mogu bez problema 10 dana ostati doma dok ste na godišnjem, samo je bitno da imaju dovoljno vode i da im je temperatura ok, hranu ne trebaju – objašnjava.

Foto: Tomislav Šarić

Također, terarije u kojima stanuju ove životinje može se jako lijepo urediti, u njima može biti i različito živo bilje. Unutra je posebna mikroklima, a za svaku životinju se trebaju napraviti posebni uvjeti.

– Svaki terarij je drugačiji. Na primjer, vodene agame su iz Azije, a leopard gekon iz Saudijske Arabije, tegu je iz Južne Amerike. Dolaze s različitih strana svijeta i sve to zahtijeva i određenu količinu vlage i temperaturu i uvjete – kaže Tomislav koji svo znanje o gmazovima ima u ‘malom prstu’.

Tomislav će nastaviti u Čičku Poljanu dovoditi egzotične životinje, a možda će baš zahvaljujući njemu i Turopoljci shvatiti o kakvim se zanimljivim stvorenjima radi te da je strah od njih zapravo bezrazložan. Ono što ove životinje pak mogu biti jest nezahtjevni i zanimljivi kućni ljubimci, čija će nastamba u svakom domu napraviti zanimljiv egzotični kutak.

Foto: Tomislav Šarić

Obrazovanje

STIPENDIJE GRADA Podršku je dobilo ukupno 70 učenika i studenata

Ačkar: “Nemojte da fakultet bira vas, vi birajte fakultet”

Objavljeno

na

Objavio/la

Velikogorički učenici i studenti danas su u Pučkom otvorenom učilištu preuzeli godišnje ugovore o stipendiranju, putem kojih Grad Velika Gorica za učenike isplaćuje 100 a za studente 165 eura mjesečno. 

-Povećali smo stipendije prema svim kriterijima i drago mi je da ih je 20 više. Uvijek kad imamo dodjele sjetim se kad sam i sam bio profesor, tih interakcija s učenicima i njihova pitanja koja su ih mučila – kako dalje, koji fakultet upisati i kako se ostvariti da radimo ono što volimo i imamo mogućnosti da to i ostvarimo. Što god radite trudite se biti najbolji u tome. Nemojte da fakultet bira vas, vi birajte fakultet, što znači da ostvarite ocjene s kojima ćete moći sami birati svoju budućnost – ohrabrio je okupljene učenike i studente gradonačelnik Krešimir Ačkar. 

Dodajmo kako stipendiju Grada ove godine dobiva 35 učenika i 35 studenata. 

-Zahvaljujem se našem gradonačelniku što je i ove godine odlučio nagraditi  znanje velikogoričkih učenika i studenata, a hvala i na ovim divnim riječima, puno znače i velika su motivacija za nastavak našeg učeničkog i akademskog putovanja – poručio je u ime svih stipendista Ante Butorac, maturant velikogoričke Gimnazije. 

FOTO galerija:

 

FOTO: Marija Vrbanus

Nastavite čitati

Vijesti

Mini advent u Kurilovcu: šetnica se pretvara u Božićnu bajku

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto:Pexels/Laura James

U subotu, 20. prosinca, održava se “Božićna bajka u Kurilovcu”, mini advent namijenjen djeci i odraslima, s početkom u poslijepodnevnim satima, a središnji trenutak bit će dolazak Djeda Božićnjaka u 14.30 sati. Događaj organiziraju Gradska četvrt Kurilovec i Malonogometna ekipa Kurilovec, uz glazbeni i folklorni program te prigodnu blagdansku ponudu.

Blagdansku atmosferu upotpunit će toplo kuhano vino i čaj, kao i kobasice i hrenovke, u organizaciji Etno udruge Kurilovec, a za najmlađe su pripremljeni i pokloni.

Sve će se odigrati na Kurilovečkoj šetnici koja će biti i službeno otvorena.

Za glazbeni i scenski dio programa zaduženi su Folklorni ansambl Šiljakovina te DJ F9, koji će se pobrinuti da se na šetnici zadrži dobra energija i nakon službenog dijela programa.

Foto: Volim svoj Kurilovec/FB

Nastavite čitati

CityLIGHTS

RECEPT Fritule za adventske škrtice

Objavljeno

na

Cijena mjerice fritula na adventskim štandovima znatno je viša nego u trgovini, a veća “dubai” verzija košta gotovo dvostruko više od standardne.

Ovisno o gradu, cijene se kreću od 5 do 11 eura po mjerici, što je OK za jednom probati, no ako želimo uživati u ovoj zimskoj poslastici češće, cifra se „nabere“.

Tako da se vraćamo onoj „sam svoj majstor“ i nagovaramo vas na pripremu fritula doma!

Ispadne da za 4 osobe imate fritule za manje 4 od eura!


RECEPT FRITULE:

2 jogurta

2 jaja

1 vrećica praška za pecivo

2 vrećice vanilin šećera (1.5 eura cca )

4 žlice šećera

10 žlica oštrog brašna

10 žlica glatkog brašna

korica jednog limuna

Pola litre ulja za prženje

šećer u prahu

Fritule oblikujte pomoću dvije žličice i spuštajte ih u zagrijano ulje.

Dobar tek! 🙂

Nastavite čitati

Gospodarstvo

PANEL Identitet grada: tko smo i kamo idemo?

Identitet se gradi dugoročno. Sadržajem, infrastrukturom i ljudima koji ovdje žive – poručio je gradonačelnik.

Objavljeno

na

Objavio/la

U organizaciji Grada Velike Gorice i Motus Medije, danas je Poduzetničkom inkubatoru u sklopu konferencije „VG30 – Pogled u budućnost“ održana panel rasprava „Identitet grada: tko smo i kamo idemo?“.

Panelisti, osim gradonačelnika Krešimira Ačkara, bili su prof. dr. sc. Božo Skoko iz Millenium promocije & Sveučilište Algebra Bernays, Maša Ivanov iz agencije Bruketa & Žinić, Ivana Alilović, direktorica TZ Zagrebačke županije i Maja Toth, direktorica TZ Velike Gorice.

Foto: Sanjin Vrbanus

Sudionici su istaknuli urbano-ruralni karakter, tradiciju Turopolja i kvalitetu života kao ključne elemente identiteta.  

Identitet grada nije marketinški projekt. Prije desetak godina bili smo percipirani kao grad u sjeni Zagreba, a danas smo pokretač trendova u Zagrebačkoj županiji. Identitet se gradi dugoročno. Sadržajem, infrastrukturom i ljudima koji ovdje žive – poručio je gradonačelnik.

Foto: Sanjin Vrbanus

Uz činjenicu da je Velika Gorica kolijevka kravate, direktorica Turističke zajednice Maja Toth istaknula je podršku Grada u projektima. 

-Bez te podrške nema ni turističke priče, a mi smo svoj put već odabrali. To je spoj ruralnog i urbanog. Uz centralni urbani dio, imamo i bogatu okolicu grada, sakralno graditeljstvo i cikloturizam, te bogatu povijesnu baštinu – rekla je Toth. 

Foto: Sanjin Vrbanus

-Velika Gorica je grad koji se vrlo brzo širi i to trebaju pratiti turistički sadržaji. Sama činjenica da Plemenita opčina turopoljska ove godine obilježava 800 godina postojanja govori o povijesnom značaju koji treba naglasiti i isticati – smatra direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije, i sama Velikogoričanka. 

Foto: Sanjin Vrbanus

Nastavite čitati

Moja županija

Skupština donijela povijesni Proračun – najveći dio ide za odgoj i obrazovanje

Zagrebačka županija je najuspješnija županija po povlačenju sredstava za školstvo iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a riječ je o 16 školskih objekata za koje je osigurano 88,4 milijuna bespovratnih sredstava.

Objavljeno

na

Na svojoj 4. Sjednici članovi županijske Skupštine većinom glasova prihvatili su Proračun Zagrebačke županije za 2026. godinu. 

Proračun za iduću godinu veći je za 32,59 posto u odnosu na Izmjene i dopune proračuna za 2025. godinu i iznosi gotovo 427 milijuna eura. 

-Proračun je rekordan i razvojan, što je u skladu sa najrazvijenijom županijom u Republici Hrvatskoj. U njega je utkano sve ono što se radi na području županije koja je ujedno ocjenjena i najboljom po povlačenju sredstava za školstvo iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a riječ je o 16 školskih objekata za koje smo dobili 88,4 milijuna bespovratnih sredstava – rekao je predsjednik županijske Skupštine Mato Čičak. 

Izvorni proračun, s kojim Županija realno raspolaže, također je veći za 59,62 posto u odnosu na Izmjene i dopune proračuna za 2025. godinu i on iznosi nešto više od 252,7 milijuna eura. 

-Naša županija nikad nije imala veći Proračun a značajna povećanja ima u svim područjima. Najveći dio sredstava, kao i proteklih godina, izdvojen je za odgoj i obrazovanje – 114,5 milijuna eura – naglasio je zamjenik župana Ervin Kolarec. 

U idućoj godini je 11 milijuna na raspolaganju za energetsku obnovu škola i domova zdravlja, poduzetnici će dobiti 2,5 milijuna, za povećanje energetske učinkovitosti 550 tisuća eura, za infrastrukturu i gospodarske zone gradova i općina 800 tisuća, za poljoprivredu stiže bespovratnih 1,4 milijuna, a za ruralni razvoj milijun eura.  

Također, u Proračunu je, među ostalim, osigurano i 3 milijuna eura za izgradnju Centra za starije osobe u Velikoj Gorici te dodatnih 3 milijuna za zdravstvo i socijalnu skrb. 

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno