Povežite se s nama

Gospodarstvo

Za stambene zgrade osigurano milijun eura donacija

Objavljeno

na

2015. godina čije posljednje dane upravo odbrojavamo, ostat će upisana zlatnim slovima u poslovnoj kronologiji i retrospektivi najvećeg i najstarijeg gradskog upravitelja stambenim zgradama, velikogoričkog Gradskog stambenog gospodarstva. Društvo koje je 1997. godine osnovano pod okriljem “novorođenog” Grada Velike Gorice, punih 18 godina skrbi o, kako mu to i samo ime govori, stambenom gospodarstvu na području turopoljske metropole. A stambeno gospodarstvo Grada koji je na dan svoje zaštitnice, Svete Lucije, upravo proslavio svoj 20.-ti rođendan, čini više od tristo stambenih i stambeno-poslovnih zgrada i ulaza smještenih u užem središtu Grada te njih dvadesetak na području Velike Mlake, Vukovine, Turopolja i Male Bune.
Od ukupnog postojećeg stambenog fonda, GSG Velika Gorica upravlja sa približno 95% objekata kolektivnog stanovanja. U samom društvu ne skrivaju zadovoljstvo zbog zadržavanja vodećeg i dominantnog statusa u području upravljanja stambenim zgradama, nadasve u situaciji kada se na otvorenom upravljačkom tržištu pojavljuje sve više konkurenata. U društvu isto tako vjeruju i nadaju se da će upravo rezultati ostvareni tijekom 2015. godine doprinjeti daljnjem zadržavanju pa i učvršćivanju ovakvog statusa. –To se prije svega odnosi na rezultate vezane uz područje energetske učinkovitosti zgrada koji su ostvareni pravovremenim i stručno elaboriranim prijavama na natječaje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Tako je za energetski pregled i ishođenje certifikata koji su oslikali i potvrdili trenutno energetsko stanje 11 zgrada, Fond izdvojio 37.710,00 kuna. Za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije završen je postupak za 14 zgrada za koje je odobreno 337.790,00 kuna, a u završnoj je fazi postupak za još tri zgrade. Najveća donacija od strane Fonda ostvarena je za potrebe izvođenja samih radova energetske obnove, koji će u 4 zgrade biti sufinancirani sa 4.524.483,41 kune. – rekao je direktor GSG-a Tomislav Landeka.

Respektabilna su svakako i sredstva odobrena za nabavu i ugradnju uređaja za mjerenje potrošnje toplinske energije u iznosu 2.594.982,08 kuna, a ista su u javnom pozivu na koji su prijavljene 24 zgrade, odobrena za sve njih 24. Osiguranjem ovih sredstava, sufinancirana je ugradnja navedenih uređaja u ukupno 2.200 stanova odnosno na ukupno 8.635 radijatora.
Iz navedenih činjenica proizlazi da je ukupni iznos nepovratno doniranih sredstava, dijelom već investiranih i ugrađenih, a dijelom namjenski osiguranih za potrebe suvlasnika stambenih zgrada na području našega Grada ukupno  7.494.965,22 kune. Nastavak ovakve priče, odnosno daljnje sudjelovanje na natječajima i javnim pozivima Fonda, sa istim ili sličnim rezultatima kako je to bilo ove, slijedi i u 2016. godini, najavljuju iz GSG-a Velika Gorica.

Gospodarstvo

Rekordan broj novih majstora! U 2025. godini položeno čak 900 ispita

Broj novih majstora raste treću godinu zaredom, a najviše ih dolazi iz tehničkih i ugostiteljskih zanimanja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

U 2025. godini u Hrvatskoj je položeno 900 majstorskih ispita, čime je nastavljen trend rasta broja novih majstora. Prema podacima Hrvatske obrtničke komore (HOK), godinu ranije položena su 884 ispita, a 2023. njih 777.

Najviše novih majstora dolazi iz zanimanja elektroinstalatera, frizera, autoservisera, automehaničara, kuhara te vodoinstalatera i instalatera grijanja i klimatizacije.

Osim majstorskih ispita, u 2025. godini položena su i 1.062 ispita o stručnoj osposobljenosti, najviše u zanimanjima priprematelja jednostavnih jela i slastica, masera, keramičara, poslužitelja jela i pića, cvjećara-aranžera te vulkanizera. I u ovom segmentu bilježi se rast u odnosu na prethodne dvije godine. 2024. položeno je 971, a 2023. godine 770 ispita.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Obrtnici mogu raditi i u mirovini bez zatvaranja obrta – stižu izmjene zakona

Ministar gospodarstva najavio je promjene koje bi starijim obrtnicima omogućile nastavak rada uz mirovinu te smanjenje dijela nameta.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: unsplash.com

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar najavio je novi Zakon o obrtu kojim bi se obrtnicima omogućilo da i nakon 65. godine nastave raditi bez gašenja obrta. Mjera je povezana s odlukom Vlade prema kojoj od 1. siječnja 2026. umirovljenici mogu raditi puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine, dok ostaje i opcija rada na pola radnog vremena uz punu mirovinu.

Kako piše Mirovina.hr, promjene dolaze nakon nezadovoljstva dijela obrtnika koji su upozoravali na nepovoljniji položaj u odnosu na vlasnike trgovačkih društava.

Mogućnost nastavka rada odnosi se i na osobe koje obavljaju profesionalnu samostalnu djelatnost, kao i na roditelje njegovatelje, njegovatelje prema propisima socijalne skrbi, udomitelje te osobe koje pružaju pomoć i njegu hrvatskim ratnim vojnim invalidima.

Uz to, najavljeno je i smanjenje opterećenja za obrtnike, uključujući niže doprinose te uklanjanje dijela administrativnih i financijskih prepreka.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Koliko je jaka poduzetnička scena u Zagrebačkoj županiji?

17.467 registriranih i 13.281 aktivnih pravnih osoba na kraju 2025.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Zagrebačka županija ponovno se svrstava među ključne poticatelje razvoja gospodarstva Republike Hrvatske.

Prema podacima s kraja prošle godine, najviše trgovačkih društava, obrta i slobodnih zanimanja, odmah nakon Grada Zagreba, bilježe Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Istarska, Zagrebačka, Osječko-baranjska te Zadarska županija, koje se izdvajaju kao vodeće gospodarske sredine u zemlji.

Udio veći od 5 % registriranih pravnih osoba ostvaruju Primorsko-goranska (7,8%), Istarska (7,2%) i Zagrebačka županija (6,8%), koje isti poredak drže i prema broju fizičkih osoba.

Važno je istaknuti kako je Zagrebačka županija na kraju prošle godine imala je 17.467 registriranih i 13.281 aktivnih pravnih osoba, uz gotovo 13 tisuća trgovačkih društava te više od 6.300 obrta i slobodnih zanimanja.

Prema strukturi vlasništva na razini županija, najveći udio subjekata u privatnom vlasništvu bilježi Grad Zagreb (87,7 %), potom Istarska (84,9 %) i Zagrebačka županija (84,5 %).

Trgovina na malo, Ostale uslužne djelatnosti i Građevinarstvo čine top tri djelatnosti u pogledu zastupljenosti registriranih i aktivnih subjekata. Slijede ih Prerađivačka industrija te Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Broj zaposlenih ponovno raste – HZMO objavio nove podatke za siječanj

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Hrvatska je ušla u 2026. s većim brojem zaposlenih nego ikad u posljednje tri godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koje prenosi Poslovni.hr,, krajem siječnja u evidenciji je bilo 1.719.851 osiguranik, što je rast od gotovo 15 tisuća u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Riječ je o povećanju od 0,86 % na godišnjoj razini, a još je izraženiji rast u odnosu na ranije godine. U usporedbi s krajem siječnja 2024. broj osiguranika veći je za više od 73 tisuće, dok je u odnosu na početak 2023. zabilježen skok od čak 115 tisuća osiguranih osoba.

Najveći broj osiguranika evidentiran je u prerađivačkoj industriji, gdje je registrirano gotovo 244 tisuće zaposlenih. Slijedi trgovina na veliko i malo s oko 237 tisuća osiguranika, građevinarstvo s više od 152 tisuće, dok se obrazovanje približilo brojci od 136 tisuća osiguranih osoba.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Inflacija na početku godine ubrzala – evo što je najviše poskupjelo

Novi udari na kućni budžet.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Cijene dobara i usluga u Hrvatskoj u siječnju su bile u prosjeku 3,4 % više nego prije godinu dana, pokazuju prve procjene Državnog zavoda za statistiku, dok su u odnosu na prosinac porasle za 0,3 %.

Najveći godišnji rast zabilježen je kod usluga, koje su skuplje čak 7,2 % u odnosu na siječanj prošle godine, što potvrđuje da upravo taj segment najviše gura ukupnu inflaciju.

Rast cijena bilježi se i kod energije, gdje je godišnja stopa porasta 3,7 %, dok su hrana, piće i duhan skuplji za 3 %. S druge strane, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije gotovo su na istoj razini kao lani, uz minimalni rast od 0,1 %.

Na mjesečnoj razini, u odnosu na prosinac, cijene su najviše porasle kod usluga, za 2,2 %, te kod energije, za 1,8 %. Hrana, piće i duhan poskupjeli su za jedan posto. Jedina kategorija koja bilježi osjetniji pad na mjesečnoj razini su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, koji su u siječnju pojeftinili za 3,4 %.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno