Gospodarstvo

Vratila se iz Njemačke i u Gorici ostvarila svoj san

Objavljeno

prije 8 godina

7. prosinca 2016.

Objavio/la

Odlazak mladih, obrazovanih ljudi iz Hrvatske u potrazi za poslom i boljim uvjetima života već dugo nije vijest. Ono što jest je kada se neki od njih vrate u domovinu. Maja Fabečić jedna je od njih, a nakon mukotrpnog šestomjesečnog ‘gastarbajterskog’ iskustva svoj životni san ispunila je u Velikoj Gorici. Maja još nema ni 30 godina, a vodi uspješnu poduzetničku priču u svom gradu.

“Iako mi je jedno od ranijih sjećanja iz djetinjstva ono kada sam s bakom bila kod jedne gospođe koja je šivala, nisam se nikada usudila pomisliti da bih imala svoj šivaći studio. Oduševilo me što je gospođa imala jastučiće s iglicama i punu prostoriju tkanina. Znala sam tada da želim raditi nešto takvo”, objašnjava Maja koja je šivati počela još kao djevojčica. Tada je izrađivala odjeću za lutke od starih pamučnih pelena, a u prvom razredu osnovne škole već je ‘iz glave’ sašila prvi ženski sako. Iz hobija, šivanje je postalo strast koja ju je odvela na Tekstilno-tehnološki fakultet.

“Već u srednjoj školi stekla sam dovoljno iskustva da mogu raditi popravke. Na fakultetu sam pak naučila puno o proizvodnji tekstila i zato danas dobro poznajem materijale te mogu savjetovati ljude što da naprave od neke tkanine”, kaže Maja, vlasnica Šivaćeg studija.

Međutim, posao u struci, kao ni mnogi njeni vršnjaci u Hrvatskoj, Maja nije mogla naći. U međuvremenu je radila svašta, od izrade skulptura od balona pa do dijeljena letaka. U istom razdoblju, njen dečko Josip radio je svakodnevno po cijele dane za minimalac.

“U jednom trenu smo shvatili da ovdje ništa nećemo moći napraviti, a nismo mogli ni dići kredit. Tako smo preko poznanstva otišli u Njemačku. Šefovi su nam bili Hrvati. No, raniji dogovori tu se uopće nisu ispoštovali. Nakon tjedan dana vidjeli smo kako stvari stoje, no znali smo da je svaki početak težak i nadali se da će se sve posložiti”, pojašnjava Maja i dodaje: “Nisu nas prijavili, nismo imali mirovinsko i zdravstveno, iako smo rekli da nam je to najvažnije. Da nam se bilo što dogodilo, cijelu plaću bi dali na liječenje. Bilo je tamo zabijanja noževa u leđa, smještanja, podmetanja, tračanja i tako dalje. Gotovo ilegalno si tamo, kao izbjeglica, a ruke su ti vezane ako nisi prijavljen”.

Maja i Josip nerijetko su radili i više od 12 sati, a ponekad i 16 sati na dan. Plaća je stizala u zaljepljenoj kuverti, a često bi nedostajalo po sto eura. Prekovremeni rad nije im bio plaćen.

“Kada je prošla ljetna sezona, gazda nas više nije trebao i prebacio nas je kod drugoga. Mislili smo da gore ne može, ali se ipak dogodilo. Opet su šefovi bili Hrvati. Rekli smo im da nam je prijava najbitnija jer smo kroz neko vrijeme htjeli iznajmiti stan i početi stvarati život u Njemačkoj. Naravno, to su nam i obećali”, kaže Maja.

Kada se nakon nekog vremena to nije dogodilo, Maja i Josip odlučili su razgovarati sa šefovima. Tu večer izbacili su ih na ulicu, a kako je 10-erosatni put do Hrvatske, nakon 12 sati rada u kuhinji, ipak bio prevelik zalogaj, noć su proveli kod jedinih dvoje prijatelja koje su na radu u Njemačkoj stekli.

“Pitali smo se što dalje. Užasno je bilo, slomila sam se i nisam vidjela izlaz. Što sad? Vratiti se u Hrvatsku, a od tamo smo otišli? Bilo nam je super u Njemačkoj kada smo imali slobodnog vremena i osjećala sam da bih tamo mogla živjeti”, kaže Maja i objašnjava kako posao nije bilo lako naći jer Hrvati iskorištavaju njemačke zakone kako bi izrabljivali radnike, a Nijemci zapošljavaju po preporuci.

“Nakon povratka je slijedila velika depresija. Osjećala sam kao da je život nekuda otišao i ja nisam mogla konce poloviti. Trebala mi je još godina dana da se izravnam. Tražila sam po cijele dane posao kod nas i slala molbe, ali nije bilo odgovora”, prisjeća se Maja i kaže: “Prilikom jednog obiteljskog ručka Josipov tata mi je preporučio da otvorim svoj salon i upalio mi se kliker”.

Od početka godine do ljeta, Maja je radila u kafiću i štedjela kako bi otvorila svoj Šivaći studio.

“Kad sam to odlučila bila sam jako uzbuđena i sad, nakon dugo vremena, imam cilj. Ta ideja o pokretanju svog posla je nešto što me diglo opet na noge i tu sam vidjela rješenje za sebe, a pogotovo ako želim ostati u struci”, oduševljeno priča Maja.

“Ljudi često kad dođu u Šivaći studio očekuju da će zateći neku staru šnajdericu i onda me pitaju da li ja uopće znam šivati. Često ostanu u čudu kad vide da sam mlađa osoba”, kroz smijeh priča Maja Fabečić i kaže kako je unatoč svim preprekama vođenja posla presretna zbog toga što je pokrenula svoj studio.

“Biti poduzetnik nije ništa tako specijalno zato što je to tako teško. U nekim momentima to je borba s vjetrenjačama, pogotovo kad se radi o papirologiji. Borba traje i dalje, posla ima i više od očekivanog. Meni je još teško jer sve radim sama. Puno je situacija koje ne možeš predvidjeti i rješavam ih kad se pojave, ali nije mi žao. Užasno mi je teško i naporno jer radim cijele dane i vikende, ali mislim da će se s vremenom sve posložiti”, iskrena je Maja, koja se nada kako će uskoro moći nekoga zaposliti kako bi se mogla posvetiti proizvodnji dječje i kućanske konfekcije te modnih dodataka.

“Zamislila sam svoju proizvodnju, od početka do gotovog proizvoda. Napravila bih svoj brend i posvetila se kreativnom stvaranju. Volim ja i popravke, pogotovo kad se radi o kvalitetnoj odjeći. Nisam u početku mislila da ću imati toliko popravaka, a konfekcija je bila tu da se potpomognem. Sad je ispalo da od popravaka ne stignem ništa drugo”, objašnjava Maja i kaže:”Željela bih i da ljudi više prepravljaju odjeću jer, osim što je jeftinije nego kupiti novi komad, to je i ekološki“.

Povezane teme:Maja Fabečić Šivaći studio šivanje

Gospodarstvo

U potrazi za naftom i plinom na goričkom području, evo u kojim naseljima će se provoditi istraživanje

Vlasnici zemljišta obuhvaćenih istraživanjem maju pravo na naknadu štete koja bi eventualno mogla nastati na njihovim poljoprivrednim kulturama.

Objavljeno

prije 2 mjeseca

23. rujna 2024.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Počinje provođenje 3D seizmičkih mjerenja koja će se odvijati na području Velike Gorice, a u svrhu pronalaženja potencijalnih ležišta nafte i/ili plina. Mjerenja će se izvoditi u nekoliko goričkih naselja, u Ogulincu, Buševcu, Turopolju, Rakitovcu, Poljani Čičkoj i južnom dijelu naselja Kuče.

Investitor je tvrtka Aspect Croatia koja je dobila dozvolu Vlade Republike Hrvatske, a izvođač radova je mađarska tvrtka Acoustic Geophysical Services s dugogodišnjim iskustvom na području Republike Hrvatske.

Trenutno su u tijeku radovi izmjere i postavljanje geofona nakon čega će se krenuti i samo snimanje. Mjerenje se izvodi metodom refleksivne seizmike koja se sastoji od emitiranja kratkotrajnih impulsa u podzemlje i registracije elastičnih valova nastalih pod njihovim utjecajem. Kao izvor seizmičkog vala uglavnom će se koristiti površinski izvor tzv. vibrator budući da na području mjerenja prevladavaju poljoprivredne površine. U područjima neprohodnim za vibratore i prekrivenim šumom kao izvor seizmičkog vala koristit će se eksploziv smješten u posebno načinjenoj bušotini.

Iz Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Grada obavještavaju vlasnike zemljišta obuhvaćenih istraživanjem da imaju pravo na naknadu štete koja bi eventualno mogla nastati na njihovim poljoprivrednim kulturama. Zahtjev za naknadu štete vlasnici zemljišta mogu predati u Upravni odjel za gospodarski razvoj, poljoprivredu i fondove Europske unije Grada Velike Gorice, Odsjek za poljoprivredu i ruralni razvoj, Šetalište Franje Lučića 15, Velika Gorica (soba 1). Za sve informacije možete se obratiti na broj telefona 091/5706-842 ili 01/6269-947.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Razmišljate o postavljanju solarne elektrane? Saznajte koji je najlakši put do njih

Predavanje u Velikoj Gorici će se održati 12. lipnja u Poduzetničkom inkubatoru

Objavljeno

prije 6 mjeseci

29. svibnja 2024.

Objavio/la

Matea Brenčić

Saznajte kako solarna elektrana jednoj obiteljskoj kući ili poslovnom objektu može pomoći smanjiti račune za struju, ali i kako je ugraditi na jednostavan i financijski isplativ način na jednom od predavanja “Najlakši put do solarne elektrane” koje organizira Zelena energetska zadruga (ZEZ) unutar Zagrebačkog prstena.

Na predavanjima ćete saznati kako izgleda proces i koji su uvjeti ugradnje solarne elektrane, kako se određuje snaga i visina investicije, koje su mogućnosti za sufinanciranje te druge korisne informacije na ovu temu. Ujedno će se predstaviti mogućnost sudjelovanja u grupnoj nabavi opreme solarnih elektrana kroz koju će ZEZ osigurati barem 15 % popusta na opremu solarne elektrane visoke kvalitete i podršku na svakom administrativnom i tehničkom koraku ugradnje solarne elektrane.

Raspored predavanja:

4. 6. – SESVETE od 18 sati u prostoru Udruge Zelene i plave Sesvete (Kelekova 2)

5. 6. – DUGO SELO od 18 sati u Kulturnom centru za posjetitelje (J. Zorića 5)

12. 6. – VELIKA GORICA od 18 sati u Poduzetničkom inkubatoru (Podložnica 6)

13. 6. – SVETA NEDELJA od 18 sati u Društvenom domu Strmec (Ulica Vladimira Nazora 13)

Samo u posljednjih godinu dana, broj solarnih elektrana u kućanstvima i tvrtkama u Hrvatskoj je narastao dvostruko. Zašto su se brojni građani počeli okretati solarnoj energiji, nije teško za razumjeti – uz solarnu elektranu, na godišnjoj razini može smanjiti račune za struju i do 80 %. Povrat ulaganju u solarnu elektranu može se očekivati za šest do osam godina, a proizvođači garantiraju maksimalnu učinkovitost solarnih panela barem 20-ak godina. Osim što je isplativo ulaganje, solarna elektrana je prilika za zaštitu od promjena i kriza na tržištu energije te podiže vrijednost nekretnine na koju je ugrađena.

Stručnjaci iz ZEZ-a su u nešto više od tri godine organiziranja besplatnih informativnih predavanja i aktivnosti o solarnoj energiji informirali više od 15 tisuća građana o solarnim elektranama te tako pomogli u korištenju solarne energije u kućanstvima i tvrtkama diljem Hrvatske.
Predavanje “Najlakši put do solarne elektrane” će održati ZEZ-ov stručni tim Alice Šebina, voditeljica podrške korisnicima u realizaciji solarnih elektrana i Svibor Jančić, specijalist za razvoj zajednice.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

FOTO Prezentacija uspješnih tvrtki u Srednjoj strukovnoj školi Velika Gorica

Objavljeno

prije 6 mjeseci

16. svibnja 2024.

Objavio/la

David Jolić