Poveži se s nama

CityLIGHTS

Vlado Mikulčić: Zaštitit ću sortu vina ‘Turopoljski škrlet’

Objavljeno

Na međunarodnoj izložbi vina ‘Vinodar 2016.‘ u Daruvaru, gorički vinar Vlado Mikulčić osvojio je zlatnu diplomu za svoj Turopoljski škrlet. To je ujedno i jedini škrlet kojem je stručna komisija od 15 članova dodijelila zlatno priznanje. Na ocjenjivanje je stiglo 168 uzoraka i to uglavnom vina iz prošlogodišnje berbe. Najbolje ocijenjeni Sauvignon je Badel 1862 Vinarije Daruvar sa 88 bodova, najbolje ocjenjeno suho mirno vino iz protekle berbe od nearomatičnih sorata je graševina OPG Mirko Crnković, a najbolje ocjenjena vina su Kutjevo d.d. Graševina ledeno vino 2012. i Kutjevo d.d. Graševina izborne berbe prosušenih bobica 2011. sa 92 boda.

 

Mikulčićev škrlet dobio je visokih 86 bodova. Ovo, međutim, nije jedino priznanje koje je gorički vinar dobio za svoju ‘kapljicu’. Posljednje vrijeme osvojio je najveće ovacije na ocjenjivanjima u Ludbregu, Čazmi, Kutini, Svetom Ivanu Zelini i Velikoj Gorici.

 

Vlado Mikulčić

 

„Moj trud ne samo u vinogradu u Vukomeričkim goricama nego i u podrumu, sada dolazi na naplatu. U dobrom rezultatu mi pomažu konstantne edukacije i studijska putovanja u druge regije, dok mi je prošle godine na ruku išla dobra vinogradarska godina. Naime, sva vina prošlogodišnje berbe pokazala su se izuzetno dobra“, kaže Vlado Mikulčić, inače predsjednik Udruge vinogradara i vinara Grozd i prvi čovjek goričkog Udruženja obrtnika.

 

Turopolje dobiva svoj brend

 

Za priznanja koja dobiva kaže da su rezultat mukotrpnog desetogodišnjeg rada na proizvodu kojeg želi zaštititi. Škrlet je, naime, autohtona sorta specifična za moslavačko vinogorje, dok Mikulčić intenzivno radi na zaštiti Turopoljskog škrleta. Ako će u tome uspjeti, goričko područje i Vukomeričke gorice dobit će poseban enološki značaj.

 

„Turopoljski škrlet je već brendiran. Na izložbe dolazim s nazivom vina Turopoljski, a sa sortom Škrlet. Proizvod je postao prepoznatljiv. Radim na tome da ta sorta postane zaštićena“, kaže Mikulčić.

 

Turopoljski škrlet ima specifičnu aromu. Kod vina te sorte naglašene su kiseline i dosta je osvježavajuće, osobito za vrijeme ljetnih vrućina. Vino sadrži i manje alkohola.

 

Turopoljski škrlet

 

O sorti Škrlet…

 

Autohtona je sorta Pokuplja i Moslavine, a kao kultivar manje zastupljen je i na području Prigorja. Istoznačnica za škrlet bijeli je ovnek žuti, ovnek slatki, škrlet tusti, škrtec, osukač ili maslec, itd. Po dozrijevanju spada u kasnije sorte tj. u 3. epohu. Trs škrleta bujnog je rasta, debele rozgve, solidne otpornosti na peronosporu i pepelnicu, neredovite rodnosti, a zbog slabije oplodnje sklon je osipanju cvata i rehuljanju grozda. Grozd je pak srednje velik, valjkasto piramidni i vrlo često s jednim ili dva krila. Žuto zelenkaste je boje tj. u punoj zrelosti osut crvenkastim mrljama. Zbog svoje rastresitosti dosta otporan na botrytis odnosno sivu plijesan. Vino je dobre kakvoće, svjetlo žućkasto-zelenkaste boje, harmonično i zaobljeno, lagano cvjetnog mirisa, s izraženom finom i nježnom, nenametljivom specifičnom sortnom aromom. Kao i kod većine bijelih vina temperatura serviranja je 10-12 stupnjeva Celzijevih, a preporuća se uz jela od bijelog mesa i tjestenine, sve vrste ribljih jela, kao i uz pikantna jela.

 

Vinogorje Vukomeričke gorice

 

Nalazi se u vinogradarskoj regiji Kontonentalna Hrvatska, podregija Pokuplje i po klimatskim značajkama spada u zonu humidne kontinentalne klime. Ovo prostrano vinogorje smješteno je na niskobrežuljkastom gorju Vukomeričkih gorica, južno od rijeke Save pa sve do Kupe. Vinogradi su u vlasništvu seljaka i građana, nevelikih parcela, uskog razmaka sadnje i tradicionalnog niskog uzgoja uz kolac. Posljednjih desetljeća vinogorje je značajno devastirano gradnjom vikendica, ali je to ponegdje rezultiralo poboljšanjem tradicionalnog i zastarjelog sortimenta i dovelo do uvođenja suvremenijih i produktivnijih uzgojnih oblika. Prema geološko-pedološkim karakteristikama preporučene i dozvoljene sorte su prije svega autohtona sorta škrlet bijeli, zatim graševina, pinot bijeli, pinot sivi, silvanac zeleni, rizvanac, sauvignon, rajnski rizling, traminac cveni, traminac bijeli, chardonay, dišeća ranina bijela, ranfol, šipelj, plavec žuti, muškat bijeli, muškat žuti, muškat ottonel, zelenac slatki, manzoni bijeli, moslavac, frankovka, portugizac crni, pinot crni, merlot, zweigelt, lovrijenac.Vina proizvedena u Vukomeričkim goricama uglavnom služe za kućnu potrošnju, pa je vinogorje zasad bez veće gospodarske vrijednosti. Međutim u zadnjih nekoliko godina zahvaljujući radu Udruge vinogradara i vinara Grozd Velika Gorica došlo je do znatnog napretka na području vinogradarstva i vinarstva vinogorja Vukomeričke gorice.

Preneseno iz Reportera

 

CityLIGHTS

FOTO: Produžen rok za završetak Energetske obnove kompleksa zgrada srednjih škola

Objavljeno

on

12.11.2020. Velika Gorica. Energetska obnova kompleksa zgrada srednjih škola – produžen rok za njen završetak. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Energetska obnova kompleksa zgrada srednjih škola u Velikoj Gorici započela je službeno u prosincu prošle godine kada je potpisan zapisnik o uvođenju izvođača radova u posao na energetskoj obnovi (09.12.2019.). Tim aktom zapravo je i zvanično označen početak na energetskoj obnovi zgrade Srednjoškolskog centra uključujući i sportsku dvoranu.

12.11.2020. Velika Gorica. Energetska obnova kompleksa zgrada srednjih škola – produžen rok za njen završetak. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Projekt ”Energetska obnova zgrade Srednje škole Velika Gorica” je projekt Zagrebačke županije i njegova ukupna vrijednost iznosi 30.817.443,78 kuna. Europska unija sufinancirala je projekt iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 15.155.068,10 kuna. Kompletan projekt trebao je biti realiziran do 09. prosinca 2020. godine, a krajnji rok je 22. veljače 2021. godine.

12.11.2020. Velika Gorica. Energetska obnova kompleksa zgrada srednjih škola – produžen rok za njen završetak. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Danas je Cityportal.hr dobio neslužbenu informaciju da je rok za završetak ovog projekta produžen za dva mjeseca, znači, do 09. veljače 2021. godine. Djelatnik jedne od tri škole (Srednja strukovna škola, Gimnazija i Ekonomska škola) pojasnio je da je trenutna dinamika obnove, koja obuhvaća kombinaciju građevinskih, strojarskih i elektrotehničkih mjera, takva da su prognoze o njenom završetku u veljači iduće godine posve realne. Završni radovi se sada izvode samo na sportskoj dvorani. Grijanje školske zgrade je regulirano, kao i potrošnja toplinske vode.

Galerija fotografija

Nastavi čitati

CityLIGHTS

FOTO: Svi sveti na Gradskom groblju

Objavljeno

on

01.11.2020. Velika Gorica. Svi sveti na Gradskom groblju. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Brojni Goričani su u jutarnjim i u popodnevnim satima sa zahvalnošću, molitvom i pijetetom jučer na svetkovinu Svih svetih na grobljima pohodili posljednja počivališta svojih najdražih. Svetu misu na Gradskom groblju u Velikoj Gorici, koja je održana pred velikim brojem vjernika (početak u 15 sati), celebrirao je vlč. Dragutin Kujavec. Zbog uvažavanja aktualnih epidemioloških mjera broj vjernika je bio ipak manji u odnosu na godine bez korona virusa.

01.11.2020. Velika Gorica. Svi sveti na Gradskom groblju. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Svi sveti (također Sesvete, Sisveti, Sisvete ili Svisveti) je svetkovina u Rimokatoličkoj crkvi kojom se slave svi sveci, kako oni koji su već kanonizirani, tako i oni koji to još nisu. Prve zabilježene povijesne tragove blagdana Svih svetih nalazimo u 4. stoljeću. Crkva je od svojih početaka jednom godišnje slavila sve svete mučenike. Kako je broj mučenika i drugih svetaca vremenom narastao, pa ih je bilo nemoguće sve nabrojati, Crkva je mnoge razvrstala u kalendar, slaveći njihov spomendan određenog datuma. Tu se, također, našla samo manjina svetaca te je zato uveden blagdan Svih svetih.

01.11.2020. Velika Gorica. Svi sveti na Gradskom groblju. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Pod izrazom ‘svi sveti’ ne misli se samo na osobe koje su službeno proglašene svetima. Mnogo je veći broj onih koji nisu stavljeni ni na oltar ni u kalendar, a u životu su ostvarili velika djela dobrote prema Bogu i bližnjemu. Svi oni pripadaju mnoštvu svetih i njima je posvećen blagdan Svih svetih. Crkva poziva sve ljude da ih se sjete i da im se zahvale. To je prvi smisao posjeta grobovima.

Galerija fotografija

Nastavi čitati

CityLIGHTS

FOTO Kestenijada, utrka traktor kosilica i predstavljanje starinskog kolendara u Buševcu

Objavljeno

on

10.10.2020. Buševec. Kestenijada, utrka traktor kosilica i predstavljanje Turopoljskog starinskog kolendara. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Udruga Moj Buševec organizirala je danas (subota, 10. rujna 2020.) manifestaciju zanimljivog sadržaja s tri glavna događanja – kestenijada, utrka traktor kosilica i predstavljanje Turopoljskog starinskog kolendara. Službeni početak je bio u 15 sati, sve se to događalo na Trgu seljačke sloge.

10.10.2020. Buševec. Kestenijada, utrka traktor kosilica i predstavljanje Turopoljskog starinskog kolendara. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Predsjednik Udruge Moj Buševec Danijel Rožić potanko je govorio o sedmogodišnjem organiziranju kestenijade, o realizaciji starinskog kalendara s turopoljskim motivima i novitetima vezanim za 2. utrku traktor kosilica ambiciozno nazvanu ”Tur Chaallenge”. Kvalifikacijske vožnje određivale su startna mjesta i utrka je startala u 16 sati. Voženo je 15 krugova ukupne dužine 4.500 metara!

10.10.2020. Buševec. Kestenijada, utrka traktor kosilica i predstavljanje Turopoljskog starinskog kolendara. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Zagušenja na stazi nije bilo, jer se utrkivalo samo 8 traktorskih ”bolida”. Veći dio utrke na čelu je bio Luka Mravec, najmlađi natjecatelj (tako je govorio moderator Nenad Vlahovac Gedžo), ali je iskusni Ivica Dobrenić u završnici ipak očekivano pobijedio. Treće mjesto osvojio je Mario Hađavir. Još su se natjecali: Ivan Rožić, Jakov Grahovac, Ivica Vrban, Danijel Rožić i Filip Rožić. Tri prvoplasirana nagrađeni su peharima.

10.10.2020. Buševec. Kestenijada, utrka traktor kosilica i predstavljanje Turopoljskog starinskog kolendara. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Manifestacija je organizirana uz poštivanje važećih epidemioloških mjera, mjerenje tjelesne temperature bilo je obvezno za sve sudionike. Odziv posjetitelja solidan.

Galerija fotografija

Nastavi čitati

Reporter 398 - 22.10.2020.

Facebook

Izdvojeno