Na međunarodnoj izložbi vina ‘Vinodar 2016.‘ u Daruvaru, gorički vinar Vlado Mikulčić osvojio je zlatnu diplomu za svoj Turopoljski škrlet. To je ujedno i jedini škrlet kojem je stručna komisija od 15 članova dodijelila zlatno priznanje. Na ocjenjivanje je stiglo 168 uzoraka i to uglavnom vina iz prošlogodišnje berbe. Najbolje ocijenjeni Sauvignon je Badel 1862 Vinarije Daruvar sa 88 bodova, najbolje ocjenjeno suho mirno vino iz protekle berbe od nearomatičnih sorata je graševina OPG Mirko Crnković, a najbolje ocjenjena vina su Kutjevo d.d. Graševina ledeno vino 2012. i Kutjevo d.d. Graševina izborne berbe prosušenih bobica 2011. sa 92 boda.

Mikulčićev škrlet dobio je visokih 86 bodova. Ovo, međutim, nije jedino priznanje koje je gorički vinar dobio za svoju ‘kapljicu’. Posljednje vrijeme osvojio je najveće ovacije na ocjenjivanjima u Ludbregu, Čazmi, Kutini, Svetom Ivanu Zelini i Velikoj Gorici.

„Moj trud ne samo u vinogradu u Vukomeričkim goricama nego i u podrumu, sada dolazi na naplatu. U dobrom rezultatu mi pomažu konstantne edukacije i studijska putovanja u druge regije, dok mi je prošle godine na ruku išla dobra vinogradarska godina. Naime, sva vina prošlogodišnje berbe pokazala su se izuzetno dobra“, kaže Vlado Mikulčić, inače predsjednik Udruge vinogradara i vinara Grozd i prvi čovjek goričkog Udruženja obrtnika.

Turopolje dobiva svoj brend

Za priznanja koja dobiva kaže da su rezultat mukotrpnog desetogodišnjeg rada na proizvodu kojeg želi zaštititi. Škrlet je, naime, autohtona sorta specifična za moslavačko vinogorje, dok Mikulčić intenzivno radi na zaštiti Turopoljskog škrleta. Ako će u tome uspjeti, goričko područje i Vukomeričke gorice dobit će poseban enološki značaj.

„Turopoljski škrlet je već brendiran. Na izložbe dolazim s nazivom vina Turopoljski, a sa sortom Škrlet. Proizvod je postao prepoznatljiv. Radim na tome da ta sorta postane zaštićena“, kaže Mikulčić.

Turopoljski škrlet ima specifičnu aromu. Kod vina te sorte naglašene su kiseline i dosta je osvježavajuće, osobito za vrijeme ljetnih vrućina. Vino sadrži i manje alkohola.

O sorti Škrlet…

Autohtona je sorta Pokuplja i Moslavine, a kao kultivar manje zastupljen je i na području Prigorja. Istoznačnica za škrlet bijeli je ovnek žuti, ovnek slatki, škrlet tusti, škrtec, osukač ili maslec, itd. Po dozrijevanju spada u kasnije sorte tj. u 3. epohu. Trs škrleta bujnog je rasta, debele rozgve, solidne otpornosti na peronosporu i pepelnicu, neredovite rodnosti, a zbog slabije oplodnje sklon je osipanju cvata i rehuljanju grozda. Grozd je pak srednje velik, valjkasto piramidni i vrlo često s jednim ili dva krila. Žuto zelenkaste je boje tj. u punoj zrelosti osut crvenkastim mrljama. Zbog svoje rastresitosti dosta otporan na botrytis odnosno sivu plijesan. Vino je dobre kakvoće, svjetlo žućkasto-zelenkaste boje, harmonično i zaobljeno, lagano cvjetnog mirisa, s izraženom finom i nježnom, nenametljivom specifičnom sortnom aromom. Kao i kod većine bijelih vina temperatura serviranja je 10-12 stupnjeva Celzijevih, a preporuća se uz jela od bijelog mesa i tjestenine, sve vrste ribljih jela, kao i uz pikantna jela.

Vinogorje Vukomeričke gorice

Nalazi se u vinogradarskoj regiji Kontonentalna Hrvatska, podregija Pokuplje i po klimatskim značajkama spada u zonu humidne kontinentalne klime. Ovo prostrano vinogorje smješteno je na niskobrežuljkastom gorju Vukomeričkih gorica, južno od rijeke Save pa sve do Kupe. Vinogradi su u vlasništvu seljaka i građana, nevelikih parcela, uskog razmaka sadnje i tradicionalnog niskog uzgoja uz kolac. Posljednjih desetljeća vinogorje je značajno devastirano gradnjom vikendica, ali je to ponegdje rezultiralo poboljšanjem tradicionalnog i zastarjelog sortimenta i dovelo do uvođenja suvremenijih i produktivnijih uzgojnih oblika. Prema geološko-pedološkim karakteristikama preporučene i dozvoljene sorte su prije svega autohtona sorta škrlet bijeli, zatim graševina, pinot bijeli, pinot sivi, silvanac zeleni, rizvanac, sauvignon, rajnski rizling, traminac cveni, traminac bijeli, chardonay, dišeća ranina bijela, ranfol, šipelj, plavec žuti, muškat bijeli, muškat žuti, muškat ottonel, zelenac slatki, manzoni bijeli, moslavac, frankovka, portugizac crni, pinot crni, merlot, zweigelt, lovrijenac.Vina proizvedena u Vukomeričkim goricama uglavnom služe za kućnu potrošnju, pa je vinogorje zasad bez veće gospodarske vrijednosti. Međutim u zadnjih nekoliko godina zahvaljujući radu Udruge vinogradara i vinara Grozd Velika Gorica došlo je do znatnog napretka na području vinogradarstva i vinarstva vinogorja Vukomeričke gorice.

Preneseno iz Reportera