Moja županija
Vladimir Bregović (53) gradonačelnik je Vrbovca, prvi čovjek županijskog sporta i kandidat za župana
Kao dječak bio je prvak Jugoslavije u hrvanju, završio je građevinu, u mladosti dolazio iz Vrbovca u Veliku Goricu zbog djevojaka, sudjelovao u Domovinskom ratu, dovršio privatizaciju PIK Vrbovca… Vladimir Bregović upravo dovršava treći mandat gradonačelnika u svom gradu, a uskoro bi mogao brinuti o cijeloj županiji. Novi cilj je – postati župan
Obilaznicom prema Bjelovaru, na 35 minuta vožnje od Velike Gorice, skrene se prema Vrbovcu. Gradiću od 15-ak tisuća stanovnika, s lijepo uređenim središtem grada, na kojem je i jedna relativno skromna zgrada. Nimalo glamurozna. A na ploči piše: “Grad Vrbovec – gradonačelnik”. Preskočiš tih nekoliko stepenica, dođeš na prvi kat i tu si. Gradonačelnik – a to je u Vrbovcu već 12 godina Vladimir Bregović – dočekao nas je odlično raspoložen. Nasmijan, u odijelu, ali bez kravate, u nešto opuštenijem izdanju…
Photo: Borna Filic/PIXSELL
– Odijelo je meni uniforma. Da se mene pita, najrađe bih bio u trenirci. Ipak sam ja sportaš, čim dođem doma, odmah upadam u trenirku – kaže nam Bregović dok nudi gosta pićem i kavom.
Podsjećam ga za početak da smo se već upoznali, na jednoj od dodjela nagrada najboljima u sportu u Zagrebačkoj županiji, jer Bregović je i predsjednik Zajednice sportskih udruga i saveza Zagrebačke županije. Ta dodjela održavala se, naravno, u Velikoj Gorici. Nije mu to, naravno, bio ni prvi ni zadnji put da je dolazio u naš grad. Baš naprotiv, Gorica i Bregović znaju se već dugo, posljednjih godina viđaju se relativno često…
– Pa imao sam ja i cure u Velikoj Gorici! Ali to je bilo nekih davnih, davnih dana, još u vrijeme dok sam imao kosu – sa smiješkom kaže Bregović pa u istom tonu dodaje:
– Kad se sve zbroji, moram reći da imam lijepe uspomene na to vrijeme, o Goričankama sve najbolje.
Vladimir Bregović
Gorica – grad sporta i lijepih žena
Gradonačelnik Vrbovca je od 2005., sve ove godine razne obveze povremeno ga dovedu u Veliku Goricu, na koju danas gleda kroz naočale jednog lokalnog političara.
– Budući da sam vezan uz županiju, više sam involviran u sva događanja u gradovima, pa tako i Veliku Goricu. Zato mi je prva asocijacija na Goricu da je to najveći grad u Zagrebačkoj županiji. Svima drugima, realno, prva asocijacija je zračna luka – svjestan je Bregović, koji ima još jednu asocijaciju na VG:
– Druga asocijacija definitivno je gorički sport. Kako sam i predsjednik županijske Zajednice sportskih udruga i saveza, odmah mi padnu na pamet svi uspješni gorički sportaši. U našoj županiji imamo 25.000 aktivnih sportaša, a velik dio toga otpada upravo na goričke sportaše. I zato mislim da slobodno mogu reći kako je Velika Gorica grad sporta.
Ako je doista tako, valjda će se i predsjednik Zajednice složiti da je krajnje vrijeme da jedan takav grad sporta konačno opet dobije prvoligaša u nogometu.
– Uh, Gorica je jako blizu i stvarno se nadam da će uspjeti ove sezone. Uvjeren sam da je Gorica to zaslužila, i infrastrukturom, i radom svih koji su uključeni u klub, iako to zapravo i nije samo jedan klub. Riječ je o cijelom nogometnom bazenu, svim onim manjim klubovima s goričkog područja koji gravitiraju gradskom klubu i Gorica kao prvoligaš za sve njih bila bi vrhunac sportskog djelovanja – svjestan je Bregović.
Navijam za Goricu u prvoj ligi
Bit će u svibnju i HDZ-ov kandidat za župana Zagrebačke županije, uvjeren je da će na izborima i pobijediti, pa bi kraj sezone mogao dočekati na još važnijoj funkciji od ove dosadašnje. I, nadamo se, već nakon nekoliko dana mandata proslaviti s Goričanima ulazak drugog kluba iz županije, uz zaprešićki Inter, u najviši rang hrvatskog nogometa.
– Ako mene pitate, ‘Gorica u prvoj ligi’ nije pitanje hoće li se to dogoditi ili neće. Pitanje je samo kad će se to dogoditi. To je zacrtani smjer – vjeruje Bregović.
Gorica je jedna od perjanica našega gradskog sporta, ali zna dobro i prvi čovjek Vrbovca da nije jedina.
– Dovoljno je reći da je ovogodišnji najbolji sportaš Zagrebačke županije vaš predstavnik, sjajni paraolimpijac Velimir Šandor. Time smo, zapravo, rekli sve. Neću sad izdvajati nekoga, odličan košarkaški klub, ili odbojkaše, atletičare, boksače… Velikogorički sport je zaista na jednoj zavidnoj razini.
Bregović sam loptu nikad nije previše naganjao, od najmlađih dana njegov je izbor bio nešto neobičniji – hrvanje. Medalje osvojene i prije 40-ak godina još čuva, a od treninga nije odustao ni sad, kad je duboko zagazio u šesto desetljeće.
– Da, kad ulovim vremena, odem i odraditi trening, barem jedanput ili dvaput tjedno. To je za moj gušt, a i mislim da se svi moramo na neki način održavati. Uostalom, barem jednom godišnje vodimo automobile na servise, a sami sebe baš i ne održavamo. Netko igra tenis, netko šah, a ja se bavim hrvanjem – objašnjava Bregović i nastavlja svoju hrvačku priču:
– Kao pionir bio sam jednom prvak Jugoslavije, jednom sam bio drugi, a imao sam uspjeha i po Hrvatskoj. Ali davno je to bilo, još tamo u prvoj polovici 70-ih.
I gradonačelnik zna dobiti po glavi…
Ljubav prema hrvanju osjeća se u svakoj njegovoj rečenici, na poseban način govori o sportu koji ga prati kroz cijeli život.
– Hrvanje je jedan od najkompleksnijih sportova. Tko prođe školu hrvanja, nakon toga će znati igrati i nogomet, i košarku, a ujedno je prošao i školu gimnastike. Garantiram da sva djeca koja se u osnovnoj školi prođu nekoliko godina škole hrvanja, ako se nakon toga više ne žele baviti hrvanjem, imaju podlogu za sve sportove. Baviti se hrvanjem znači biti fizički maksimalno spreman. Nema mišića na tijelu koji ne radi u tom sportu – objašnjava Bregović, koji se u vrbovečki hrvački klub uključio čim je osnovan.
– Naš lokalni hrvački klub djeluje od 1973. i ja sam jedan od prvih članova kluba, ali i jedan od prvih osvajača medalja. Zavolio sam taj sport odmah i sve nakon toga je bila nadgradnja. Zato sam do danas ostao u hrvanju, koristim svako slobodno vrijeme za to. A to je i ključno pitanje – čime se čovjek bavi kad ima vremena. Ja skidam odijelo, oblačim trenirku i odem odraditi trening sa svojim dečkima. U zadnje vrijeme sam malo rijeđe na strunjači s njima, više sam rekreacijski tip, ali ne bježim ni od toga.
Zanimljiv je to slučaj, puno mlađim i spremnijim hrvačima nije s druge strane bilo tko, nije lako “opaliti” gradonačelnika… Ili?
– Kako dečki reagiraju? Ma nemaju respekta, ali ja to od njih ni ne tražim. Evo, baš jučer sam bio na treningu, mogu vam reći da sam dobro dobio po glavi. I još izgubio u našoj verziji košarke. Igramo ‘ragbi košarku’, bez faula.
Odavno više nije natjecatelj, u sportu je kao rekreativac, ali i fanatik. Zato stalno i razmišlja kako pomoći sportašima, omogućiti im što više. A evo i što je smislio…
– Moj prijedlog je da obavezno izdvajanje svih općina, gradova i županije za sport bude minimalno tri posto od proračuna. Time bismo dobili puno veću masu, a lokalne samouprave ne bi trebale biti previše opterećene. Takav bi sustav donio veću sigurnost i ozbiljnost u svim sredinama, pa tako i kod vas, u Velikoj Gorici. Svi najbolji sportaši, olimpijski i svjetski prvaci, značajan dio karijere provedu baš u lokalnom sportu, tu sve počinje. Sport je najbolji marketing za našu državu i zato mora dobiti što zaslužuje – vjeruje Bregović.
Vizija ‘tri posto’ za još više medalja
Prođe li njegova ideja, ukoliko se zakonski odredi komad proračuna koji mora ići na sport, rezultati će se brzo vidjeti.
– Ako bi tih tri posto primijenili kao kriterij u Zagrebačkoj županiji, to bi značilo da bi proračun za sport sa 4,8 milijuna kuna porastao dvostruko, na između devet i deset milijuna. Za Županiju, koja ima proračun 500 milijuna kuna, to ne bi bilo nikakvo preopterećenje. A na taj bi se način direktno utjecalo na 100.000 ljudi. Kako? Sportaša imamo 25.000, a tu dolaze i treneri, roditelji, obitelj… Dakle, govorimo o utjecanju na toliki broj ljudi s nekoliko milijuna kuna. Nema projekta u kojem kvalitetnije, brže i bolje možemo doći do efekta – govori gradonačelnik Vrbovca.
Nije tipičan političar, vokabular je kudikamo opušteniji, bliži običnim ljudima, ali na “politički jezik” prebaci se iste sekunde kad se spomene, recimo, kandidatura za župana. I izbori.
– Treći mandat završavam i kad pogledam unatrag, mogu biti zadovoljan onim što je učinjeno u Vrbovcu. Nije bilo investicije koja nije osmišljena u našoj kancelariji i zatim realizirana. Međutim, najveće investicije tek slijede. Čeka nas projekt od 100 milijuna eura u vodoopskrbi, a paralelno radimo i na sustavu odvodnje i pročiščivača, na poduzetničkom centru… A sve to sufinancirat će se iz EU-a i sljedeće tri godine će biti realizirano – govori Bregović, koji po četvrti gradonačelnički mandat neće ići iz samo jednog razloga.
– Budući da, odlukom moje stranke (HDZ), idem u utrku za župana, ne mogu više biti kandidat za gradonačelnika, ali vjerujem u dobre rezultate moje stranke i u gradu i u županiji. Takvi su trendovi, imamo pravo nadati se, željeti župana. Vjerujem da možemo doći do željenog cilja. Brojke su na našoj strani, imamo vjetar u leđa od Vlade i našeg predsjednika stranke Plenkovića, kojeg bi svaka majka poželjela za zeta. To moramo iskoristiti, bez obzira na ime našeg političkog protivnika. Velika Gorica, uvjeren sam, u toj nam je priči najvažniji kotačić – svjestan je Bregović.
Nema čarobnog štapića, ajmo raditi
U vrlo je dobrim odnosima s goričkim gradonačelnikom Barišićem, kao i s ljudima koji vode gorički sport, a iz Velike Gorice bi, da može, u Vrbovec uzeo…
– Proračun! – bez previše razmišljanja, uz široki osmijeh, ispalio je Bregović pa pojasnio:
– Gorica je velik grad, 350 milijuna kuna ozbiljan je proračun, ali Grad odlično funkcionira. Kolega Barišić ulagao je izuzetan napor u posljednja dva mandata i uopće ne sumnjam da će dobiti i treći. Ustroj cjelokupnih djelatnosti napravljen je uzorno, za primjer drugim gradovima u Hrvatskoj.
Tu pohvalama nije bio kraj.
– Potencijal koji Gorica ima je ogroman, jednako kao i županija, ali i moj Vrbovec. No moramo biti svjesni da nitko neće doći čarobnim štapićem i napraviti posao umjesto nas. Međutim, mi znamo taj posao, znamo kako se osmišljaju i razrađuju projekte, znamo aplicirati za fondove EU-a i nastaviti napredovati. Cilj je ulaganjima i investicijama od jedne kune napraviti četiri ili pet kuna – jasan je Bregović.
Kad se priča okrene, kad ga upitaš što bi Goričanima preporučio da uzmu iz Vrbovca, kad bi to bilo moguće, ima spreman odgovor.
– Uh, definitivno naše vrbovečke delicije… Mi, recimo, ne znamo raditi kompjutore, ali zato znamo raditi kobasice. Dio tradicije je i da ljudi iz ovoga kraja sami rade svoje kobasice, praktički se natječu jedni s drugima čije će ispasti bolje. Ja baš i nisam u tome, više sam s druge strane, moj posao je degustacija, ha, ha. Znam prepoznati što je dobro – smije se Bregović.
Cilj je da nešto ostane iza mene
Uz sve ostalo, predsjednik je i Hrvatskog hrvačkog saveza, usko je vezan uz sport, ali politika je ipak životni poziv. Kako se to nekome dogodi, zapitat će se mnogi koji zaziru od politike…
– Meni je politika došla nekakvih automatizmom. Od sredine 90-ih bio pročelnik u gradskoj upravi, a to onda čovjeka povuče. Motivirala me želja da ostavim nešto iza sebe, to mi je bio glavni cilj. Stavljati ciglu na ciglu, graditi nešto, da jednog dana ljudi prolaze Vrbovcem i kažu: ‘Taj i taj čovjek ovo je započeo graditi’. I da se sjete mene. Mislim da bi cilj svakog čovjeka trebao biti upravo to, da ostavi nešto iza sebe – priča Bregović i dodaje:
– Kroz političko djelovanje, kroz izvršne funkcije, načelnika, gradonačelnika i župana, imamo vezu sa stvarnim životom, sa stvarnom brigom za standard građana, ali sa stvarnim projektima. Tu je i ta želja da iza sebe ostaviš konkretne projekte. Eto, sve su to motivi koji natjeraju mladog čovjeka da krene u politiku.
Prije nego što je krenuo u taj dio karijere, radio je sve i svašta.
– Prije rata sam radio u struci, u građevini. Zatim je došao Domovinski rat, bio sam dragovoljac, nakon čega sam postao pročelnik u gradskoj upravi, pa se opet vratio u gospodarstvo. Bio sam predsjednik Uprave Gradipa, a godinu dana sam bio i predsjednik Uprave PIK Vrbovca, i u tom razdoblju uspješno završio privatizaciju tvrtke. PIK je sad dio koncerna Agrokor, jedan od njegovih najuspješnijih dijelova – ponosan je Bregović, koji je potpuno uvjeren da će u svibnju postati novi župan.
– Od 2005. sam gradonačelnik, dvaput izabran i neposredno. Da ne pokvarimo taj uspješan niz, trebalo bi se slično nastaviti i ove godine. Na drugom nivou, ali opet svi zajedno, za uspješnu županiju – zaključio je Vladimir Bregović.
Vladimir Bregović
‘Mi u Vrbovcu imamo finu klopu, Zagorku i bana Petra Zrinskog’
Jedan od najvažnijih autora koji su pisali o povijesti Turopolja, povjesničar Emil Laszowski, rođen je u – Vrbovcu. Međutim, autor djela koje se zove “Povijest plemenite općine Turopolja nekoć Zagrebačko polje zvane” nije najpoznatiji Vrbovčanin. Ni izbliza.
– Ponosni smo na činjenicu da su u Vrbovcu rođeni ban Petar Zrinski, ali i velika Marija Jurić Zagorka – istaknuo je Bregović.
Iz Vrbovca su i glumica Leona Paraminski, legendarni “pučki tribun” Joža Pankretić, njegov sin Božidar… No od svih njih poznatije su vrbovečke kobasice.
– Naša tradicija počiva na nekoliko temelja – na PIK Vrbovcu, proizvodnji mesa za koju bi ja rekao da je najbolja u Europi, na manifestaciji ‘Kaj su jeli naši stari’, opet vezanoj uz finu klopu, ali i na našoj povijesti, odnosno Zagorki i ostalim velikanima – kazao je vrbovečki gradonačelnik.
‘Gradonačelnik na baušteli: Gradio sam mostove i vodio šihtericu’
Diplomirao sam građevinu i skupio nešto radnog iskustva na ‘baušteli’ Radio sam godinu dana na televiziji kad se gradila, a zatim na zaobilaznici od Ivanje Reke do Popovca, na niskogradnji. Vodio sam izgradnju mostova, imao svoje tri ‘brigade’, oko 150 ljudi, i radio sam sve, od vođenja ‘šihterice’ do proizvodnje toliko i toliko kubika betona, armature…, priča Vladimir Bregović, koji nije zadovoljan aktualnim stanjem u struci:
– Žao mi je što se to zanimanje danas gotovo pa prostituira. To će tek biti problem, kad konačno završimo s ovom krizom, kad se kotač pokrene i krenu investicije, veliki projekti. Stručnih ljudi nam nedostaje. Odnosno, naši ljudi to znaju raditi, ali rade u Njemačkoj ili Irskoj… Nadam se da će se ti ljudi vratiti natrag kad krene posao.
‘Ponosan sam na ratno vrijeme, ali bilo je tu i tuge, boli…’
Poseban dio života, kao i kod svakoga tko je to prošao, za Vladimira Bregovića je ratno vrijeme.
– Dragovoljac domovinskog rata sam bio od početka, bio sam i jedan od osnivača naše 51. samostalne bojne, kasnije zamjenik zapovjednika prvog dobrovoljačkog voda, a u registru se vidi da imam oko 700 dana u te prve dvije godine rata. Mislim da sam svoj obol dao i na taj dio svog života mogu biti samo izuzetno ponosan. Bio sam oko Novske, u zapadnoj Slavoniji, tu nam je bilo žarište… Pamtim i prijatelje koji su poginuli u tim akcijama, to su bolne uspomene – kazao je Bregović na tu temu.
Deset godina bio je i predsjednik braniteljske udruge u Vrbovcu, prije nego što je postao gradonačelnik, na to je također posebno ponosan.
‘Rokerska’ bradica? To su vam ostaci ostataka od frizure…
Kad ulovi pauzu od politike, kad odradi sve potrebno u županijskoj zajednici sportova i hrvačkom savezu, kad provede nešto vremena s obitelji, unukom prije svih, Vladimir Bregović uzima vrijeme samo za sebe. I dok mnogi mir traže u tišini, on voli buku. Kvalitetnu, točno određenu…
– Ja sam vam pasionirani audiofil. Još od osnovne škole sam totalni “tehno frik”, stalno tražim pojačala i druge tehničke stvari, aktivno sudjelujem u toj ‘second-hand’ sceni, na kojoj su cijene puno prihvatljivije. Kupovati novo, ono što mene zanima, ipak je preskupo – priča Bregović, koji nas nije previše iznenadio odgovorom na pitanje što najčešće svira iz zvučnika.
– Temelj je rock’n’roll, ali tu su i razne izvedenice – kaže.
Iznenađenja nema jer i imidž je takav, rokerski, s bradicom koju ne vidimo prečesto na političkim licima.
– Je, i imidž je malo u tom rokerskom duhu, ali to je zapravo ostatak ostataka, ono što je ostalo od bujne frizure, ha, ha.
Moja županija
Zagrebačka županija prati trend rasta plaća – saznajte o kojem se iznosu radi
Najviše plaće prošle godine isplaćene su u djelatnosti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda.
Moja županija
Tko su najbolji sportaši u županiji? Nagrade su putovale posvuda, ali često su završavale u Gorici
Posebno su se istaknuli velikogorički parasportaši.
Najbolji sportaši Zagrebačke županije za 2025. godinu proglašeni su u petak, 27. veljače, na svečanosti održanoj u Vrbovcu, gdje su se okupili sportaši, treneri, sportski djelatnici i predstavnici javnog života iz cijele županije. Organizator događanja bila je Zajednica športskih udruga i saveza Zagrebačke županije, dok je domaćin i tehnički organizator bila Sportska zajednica grada Vrbovca.
Prema podacima organizatora, u Zajednicu športskih udruga i saveza Zagrebačke županije danas je udruženo devet gradskih i sedam općinskih sportskih zajednica te 23 sportska saveza s više od 750 klubova. Na području županije djeluje više od 25 tisuća aktivnih sportaša, uz oko 1500 trenera, sudaca i delegata, a sportski programi provode se na približno 200 sportskih objekata.
Titulu najbolje sportašice ponijela je Sadea Bećirović iz Karate kluba Samobor, dok je za najboljeg sportaša proglašen olimpijski pobjednik Josip Glasnović iz Streljačkog kluba J.G.TEAM. Za najbolju žensku ekipu izabran je Odbojkaški klub Nebo iz Zaprešića, a u muškoj konkurenciji Hokej klub Zelina.
Velika Gorica i ove je godine imala čvrstu poziciju među nagrađenima, ponajprije zahvaljujući uspjesima u parasportu.
Najboljom parasportašicom Zagrebačke županije proglašena je Mirjana Lučić iz Parastolnoteniskog kluba Uspon Velika Gorica, dok je naslov najboljeg parasportaša osvojio Velimir Šandor iz Paraatletskog kluba Uspon Velika Gorica. Upravo je Paraatletski klub Uspon Velika Gorica proglašen i najboljim parasportskim klubom u županiji, a priznanje za najboljeg parasportskog trenera pripalo je Ivanu Čengiću.
Među dobitnicima priznanja za sportske djelatnike našao se i Dragutin Kovačević iz Hrvatskog rukometnog kluba Gorica.
Također, u kategoriji sportskih nada nagrađena je Franka Jerkin iz Karate kluba Velika Gorica, dok je priznanje u muškoj konkurenciji osvojio Fran Josić iz Hrvačkog kluba Velika Gorica 1991.
FOTO: Redakcija Cityportala
Moja županija
Otvoreni natječaji vrijedni 8,2 milijuna eura! Evo za što sve gradovi i općine mogu dobiti sredstva
Otvoreno osam javnih poziva, još pet stiže u ožujku, sredstva obuhvaćaju gospodarstvo, promet, ruralni razvoj, socijalnu infrastrukturu i projekte zaštite okoliša.
Zagrebačka županija ove je godine osigurala ukupno 8,2 milijuna eura za projekte gradova i općina, a prvi javni pozivi već su raspisani. Riječ je o sredstvima namijenjenima razvoju gospodarstva, komunalne i prometne infrastrukture, socijalnih usluga, ruralnog prostora te projekata financiranih iz europskih fondova. Natječaji su predstavljeni na konferenciji za medije, gdje je najavljeno da je trenutačno otvoreno osam poziva, dok će preostalih pet biti objavljeno tijekom ožujka.
Prema riječima zamjenika župana Damira Tomljenovića, cilj potpora je zadržavanje stanovništva, ravnomjeran razvoj i jačanje lokalnog gospodarstva.
“Prošle godine, kroz 11 javnih poziva, financirali smo 192 projekta diljem županije u iznosu od 6,4 milijuna eura. Ove godine smo podigli sredstva za 1,8 milijun eura, imamo 13 natječaja i 8,2 je osigurano za te namjene”, rekao je Tomljenović, dodajući kako potpore obuhvaćaju promet, gospodarstvo, poljoprivredu, ruralni razvoj, prostorno planiranje i socijalnu skrb.
Naglasio je i da Županija paralelno ulaže u velike kapitalne projekte, od ambulanti u Kupinovu i Rugvici do doma za starije u Velikoj Gorici, nove škole u Samoboru te energetsku obnovu javnih zgrada vrijednu 21 milijun eura.
Foto: Zagrebačka županija
Četiri programa za gospodarstvo i EU projekte
Pročelnik za gospodarstvo i EU fondove Damir Fašaić istaknuo je kako se kroz četiri programa raspodjeljuje ukupno 2,5 milijuna eura.
Najveći dio, točnije milijun eura, namijenjen je razvoju poduzetničkih zona, odnosno sufinanciranju prometne, komunalne i energetske infrastrukture potrebne za njihovo funkcioniranje i privlačenje investitora. Nadalje, 700 tisuća eura osigurano je za razvoj sportske i turističke infrastrukture. Dodatnih 500 tisuća eura predviđeno je za sufinanciranje vlastitog udjela gradova i općina u projektima koji su već dobili sredstva iz EU fondova, pri čemu pojedinačna potpora može doseći 100 tisuća eura. Preostalih 300 tisuća eura namijenjeno je izradi projektne dokumentacije za buduće EU projekte.
“Kroz ta četiri programa ćemo sufinancirati ove godine projekte gradovima i općinama. Pozivam gradove, općine, gradonačelnike i načelnike da nam se jave kao i svake godine, a svi natječaji će biti objavljeni na web stranici Zagrebačke županije”, istaknuo je Fašaić.
Ruralni razvoj, društveni domovi i poljoprivreda
Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo provodi četiri natječaja, među kojima je najvrjedniji onaj za izgradnju i uređenje infrastrukture na ruralnom prostoru ukupne vrijednosti 1,65 milijuna eura. Pročelnica Gordana Županac navela je kako se sredstva koriste za nerazvrstane ceste u funkciji poljoprivrede i šumarstva, ali i za adaptaciju i izgradnju društvenih i vatrogasnih domova, sportskih objekata, igrališta te dječjih vrtića.
Drugi program odnosi se na sufinanciranje predškolskog odgoja za jedinice lokalne samouprave slabijeg stupnja razvijenosti, dok treći podupire organizaciju gospodarskih manifestacija vezanih uz poljoprivredu i ruralni razvoj.
Poseban program usmjeren je na smanjenje broja napuštenih pasa.
“U sklopu tog programa sufinanciramo i tri mjere, mikročipiranje, sterilizaciju ženskih kuja i kastraciju muških pasa”, rekla je Županac. Natječaji su otvoreni do 11. ožujka.
Foto: Zagrebačka županija
Promet, odvodnja i gospodarenje otpadom
Za projekte prometne i komunalne infrastrukture osigurano je 2,2 milijuna eura, raspoređenih kroz također četiri programa, prometnu infrastrukturu, sustave odvodnje, zbrinjavanje otpada i projekte vezane uz otpadne vode.
Pročelnik Ivica Horvatinović istaknuo je kako će se kod ocjenjivanja posebno vrednovati projekti šireg lokalnog i regionalnog značaja.
“Vodit će se računa kod ocjenjivanja projekata da imaju više lokalni i regionalni značaj, pa će tu biti dodatnog bodovanja ako tu ima takvih projekata. Vodit će se računa o ciljevima koji se žele postići određenim projektom. To će dovesti do jednog stanja kojeg želimo postići na području županije, a to je unaprjeđenje komunalne infrastrukture”, rekao je Horvatinović.
Socijalna infrastruktura i domovi za starije
Zagrebačka županija nastavlja i s poticanjem razvoja socijalnih usluga. Natječaj vrijedan milijun eura otvoren je za sufinanciranje projektne dokumentacije kojom se potiče gradnja domova za starije, dnevnih boravaka i infrastrukture za pomoć u kući.
“Jedinica lokalne samouprave može ostvariti 50 % sufinanciranja, po projektu najviše 100 tisuća eura”, objašnjava pročelnica Ksenija Čuljak te dodaje kako je natječaj otvoren do 10. listopada.
Foto: Zagrebačka županija
Prostorni planovi i projekti zaštite okoliša
Za izradu i transformaciju prostornih planova osigurano je 300 tisuća eura, a pojedinačni projekti mogu dobiti od 15 do 30 tisuća eura.
“Imamo jedan javni poziv gdje želimo pomoći jedinicama lokalne samouprave u poštivanju važećih zakonskih odredbi, a to je da se izvrši transformacija svih važećih prostornih planova i da se mogu donijeti novi prostorni planovi”, rekla je Marija Kuzmić, pročelnica za Upravni odjel za uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Zagrebačke županije.
Uz to, pokrenut je i novi poziv vrijedan 500 tisuća eura za projekte zaštite okoliša i održivog razvoja koje mogu prijaviti vrtići, osnovne i srednje škole, uz maksimalno 5 tisuća eura po projektu.
“Pozivam vrtićance, osnovnoškolce i srednjoškolce da sami osmisle svoje projekte koji će se ticati zaštite okoliša i prirode i održivog razvoja”, dodala je.
“Bez županijskih potpora mnogi projekti ne bi bili mogući”
Među jedinicama lokalne samouprave koje koriste navedene potpore, našli su se Općina Rakovec i Općina Dubravica koje redovito koriste javne pozive za provedbu svojih projekata.
“Ovi javni pozivi jako su dobro kreirani, jednostavni i tako će se općina Rakovec i ove godine javiti. Prijavili smo puno projekata za asfaltiranje nerazvrstanih cesta, uređenje društvenih domova, uređenje nerazvrstanih cesta u funkciji poljoprivredne proizvodnje, također za gradnju infrastrukture u sportu i uređivanje komunalne infrastrukture u poduzetničkoj zoni. Koristim ovu priliku da zahvalim Zagrebačkoj županiji na ovim sredstvima, našem županu Stjepanu Kožiću koji redovito brine o ravnomjernom razvoju Zagrebačke županije, također zahvaljujem svim stručnim službama, pročelnicima, koji su u svim gradovima i općinama jako susretljivi i pomažu da bi svi projekti bili realizirani na vrijeme. Ovime cijeli prostor županije, osobito male sredine kao općina Rakovec, ide u korak s većim sredinama”, rekla je Brankica Benc, načelnica općine Rakovec.
Isto iskustvo ima i načelnik Općine Dubravica,Marin Štritof.
“Dugi niz godina surađujemo sa županijom i puno projekata koje smo imali ne bi bili realizirani bez pomoći župana, dožupana i predsjednika županijske skupštine te pročelnika odjela koji pripremaju javne pozive. Gradimo i nogostupe, oborinsku odvodnju. Koristimo sve te javne pozive kako bismo realizirali što više projekata. Mi po indeksu razvijenosti možemo ostvariti do 80 % sredstva što nam svakako puno znači u provedbi i financiranju. Bez sudjelovanja županije to sve ne bi bilo moguće i nema projekta u koji nije bila uključena županija”, istaknuo je Štritof.
Moja županija
‘Hvala našim curama, dovode nam vrhunske sportaše u županiju!’
Vladimir Bregović, predsjednik Zajednice sportskih udruga i saveza Zagrebačke županije, gostovao je u novom nastavku serijala “Sport Zagrebačke županije”
Moja županija
Rezervirajte besplatni pregled ranog otkrivanja melanoma!
Zagrebačka županija nastavlja sa sufinanciranjem, a svoj termin za preventivni pregled možete osigurati već danas!
Zagrebačka županija nastavlja sufinancirati preventivni program ranog otkrivanja zloćudnih tumora, u sklopu kojeg građani mogu besplatno rezervirati svoj pregled.
Dermatovenerolozi iz Specijalne bolnice Naftalan provodit će program u prostorijama Ljekarni Zagrebačke županije te u Zaprešiću, u prostoru Bioteke Zagrebačke županije.
Na tablici se nalazi raspored odvijanja programa. Obavezno je rezervirati termin putem telefona, a brojevi su dostupni OVDJE.
Tijekom 2025. godine, u okviru ovog programa pregledano je ukupno 673 osoba, a njih 105 upućeno je na daljnju dijagnostičku obradu zbog sumnje na karcinom kože.
Redoviti preventivni pregledi kože, usmjereni na rano otkrivanje zloćudnih tumora, ključni su jer pravodobna dijagnoza značajno povećava mogućnost potpunog izlječenja.
Osigurajte svoj termin za preventivni pregled već danas!
-
Crna kronikaprije 6 danaSudar na ulazu u Veliku Goricu! Oba vozila pretrpjela velika oštećenja
-
Sportprije 3 danaNogomet u blatu
-
HOTNEWSprije 6 danaAktualni sat: Rasprava o poskupljenjima i radovima – “cijene u Velikoj Gorici su još uvijek među najnižima u Hrvatskoj”
-
Zanimljivostiprije 5 danaPriča o skelaru Željku – “Da biram ispočetka, opet bih odabrao skelu”