Povežite se s nama

Moja županija

Vladimir Bregović (53) gradonačelnik je Vrbovca, prvi čovjek županijskog sporta i kandidat za župana

Kao dječak bio je prvak Jugoslavije u hrvanju, završio je građevinu, u mladosti dolazio iz Vrbovca u Veliku Goricu zbog djevojaka, sudjelovao u Domovinskom ratu, dovršio privatizaciju PIK Vrbovca… Vladimir Bregović upravo dovršava treći mandat gradonačelnika u svom gradu, a uskoro bi mogao brinuti o cijeloj županiji. Novi cilj je – postati župan

Objavljeno

na

Obilaznicom prema Bjelovaru, na 35 minuta vožnje od Velike Gorice, skrene se prema Vrbovcu. Gradiću od 15-ak tisuća stanovnika, s lijepo uređenim središtem grada, na kojem je i jedna relativno skromna zgrada. Nimalo glamurozna. A na ploči piše: “Grad Vrbovec – gradonačelnik”. Preskočiš tih nekoliko stepenica, dođeš na prvi kat i tu si. Gradonačelnik – a to je u Vrbovcu već 12 godina Vladimir Bregović – dočekao nas je odlično raspoložen. Nasmijan, u odijelu, ali bez kravate, u nešto opuštenijem izdanju…

Photo: Borna Filic/PIXSELL

– Odijelo je meni uniforma. Da se mene pita, najrađe bih bio u trenirci. Ipak sam ja sportaš, čim dođem doma, odmah upadam u trenirku – kaže nam Bregović dok nudi gosta pićem i kavom.

Podsjećam ga za početak da smo se već upoznali, na jednoj od dodjela nagrada najboljima u sportu u Zagrebačkoj županiji, jer Bregović je i predsjednik Zajednice sportskih udruga i saveza Zagrebačke županije. Ta dodjela održavala se, naravno, u Velikoj Gorici. Nije mu to, naravno, bio ni prvi ni zadnji put da je dolazio u naš grad. Baš naprotiv, Gorica i Bregović znaju se već dugo, posljednjih godina viđaju se relativno često…

– Pa imao sam ja i cure u Velikoj Gorici! Ali to je bilo nekih davnih, davnih dana, još u vrijeme dok sam imao kosu – sa smiješkom kaže Bregović pa u istom tonu dodaje:

– Kad se sve zbroji, moram reći da imam lijepe uspomene na to vrijeme, o Goričankama sve najbolje.

Vladimir Bregović

Gorica – grad sporta i lijepih žena

Gradonačelnik Vrbovca je od 2005., sve ove godine razne obveze povremeno ga dovedu u Veliku Goricu, na koju danas gleda kroz naočale jednog lokalnog političara.

– Budući da sam vezan uz županiju, više sam involviran u sva događanja u gradovima, pa tako i Veliku Goricu. Zato mi je prva asocijacija na Goricu da je to najveći grad u Zagrebačkoj županiji. Svima drugima, realno, prva asocijacija je zračna luka – svjestan je Bregović, koji ima još jednu asocijaciju na VG:

– Druga asocijacija definitivno je gorički sport. Kako sam i predsjednik županijske Zajednice sportskih udruga i saveza, odmah mi padnu na pamet svi uspješni gorički sportaši. U našoj županiji imamo 25.000 aktivnih sportaša, a velik dio toga otpada upravo na goričke sportaše. I zato mislim da slobodno mogu reći kako je Velika Gorica grad sporta.

Ako je doista tako, valjda će se i predsjednik Zajednice složiti da je krajnje vrijeme da jedan takav grad sporta konačno opet dobije prvoligaša u nogometu.

– Uh, Gorica je jako blizu i stvarno se nadam da će uspjeti ove sezone. Uvjeren sam da je Gorica to zaslužila, i infrastrukturom, i radom svih koji su uključeni u klub, iako to zapravo i nije samo jedan klub. Riječ je o cijelom nogometnom bazenu, svim onim manjim klubovima s goričkog područja koji gravitiraju gradskom klubu i Gorica kao prvoligaš za sve njih bila bi vrhunac sportskog djelovanja – svjestan je Bregović.

Navijam za Goricu u prvoj ligi

Bit će u svibnju i HDZ-ov kandidat za župana Zagrebačke županije, uvjeren je da će na izborima i pobijediti, pa bi kraj sezone mogao dočekati na još važnijoj funkciji od ove dosadašnje. I, nadamo se, već nakon nekoliko dana mandata proslaviti s Goričanima ulazak drugog kluba iz županije, uz zaprešićki Inter, u najviši rang hrvatskog nogometa.

– Ako mene pitate, ‘Gorica u prvoj ligi’ nije pitanje hoće li se to dogoditi ili neće. Pitanje je samo kad će se to dogoditi. To je zacrtani smjer – vjeruje Bregović.

Gorica je jedna od perjanica našega gradskog sporta, ali zna dobro i prvi čovjek Vrbovca da nije jedina.

– Dovoljno je reći da je ovogodišnji najbolji sportaš Zagrebačke županije vaš predstavnik, sjajni paraolimpijac Velimir Šandor. Time smo, zapravo, rekli sve. Neću sad izdvajati nekoga, odličan košarkaški klub, ili odbojkaše, atletičare, boksače… Velikogorički sport je zaista na jednoj zavidnoj razini.

Bregović sam loptu nikad nije previše naganjao, od najmlađih dana njegov je izbor bio nešto neobičniji – hrvanje. Medalje osvojene i prije 40-ak godina još čuva, a od treninga nije odustao ni sad, kad je duboko zagazio u šesto desetljeće.

– Da, kad ulovim vremena, odem i odraditi trening, barem jedanput ili dvaput tjedno. To je za moj gušt, a i mislim da se svi moramo na neki način održavati. Uostalom, barem jednom godišnje vodimo automobile na servise, a sami sebe baš i ne održavamo. Netko igra tenis, netko šah, a ja se bavim hrvanjem – objašnjava Bregović i nastavlja svoju hrvačku priču:

– Kao pionir bio sam jednom prvak Jugoslavije, jednom sam bio drugi, a imao sam uspjeha i po Hrvatskoj. Ali davno je to bilo, još tamo u prvoj polovici 70-ih.

 I gradonačelnik zna dobiti po glavi…

Ljubav prema hrvanju osjeća se u svakoj njegovoj rečenici, na poseban način govori o sportu koji ga prati kroz cijeli život.

– Hrvanje je jedan od najkompleksnijih sportova. Tko prođe školu hrvanja, nakon toga će znati igrati i nogomet, i košarku, a ujedno je prošao i školu gimnastike. Garantiram da sva djeca koja se u osnovnoj školi prođu nekoliko godina škole hrvanja, ako se nakon toga više ne žele baviti hrvanjem, imaju podlogu za sve sportove. Baviti se hrvanjem znači biti fizički maksimalno spreman. Nema mišića na tijelu koji ne radi u tom sportu – objašnjava Bregović, koji se u vrbovečki hrvački klub uključio čim je osnovan.

– Naš lokalni hrvački klub djeluje od 1973. i ja sam jedan od prvih članova kluba, ali i jedan od prvih osvajača medalja. Zavolio sam taj sport odmah i sve nakon toga je bila nadgradnja. Zato sam do danas ostao u hrvanju, koristim svako slobodno vrijeme za to. A to je i ključno pitanje – čime se čovjek bavi kad ima vremena. Ja skidam odijelo, oblačim trenirku i odem odraditi trening sa svojim dečkima. U zadnje vrijeme sam malo rijeđe na strunjači s njima, više sam rekreacijski tip, ali ne bježim ni od toga.

Zanimljiv je to slučaj, puno mlađim i spremnijim hrvačima nije s druge strane bilo tko, nije lako “opaliti” gradonačelnika… Ili?

– Kako dečki reagiraju? Ma nemaju respekta, ali ja to od njih ni ne tražim. Evo, baš jučer sam bio na treningu, mogu vam reći da sam dobro dobio po glavi. I još izgubio u našoj verziji košarke. Igramo ‘ragbi košarku’, bez faula.

Odavno više nije natjecatelj, u sportu je kao rekreativac, ali i fanatik. Zato stalno i razmišlja kako pomoći sportašima, omogućiti im što više. A evo i što je smislio…

– Moj prijedlog je da obavezno izdvajanje svih općina, gradova i županije za sport bude minimalno tri posto od proračuna. Time bismo dobili puno veću masu, a lokalne samouprave ne bi trebale biti previše opterećene. Takav bi sustav donio veću sigurnost i ozbiljnost u svim sredinama, pa tako i kod vas, u Velikoj Gorici. Svi najbolji sportaši, olimpijski i svjetski prvaci, značajan dio karijere provedu baš u lokalnom sportu, tu sve počinje. Sport je najbolji marketing za našu državu i zato mora dobiti što zaslužuje – vjeruje Bregović.

Vizija ‘tri posto’ za još više medalja

Prođe li njegova ideja, ukoliko se zakonski odredi komad proračuna koji mora ići na sport, rezultati će se brzo vidjeti.

– Ako bi tih tri posto primijenili kao kriterij u Zagrebačkoj županiji, to bi značilo da bi proračun za sport sa 4,8 milijuna kuna porastao dvostruko, na između devet i deset milijuna. Za Županiju, koja ima proračun 500 milijuna kuna, to ne bi bilo nikakvo preopterećenje. A na taj bi se način direktno utjecalo na 100.000 ljudi. Kako? Sportaša imamo 25.000, a tu dolaze i treneri, roditelji, obitelj… Dakle, govorimo o utjecanju na toliki broj ljudi s nekoliko milijuna kuna. Nema projekta u kojem kvalitetnije, brže i bolje možemo doći do efekta – govori gradonačelnik Vrbovca.

Nije tipičan političar, vokabular je kudikamo opušteniji, bliži običnim ljudima, ali na “politički jezik” prebaci se iste sekunde kad se spomene, recimo, kandidatura za župana. I izbori.

– Treći mandat završavam i kad pogledam unatrag, mogu biti zadovoljan onim što je učinjeno u Vrbovcu. Nije bilo investicije koja nije osmišljena u našoj kancelariji i zatim realizirana. Međutim, najveće investicije tek slijede. Čeka nas projekt od 100 milijuna eura u vodoopskrbi, a paralelno radimo i na sustavu odvodnje i pročiščivača, na poduzetničkom centru… A sve to sufinancirat će se iz EU-a i sljedeće tri godine će biti realizirano – govori Bregović, koji po četvrti gradonačelnički mandat neće ići iz samo jednog razloga.

– Budući da, odlukom moje stranke (HDZ), idem u utrku za župana, ne mogu više biti kandidat za gradonačelnika, ali vjerujem u dobre rezultate moje stranke i u gradu i u županiji. Takvi su trendovi, imamo pravo nadati se, željeti župana. Vjerujem da možemo doći do željenog cilja. Brojke su na našoj strani, imamo vjetar u leđa od Vlade i našeg predsjednika stranke Plenkovića, kojeg bi svaka majka poželjela za zeta. To moramo iskoristiti, bez obzira na ime našeg političkog protivnika. Velika Gorica, uvjeren sam, u toj nam je priči najvažniji kotačić – svjestan je Bregović.

Nema čarobnog štapića, ajmo raditi

U vrlo je dobrim odnosima s goričkim gradonačelnikom Barišićem, kao i s ljudima koji vode gorički sport, a iz Velike Gorice bi, da može, u Vrbovec uzeo…

– Proračun! – bez previše razmišljanja, uz široki osmijeh, ispalio je Bregović pa pojasnio:

– Gorica je velik grad, 350 milijuna kuna ozbiljan je proračun, ali Grad odlično funkcionira. Kolega Barišić ulagao je izuzetan napor u posljednja dva mandata i uopće ne sumnjam da će dobiti i treći. Ustroj cjelokupnih djelatnosti napravljen je uzorno, za primjer drugim gradovima u Hrvatskoj.

Tu pohvalama nije bio kraj.

– Potencijal koji Gorica ima je ogroman, jednako kao i županija, ali i moj Vrbovec. No moramo biti svjesni da nitko neće doći čarobnim štapićem i napraviti posao umjesto nas. Međutim, mi znamo taj posao, znamo kako se osmišljaju i razrađuju projekte, znamo aplicirati za fondove EU-a i nastaviti napredovati. Cilj je ulaganjima i investicijama od jedne kune napraviti četiri ili pet kuna – jasan je Bregović.

Kad se priča okrene, kad ga upitaš što bi Goričanima preporučio da uzmu iz Vrbovca, kad bi to bilo moguće, ima spreman odgovor.

– Uh, definitivno naše vrbovečke delicije… Mi, recimo, ne znamo raditi kompjutore, ali zato znamo raditi kobasice. Dio tradicije je i da ljudi iz ovoga kraja sami rade svoje kobasice, praktički se natječu jedni s drugima čije će ispasti bolje. Ja baš i nisam u tome, više sam s druge strane, moj posao je degustacija, ha, ha. Znam prepoznati što je dobro – smije se Bregović.

Cilj je da nešto ostane iza mene

Uz sve ostalo, predsjednik je i Hrvatskog hrvačkog saveza, usko je vezan uz sport, ali politika je ipak životni poziv. Kako se to nekome dogodi, zapitat će se mnogi koji zaziru od politike…

– Meni je politika došla nekakvih automatizmom. Od sredine 90-ih bio pročelnik u gradskoj upravi, a to onda čovjeka povuče. Motivirala me želja da ostavim nešto iza sebe, to mi je bio glavni cilj. Stavljati ciglu na ciglu, graditi nešto, da jednog dana ljudi prolaze Vrbovcem i kažu: ‘Taj i taj čovjek ovo je započeo graditi’. I da se sjete mene. Mislim da bi cilj svakog čovjeka trebao biti upravo to, da ostavi nešto iza sebe – priča Bregović i dodaje:

– Kroz političko djelovanje, kroz izvršne funkcije, načelnika, gradonačelnika i župana, imamo vezu sa stvarnim životom, sa stvarnom brigom za standard građana, ali sa stvarnim projektima. Tu je i ta želja da iza sebe ostaviš konkretne projekte. Eto, sve su to motivi koji natjeraju mladog čovjeka da krene u politiku.

Prije nego što je krenuo u taj dio karijere, radio je sve i svašta.

– Prije rata sam radio u struci, u građevini. Zatim je došao Domovinski rat, bio sam dragovoljac, nakon čega sam postao pročelnik u gradskoj upravi, pa se opet vratio u gospodarstvo. Bio sam predsjednik Uprave Gradipa, a godinu dana sam bio i predsjednik Uprave PIK Vrbovca, i u tom razdoblju uspješno završio privatizaciju tvrtke. PIK je sad dio koncerna Agrokor, jedan od njegovih najuspješnijih dijelova – ponosan je Bregović, koji je potpuno uvjeren da će u svibnju postati novi župan.

– Od 2005. sam gradonačelnik, dvaput izabran i neposredno. Da ne pokvarimo taj uspješan niz, trebalo bi se slično nastaviti i ove godine. Na drugom nivou, ali opet svi zajedno, za uspješnu županiju – zaključio je Vladimir Bregović.

Vladimir Bregović

 ‘Mi u Vrbovcu imamo finu klopu, Zagorku i bana Petra Zrinskog’

 Jedan od najvažnijih autora koji su pisali o povijesti Turopolja, povjesničar Emil Laszowski, rođen je u – Vrbovcu. Međutim, autor djela koje se zove “Povijest plemenite općine Turopolja nekoć Zagrebačko polje zvane” nije najpoznatiji Vrbovčanin. Ni izbliza.

– Ponosni smo na činjenicu da su u Vrbovcu rođeni ban Petar Zrinski, ali i velika Marija Jurić Zagorka – istaknuo je Bregović.

Iz Vrbovca su i glumica Leona Paraminski, legendarni “pučki tribun” Joža Pankretić, njegov sin Božidar… No od svih njih poznatije su vrbovečke kobasice.

– Naša tradicija počiva na nekoliko temelja – na PIK Vrbovcu, proizvodnji mesa za koju bi ja rekao da je najbolja u Europi, na manifestaciji ‘Kaj su jeli naši stari’, opet vezanoj uz finu klopu, ali i na našoj povijesti, odnosno Zagorki i ostalim velikanima – kazao je vrbovečki gradonačelnik.

‘Gradonačelnik na baušteli: Gradio sam mostove i vodio šihtericu’

Diplomirao sam građevinu i skupio nešto radnog iskustva na ‘baušteli’ Radio sam godinu dana na televiziji kad se gradila, a zatim na zaobilaznici od Ivanje Reke do Popovca, na niskogradnji. Vodio sam izgradnju mostova, imao svoje tri ‘brigade’, oko 150 ljudi, i radio sam sve, od vođenja ‘šihterice’ do proizvodnje toliko i toliko kubika betona, armature…, priča Vladimir Bregović, koji nije zadovoljan aktualnim stanjem u struci:

– Žao mi je što se to zanimanje danas gotovo pa prostituira. To će tek biti problem, kad konačno završimo s ovom krizom, kad se kotač pokrene i krenu investicije, veliki projekti. Stručnih ljudi nam nedostaje. Odnosno, naši ljudi to znaju raditi, ali rade u Njemačkoj ili Irskoj… Nadam se da će se ti ljudi vratiti natrag kad krene posao.

‘Ponosan sam na ratno vrijeme, ali bilo je tu i tuge, boli…’

Poseban dio života, kao i kod svakoga tko je to prošao, za Vladimira Bregovića je ratno vrijeme.

– Dragovoljac domovinskog rata sam bio od početka, bio sam i jedan od osnivača naše 51. samostalne bojne, kasnije zamjenik zapovjednika prvog dobrovoljačkog voda, a u registru se vidi da imam oko 700 dana u te prve dvije godine rata. Mislim da sam svoj obol dao i na taj dio svog života mogu biti samo izuzetno ponosan. Bio sam oko Novske, u zapadnoj Slavoniji, tu nam je bilo žarište… Pamtim i prijatelje koji su poginuli u tim akcijama, to su bolne uspomene – kazao je Bregović na tu temu.

Deset godina bio je i predsjednik braniteljske udruge u Vrbovcu, prije nego što je postao gradonačelnik, na to je također posebno ponosan.

‘Rokerska’ bradica? To su vam ostaci ostataka od frizure…

Kad ulovi pauzu od politike, kad odradi sve potrebno u županijskoj zajednici sportova i hrvačkom savezu, kad provede nešto vremena s obitelji, unukom prije svih, Vladimir Bregović uzima vrijeme samo za sebe. I dok mnogi mir traže u tišini, on voli buku. Kvalitetnu, točno određenu…

– Ja sam vam pasionirani audiofil. Još od osnovne škole sam totalni “tehno frik”, stalno tražim pojačala i druge tehničke stvari, aktivno sudjelujem u toj ‘second-hand’ sceni, na kojoj su cijene puno prihvatljivije. Kupovati novo, ono što mene zanima, ipak je preskupo – priča Bregović, koji nas nije previše iznenadio odgovorom na pitanje što najčešće svira iz zvučnika.

– Temelj je rock’n’roll, ali tu su i razne izvedenice – kaže.

Iznenađenja nema jer i imidž je takav, rokerski, s bradicom koju ne vidimo prečesto na političkim licima.

– Je, i imidž je malo u tom rokerskom duhu, ali to je zapravo ostatak ostataka, ono što je ostalo od bujne frizure, ha, ha.

Moja županija

Zagrebačka županija objavila prijedlog liste stipendija, učenici i studenti imaju osam dana za prigovor

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Zagrebačka županija objavila je prijedlog liste kandidata za stipendije za školsku godinu 2025./2026. Ukupno je predviđeno 45 stipendija za učenike i 30 za studente.

Za učenike se 20 stipendija dodjeljuje prema kriteriju izvrsnosti, uključujući do tri stipendije za glazbena zanimanja, dok se 25 stipendija dodjeljuje prema socijalnom kriteriju, od čega do deset za deficitarna zanimanja. Kod studenata, 15 stipendija ide izvrsnim studentima (do tri za glazbena zanimanja), a još 15 prema socijalnom kriteriju.

Kandidati koji žele uložiti prigovor imaju osam dana od objave liste, zaključno s četvrtkom, 22. siječnja, da to učine isključivo u pisanom obliku. Nakon isteka roka, župan će donijeti odluku o prigovorima, a povjerenstvo konačnu listu stipendista.

Nastavite čitati

Moja županija

Zimska služba Zagrebačke županije poručuje vozačima: ceste su prohodne, ali oprez je nužan

Unatoč obilnim padalinama, sve županijske ceste su prohodne, angažirano je svih 28 ekipa, a vozače se poziva na oprez i prilagodbu vožnje zimskim uvjetima.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Obilne snježne padaline koje su posljednja dva dana zahvatile Zagrebačku županiju stavile su zimsku službu u puni pogon, no prema službenim podacima, prometni kolaps je izbjegnut. Sve ceste u nadležnosti Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije trenutačno su prohodne, a čišćenje i posipavanje odvija se pojačanim intenzitetom na cijelom području.

Na snazi je treći stupanj pripravnosti, što znači da je na terenu svih 28 ekipa zimske službe raspoređenih kroz sedam mjesta pripravnosti, uključujući Veliku Goricu. Kako ističu iz Županijske uprave za ceste, raspolaže se dovoljnim količinama soli i sipine, a logistika za sada funkcionira bez poteškoća. U samo dva dana intenzivnog snježenja održavano je više od 1.200 kilometara županijskih i lokalnih cesta, pri čemu je potrošeno oko 880 tona soli i više od 400 kubičnih metara sipine. Radove zimskog održavanja provode Županijske ceste Zagrebačke županije, koje koordiniraju aktivnosti kroz stožer zimske službe.

Iz nadležnih službi apeliraju na vozače da budu strpljivi i odgovorni, brzinu i način vožnje potrebno je prilagoditi uvjetima na cestama, držati razmak između vozila i ne kretati na put bez propisane zimske opreme.

Zimsko održavanje provodi se prema unaprijed definiranim razinama prednosti cesta, što znači da se najprometnije prometnice čiste prve i u duljem dnevnom razdoblju, dok su na cestama manjeg prometnog značaja mogući povremeni zastoji, osobito tijekom noći ili u slučaju jačeg snijega.

Za zimsku sezonu 2025./2026. Zagrebačka županija osigurala je ukupno 5.000 tona soli i isto toliko kubičnih metara sipine, a za provedbu programa zimskog održavanja izdvojeno je 2,6 milijuna eura.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Turizam u županiji raste, a Velika Gorica drži vodeću poziciju! Evo što kažu brojke

Stabilan rast dolazaka, jačanje domaće potražnje i sve jasniji zaokret prema održivom, cjelogodišnjem turizmu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Turizam u Zagrebačkoj županiji nastavlja se razvijati stabilno i bez naglih skokova, uz rast dolazaka od oko 4 % i zadržavanje broja noćenja na prošlogodišnjoj razini, pokazuju najnoviji podaci Turističke zajednice Zagrebačke županije. Prema strukturi noćenja, Velika Gorica uvjerljivo prednjači s približno 35 % ukupnog turističkog prometa, čime potvrđuje svoju poziciju ključne ulazne i poslovne točke županije.

Nakon Gorice, slijedi Jastrebarsko s oko 21 % noćenja, dok Samobor ostvaruje približno 11 %, oslanjajući se ponajprije na eno-gastronomiju te izletnički i vikend turizam. Značajan udio ima i Sveta Nedelja, koja kroz sportski turizam ostvaruje oko 17 % noćenja, dok Ivanić-Grad sudjeluje s oko 5 %, ponajviše zahvaljujući zdravstvenom i wellness turizmu. Ostale destinacije u županiji pojedinačno sudjeluju s oko 1 %.

Iako su ukupna noćenja ostala na sličnoj razini kao lani, posebno se ističe rast domaće potražnje. Dolasci domaćih gostiju porasli su za 7 %, a isti postotak bilježi se i kod domaćih noćenja.

Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović ističe kako ovi rezultati potvrđuju dugoročni potencijal destinacije, ali i smjer kojim se ona svjesno razvija.

“Ovi rezultati potvrđuju da Zagrebačka županija ima snažan i dugoročno održiv potencijal razvoja. Kao destinacija, ne gradimo masovnost, već kvalitetu, ravnotežu i autentičnost. Prostor Zagrebačke županije obiluje prirodnim bogatstvima, očuvanim krajolikom, manifestacijama koje proizlaze iz lokalnog identiteta te snažnim zdravstvenim turizmom, koji destinaciji daje dodatnu vrijednost i cjelogodišnju relevantnost. Posebno ističem da održivost u Zagrebačkoj županiji nije trend, već način rada koji sustavno provodimo već šest godina. Održivost kod nas nije deklarativna, ona se živi, planira i primjenjuje u svakodnevnom upravljanju destinacijom”, rekla je Alilović.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Nove cijene turističkih pristojbi u Zagrebačkoj županiji – tko će i koliko plaćati

Županijska skupština donijela je novu odluku o visini turističke pristojbe.

Objavljeno

na

Objavio/la

Zagrebačka županija od sljedeće godine uvodi nove iznose turističke pristojbe, odlučeno je na nedavnoj sjednici Županijske skupštine. Promjene se odnose na smještajne kapacitete u hotelima, kampovima, domaćinstvima i na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, a iznos pristojbe varira ovisno o mjestu i vrsti smještaja.

Za noćenje u standardnim smještajnim objektima, pristojba po osobi iznosit će od 1,33 do 1,80 eura, s najvišom cijenom u Velikoj Gorici, Jastrebarskom i Samoboru. Kampovi će biti nešto jeftiniji, od 1,06 do 1,30 eura po osobi, pri čemu je Velika Gorica opet na vrhu. Paušalni iznosi za pružatelje smještaja također su definirani. Smještaj u domaćinstvu koštat će između 46 i 60 eura po krevetu godišnje, dok obiteljska poljoprivredna gospodarstva plaćaju od 26,54 do 40 eura. Za kampove i robinzonski smještaj, iznosi se kreću od 33 do 80 eura po jedinici, ovisno o lokaciji.

Vlasnici kuća, apartmana ili stanova za odmor plaćat će godišnju pristojbu za sebe i članove uže obitelji, pri čemu iznosi variraju između 7,96 i 10 eura za prvog i drugog člana, te od 3,32 do 5 eura za svakog sljedećeg člana, ovisno o gradu.

Jedinice lokalne samouprave bez turističke zajednice i s nižim stupnjem razvijenosti mogu smanjiti iznos pristojbe za 30 %, što se odnosi na Dubravu, Farkaševac, Gradec, Pokupsko, Preseku, Rakovec i Žumberak.

Odluka o visini turističke pristojbe objavljuje se svake godine do 31. siječnja, a nova pravila stupaju na snagu u 2027. godini.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Kolarec obišao žurne službe – županijski Zavod hitne medicine lani je odradio ukupno 28.888 hitnih intervencija

“Uslijed ovog vala gripe, u jednoj poslovnici Ljekarni Zagrebačke županije u jednom je danu izdano čak 1.750 recepata!

Objavljeno

na

Uoči novogodišnje noći zamjenik župana i načelnik Stožera civilne zaštite Zagrebačke županije Ervin Kolarec obišao je dežurne službe koje su i u silvestarskoj noći bile dostupne stanovnicima Zagrebačke županije.  

Poželio je mirnu noć djelatnicima Županijskog vatrogasno-operativni centra, velikogoričke ispostave Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije, dežurne Ljekarne Zagrebačke županije u Velikoj Gorici, kao i goričke Policijske postaje. 

-U ovim posebnim trenucima, kada većina naših sugrađana iščekuje i slavi dolazak Nove godine, vi ste na dužnosti. Vi ste oni koji prvi dolaze kada je najteže i koji ne pitaju je li blagdan, noć ili vikend – podsjetio je Kolarec. 

Inače, u Županijskom vatrogasnom operativnom centru koji djeluje pri Područnom uredu civilne zaštite Zagreb – Centru 112, tijekom cijele godine osigurano je stalno dežurstvo na telefonski broj 112 ili 193 za područje cijele Zagrebačke županije.   

-Centar je ove godine zabilježio i odradio više od 2.500 vatrogasnih intervencija te više od 2.700 ostalih operativnih aktivnosti. Godina je bila zahtjevna, a mi imamo važnu ulogu u komunikaciji s građanima, upućivanju snaga na teren i koordinacije na mjestu intervencije – rekao je voditelj ŽVOC-a Tihomir Varga. 

Na raspolaganju u svim danima tijekom godine je i Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije u Velikoj Gorici, kao i sve ostale u Županiji, a tijekom 2025. godine županijski Zavod je u svojih 8 ispostava imao ukupno 28.888 hitnih intervencija. 

-Ispostava Velika Gorica u ovoj je godini imala 6.217 intervencija te više od 10.000 pregleda, a ukupna kilometraža hitnih intervencija procjenjuje na oko 140.000 kilometara – istaknuo je voditelj ispostave Siniša Golub. 

Ljekarnička skrb također je osigurana bez obzira na neradne dane u godini, pa je tako na Silvestrovo bila dežurna Ljekarna Zagrebačke županije u blizini goričke hitne pomoći.  

-Ljekarnički timovi u svim ljekarnama Zagrebačke županije osiguravaju opskrbu i izdavanje lijekova te daju savjete o njihovoj pravilnoj primjeni, a sve s ciljem učinkovitog i sigurnog liječenja, jer ljekarništvo predstavlja neizostavnu kariku u lancu zdravstvene skrbi. Recimo, uslijed ovog vala gripe, u jednoj poslovnici je u jednom danu izdano čak 1.750 recepata – naglasila je ravnateljica Ana Galić Skoko. 

Zamjenik Kolarec posjetio je i policijske službenike i djelatnike Policijske postaje Velika Gorica u pratnji načelnika Perice Malića.  

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno