Povežite se s nama

Moja županija

Vladimir Bregović (53) gradonačelnik je Vrbovca, prvi čovjek županijskog sporta i kandidat za župana

Kao dječak bio je prvak Jugoslavije u hrvanju, završio je građevinu, u mladosti dolazio iz Vrbovca u Veliku Goricu zbog djevojaka, sudjelovao u Domovinskom ratu, dovršio privatizaciju PIK Vrbovca… Vladimir Bregović upravo dovršava treći mandat gradonačelnika u svom gradu, a uskoro bi mogao brinuti o cijeloj županiji. Novi cilj je – postati župan

Objavljeno

na

Obilaznicom prema Bjelovaru, na 35 minuta vožnje od Velike Gorice, skrene se prema Vrbovcu. Gradiću od 15-ak tisuća stanovnika, s lijepo uređenim središtem grada, na kojem je i jedna relativno skromna zgrada. Nimalo glamurozna. A na ploči piše: “Grad Vrbovec – gradonačelnik”. Preskočiš tih nekoliko stepenica, dođeš na prvi kat i tu si. Gradonačelnik – a to je u Vrbovcu već 12 godina Vladimir Bregović – dočekao nas je odlično raspoložen. Nasmijan, u odijelu, ali bez kravate, u nešto opuštenijem izdanju…

Photo: Borna Filic/PIXSELL

– Odijelo je meni uniforma. Da se mene pita, najrađe bih bio u trenirci. Ipak sam ja sportaš, čim dođem doma, odmah upadam u trenirku – kaže nam Bregović dok nudi gosta pićem i kavom.

Podsjećam ga za početak da smo se već upoznali, na jednoj od dodjela nagrada najboljima u sportu u Zagrebačkoj županiji, jer Bregović je i predsjednik Zajednice sportskih udruga i saveza Zagrebačke županije. Ta dodjela održavala se, naravno, u Velikoj Gorici. Nije mu to, naravno, bio ni prvi ni zadnji put da je dolazio u naš grad. Baš naprotiv, Gorica i Bregović znaju se već dugo, posljednjih godina viđaju se relativno često…

– Pa imao sam ja i cure u Velikoj Gorici! Ali to je bilo nekih davnih, davnih dana, još u vrijeme dok sam imao kosu – sa smiješkom kaže Bregović pa u istom tonu dodaje:

– Kad se sve zbroji, moram reći da imam lijepe uspomene na to vrijeme, o Goričankama sve najbolje.

Vladimir Bregović

Gorica – grad sporta i lijepih žena

Gradonačelnik Vrbovca je od 2005., sve ove godine razne obveze povremeno ga dovedu u Veliku Goricu, na koju danas gleda kroz naočale jednog lokalnog političara.

– Budući da sam vezan uz županiju, više sam involviran u sva događanja u gradovima, pa tako i Veliku Goricu. Zato mi je prva asocijacija na Goricu da je to najveći grad u Zagrebačkoj županiji. Svima drugima, realno, prva asocijacija je zračna luka – svjestan je Bregović, koji ima još jednu asocijaciju na VG:

– Druga asocijacija definitivno je gorički sport. Kako sam i predsjednik županijske Zajednice sportskih udruga i saveza, odmah mi padnu na pamet svi uspješni gorički sportaši. U našoj županiji imamo 25.000 aktivnih sportaša, a velik dio toga otpada upravo na goričke sportaše. I zato mislim da slobodno mogu reći kako je Velika Gorica grad sporta.

Ako je doista tako, valjda će se i predsjednik Zajednice složiti da je krajnje vrijeme da jedan takav grad sporta konačno opet dobije prvoligaša u nogometu.

– Uh, Gorica je jako blizu i stvarno se nadam da će uspjeti ove sezone. Uvjeren sam da je Gorica to zaslužila, i infrastrukturom, i radom svih koji su uključeni u klub, iako to zapravo i nije samo jedan klub. Riječ je o cijelom nogometnom bazenu, svim onim manjim klubovima s goričkog područja koji gravitiraju gradskom klubu i Gorica kao prvoligaš za sve njih bila bi vrhunac sportskog djelovanja – svjestan je Bregović.

Navijam za Goricu u prvoj ligi

Bit će u svibnju i HDZ-ov kandidat za župana Zagrebačke županije, uvjeren je da će na izborima i pobijediti, pa bi kraj sezone mogao dočekati na još važnijoj funkciji od ove dosadašnje. I, nadamo se, već nakon nekoliko dana mandata proslaviti s Goričanima ulazak drugog kluba iz županije, uz zaprešićki Inter, u najviši rang hrvatskog nogometa.

– Ako mene pitate, ‘Gorica u prvoj ligi’ nije pitanje hoće li se to dogoditi ili neće. Pitanje je samo kad će se to dogoditi. To je zacrtani smjer – vjeruje Bregović.

Gorica je jedna od perjanica našega gradskog sporta, ali zna dobro i prvi čovjek Vrbovca da nije jedina.

– Dovoljno je reći da je ovogodišnji najbolji sportaš Zagrebačke županije vaš predstavnik, sjajni paraolimpijac Velimir Šandor. Time smo, zapravo, rekli sve. Neću sad izdvajati nekoga, odličan košarkaški klub, ili odbojkaše, atletičare, boksače… Velikogorički sport je zaista na jednoj zavidnoj razini.

Bregović sam loptu nikad nije previše naganjao, od najmlađih dana njegov je izbor bio nešto neobičniji – hrvanje. Medalje osvojene i prije 40-ak godina još čuva, a od treninga nije odustao ni sad, kad je duboko zagazio u šesto desetljeće.

– Da, kad ulovim vremena, odem i odraditi trening, barem jedanput ili dvaput tjedno. To je za moj gušt, a i mislim da se svi moramo na neki način održavati. Uostalom, barem jednom godišnje vodimo automobile na servise, a sami sebe baš i ne održavamo. Netko igra tenis, netko šah, a ja se bavim hrvanjem – objašnjava Bregović i nastavlja svoju hrvačku priču:

– Kao pionir bio sam jednom prvak Jugoslavije, jednom sam bio drugi, a imao sam uspjeha i po Hrvatskoj. Ali davno je to bilo, još tamo u prvoj polovici 70-ih.

 I gradonačelnik zna dobiti po glavi…

Ljubav prema hrvanju osjeća se u svakoj njegovoj rečenici, na poseban način govori o sportu koji ga prati kroz cijeli život.

– Hrvanje je jedan od najkompleksnijih sportova. Tko prođe školu hrvanja, nakon toga će znati igrati i nogomet, i košarku, a ujedno je prošao i školu gimnastike. Garantiram da sva djeca koja se u osnovnoj školi prođu nekoliko godina škole hrvanja, ako se nakon toga više ne žele baviti hrvanjem, imaju podlogu za sve sportove. Baviti se hrvanjem znači biti fizički maksimalno spreman. Nema mišića na tijelu koji ne radi u tom sportu – objašnjava Bregović, koji se u vrbovečki hrvački klub uključio čim je osnovan.

– Naš lokalni hrvački klub djeluje od 1973. i ja sam jedan od prvih članova kluba, ali i jedan od prvih osvajača medalja. Zavolio sam taj sport odmah i sve nakon toga je bila nadgradnja. Zato sam do danas ostao u hrvanju, koristim svako slobodno vrijeme za to. A to je i ključno pitanje – čime se čovjek bavi kad ima vremena. Ja skidam odijelo, oblačim trenirku i odem odraditi trening sa svojim dečkima. U zadnje vrijeme sam malo rijeđe na strunjači s njima, više sam rekreacijski tip, ali ne bježim ni od toga.

Zanimljiv je to slučaj, puno mlađim i spremnijim hrvačima nije s druge strane bilo tko, nije lako “opaliti” gradonačelnika… Ili?

– Kako dečki reagiraju? Ma nemaju respekta, ali ja to od njih ni ne tražim. Evo, baš jučer sam bio na treningu, mogu vam reći da sam dobro dobio po glavi. I još izgubio u našoj verziji košarke. Igramo ‘ragbi košarku’, bez faula.

Odavno više nije natjecatelj, u sportu je kao rekreativac, ali i fanatik. Zato stalno i razmišlja kako pomoći sportašima, omogućiti im što više. A evo i što je smislio…

– Moj prijedlog je da obavezno izdvajanje svih općina, gradova i županije za sport bude minimalno tri posto od proračuna. Time bismo dobili puno veću masu, a lokalne samouprave ne bi trebale biti previše opterećene. Takav bi sustav donio veću sigurnost i ozbiljnost u svim sredinama, pa tako i kod vas, u Velikoj Gorici. Svi najbolji sportaši, olimpijski i svjetski prvaci, značajan dio karijere provedu baš u lokalnom sportu, tu sve počinje. Sport je najbolji marketing za našu državu i zato mora dobiti što zaslužuje – vjeruje Bregović.

Vizija ‘tri posto’ za još više medalja

Prođe li njegova ideja, ukoliko se zakonski odredi komad proračuna koji mora ići na sport, rezultati će se brzo vidjeti.

– Ako bi tih tri posto primijenili kao kriterij u Zagrebačkoj županiji, to bi značilo da bi proračun za sport sa 4,8 milijuna kuna porastao dvostruko, na između devet i deset milijuna. Za Županiju, koja ima proračun 500 milijuna kuna, to ne bi bilo nikakvo preopterećenje. A na taj bi se način direktno utjecalo na 100.000 ljudi. Kako? Sportaša imamo 25.000, a tu dolaze i treneri, roditelji, obitelj… Dakle, govorimo o utjecanju na toliki broj ljudi s nekoliko milijuna kuna. Nema projekta u kojem kvalitetnije, brže i bolje možemo doći do efekta – govori gradonačelnik Vrbovca.

Nije tipičan političar, vokabular je kudikamo opušteniji, bliži običnim ljudima, ali na “politički jezik” prebaci se iste sekunde kad se spomene, recimo, kandidatura za župana. I izbori.

– Treći mandat završavam i kad pogledam unatrag, mogu biti zadovoljan onim što je učinjeno u Vrbovcu. Nije bilo investicije koja nije osmišljena u našoj kancelariji i zatim realizirana. Međutim, najveće investicije tek slijede. Čeka nas projekt od 100 milijuna eura u vodoopskrbi, a paralelno radimo i na sustavu odvodnje i pročiščivača, na poduzetničkom centru… A sve to sufinancirat će se iz EU-a i sljedeće tri godine će biti realizirano – govori Bregović, koji po četvrti gradonačelnički mandat neće ići iz samo jednog razloga.

– Budući da, odlukom moje stranke (HDZ), idem u utrku za župana, ne mogu više biti kandidat za gradonačelnika, ali vjerujem u dobre rezultate moje stranke i u gradu i u županiji. Takvi su trendovi, imamo pravo nadati se, željeti župana. Vjerujem da možemo doći do željenog cilja. Brojke su na našoj strani, imamo vjetar u leđa od Vlade i našeg predsjednika stranke Plenkovića, kojeg bi svaka majka poželjela za zeta. To moramo iskoristiti, bez obzira na ime našeg političkog protivnika. Velika Gorica, uvjeren sam, u toj nam je priči najvažniji kotačić – svjestan je Bregović.

Nema čarobnog štapića, ajmo raditi

U vrlo je dobrim odnosima s goričkim gradonačelnikom Barišićem, kao i s ljudima koji vode gorički sport, a iz Velike Gorice bi, da može, u Vrbovec uzeo…

– Proračun! – bez previše razmišljanja, uz široki osmijeh, ispalio je Bregović pa pojasnio:

– Gorica je velik grad, 350 milijuna kuna ozbiljan je proračun, ali Grad odlično funkcionira. Kolega Barišić ulagao je izuzetan napor u posljednja dva mandata i uopće ne sumnjam da će dobiti i treći. Ustroj cjelokupnih djelatnosti napravljen je uzorno, za primjer drugim gradovima u Hrvatskoj.

Tu pohvalama nije bio kraj.

– Potencijal koji Gorica ima je ogroman, jednako kao i županija, ali i moj Vrbovec. No moramo biti svjesni da nitko neće doći čarobnim štapićem i napraviti posao umjesto nas. Međutim, mi znamo taj posao, znamo kako se osmišljaju i razrađuju projekte, znamo aplicirati za fondove EU-a i nastaviti napredovati. Cilj je ulaganjima i investicijama od jedne kune napraviti četiri ili pet kuna – jasan je Bregović.

Kad se priča okrene, kad ga upitaš što bi Goričanima preporučio da uzmu iz Vrbovca, kad bi to bilo moguće, ima spreman odgovor.

– Uh, definitivno naše vrbovečke delicije… Mi, recimo, ne znamo raditi kompjutore, ali zato znamo raditi kobasice. Dio tradicije je i da ljudi iz ovoga kraja sami rade svoje kobasice, praktički se natječu jedni s drugima čije će ispasti bolje. Ja baš i nisam u tome, više sam s druge strane, moj posao je degustacija, ha, ha. Znam prepoznati što je dobro – smije se Bregović.

Cilj je da nešto ostane iza mene

Uz sve ostalo, predsjednik je i Hrvatskog hrvačkog saveza, usko je vezan uz sport, ali politika je ipak životni poziv. Kako se to nekome dogodi, zapitat će se mnogi koji zaziru od politike…

– Meni je politika došla nekakvih automatizmom. Od sredine 90-ih bio pročelnik u gradskoj upravi, a to onda čovjeka povuče. Motivirala me želja da ostavim nešto iza sebe, to mi je bio glavni cilj. Stavljati ciglu na ciglu, graditi nešto, da jednog dana ljudi prolaze Vrbovcem i kažu: ‘Taj i taj čovjek ovo je započeo graditi’. I da se sjete mene. Mislim da bi cilj svakog čovjeka trebao biti upravo to, da ostavi nešto iza sebe – priča Bregović i dodaje:

– Kroz političko djelovanje, kroz izvršne funkcije, načelnika, gradonačelnika i župana, imamo vezu sa stvarnim životom, sa stvarnom brigom za standard građana, ali sa stvarnim projektima. Tu je i ta želja da iza sebe ostaviš konkretne projekte. Eto, sve su to motivi koji natjeraju mladog čovjeka da krene u politiku.

Prije nego što je krenuo u taj dio karijere, radio je sve i svašta.

– Prije rata sam radio u struci, u građevini. Zatim je došao Domovinski rat, bio sam dragovoljac, nakon čega sam postao pročelnik u gradskoj upravi, pa se opet vratio u gospodarstvo. Bio sam predsjednik Uprave Gradipa, a godinu dana sam bio i predsjednik Uprave PIK Vrbovca, i u tom razdoblju uspješno završio privatizaciju tvrtke. PIK je sad dio koncerna Agrokor, jedan od njegovih najuspješnijih dijelova – ponosan je Bregović, koji je potpuno uvjeren da će u svibnju postati novi župan.

– Od 2005. sam gradonačelnik, dvaput izabran i neposredno. Da ne pokvarimo taj uspješan niz, trebalo bi se slično nastaviti i ove godine. Na drugom nivou, ali opet svi zajedno, za uspješnu županiju – zaključio je Vladimir Bregović.

Vladimir Bregović

 ‘Mi u Vrbovcu imamo finu klopu, Zagorku i bana Petra Zrinskog’

 Jedan od najvažnijih autora koji su pisali o povijesti Turopolja, povjesničar Emil Laszowski, rođen je u – Vrbovcu. Međutim, autor djela koje se zove “Povijest plemenite općine Turopolja nekoć Zagrebačko polje zvane” nije najpoznatiji Vrbovčanin. Ni izbliza.

– Ponosni smo na činjenicu da su u Vrbovcu rođeni ban Petar Zrinski, ali i velika Marija Jurić Zagorka – istaknuo je Bregović.

Iz Vrbovca su i glumica Leona Paraminski, legendarni “pučki tribun” Joža Pankretić, njegov sin Božidar… No od svih njih poznatije su vrbovečke kobasice.

– Naša tradicija počiva na nekoliko temelja – na PIK Vrbovcu, proizvodnji mesa za koju bi ja rekao da je najbolja u Europi, na manifestaciji ‘Kaj su jeli naši stari’, opet vezanoj uz finu klopu, ali i na našoj povijesti, odnosno Zagorki i ostalim velikanima – kazao je vrbovečki gradonačelnik.

‘Gradonačelnik na baušteli: Gradio sam mostove i vodio šihtericu’

Diplomirao sam građevinu i skupio nešto radnog iskustva na ‘baušteli’ Radio sam godinu dana na televiziji kad se gradila, a zatim na zaobilaznici od Ivanje Reke do Popovca, na niskogradnji. Vodio sam izgradnju mostova, imao svoje tri ‘brigade’, oko 150 ljudi, i radio sam sve, od vođenja ‘šihterice’ do proizvodnje toliko i toliko kubika betona, armature…, priča Vladimir Bregović, koji nije zadovoljan aktualnim stanjem u struci:

– Žao mi je što se to zanimanje danas gotovo pa prostituira. To će tek biti problem, kad konačno završimo s ovom krizom, kad se kotač pokrene i krenu investicije, veliki projekti. Stručnih ljudi nam nedostaje. Odnosno, naši ljudi to znaju raditi, ali rade u Njemačkoj ili Irskoj… Nadam se da će se ti ljudi vratiti natrag kad krene posao.

‘Ponosan sam na ratno vrijeme, ali bilo je tu i tuge, boli…’

Poseban dio života, kao i kod svakoga tko je to prošao, za Vladimira Bregovića je ratno vrijeme.

– Dragovoljac domovinskog rata sam bio od početka, bio sam i jedan od osnivača naše 51. samostalne bojne, kasnije zamjenik zapovjednika prvog dobrovoljačkog voda, a u registru se vidi da imam oko 700 dana u te prve dvije godine rata. Mislim da sam svoj obol dao i na taj dio svog života mogu biti samo izuzetno ponosan. Bio sam oko Novske, u zapadnoj Slavoniji, tu nam je bilo žarište… Pamtim i prijatelje koji su poginuli u tim akcijama, to su bolne uspomene – kazao je Bregović na tu temu.

Deset godina bio je i predsjednik braniteljske udruge u Vrbovcu, prije nego što je postao gradonačelnik, na to je također posebno ponosan.

‘Rokerska’ bradica? To su vam ostaci ostataka od frizure…

Kad ulovi pauzu od politike, kad odradi sve potrebno u županijskoj zajednici sportova i hrvačkom savezu, kad provede nešto vremena s obitelji, unukom prije svih, Vladimir Bregović uzima vrijeme samo za sebe. I dok mnogi mir traže u tišini, on voli buku. Kvalitetnu, točno određenu…

– Ja sam vam pasionirani audiofil. Još od osnovne škole sam totalni “tehno frik”, stalno tražim pojačala i druge tehničke stvari, aktivno sudjelujem u toj ‘second-hand’ sceni, na kojoj su cijene puno prihvatljivije. Kupovati novo, ono što mene zanima, ipak je preskupo – priča Bregović, koji nas nije previše iznenadio odgovorom na pitanje što najčešće svira iz zvučnika.

– Temelj je rock’n’roll, ali tu su i razne izvedenice – kaže.

Iznenađenja nema jer i imidž je takav, rokerski, s bradicom koju ne vidimo prečesto na političkim licima.

– Je, i imidž je malo u tom rokerskom duhu, ali to je zapravo ostatak ostataka, ono što je ostalo od bujne frizure, ha, ha.

Moja županija

SJEDNICA STOŽERA Za civilnu zaštitu i vatrogasnu zajednicu planiran rekordni iznos od 1,5 milijuna eura

U planu povećanje operativne spremnosti vatrogasnih postrojbi za cijelo područje Zagrebačke županije.

Objavljeno

na

Stožer civilne zaštite Zagrebačke županije održao je danas svoju 2. sjednicu na kojoj je utvrdio nacrte prijedloga ključnih dokumenata za funkcioniranje i daljnji razvoj sustava civilne zaštite u 2026. godini.  

Članovi Stožera jednoglasno su prihvatili nacrte Analize stanja sustava civilne zaštite na području županije, Godišnjeg plana razvoja sustava civilne zaštite za 2026. godinu s trogodišnjim financijskim učinkom te Provedbenog plana unapređenja zaštite od požara za 2026. godinu.  

Konačnu odluku o donošenju ovih dokumenata donijet će Županijska skupština Zagrebačke županije. 

Godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite za 2026. godinu definira niz aktivnosti usmjerenih na jačanje spremnosti i otpornosti operativnih snaga u županiji.

Planom je predviđeno kontinuirano usklađivanje normativnih akata, izrada i ažuriranje planova zaštite i spašavanja te jačanje kapaciteta Stožera civilne zaštite, vatrogasnih postrojbi, HGSS-a, Crvenog križa i drugih sudionika sustava. 

Naglasak je stavljen na opremanje, obuku, zajedničke vježbe te nastavak ulaganja u materijalno–tehnička sredstva potrebna za reakciju u izvanrednim situacijama, što je vidljivo i iz financijskih projekcija za trogodišnje razdoblje. 

-Planirana sredstva za civilnu zaštitu za 2026. godinu iznose 167 tisuća eura, a odnose se na Hrvatsku gorsku službu spašavanja, mjere civilne zaštite, Crveni križ te Hrvatsku udrugu za obuku potražnih pasa. Kada se tom iznosu dodaju sredstva osigurana za Vatrogasnu zajednicu Zagrebačke županije, koja čini okosnicu operativnih snaga civilne zaštite, dolazimo do rekordnog iznosa od 1,5 milijuna eura – rekao je načelnik Stožera i zamjenik župana Ervin Kolarec. 

Inače, Zagrebačka županija je među vodećima po iznosu koji se ulaže u civilnu zaštitu te godinama ta sredstva značajno povećava.  

Osim toga, Provedbeni plan unapređenja zaštite od požara za 2026. godinu donosi niz organizacijskih, tehničkih, urbanističkih i normativnih mjera koje je potrebno provesti kako bi se unaprijedila zaštita od požara na području županije. Među prioritetima su jačanje operativnosti vatrogasnih postrojbi, osiguravanje dovoljnog broja operativnih vatrogasaca, unapređenje komunikacijskih sustava, održavanje hidrantske mreže i pristupnih puteva te provođenje edukacija stanovništva i preventivnih mjera na otvorenim prostorima i odlagalištima otpada. 

Zapovjednik Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije Dario Kezerić rekao je kako su odluke o kojima se odlučivalo na sjednici izrazito važne za snage civilne zaštite. 

Foto: Zagrebačka županija

-Donesena su dva bitna zaključka koji se odnose na razvoj sustava Civilne zaštite isto tako i na unaprjeđenje zaštite od požara na području Zagrebačke županije. Te odluke imaju i financijske učinke koji se odnose na povećanje operativne spremnosti naših vatrogasnih postrojbi, odnosno na sufinanciranje vozila i opreme koja će se nabavljati za naše vatrogasce. Isto tako su zaposlena  i tri nova djelatnika u Županjskom vatrogasnom operativnom centru, koji će biti puno operativniji za sve složenije događaje, za što do sada nismo bili dovoljno spremni. Što se tiče organizacijskog djela, nadopunjujemo vatrogasne postrojbe na području općina i gradova čime također podižemo operativnu spremnost cijele naše županije i svake jedinice lokalne samouprave – istaknuo je Kezerić. 

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Stiže adventska čarolija u Zagrebačku županiju!

Njezini gradovi i općine otvaraju svoja srca i ulice pretvaraju u pozornicu svjetla, okusa, glazbe i dobrih trenutaka.

Objavljeno

na

Zagrebačka županija u blagdanskom razdoblju svake godine postaje posebno mjesto susreta, topline i zajedništva. Njezini gradovi i općine otvaraju svoja srca i stvaraju atmosferu u kojoj se ljudi osjećaju dobrodošlo, a ulice pretvaraju u pozornicu svjetla, okusa, glazbe i dobrih trenutaka.

Ovo je razdoblje kada županija najjasnije pokazuje svoj karakter: otvorena, gostoljubiva, razigrana i puna života. Upravo zato pozivamo sve građane da nam se pridruže i zajedno osjete čaroliju adventa koja se svake godine širi kroz cijeli naš kraj.

Blagdanski duh ove godine prvi stiže u Svetu Nedelju, gdje se 28. studenoga otvaraju Zimski cajti. Radosna atmosfera zimskih sadržaja, klizalište i koncert Grše odmah stvaraju živu energiju koja se širi dalje kroz cijelu županiju. Istoga dana advent se otvara i u Samoboru, koji svoj prepoznatljivi blagdanski šarm gradi polako, u ritmu grada koji voli tradiciju i zajedništvo. Samo dan kasnije, 29. studenoga, adventski se ugođaj dodatno širi i spaja nekoliko naših mjesta.

U Zaprešiću s koncertom Matije Cveka kreće Najslađi advent u Zaprešiću. Adventski program započinje i u Svetom Ivanu Zelini, u kojem se glazbeni nastupi, izložbe i priredbe prirodno nadopunjuju te Vrbovcu koji ove godine nudi raznolik, ali nešto skromniji program, što mu daje osobitu toplinu i osjećaj blizine. Posjetitelji isti dan mogu nastaviti prema Dugom Selu, gdje advent otvara koncert Minee u Perivoju grofa Draškovića, a večer završiti u Velikoj Gorici, u kojoj se pali prva adventska svijeća, otvara klizalište i Božićno selo te najavljuju brojni koncerti tijekom prosinca, uključujući Magazin, Ivanu Kindl, Barabe, The Frajle i druge izvođače koji stvaraju posebno živ i svečan ritam adventskih večeri.

U Krašiću se 30. studenoga početak adventskog razdoblja obilježava paljenjem prve svijeće u ozračju koje je jednostavno, dostojanstveno i duboko povezano s lokalnom tradicijom. Ivanić-Grad 4. prosinca ulazi u najljepši period  s posebno bogatim sadržajima, od izložbi i koncerata do uvijek zanimljivih adventskih radionica u Naftalanu koje privlače veliki broj posjetitelja. Dan poslije, 5. prosinca, Jastrebarsko otvara Winter Jasku, koja uz glazbu, druženja i prepoznatljivu zimsku atmosferu traje sve do siječnja.

Rugvica i Brckovljani 6. prosinca započinju svoje adventsko razdoblje u toplom obiteljskom ozračju. Pisarovina svoj advent obilježava 18. i 19. prosinca u ugodnom blagdanskom ugođaju koji okuplja lokalne proizvođače i zajednicu, a 31. prosinca organizira i dječji doček. Posebno mjesto u adventskom kalendaru zauzima Marijagorički božićni sajam 20. prosinca, najvažniji adventski događaj zaprešićanskog kraja, u kojem zajedno sudjeluju Brdovec, Dubravica, Marija Gorica i Pušća. Ovaj sajam u središte stavlja domaće proizvode, tradiciju i zajednički identitet cijelog područja.

Kroz sve ove programe advent u Zagrebačkoj županiji ove se godine pretvara u skladnu i toplu priču koja povezuje ljude i mjesta, stvarajući blagdansku atmosferu koju je teško ne osjetiti.

-Naš advent donosi posebnu toplinu i raznolikost koja se vidi i osjeća u svakom mjestu, a gradovi i općine široka srca dočekuju svoje građane i posjetitelje, pozivajući ih da zajedno dožive blagdanski duh koji se gradi s puno pažnje, ljubavi i predanosti – ističe direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović.

Detaljan pregled svih događanja:

Program događanja u Zagrebačkoj županiji – prosinac 2025

Program događanja u Zagrebačkoj županiji – studeni 2025

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

VIDEO Išek i Vujnović na kauču: ‘Sve je bilo drukčije, ali nije bilo straha…’

Leon Išek i Fran Vujnović, igrači NK Kurilovca, gostujući u novom nastavku serijala “Sport Zagrebačke županije” još jedanput su se podsjetili svih detalja vezanih uz povijesni uspjeh njihova kluba, ali i predstavili ovu posebnu momčad

Objavljeno

na

Furmek je na baušteli, Šarić radi na benzinskoj valjda i duže nego što igra za Kurilovec, Novak montira klime, Vujnović vozi taksi, kapetan Završki je kipar, Sedlaček je bankar, on je i naš blagajnik kad zatreba, a imamo i dostavljače, studente, čak i učenike, Raković nam i dalje ide u školu…

Tako je Leon Išek, jedan od njih, predstavio generaciju za povijest NK Kurilovca, sad već čuvenu “Klasu 2025”, gostujući u novom nastavku serijala “Sport Zagrebačke županije”. Svi ti heroji, dečki koji nas poslužuju na benzinskoj, koji nam montiraju klime ili nas voze u taksiju, doživjeli su svojih pet minuta slave. Dan za pamćenje dogodio se 5. studenog 2025. godine, datum je to koji će zlatnim slovima ostati upisan u klupske povijesne knjige. Tog se dana, naime, dogodilo nogometno čudo: pala je Istra!

– Sve je bilo drukčije. Inače mi prvi dolazimo na stadion, čeka nas jedino naš Bašo, a ovoga puta bilo je bitno drukčije. Dolazimo na stadion, a tu već gužvu, gungula, ljudi sa svih strana… Bilo je i više nego jasno da je ovo posebna utakmica, ali to nas je samo dodatno motiviralo – prepričava Fran Vujnović, sin predsjednika Dražena i šef obrane koja je imala ozbiljan zadatak ispred sebe, koji je na naš kauč sjeo zajedno s Išekom.

– Ključna je u svemu tome bila vjera. Zaista smo vjerovali da možemo parirati Istri, ni u jednom trenutku nije se mogla osjetiti nervoza ili bilo kakav strah. Svi smo jedva čekali da utakmica krene, da vidimo što možemo, a ispalo je da možemo puno – smješka se i danima poslije golman Išek, koji je izvukao što je morao izvući.

Napad je zabio što je morao zabiti, a obrana to fokusirano obranila.

– Iskreno, osobno sam imao poseban motiv, jer bio sam igrač Istre i nisam tamo prošao. Otišao sam zaobilaznim putem, sa željom da se vratim najmanje na tu razinu, i zato mi je bilo posebno važno pokazati sve što znam i mogu. Realno, dobar dio ovih igrača zaslužuje igrati i rang ili dva više, ovo je top momčad. I vrhunska klapa, što je posebno važno. Mi nismo momčad, mi smo obitelj – kaže Fran Vujnović.

Posebna priča, posebni trenuci, a ovo su svi detalji…

Nastavite čitati

Moja županija

Hrvatska turistička zajednica nagradila Senku Radanović i Velimira Šandora

Svečana dodjela održana je na Danima hrvatskog turizma u Dubrovniku

Objavljeno

na

Hrvatska turistička zajednica, u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta, proglasila je pobjednike izbora za najboljeg domaćina nositelja oznake Vaš domaćin/Local Host. Senka Radovanić, vlasnica smještajnog objekta Javor Holiday House na Žumberku, ovogodišnja je dobitnica za Zagrebačku županiju. Svečana dodjela održana je na Danima hrvatskog turizma u Dubrovniku gdje su dodijeljene brojne nagrade, a među njima i nagrada za ambasadora hrvatskog turizma koju je dobio naš poznati paraatletičar Velimir Šandor.

Čestitke nagrađenima u ime Zagrebačke županije uputio je i zamjenik župana Damir Tomljenović.

-Velimire Šandor je puno više od sportaša, on je inspiracija da nikad ne odustanemo od svojih snova. Njegov sportski uspjeh dokazuje da je uz puno truda i odricanja sve moguće, stoga je nagrada za ambasadora otišla u najbolje ruke – poručio je Tomljenović.

Tomljenović je istaknuo kako je to priznanje odraz višegodišnje predanosti, truda i ljubavi koje nositelji oznake Vaš domaćin/Local Host ulažu u svoje smještajne objekte.

-Od ovog priznanja korist će imati i cijela lokalna zajednica koja će postati još privlačnija za sve buduće posjetitelje – dodao je Tomljenović i podsjetio da Zagrebačka županija uz predivnu prirodu i kulturnu baštinu, vrhunsku enogastronomiju te brojne manifestacije koje se održavaju cijelu godinu doista ima puno toga za ponuditi svojim gostima.

U Zagrebačkoj županiji 37 certificiranih domaćina nosi ovu prestižnu oznaku, što potvrđuje visoku razinu kvalitete i predanosti domaćina diljem županije – od Žumberka i Pisarovine, preko Samobora i Jastrebarskog, do Svete Nedelje, Svetog Ivana Zeline, Marije Gorice i Velike Gorice.

Javor Holiday House ističe se njegom lokalnog identiteta, visokim standardima usluge i odgovornim poslovanjem. Predanost Senke Radovanić pozicionirala je ovaj objekt kao primjer izvrsnosti koji dodatno jača ugled Zagrebačke županije kao destinacije autentičnih, srdačnih i održivih doživljaja.

-Oznaka Vaš domaćin više je od priznanja – ona je poruka da u Zagrebačkoj županiji njegujemo kulturu istinske pažnje prema gostu. Ponosna sam što čak 37 naših domaćina potvrđuje tu razinu kvalitete i šarma koja nas izdvaja. Senka Radovanić i njezin Javor Holiday House savršen su primjer kako se osobni pristup, autentičnost i odgovornost prema zajednici pretvaraju u iskustvo koje goste osvaja na prvu. To je onaj trenutak kad destinacija ne samo da se doživi, nego se osjeti. – poručila je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Zelje iz Lakteca – temelj za više od 60 gastro recepata

Već 19. godina organiziraju Sarmijadu – svojevrsni festival jela od kiseloga zelja.

Objavljeno

na

Svaka gastronomska manifestacija čuvar je tradicije pripreme jela i očuvanja starih recepata našega podneblja, kako bi i mlađe generacije znale uživati u hrani i obrocima koji su prehranjivali naše pretke.

A mjesto Laktec u okolici Svetog Ivana Zeline ponosni je čuvar tradicije uzgoja zelja i pripreme hrane od ove zdrave namirnice, stoga već 19. godina organiziraju Sarmijadu – svojevrsni festival jela od kiseloga zelja.

-Od prve Sarmijade do danas isprobali smo i sakupili recepte 62 različita jela od kiseloga zelja. Iznenađeni smo maštom, ukusima, sljubljivanjem različitih vrsta mesa i okusa sa zeljem. Nastojat ćemo do sljedeće, jubilarne 20. Sarmijade objediniti sve te recepte i napraviti zbirku jela od kiseloga zelja – najavila je Brigitte Berulec ispred organizatora manifestacije – Udruge proizvođača marke kiselog zelja Laktec.

Inače, zelje se u zelinskome kraju uzgaja još od 15./16. stoljeća.

-Ovakvom manifestacijom čuva se naša gastronomska baština i pokazuje kako jedno malo mjesto Laktec uz puno truda, veliko srce i ljubav prema baštini može napraviti veliku stvar – poručila je gradonačelnica Zeline Eva Jendriš Škrljak.

Osim očuvanja tradicije, ovakva događanja su promotor domaće proizvodnje i podrške lokalnim uzgajivačima hrane, po kojima je poznata cijela Zagrebačka županija.

-Zato i Zagrebačka županija pomaže poljoprivredna gospodarstva da dostojno mogu živjeti od svoje proizvodnje. Primjerice Županija je ove godine, kroz razne mjere, uložila u poljoprivredu 1,4 milijuna eura – podsjetila je pročelnica za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Gordana Županac.

Inače, ove godine najbolju sarmu skuhali su zaposlenici zelinskoga Muzeja, a najbolje jelo od kiseloga zelja – “zelje sa svinjskim repom” samoborska ekipa “Plahutari”.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno