Povežite se s nama

Moja županija

Vladimir Bregović (53) gradonačelnik je Vrbovca, prvi čovjek županijskog sporta i kandidat za župana

Kao dječak bio je prvak Jugoslavije u hrvanju, završio je građevinu, u mladosti dolazio iz Vrbovca u Veliku Goricu zbog djevojaka, sudjelovao u Domovinskom ratu, dovršio privatizaciju PIK Vrbovca… Vladimir Bregović upravo dovršava treći mandat gradonačelnika u svom gradu, a uskoro bi mogao brinuti o cijeloj županiji. Novi cilj je – postati župan

Objavljeno

na

Obilaznicom prema Bjelovaru, na 35 minuta vožnje od Velike Gorice, skrene se prema Vrbovcu. Gradiću od 15-ak tisuća stanovnika, s lijepo uređenim središtem grada, na kojem je i jedna relativno skromna zgrada. Nimalo glamurozna. A na ploči piše: “Grad Vrbovec – gradonačelnik”. Preskočiš tih nekoliko stepenica, dođeš na prvi kat i tu si. Gradonačelnik – a to je u Vrbovcu već 12 godina Vladimir Bregović – dočekao nas je odlično raspoložen. Nasmijan, u odijelu, ali bez kravate, u nešto opuštenijem izdanju…

Photo: Borna Filic/PIXSELL

– Odijelo je meni uniforma. Da se mene pita, najrađe bih bio u trenirci. Ipak sam ja sportaš, čim dođem doma, odmah upadam u trenirku – kaže nam Bregović dok nudi gosta pićem i kavom.

Podsjećam ga za početak da smo se već upoznali, na jednoj od dodjela nagrada najboljima u sportu u Zagrebačkoj županiji, jer Bregović je i predsjednik Zajednice sportskih udruga i saveza Zagrebačke županije. Ta dodjela održavala se, naravno, u Velikoj Gorici. Nije mu to, naravno, bio ni prvi ni zadnji put da je dolazio u naš grad. Baš naprotiv, Gorica i Bregović znaju se već dugo, posljednjih godina viđaju se relativno često…

– Pa imao sam ja i cure u Velikoj Gorici! Ali to je bilo nekih davnih, davnih dana, još u vrijeme dok sam imao kosu – sa smiješkom kaže Bregović pa u istom tonu dodaje:

– Kad se sve zbroji, moram reći da imam lijepe uspomene na to vrijeme, o Goričankama sve najbolje.

Vladimir Bregović

Gorica – grad sporta i lijepih žena

Gradonačelnik Vrbovca je od 2005., sve ove godine razne obveze povremeno ga dovedu u Veliku Goricu, na koju danas gleda kroz naočale jednog lokalnog političara.

– Budući da sam vezan uz županiju, više sam involviran u sva događanja u gradovima, pa tako i Veliku Goricu. Zato mi je prva asocijacija na Goricu da je to najveći grad u Zagrebačkoj županiji. Svima drugima, realno, prva asocijacija je zračna luka – svjestan je Bregović, koji ima još jednu asocijaciju na VG:

– Druga asocijacija definitivno je gorički sport. Kako sam i predsjednik županijske Zajednice sportskih udruga i saveza, odmah mi padnu na pamet svi uspješni gorički sportaši. U našoj županiji imamo 25.000 aktivnih sportaša, a velik dio toga otpada upravo na goričke sportaše. I zato mislim da slobodno mogu reći kako je Velika Gorica grad sporta.

Ako je doista tako, valjda će se i predsjednik Zajednice složiti da je krajnje vrijeme da jedan takav grad sporta konačno opet dobije prvoligaša u nogometu.

– Uh, Gorica je jako blizu i stvarno se nadam da će uspjeti ove sezone. Uvjeren sam da je Gorica to zaslužila, i infrastrukturom, i radom svih koji su uključeni u klub, iako to zapravo i nije samo jedan klub. Riječ je o cijelom nogometnom bazenu, svim onim manjim klubovima s goričkog područja koji gravitiraju gradskom klubu i Gorica kao prvoligaš za sve njih bila bi vrhunac sportskog djelovanja – svjestan je Bregović.

Navijam za Goricu u prvoj ligi

Bit će u svibnju i HDZ-ov kandidat za župana Zagrebačke županije, uvjeren je da će na izborima i pobijediti, pa bi kraj sezone mogao dočekati na još važnijoj funkciji od ove dosadašnje. I, nadamo se, već nakon nekoliko dana mandata proslaviti s Goričanima ulazak drugog kluba iz županije, uz zaprešićki Inter, u najviši rang hrvatskog nogometa.

– Ako mene pitate, ‘Gorica u prvoj ligi’ nije pitanje hoće li se to dogoditi ili neće. Pitanje je samo kad će se to dogoditi. To je zacrtani smjer – vjeruje Bregović.

Gorica je jedna od perjanica našega gradskog sporta, ali zna dobro i prvi čovjek Vrbovca da nije jedina.

– Dovoljno je reći da je ovogodišnji najbolji sportaš Zagrebačke županije vaš predstavnik, sjajni paraolimpijac Velimir Šandor. Time smo, zapravo, rekli sve. Neću sad izdvajati nekoga, odličan košarkaški klub, ili odbojkaše, atletičare, boksače… Velikogorički sport je zaista na jednoj zavidnoj razini.

Bregović sam loptu nikad nije previše naganjao, od najmlađih dana njegov je izbor bio nešto neobičniji – hrvanje. Medalje osvojene i prije 40-ak godina još čuva, a od treninga nije odustao ni sad, kad je duboko zagazio u šesto desetljeće.

– Da, kad ulovim vremena, odem i odraditi trening, barem jedanput ili dvaput tjedno. To je za moj gušt, a i mislim da se svi moramo na neki način održavati. Uostalom, barem jednom godišnje vodimo automobile na servise, a sami sebe baš i ne održavamo. Netko igra tenis, netko šah, a ja se bavim hrvanjem – objašnjava Bregović i nastavlja svoju hrvačku priču:

– Kao pionir bio sam jednom prvak Jugoslavije, jednom sam bio drugi, a imao sam uspjeha i po Hrvatskoj. Ali davno je to bilo, još tamo u prvoj polovici 70-ih.

 I gradonačelnik zna dobiti po glavi…

Ljubav prema hrvanju osjeća se u svakoj njegovoj rečenici, na poseban način govori o sportu koji ga prati kroz cijeli život.

– Hrvanje je jedan od najkompleksnijih sportova. Tko prođe školu hrvanja, nakon toga će znati igrati i nogomet, i košarku, a ujedno je prošao i školu gimnastike. Garantiram da sva djeca koja se u osnovnoj školi prođu nekoliko godina škole hrvanja, ako se nakon toga više ne žele baviti hrvanjem, imaju podlogu za sve sportove. Baviti se hrvanjem znači biti fizički maksimalno spreman. Nema mišića na tijelu koji ne radi u tom sportu – objašnjava Bregović, koji se u vrbovečki hrvački klub uključio čim je osnovan.

– Naš lokalni hrvački klub djeluje od 1973. i ja sam jedan od prvih članova kluba, ali i jedan od prvih osvajača medalja. Zavolio sam taj sport odmah i sve nakon toga je bila nadgradnja. Zato sam do danas ostao u hrvanju, koristim svako slobodno vrijeme za to. A to je i ključno pitanje – čime se čovjek bavi kad ima vremena. Ja skidam odijelo, oblačim trenirku i odem odraditi trening sa svojim dečkima. U zadnje vrijeme sam malo rijeđe na strunjači s njima, više sam rekreacijski tip, ali ne bježim ni od toga.

Zanimljiv je to slučaj, puno mlađim i spremnijim hrvačima nije s druge strane bilo tko, nije lako “opaliti” gradonačelnika… Ili?

– Kako dečki reagiraju? Ma nemaju respekta, ali ja to od njih ni ne tražim. Evo, baš jučer sam bio na treningu, mogu vam reći da sam dobro dobio po glavi. I još izgubio u našoj verziji košarke. Igramo ‘ragbi košarku’, bez faula.

Odavno više nije natjecatelj, u sportu je kao rekreativac, ali i fanatik. Zato stalno i razmišlja kako pomoći sportašima, omogućiti im što više. A evo i što je smislio…

– Moj prijedlog je da obavezno izdvajanje svih općina, gradova i županije za sport bude minimalno tri posto od proračuna. Time bismo dobili puno veću masu, a lokalne samouprave ne bi trebale biti previše opterećene. Takav bi sustav donio veću sigurnost i ozbiljnost u svim sredinama, pa tako i kod vas, u Velikoj Gorici. Svi najbolji sportaši, olimpijski i svjetski prvaci, značajan dio karijere provedu baš u lokalnom sportu, tu sve počinje. Sport je najbolji marketing za našu državu i zato mora dobiti što zaslužuje – vjeruje Bregović.

Vizija ‘tri posto’ za još više medalja

Prođe li njegova ideja, ukoliko se zakonski odredi komad proračuna koji mora ići na sport, rezultati će se brzo vidjeti.

– Ako bi tih tri posto primijenili kao kriterij u Zagrebačkoj županiji, to bi značilo da bi proračun za sport sa 4,8 milijuna kuna porastao dvostruko, na između devet i deset milijuna. Za Županiju, koja ima proračun 500 milijuna kuna, to ne bi bilo nikakvo preopterećenje. A na taj bi se način direktno utjecalo na 100.000 ljudi. Kako? Sportaša imamo 25.000, a tu dolaze i treneri, roditelji, obitelj… Dakle, govorimo o utjecanju na toliki broj ljudi s nekoliko milijuna kuna. Nema projekta u kojem kvalitetnije, brže i bolje možemo doći do efekta – govori gradonačelnik Vrbovca.

Nije tipičan političar, vokabular je kudikamo opušteniji, bliži običnim ljudima, ali na “politički jezik” prebaci se iste sekunde kad se spomene, recimo, kandidatura za župana. I izbori.

– Treći mandat završavam i kad pogledam unatrag, mogu biti zadovoljan onim što je učinjeno u Vrbovcu. Nije bilo investicije koja nije osmišljena u našoj kancelariji i zatim realizirana. Međutim, najveće investicije tek slijede. Čeka nas projekt od 100 milijuna eura u vodoopskrbi, a paralelno radimo i na sustavu odvodnje i pročiščivača, na poduzetničkom centru… A sve to sufinancirat će se iz EU-a i sljedeće tri godine će biti realizirano – govori Bregović, koji po četvrti gradonačelnički mandat neće ići iz samo jednog razloga.

– Budući da, odlukom moje stranke (HDZ), idem u utrku za župana, ne mogu više biti kandidat za gradonačelnika, ali vjerujem u dobre rezultate moje stranke i u gradu i u županiji. Takvi su trendovi, imamo pravo nadati se, željeti župana. Vjerujem da možemo doći do željenog cilja. Brojke su na našoj strani, imamo vjetar u leđa od Vlade i našeg predsjednika stranke Plenkovića, kojeg bi svaka majka poželjela za zeta. To moramo iskoristiti, bez obzira na ime našeg političkog protivnika. Velika Gorica, uvjeren sam, u toj nam je priči najvažniji kotačić – svjestan je Bregović.

Nema čarobnog štapića, ajmo raditi

U vrlo je dobrim odnosima s goričkim gradonačelnikom Barišićem, kao i s ljudima koji vode gorički sport, a iz Velike Gorice bi, da može, u Vrbovec uzeo…

– Proračun! – bez previše razmišljanja, uz široki osmijeh, ispalio je Bregović pa pojasnio:

– Gorica je velik grad, 350 milijuna kuna ozbiljan je proračun, ali Grad odlično funkcionira. Kolega Barišić ulagao je izuzetan napor u posljednja dva mandata i uopće ne sumnjam da će dobiti i treći. Ustroj cjelokupnih djelatnosti napravljen je uzorno, za primjer drugim gradovima u Hrvatskoj.

Tu pohvalama nije bio kraj.

– Potencijal koji Gorica ima je ogroman, jednako kao i županija, ali i moj Vrbovec. No moramo biti svjesni da nitko neće doći čarobnim štapićem i napraviti posao umjesto nas. Međutim, mi znamo taj posao, znamo kako se osmišljaju i razrađuju projekte, znamo aplicirati za fondove EU-a i nastaviti napredovati. Cilj je ulaganjima i investicijama od jedne kune napraviti četiri ili pet kuna – jasan je Bregović.

Kad se priča okrene, kad ga upitaš što bi Goričanima preporučio da uzmu iz Vrbovca, kad bi to bilo moguće, ima spreman odgovor.

– Uh, definitivno naše vrbovečke delicije… Mi, recimo, ne znamo raditi kompjutore, ali zato znamo raditi kobasice. Dio tradicije je i da ljudi iz ovoga kraja sami rade svoje kobasice, praktički se natječu jedni s drugima čije će ispasti bolje. Ja baš i nisam u tome, više sam s druge strane, moj posao je degustacija, ha, ha. Znam prepoznati što je dobro – smije se Bregović.

Cilj je da nešto ostane iza mene

Uz sve ostalo, predsjednik je i Hrvatskog hrvačkog saveza, usko je vezan uz sport, ali politika je ipak životni poziv. Kako se to nekome dogodi, zapitat će se mnogi koji zaziru od politike…

– Meni je politika došla nekakvih automatizmom. Od sredine 90-ih bio pročelnik u gradskoj upravi, a to onda čovjeka povuče. Motivirala me želja da ostavim nešto iza sebe, to mi je bio glavni cilj. Stavljati ciglu na ciglu, graditi nešto, da jednog dana ljudi prolaze Vrbovcem i kažu: ‘Taj i taj čovjek ovo je započeo graditi’. I da se sjete mene. Mislim da bi cilj svakog čovjeka trebao biti upravo to, da ostavi nešto iza sebe – priča Bregović i dodaje:

– Kroz političko djelovanje, kroz izvršne funkcije, načelnika, gradonačelnika i župana, imamo vezu sa stvarnim životom, sa stvarnom brigom za standard građana, ali sa stvarnim projektima. Tu je i ta želja da iza sebe ostaviš konkretne projekte. Eto, sve su to motivi koji natjeraju mladog čovjeka da krene u politiku.

Prije nego što je krenuo u taj dio karijere, radio je sve i svašta.

– Prije rata sam radio u struci, u građevini. Zatim je došao Domovinski rat, bio sam dragovoljac, nakon čega sam postao pročelnik u gradskoj upravi, pa se opet vratio u gospodarstvo. Bio sam predsjednik Uprave Gradipa, a godinu dana sam bio i predsjednik Uprave PIK Vrbovca, i u tom razdoblju uspješno završio privatizaciju tvrtke. PIK je sad dio koncerna Agrokor, jedan od njegovih najuspješnijih dijelova – ponosan je Bregović, koji je potpuno uvjeren da će u svibnju postati novi župan.

– Od 2005. sam gradonačelnik, dvaput izabran i neposredno. Da ne pokvarimo taj uspješan niz, trebalo bi se slično nastaviti i ove godine. Na drugom nivou, ali opet svi zajedno, za uspješnu županiju – zaključio je Vladimir Bregović.

Vladimir Bregović

 ‘Mi u Vrbovcu imamo finu klopu, Zagorku i bana Petra Zrinskog’

 Jedan od najvažnijih autora koji su pisali o povijesti Turopolja, povjesničar Emil Laszowski, rođen je u – Vrbovcu. Međutim, autor djela koje se zove “Povijest plemenite općine Turopolja nekoć Zagrebačko polje zvane” nije najpoznatiji Vrbovčanin. Ni izbliza.

– Ponosni smo na činjenicu da su u Vrbovcu rođeni ban Petar Zrinski, ali i velika Marija Jurić Zagorka – istaknuo je Bregović.

Iz Vrbovca su i glumica Leona Paraminski, legendarni “pučki tribun” Joža Pankretić, njegov sin Božidar… No od svih njih poznatije su vrbovečke kobasice.

– Naša tradicija počiva na nekoliko temelja – na PIK Vrbovcu, proizvodnji mesa za koju bi ja rekao da je najbolja u Europi, na manifestaciji ‘Kaj su jeli naši stari’, opet vezanoj uz finu klopu, ali i na našoj povijesti, odnosno Zagorki i ostalim velikanima – kazao je vrbovečki gradonačelnik.

‘Gradonačelnik na baušteli: Gradio sam mostove i vodio šihtericu’

Diplomirao sam građevinu i skupio nešto radnog iskustva na ‘baušteli’ Radio sam godinu dana na televiziji kad se gradila, a zatim na zaobilaznici od Ivanje Reke do Popovca, na niskogradnji. Vodio sam izgradnju mostova, imao svoje tri ‘brigade’, oko 150 ljudi, i radio sam sve, od vođenja ‘šihterice’ do proizvodnje toliko i toliko kubika betona, armature…, priča Vladimir Bregović, koji nije zadovoljan aktualnim stanjem u struci:

– Žao mi je što se to zanimanje danas gotovo pa prostituira. To će tek biti problem, kad konačno završimo s ovom krizom, kad se kotač pokrene i krenu investicije, veliki projekti. Stručnih ljudi nam nedostaje. Odnosno, naši ljudi to znaju raditi, ali rade u Njemačkoj ili Irskoj… Nadam se da će se ti ljudi vratiti natrag kad krene posao.

‘Ponosan sam na ratno vrijeme, ali bilo je tu i tuge, boli…’

Poseban dio života, kao i kod svakoga tko je to prošao, za Vladimira Bregovića je ratno vrijeme.

– Dragovoljac domovinskog rata sam bio od početka, bio sam i jedan od osnivača naše 51. samostalne bojne, kasnije zamjenik zapovjednika prvog dobrovoljačkog voda, a u registru se vidi da imam oko 700 dana u te prve dvije godine rata. Mislim da sam svoj obol dao i na taj dio svog života mogu biti samo izuzetno ponosan. Bio sam oko Novske, u zapadnoj Slavoniji, tu nam je bilo žarište… Pamtim i prijatelje koji su poginuli u tim akcijama, to su bolne uspomene – kazao je Bregović na tu temu.

Deset godina bio je i predsjednik braniteljske udruge u Vrbovcu, prije nego što je postao gradonačelnik, na to je također posebno ponosan.

‘Rokerska’ bradica? To su vam ostaci ostataka od frizure…

Kad ulovi pauzu od politike, kad odradi sve potrebno u županijskoj zajednici sportova i hrvačkom savezu, kad provede nešto vremena s obitelji, unukom prije svih, Vladimir Bregović uzima vrijeme samo za sebe. I dok mnogi mir traže u tišini, on voli buku. Kvalitetnu, točno određenu…

– Ja sam vam pasionirani audiofil. Još od osnovne škole sam totalni “tehno frik”, stalno tražim pojačala i druge tehničke stvari, aktivno sudjelujem u toj ‘second-hand’ sceni, na kojoj su cijene puno prihvatljivije. Kupovati novo, ono što mene zanima, ipak je preskupo – priča Bregović, koji nas nije previše iznenadio odgovorom na pitanje što najčešće svira iz zvučnika.

– Temelj je rock’n’roll, ali tu su i razne izvedenice – kaže.

Iznenađenja nema jer i imidž je takav, rokerski, s bradicom koju ne vidimo prečesto na političkim licima.

– Je, i imidž je malo u tom rokerskom duhu, ali to je zapravo ostatak ostataka, ono što je ostalo od bujne frizure, ha, ha.

Moja županija

Nutricionizam u borbi protiv raka – predstavljen novi vodič koji pomaže pacijentima planirati prehranu tijekom liječenja

Zagrebačka županija i Ljekarne Zagrebačke županije predstavili su stručni vodič i panel za onkološke pacijente, fokusiran na prilagodbu prehrane nuspojavama terapija i jačanje organizma tijekom liječenja.

Objavljeno

na

Objavio/la

U Samoboru je u prepunoj Galeriji Prica održan prvi panel posvećen prehrani onkoloških pacijenata, u organizaciji Zagrebačke županije i Ljekarni Zagrebačke županije. Cilj je bio pacijentima, njihovim obiteljima i svim zainteresiranim građanima približiti kako pravilna prehrana može podržati tijelo tijekom i nakon terapija protiv raka.

Panel su vodili farmaceuti i nutricionisti Lucia Pavazza i Boris Stanković, pedagoginja i sociologinja Sabina Rubinić, dok je o suvremenim pristupima u liječenju pacijenata govorio prof. dr. sc. Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.

Ravnateljica Ljekarni Zagrebačke županije Ana Galić Skoko objasnila je kako je ideja nastala iz svakodnevnog kontakta s pacijentima koji traže savjete o prehrani i suočavanju s nuspojavama terapija. Rezultat je vodič “KARCINOM I PREHRANA: Vodič kroz pravilnu prehranu tijekom i nakon liječenja”, koji će biti besplatno dostupan u svim podružnicama ljekarni i na panelima diljem županije.

“Često pacijenti, ali i članovi njihovih obitelji, dolaze u ljekarnu s pitanjem kako se nositi s nuspojavama koje onkološka terapija uzrokuje, budući da ona može omesti prehranu i negativno utjecati na sami proces liječenja kao i na ishod terapije. To je bio poticaj da naši kolege, magistri farmacije i sveučilišni specijalisti nutricionizma, izrade vodič”, objasnila je Galić Skoko.

Boris Stanković naglasio je da vodič pacijentima olakšava planiranje nutritivno uravnoteženih obroka i pruža savjete za suočavanje s nuspojavama kemoterapije i radioterapije.

“Istaknuo bih da prvenstveno pacijenti vide na koji način isplanirati obrok, koje namirnice koristiti kako bi taj obrok bio nutritivno kvalitetan i kako si pomoći u slučaju kada će nastupiti onkološke i radioterapije. Imaju brzu pomoć na jednom mjestu tako da njihovim obiteljima i skrbnicima olakšamo u tom jednom zahtjevnom razdoblju. Ne postoji namirnica koja svima paše, a da poboljšava liječenje. To je jako individualno, ovisi o vrsti karcinoma, ali i o pacijentovim potrebama i u kakvom je pacijent stanju. Mora se dosta pristupiti individualizirano”, rekao je Stanković.

Foto: Zagrebačka županija

Dodao je da premda prehrana ne mijenja liječenje, prehrana je svakako temelj te je komplementarna s njim.

“Najveći problem onkološkim pacijentima, što se tiče prehrane, su te nuspojave radioterapije, kemoterapije zbog čega pacijenti znaju odbijati hranu i tekućinu. To izaziva dehidraciju i pothranjenost, što svako ne želimo. Postoje načini kako se može hrana približiti pacijentu. Svaki zalogaj je važan i mora biti nutritivno vrijedan”, dodao je.

Prof. Pleština dodaje da je personalizacija ključna, prehranu treba prilagoditi vrsti tumora, stadiju bolesti i terapijama koje pacijent prima.

“Nije stvar kalorijskog unosa nego što unosimo. Nije samo pitanje i hrane nego i pića. Nerijetko bolesnici premalo piju, što je ključno pri održavanju bubrežne funkcije i smanjenja negativnih učinaka naše terapije. Također, nije svejedno koji tumor ima bolesnik ni u kojem je stadiju ni kako se liječi. Prehranu moramo prilagoditi svemu tome i paziti da ne nastane nutritivni deficit jer znamo da će pothranjenost i manjak pojedinih tvari, voditi skraćenju terapija, lošijem podnošenju terapije, a onda i u konačnici, ne samo sniženoj kvaliteti života nego i manjem preživljenju. Dakle moramo individualizirati terapiju za svakog bolesnika”, istaknuo je.

Ljudima je stalo do prehrane, sve više se o tome razmišlja. Ono što je jako važno i korisno od ovakvih priručnika, koji su stručno napisani, da se izbjegne da ljudi pogrešno interpretiraju što nađu na internetu. Važno je imati pouzdan izvor”, istaknuo je.

Nastavite čitati

Moja županija

Isplata uskrsnica u Sisku: evo gdje i kada ih možete podići

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Grad Sisak

Grad Sisak objavio je da od sutra, 19. ožujka 2026. godine započinje isplata uskrsnica za svoje građane. Odluku o isplati donio je gradonačelnik Domagoj Orlić.

Isplata će se provoditi na sljedećim lokacijama: Gradska blagajna na Gradskoj tržnici Sisak, Gradska blagajna na tržnici u Capragu i Poslovnica Sisačkog vodovoda. Pravo na uskrsnicu imaju ostvaruju svi korisnici koji su navedeni status ostvarili zaključno s 12. ožujkom 2026. godine, a isplata će se vršiti na temelju službenih popisa Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje uz predočenje osobne iskaznice.

Grad Sisak ističe kako nastavlja s isplatom uskrsnica kao dio kontinuirane podrške svojim sugrađanima, vodeći računa o standardu umirovljenika, korisnika nacionalne naknade te osoba koje skrbe o članovima svojih obitelji.

„Uskrsnice su mali, ali važan znak pažnje i poštovanja prema našim sugrađanima koji su svojim radom i brigom o drugima dali velik doprinos zajednici. Grad će i dalje provoditi mjere koje podižu kvalitetu života i pružaju konkretnu podršku u svakodnevici“, istaknuo je gradonačelnik Domagoj Orlić.

Nastavite čitati

Moja županija

Obnovljena škola u Svetom Ivanu Zelini: više energije, manje troškova

Ukupna vrijednost projekta iznosila je 1,66 milijuna eura, od čega je iz NPOO-a osigurano 671.372 eura, a iz proračuna Zagrebačke županije nešto više od 990.000 eura. 

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Media press zagrebački prsten

SVETI IVAN ZELINA – Zgrada Srednje škole Dragutina Stražimira u Svetom Ivanu Zelini energetski je obnovljena. Riječ je o prvom od osam javnih objekata koje Zagrebačka županija obnavlja uz podršku Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec obišao je školu zajedno s gradonačelnicom Evom Jendriš Škrljak. „Ovo je trenutno energetski najučinkovitija zgrada u Svetom Ivanu Zelini, obnovili smo je, usudim se reći, od ‘glave do pete’. Posebno veseli što će uskoro energetski biti obnovljena i susjedna zgrada osnovne škole. Ovo je centar Zeline i on sada dobiva novu vizuru, a učenici, kao i nastavnici koji na njih prenose svoja znanja, dobivaju kvalitetnije uvjete za rad“, rekao je Kolarec.

Obnova uključuje novi ETICS fasadni sustav, toplinsku izolaciju krova, novu vanjsku stolariju i krovne prozore, fotonaponsku elektranu snage 40 kW te sustav grijanja kombiniran plinskim kondenzacijskim kotlom i dizalicom topline zrak/voda. U sve učionice ugrađen je ventilacijski sustav s rekuperatorom zraka, a na radijatore su montirani termostatski ventili. Zamijenjena su rasvjetna tijela, izvedene instalacije za vodu i uređeni sanitarni čvorovi.

Ravnateljica Andreja Regvat istaknula je da je škola sada „modernija, sigurnija i ugodnija za boravak sviju nas, a smanjuju se i troškovi električne energije i grijanja“.

Energetska obnova omogućila je prelazak zgrade iz energetskog razreda „D“ u „B“ prema potrebnoj energiji za grijanje te iz razreda „F“ u „A+“ prema specifičnoj primarnoj energiji.

Ukupna vrijednost projekta iznosila je 1,66 milijuna eura, od čega je iz NPOO-a osigurano 671.372 eura, a iz proračuna Zagrebačke županije nešto više od 990.000 eura.

Nastavite čitati

Moja županija

Grad Sisak nastavlja ulaganja u škole: nova oprema, knjige i produženi boravak

Dotrajali stolovi, stolice i ormarići bit će zamijenjeni novima kako bi učenici imali primjerenije i funkcionalnije uvjete za rad.

Objavljeno

na

Objavio/la

Grad Sisak nastavlja s ulaganjima u gradske škole kako bi učenicima osigurao bolje uvjete za boravak i učenje. Zamjenica gradonačelnika Sanja Mioković posjetila je Osnovnu školu Budaševo-Topolovac-Gušće gdje je s ravnateljicom Ljiljanom Slunjskim razgovarala o aktualnim i planiranim projektima u školi.

Jedna od novosti je osnivanje druge skupine produženog boravka, za što je školi tijekom posjeta uručena potrebna suglasnost. Time će se, ističe Grad, dodatno izaći u susret roditeljima koji rade, a učenicima omogućiti organiziran i kvalitetan boravak u školi i nakon završetka nastave. U narednom razdoblju planirana je i obnova dijela školske opreme. Dotrajali stolovi, stolice i ormarići trebali bi biti zamijenjeni novima kako bi učenici imali primjerenije i funkcionalnije uvjete za rad.

Jačanje suradnje i dodatna ulaganja u škole

Na sastanku se govorilo i o jačanju suradnje između gradskih i županijskih škola, ali i o povezivanju sa Strukovnom školom Sisak, što bi trebalo pridonijeti razmjeni iskustava i znanja unutar obrazovnog sustava. Grad planira dodatno ojačati i školske knjižnice. Za područne škole u Donjoj Posavini osigurana je i nova oprema za prijevoz toplih obroka kako bi učenici u svim školama imali jednake uvjete kada je riječ o školskoj prehrani. Zamjenica gradonačelnika Sanja Mioković osvrnula se na sve ove pothvate s rečenicom da “Grad Sisak nastavlja ulagati u svako dijete i svaku školu, jer naša djeca zaslužuju najbolje uvjete bez obzira u kojem dijelu grada žive“.

Istoga dana, Sanja Mioković i pročelnica Alenka Ljubešić, posjetile su i Osnovnu školu Sela. Razlog posjeta bio je novi program u gradskim školama – organizirani doručak za učenike po principu švedskog stola.

„Vjerujemo da je kvalitetna prehrana temelj zdravlja, zato Grad Sisak ponosno podržava inicijativu koja osigurava svježe i nutritivne obroke svako jutro, jednake uvjete za svako dijete, te poticanje zdravih navika od najranije dobi.“ – istaknula je zamjenica Mioković.

Nastavite čitati

Moja županija

Kreće izbor najuzornije hrvatske seoske žene, prijave otvorene do 1. lipnja

Završnica natjecanja održat će se u listopadu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: FB Uzorne Hrvatske Seoske Zene

Otvorene su prijave za ovogodišnji Izbor najuzornije hrvatske seoske žene, a kandidatkinje se mogu prijaviti do 1. lipnja 2026. godine. Na natječaj se mogu javiti i žene s područja Zagrebačke županije, odakle su uputili poziv svim zainteresiranima da pošalju svoje prijave.

Izbor organizira Udruga Uzorne hrvatske seoske žene, a završnica natjecanja će se održati 3. listopada u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Prijaviti se mogu žene u dobi od 25 do 65 godina koje žive na selu i aktivno sudjeluju u životu svoje zajednice. Uz vođenje kućanstva i poljoprivrednog gospodarstva, kandidatkinje se mogu baviti proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda, izradom rukotvorina ili umjetničkim stvaralaštvom. Važan kriterij je i njihov doprinos razvoju društvenog, kulturnog i gospodarskog života sredine u kojoj žive.

Natječaj je namijenjen ženama koje do sada nisu sudjelovale u ovom izboru.

Prijava treba sadržavati osnovne osobne podatke te kratak životopis, a kandidatkinje iz Zagrebačke županije ispunjeni obrazac za prijavu mogu poslati na e-mail adresu [email protected].

Nastavite čitati

Reporter 457 - 26.02.2026.

Facebook

Izdvojeno