Vijesti
Vijećnici raspravljali o prometnoj, infrastrukturnoj i sigurnosnoj problematici
Najavljena ulaganja u sigurnosne kamere, posebne HŽ-ove željezničke linije i rješavanje problema autobusnih stajališta u naseljima Selnica i Petina
Na današnjem aktualnom satu najviše se govorilo o prometnoj problematici, a bilo je riječi i o infrastrukturnoj i sigurnosnoj problematici. Vijećnicu SDP-a Katarinu Šeravić Lovrak zanimalo je što je s davno najavljenim šinskim vozilom koje je trebalo povezati Veliku Goricu i Zagreb.
– Ono što je pred nama, a to zna i gradonačelnik Milan Bandić, kao i aktualna vlada na čelu s premijerom i ministar Butković, da se zračna luka mora povezati sa Zagrebom. To se može sufinancirati iz sredstava Europske unije. Vizibilnost tog šinskog vozila koje će povezivati zračnu luku i grad Zagreb, neće biti bez Velike Gorice. Ta pruga morat će se privući Velikoj Gorici, bilo da će to biti Fizirovom ulicom ili će biti linija sa stajalištem kod stadiona Radnik ili će ići do Veterinarske stanice, sve je to stvar dogovora. Grad Velika Gorica izuzetno je zainteresiran za taj projekt, sudjelujemo i u radnoj skupini koja se bavi tome temom, ali sve je još u idejnoj fazi. Taj projekt će se sigurno realizirati, samo je pitanje kada – rekao je gradonačelnik Dražen Barišić.
Vijećnica SDP-a podsjetila je kako je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić 2016. godine najavio početak gradnje prve faze projekta do naselja Kosnica, u duljini 8,5 kilometara, u veljači 2017. godine. Na svečanom otvaranju linije 290 početak radova prolongiran je za svibanj 2017., a završetak radova najavljen je za listopad 2018. godine.
Vijećnicu Karmen Rak iz MOST-a zanimalo hoće li javni prijevoz moći zadovoljiti potrebe građana, kao i velikog broja djelatnika Sortiranog centra Hrvatske pošte koji će uskoro biti otvoren. Gradonačelnik je odgovorio kako su u tijeku pregovori Hrvatskom poštom, Hrvatskim željeznicama i ZET-om.
– S Hrvatskom željeznicom imamo dogovor o posebnim linijama iz Zagreba prema Velikoj Gorici, a u izgradnji je i pješačko biciklistička staza od željezničke stanice do lokacije kompleksa Hrvatske pošte – objasnio je gradonačelnik.
HDZ-ovca Gorana Miličevića zanimalo je kako će se riješiti pitanje javnog prijevoza za mještane naselja Petina i Selnica, koji u ovom trenutku ne mogu koristiti TET-ovu liniju 290.
– Razgovarali smo s predstavnicima Hrvatskih cesta vezano uz autobusna stajališta i ugibališta u zoni raskrižja državne ceste i nerazvrstane ceste. Na zadnjem sastanku dogovoreno je da će Grad Velika Gorica izraditi projektnu dokumentaciju, kao idejno rješenje s dvije varijante. Nakon toga pristupit će se izradi daljnje dokumentacije i rješavanju imovinskih odnosa, a onda kreće realizacija. Sve ide svojim tijekom, zamoli bih samo još malo strpljenja – odgovorio je Barišić.
Potpredsjednik Gradskog vijeća iz redova SDP-a Damir Šimunić upozorio je na lošu sigurnosno situaciju u gradu vezanu uz brojne prometne nesreće, ali i učestale pljačke.
– Mi smo prije nekog vremena poslali Ministarstvu unutarnjih poslova zamolbu da se naša policijska postaja stavi u višu kategoriju i time dobije više policijskih djelatnika te tako dobije i više operativne moći. Radimo i na projektu postavljanja kamera na javne površine u gradu. One će prvo biti postavljene na svim većim križanjima, a pratit će ulazak i izlazak iz grada. Nakon toga postavit ćemo ih na trgove i u javne objekte. Što se tiče prometa, cilj nam je smiriti promet središtem grada i tranzitni promet preusmjeriti oko Velike Gorice. I ovim putem pozivam građane da prilagode vožnju uvjetima na cesti – izjavio je gradonačelnik.
Vijećnika HSU-a Stjepana Raka zanimalo je kad će se urediti groblje u Šiljakovini.
-Svjesni smo da to groblje nije adekvatno opremljeno. Ugovorili smo izradu projektne dokumentacije za izgradnju oproštajne građevine. Završetkom radova na novoj oproštajnoj građevini na groblju u Kušancu, ona postojeća bit će premještena u Šiljakovinu. Izgradit ćemo i jedan komemorativni trg na kojem će biti smještena – odgovorio je gradonačelnik.
MOST-ova vijećnica Karmen Rak kritizirala je loš odnos Grada prema vijećima gradskih četvrti i mjesnih odbora.
– Mi imamo jako puno mjesnih odbora i sa svima izvrsno surađujemo. Na kraju krajeva i vaša primjedba i aktivnost rezultirala je da u Šiljakovini imamo novi most. Ako je bilo kakvih nesporazuma slobodno se javite, jer pročelnik je iz vaših krajeva te ćete se lakše dogovoriti – poručio je Barešić.
Rak mu je odgovorila kako odlično surađuje s pročelnicima, ali kako problem leži negdje drugdje.
-Ako ne možemo dobiti ništa iz plana kojeg smo u Mjesnom odboru predviđali za pojedinu godinu, to onda sigurno ne dolazi od pročelnika. Mi ne dobivamo osnovne financijske stvari pa smo upućeni na gradonačelnika. Problem je što ja kao predsjednica Mjesnog odbora Šiljakovina kod gradonačelnika ne mogu dobiti termin za sastanak – rekla je vijećnica MOST-a.
Vijesti
Dva sata besplatnih pregleda u Domu zdravlja – mjeri se tlak i šećer, dijele se savjeti
„Naše sestre, naša budućnost. Osnažene sestre spašavaju živote“
Kultura
Mičevec poziva na “Turopoljsku glazbenu šetnicu” – stižu gosti iz Karlovca i Novigrada
Sve će pratiti i tradicionalna Štrudlijada Udruge žena Mičevec.
CityLIGHTS
FOTO Dan branitelja grada Velike Gorice: ‘Oni su ti koji su omogućili slobodu našega grada’
Veliko hvala za sve što ste učinili, za našu Veliku Goricu, za Turopolje, za Republiku Hrvatsku.
Velika Gorica danas je obilježila Dan branitelja grada Velike Gorice. Datum posvećen svim sudionicima obrane Hrvatske i stvaranju temelja suvremene države i grada.
Program obilježavanja započeo je jutarnjom svetom misom u crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije, nakon koje su kod spomen-obilježja „Golubica“ položeni vijenci i zapaljeni lampioni u znak sjećanja na poginule i preminule branitelje. Uz predstavnike braniteljskih udruga, obilježavanju su nazočili predstavnici Grada Velike Gorice i Gradskog vijeća. Tom prilikom istaknuta je važnost zajedništva koje branitelji njeguju od početka Domovinskog rata pa sve do danas.
Neven Karas, zamjenik gradonačelnika Velike Gorice, poručio je: „Danas, ono što je najbitnije, svi naši branitelji pokazuju zajedništvo i jedinstvo. Kao što smo bili jedinstveni 1991. tako smo i danas i to je ono što me najviše čini ponosnim.“ Predsjednik Gradskog vijeća Darko Bekić naglasio je kako Dan hrvatskih branitelja nadilazi političke podjele te predstavlja datum oko kojeg postoji zajednički stav svih političkih opcija u gradu: „Čestitka svim braniteljima u ime Gradskog vijeća, svih naših političkih stranaka od lijevog spektra pa do desnog spektra, vladajuće koalicije do oporbene koalicije. Svi zapravo stojimo iza ovog datuma naših branitelja grada Velike Gorice. Upravo kao što je zamjenik rekao, svi smo ponosni na ono što su oni napravili u domovinskom ratu. Omogućili su nam ovu prekrasnu slobodu i zapravo slobodu našeg grada, koji se razvija u europskom stilu kako su oni to i zamislili 1991.“ rekao je Bekić.
Emotivno se prisjetio ratnih dana i dragovoljac Domovinskog rata Dražen Uzelac.
– Evo današnji dan, 10. svibnja je dan Hrvatskih branitelja grada Velike Gorice i to meni kao branitelju jako puno znači. To je jedan dan sjećanja koji podsjeća na to da smo mi krenuli u obranu Hrvatske kada se to veliko zlo diglo na nas. Nismo dvojili ni trenutka, nego smo krenuli u obranu naše domovine i hvala Bogu, uspjeli smo je obraniti. Današnji dan nas sjeća na te dane slave i ponosa.
Nakon službenog dijela programa i odavanja počasti braniteljima, druženje je nastavljeno uz prigodnu okrepu u Društvenom domu Pleso, a tom prilikom, gradonačelnik Krešimir Ačkar, zahvalio je braniteljima na doprinosu slobodi i razvoju Hrvatske.
– Veliko hvala za sve što ste učinili, za našu Veliku Goricu, za Turopolje, za Republiku Hrvatsku. Teške godine koje ste prošli, mladost koju ste ostavili, sloboda koju ste izvojevali, je nešto čemu se možemo samo diviti i reći jedno veliko hvala.
Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal
HOTNEWS
Započinje nova utrka za najbolji hrvatski OPG: prijave otvorene
Prijave su otvorene do 15. lipnja.
Vijesti
Mama Marina otkriva kako izgleda život s osmero djece? “Peremo tri veš mašine dnevno, a u kući je uvijek kreativan nered”
Kila špageta, dvije kile mesa i tri veš mašine dnevno.
Razgovarali: Gianna Kotroman i Matko Mihaljević
Majčin dan danas će mnogi obilježiti ručkom, buketom cvijeća ili kratkim posjetom mami. Tim povodom, naši Gianna i Matko ugostili su Marinu Hrkač, majku osmero djece, pet djevojčica i tri dječaka, a raspon godina u obitelji ide od 11 mjeseci do gotovo 18 godina.
“Ljudi nas često prebrojavaju kad nas vide”, počinje kroz smijeh, svjesna da prizor velike obitelji i dalje izaziva znatiželju gdje god se pojave.
Najstariji su dječaci, najmlađa je djevojčica, a u kući trenutno ima pet školaraca i jednu buduću školarku. Iako brojka zvuči kao logistički izazov, Marina kaže da su se uhodali i da djeca puno toga rješavaju međusobno, posebno kad je riječ o školi.
Po struci je magistrica farmacije. Radila je, no nakon što su djeca počela dolaziti, ona i suprug donijeli su odluku da ostane kod kuće.
“Evo 18 godina sam na porodiljnom, ali radno vrijeme mi je 0-24”, kaže Marina.
Prvo dijete rodila je s 26 godina, a osmo s 42. Sve porode imala je prirodnim putem, a priznaje da strah nikad ne nestaje potpuno, ali da svaki put postane lakše.
Iako bi mnogi pomislili da je s osmero djece nemoguće “izdržati dan”, Marina ima zanimljivu teoriju, ponekad je s jednim djetetom teže nego s osmero.
“Kad je jedno, onda je sav fokus na jedno dijete i ono na mene. Kad ih je dvoje, već imaju neku svoju interakciju. A kad ih je više, stalno se netko ubacuje u ekipu”, objašnjava.
Naravno, to ne znači da je sve jednostavno. Najteže su, kaže, svađe i sukobi, pogotovo kad se u kući istovremeno događa i pubertet i dječje faze.
Dvije do tri veš mašine dnevno i kuhanje “na veliko”
Perilica rublja radi svakodnevno. “Peremo dvije do tri veš mašine dnevno”, kaže Marina.
A kad se kuha, kuha se ozbiljno. U njihovoj kući ručak nije za četiri osobe nego za deset. Za bolonjez ide između kilu i dvije mesa, a špageta cijela kila. Enchilade, koje djeca posebno vole, radi u količini koja bi mnogima bila dovoljna za manje slavlje, 36 komada.
A kad dođe Božić? Marina radi kolače u količinama koje mnogi rade za cijelo susjedstvo, ali kaže da do Štefanja uglavnom više nema ničega.
No, u obitelji Hrkač sve funkcionira jer se posao dijeli. Svako veće dijete ima svoj dan za određene obaveze, nošenje veša, slaganje perilice suđa i slične kućanske poslove.
Kad je Marina bila u rodilištu, suprug je, kaže, uveo pravilo da svaki dan netko mora smisliti što će se kuhati i funkcioniralo je.
Upravo suprugu pripisuje veliku zaslugu za dječju samostalnost. Dok bi ona, priznaje, sve odvozila i svima popuštala, tata je taj koji im daje strukturu.
“Mama zvuči toplije i bliže, ali tata im daje kičmu”, kaže Marina.
Dva auta i zidovi puni crteža
Za prijevoz koriste dva automobila sa sedam sjedala, iako rijetko idu svi zajedno na isto mjesto u isto vrijeme. Djeca imaju aktivnosti, cure idu u glazbenu školu, jedan sin trenira hrvanje, mlađe cure voze na likovne radionice, a put često odrađuju biciklima.
Putovanja su, priznaje, uvijek logistički izazov. Prisjeća se godine kada su imali petero djece i uspjeli ugurati kofere i sjedalice, iako ni danas ne znaju kako. Prošle godine nisu išli na more, ali ove planiraju i već unaprijed razmišljaju kako će sve organizirati.
Žive na katu kuće od oko 130 kvadrata. Starije cure imaju svoju sobu, dječaci svoju s krevetima na kat, a beba je s roditeljima. A kuća? Ona izgleda baš kako biste očekivali u domu s osmero djece.
“Bude dosta pošaranih zidova, često imamo krečenje, ali uvijek brzo svanu novi crteži. To je jedan kreativan nered”, smije se Marina.
Jedna velika obitelj
U svemu im pomaže i šira obitelj. Marina dolazi iz obitelji gdje velike brojke nisu iznimka, brat ima šestero djece, sestra četvero. I krug prijatelja i kumova također je sličan. Majka joj ima ukupno 19 unučadi, no Marina kaže da je stvar često drugačija nego što ljudi zamišljaju.
“Svi se boje kad vide puno djece, misle da su svi mali i skaču okolo, ali nisu svi mali. Generacijski su podijeljeni”, objašnjava.
Marina kaže da je svu djecu dojila, a doji i danas. Djecu doji otprilike do godine i pol. Još kod petog djeteta izračunala je da iza sebe ima šest godina dojenja te je oko pet tisuća puta dijete stavila na prsa, a danas je ta brojka, jasno, još veća.
“Strah ne bi trebao biti zapreka”
Na kraju razgovora, Marina ne pokušava idealizirati majčinstvo. Kaže otvoreno, nijedna obitelj nije savršena.
“Nema savršenih roditelja ni djece. Ja se svaki put bojim poroda, ali svaki put mi bude lakše”, kaže.
Ipak, njezina poruka je da strah ne bi trebao biti razlog da se odustane.
“Isplati se. To je ulaganje u budućnost. Na kraju se uvijek sve isplati”.
-
Vijestiprije 5 danaFOTO Kamion zapeo u križanju kod Petrola, stvorila se velika kolona
-
HOTNEWSprije 4 danaFOTO Novi čelnik županijskih vatrogasaca: ‘Zapovjednici, glave skupa, idemo delati’
-
Vijestiprije 4 danaU petak ujutro dio Velike Gorice ostaje bez struje – evo gdje će se odvijati radovi
-
Sportprije 2 danaSuze pokraj igrališta: HNK Gorica iznenadila navijača za rođendan