Povežite se s nama

Vijesti

Vijećnici izglasali proračun za 2021. godinu, evo kako izgleda…

Oporba je predložila 15 amandmana, a svi su odbijeni jer ‘nisu u skladu s odredbama Zakona o proračunu’

Objavljeno

na

Sa 17 glasova ‘za’ i osam glasova ‘protiv’, Gradsko vijeće izglasalo je proračun za 2021. godinu s projekcijom za 2022. i 2023. godinu. Novi proračun Velike Gorice ‘težak’ je 551.565.000 kuna, a u njemu se nalazi i novo kreditno zaduženje od 36 milijuna kuna.

Rasprava o proračunu bila je najžustriji dio 24. sjednice Gradskog vijeća, a i vladajući i oporba doveli su pročelnicu Upravnog odjela za financije Žanetu Štefančić do emotivnog istupa na rubu suza.

Obrazloženje prijedloga

Izlaganje o stavkama proračuna iznio je zamjenik gradonačelnika koji obnaša dužnost gradonačelnika Ervin Kolarec, koji je kazao kako je fokus komunalnih aktivnosti na uređenju i održavanju prometnica, a u idućoj godini za tu će stavku biti izdvojeno 41.5 milijuna kuna. Oko 16 milijuna kuna otići će za mjesne odbore i četvrti, odnosno održavanje javnih površina i zgrada, a za 700 tisuća kuna povećava se i trošak javne rasvjete. Povećanje od 17 milijuna kuna u odnosu na prošlu godinu, objasnio je Ervin Kolarec, rezervirano je za ZET te ćemo za tu stavku u 2021. izdvojiti više od 30 milijuna kuna.

– Povećali smo pomoć umirovljenicima. Zadržavamo razinu stipendiranja učenika i studenata, a za to je osigurano gotovo 3,3 milijuna kuna. Nismo smanjivali sredstva, iako zbog COVID-a je bilo pitanja da li će se smanjiti davanja vatrogascima, Zajednici sportskih udruga i Zajednici kulturno-umjetničkih udruga, ali mi se nismo odlučili na to – objasnio je Kolarec i dodao kako su u ovom proračunu povećana i izdvajanja za poticanje poduzetništva.

Za gradnju nerazvrstanih cesta planira se izdvojiti 11 milijuna kuna, a za dovršetak groblja u Kušancu osigurano je gotovo 9 milijuna kuna. Gotovo 8 milijuna kuna dobit će mjesna samouprava za male komunalne akcije. Ako okolnosti dozvole, kazao je Kolarec, plan je i financiranje Poduzetničkog inkubatora s 4.4 milijuna kuna.

– Mislimo da je ovaj proračun razvojan, od nekih projekata smo uslijed pandemije odustali, ali smo odredili jasne prioritete. Ovaj proračun ima za cilj očuvati financijsku stabilnost grada, stvoriti preduvjete za rast zaposlenosti, voditi brigu o socijalno ugroženim skupinama društva, poboljšati kvalitetu života stanovnika, brinuti za okoliš te podići razinu kvalitete javnih usluga – zaključio je Kolarec.

S njim se nije složio Mario Zdelar iz SDP-a te je odmah primijetio kako je Kolarec kazao kako 2021. godina zbog pandemije neće biti laka.

– Kad gledam proračun za 2021. godinu mislim da će ona biti super. Pred sobom imam i prijedlog proračuna za 2020. s projekcijama za 2021. i 2022. Što se to u ovoj godini dogodilo da mi imamo takve ambicije da ćemo ostvariti za 180 milijuna veće prihode? Desila se korona, desilo da će veći broj ljudi biti na minimalcu od 4.000 kuna, desilo se da nam se smanjuju prihodi jer su nam ugostitelji zatvoreni i sve to vuče jedno drugo – objasnio je Zdelar i zapitao se kako će zaraditi novce koje planiraju uprihoditi u proračun.

SDP-ovac je zaključio i kako su kapitalni projekti preslikani iz prošle godine te je proračun nazvao ‘listom želja’. Osim toga, socijalna izdavanja su po njemu nedovoljna, a gorička izdvajanja od 200 kuna za umirovljenike usporedio je s onima grada Umaga koja idu od 1.000 do 4.000 kuna.

– Ministarstvu financija poslao sam zahtjev za Proračunski nadzor proračuna zbog osnovane sumnje u povredu proračunskih načela točnosti i transparentnosti. Ovaj proračun je totalno sumanut i temelji se na ‘fejkanim’ podacima iz rebalansa. Ako mi imamo službenu procjenu Vlade i ministra financija da će BDP rasti 3,5 posto sljedeće godine, dajte mi recite tko može reći da će rasti prihodi u Velikoj Gorici za 12 posto, a prihodi od poreza za 15 posto – smatra nezavisni vijećnik Alan Šembera.

U obranu proračuna je pak stao HDZ-ov Darko Bekić.

– Nakon rezanja koja smo vidjeli u rebalansu proračuna, ovaj proračun  možemo gledati s malo više optimizma. Svi globalni pokazatelji govore o oporavku u 2021. godini pa tako i naš proračun ide u tom smjeru. Poseban naglasak u ovom proračunu biti će na našim cestama i tu se planiraju rekordni iznosi. No, život u gradu nisu samo ceste. Za predškolski odgoj, školstvo i sport izdvojit ćemo 230 milijuna kuna, znači gotovo polovica proračuna ide na naše vrtiće, škole i sport – istaknuo je Bekić.

Oporba: Proračun je lista želja pred izbore

U nastavku je oporba nastavila negodovati zbog proračuna, pa je tako vijećnica SDP-a Katarina Šeravić Lovrak ironično zaključila kako je iduća godina ipak izborna pa je moguće da se ova ‘lista želja’ i ostvari.

– Mene ovo sve podsjeća na seriju “U zdrav mozak”. Da ste vi donijeli rebalans prije tri mjeseca, a sad razgovaramo o proračunu, donekle bi ovaj prijedlog proračuna i imao nekog smisla, iako nema nikakvog smisla. Skidali smo 73 milijuna kuna na rebalansu, a sad predlažemo skoro 20 milijuna kuna veći proračun. Čekaju nas teške i izazovne godine. Ne znamo kakva će biti situacija s COVID-om, a vidimo da ste sva smanjenja podvukli pod COVID i onda ste hrabri predlagati ovakav proračun koji je samo predizborno napuhavanje – smatra GLAS-ov Pero Josipović, a još je dodao i kako:”Ako uzmemo otplatu kredita tijekom 2021. godine što iznosi 28 milijuna kuna zajmova, Grad Velika Gorica u ovom trenutku zadužena je oko 123 milijuna kuna.”

Svi amandmani oporbe su odbijeni

Na proračun za 2021. godinu oporba je podnijela 15 amandmana i svi su oni odbijeni jer, objasnila je pročelnica Žaneta Štefančić, ‘nisu u skladu s odredbama Zakona o proračunu’.

– Ja sam vijećnici Karmen Rak poslala upute i primjer kako ispravno pisati amandman i taj sam joj amandman čak ja osobno ručno izradila tako da ne bude dvojbe oko toga kako nešto treba izgledati. Međutim na taj jedan amandman došlo je još devet, i kada sam ja to vidjela rekla sam da nisu u skladu sa Zakonom jer određene stvari nisu ispoštovane. Što se tiče suštine i prijedloga tih amandmana oni svakako po meni mogu biti u planu bilo koga tko će biti na vlasti i uvrstiti se, ali tehnički ne mogu – objasnila je pročelnica Štefančić i dodala kako je zahvalna vijećniku Šemberi što je pozvao proračunski nadzor.

– Morate znati, gospodo, da sam ja kao pročelnica već prije predlagala da bi se trebala održati jedna edukacija kako bi vijećnici mogli raspravljati o proračunu. Ja sam dobila odgovor da nitko od vijećnika nije zainteresiran. Proračun je transparentan do kraja. Transparentnost proračuna nije ono o čemu vi pričate. Ja se ispričavam ako je ovo osobne prirode, ali to je u najboljoj namjeri. Srce me boli kada pozicija šuti na sve, ali ja ne mogu šutjeti kao struka, mene to užasno boli jer proračun je transparentan. Srce me boli kada čujem da je sve samo loše i ništa ne valjda, ali u ovome gradu se zaista radi – završila je na rubu suza pročelnica Štefančić.

Priča iz kvarta

Beauty advent u Buševcu – mala seoska priča s velikim osjećajem doma

Poseban interes izazvao je pregled lica, gdje su žene imale priliku dobiti savjete prilagođene svojem tipu kože.

Objavljeno

na

Objavio/la

U srcu Turopolja,  u Buševcu nedaleko od Velike Gorice, ove se adventske sezone dogodilo nešto posebno.

Dok su se gradovi natjecali u svjetlima i gužvama, u jednom toplom salonu s peći na drva održan je beauty advent koji je ženama pružio ono najvažnije – trenutak za sebe. 

 

Već pri ulasku u Frizerski studio Lara osjetio se miris topline doma: pucketanje drva u peći, ugodna atmosfera i osmijesi koji su goste dočekivali kao stare prijatelje. Bio je to prostor u kojem vrijeme usporava, a stres svakodnevice ostaje pred vratima. 

Gošće su uživale u profesionalnim frizerskim uslugama, uz jednaku kvalitetu preparata kakvu nude i veliki gradski saloni. Dok su se frizure oblikovale s pažnjom i stručnošću, stolom se širio miris ručno rađene, domaće štrudle — simbol gostoljubivosti i tradicije koja se u Buševcu njeguje s ponosom. 

Poseban interes izazvao je pregled lica, gdje su žene imale priliku dobiti savjete prilagođene svojem tipu kože, uz vrhunske preparate koji, iako korišteni u najvećim gradovima, ovdje dobivaju dodatnu vrijednost zbog osobnog pristupa i topline ambijenta. 

Beauty advent u Buševcu pokazao je da za kvalitetu, njegu i poseban doživljaj nije potrebno putovati daleko. Dovoljna je mala zajednica, puno srca i želja da se ženama pruži osjećaj kao kod kuće.

Upravo u toj jednostavnosti i iskrenosti krije se čarolija ovog događaja — mala seoska priča koja grije jednako snažno kao i peć na drva u salonu. 

 

Nastavite čitati

HOTNEWS

Hrvatski lovački savez Svečanom akademijom proslavio 100. obljetnicu

Savez danas okuplja 70.000 lovaca i 3.000 lovkinja, a posebno za veliku obljetnicu Hrvatska pošta je izdala prigodnu poštansku marku s motivom jelena u rici.

Objavljeno

na

Objavio/la

Hrvatski lovački savez obilježio je danas u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog 100 godina kontinuiranog rada na izgradnji institucionalne tradicije, promicanju održivog upravljanja prirodnim bogatstvima te njegovanju zajedništva unutar lovačke zajednice.

Svečanosti se odazvalo više od 1500 lovaca iz cijele Hrvatske, ali i susjednih zemalja i Europske unije te brojni uzvanici iz javnog, gospodarskog i političkog života uključujući Davida Vlajčića, potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Mariju Vučković, ministricu zaštite okoliša i zelene tranzicije, Radovana Fuchsa, ministra znanosti, obrazovanja i mladih, državne tajnike, brojne saborske zastupnike, predsjednike saborskih odbora i druge.

Svečana akademija održana je pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, a posebno za veliku obljetnicu Hrvatska pošta je izdala prigodnu poštansku marku s motivom jelena u rici, autorice Alenke Lalić.

Hrvatski lovački savez danas okuplja 70.000 lovaca i 3.000 lovkinja koji kroz svoje udruge i saveze predstavljaju najrasprostranjeniju terensku mrežu za očuvanje divljači i njezinih staništa u zemlji.

U današnjem modernom svijetu, pred lovce se postavljaju sve veći izazovi uključujući klimatske promjene, širenje bolesti divljači, moderne tehnologije, rast urbanih sredina, a nerijetko i nerazumijevanja onih koji ne poznaju poziv lovaca, najvećih zaštitnika prirode – istaknuo je Goran Kaniški, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gorana Jandrokovića te pojasnio kako je lovstvo duboko ukorijenjeno u hrvatski identitet kao spoj tradicije, znanosti i odgovornog gospodarenja prirodnim bogatstvima.

Ministarstvo poljoprivrede u Hrvatskom lovačkom savezu vidi strateškog partnera u očuvanju sadašnje razine zaštićenosti divljači i to posebno u području osiguranja od šteta u prometu uzrokovanih divljači, gdje smo godišnjoj razini dodijelili više od 15 milijuna eura. U zajedničkoj borbi protiv afričke svinjske kuge do kraja studenog odstrijeljeno je 11.000 svinja, a već smo isplatili i više od 50.000 eura naknade za odstrjel – naglasio je David Vlajčić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, te dodao kako nastavljaju raditi na smanjenju šteta na usjevima i prometnicama, kao i na izmjenama Zakona o lovstvu koji se izrađuje s lovačkom strukom.

Nacrt novog Zakona o lovstvu nalazi se u završnoj fazi i uskoro ide u saborsku proceduru, a cilj mu je jačanje lovačkih udruga i osiguravanje dugoročne stabilnosti sustava.

U sklopu svečanosti organizirane su izložbe raznih lovačkih aktivnosti, od kinologije, preko streljaštva, sve do sokolarstva. Prikazano je bogato nakladništvo Hrvatskog lovačkog saveza te izložba preparata Lovačkog muzeja kako bi se uzvanicima približili lovački običaji, kultura, tradicija kao i doprinos lovstva očuvanju okoliša i bioraznolikosti.

Mato Čičak, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza istaknuo je da novoizabrano vodstvo, predano radi na tome da Savez bude transparentan i odgovoran, a odluke jasne i dostupne svim članovima.

Pred nama je zadaća snažnijeg zalaganja za zaštitu interesa hrvatskog lovstva kroz pozitivne zakonske propise. Lovstvo nije samo tradicija i strast, već važan dio identiteta naše zemlje, stoga mora biti samostalno i prepoznatljivo u donošenju odluka koje najbolje podupiru rad lovaca u očuvanju prirodne baštine Republike Hrvatske – dodao je Čičak.

U sklopu svečane akademije dodijeljene su zahvalnice za potporu razvoju hrvatskog lovstva Vladi Republike Hrvatske, Hrvatskom saboru i organizaciji FACE, europskoj federaciji koja okuplja 7 milijuna lovaca i aktivno radi na očuvanju prirode kroz održivo lovstvo.

-Hrvatski lovački savez pridružuje brojnim nacionalnim lovačkim savezima koji slave 100 godina baštine i znanja, te se, na sreću, pomlađuju novim projektima i idejama.  Svakodnevno u Bruxellesu pomažemo europskim donositeljima odluka da shvate kako su lovci partneri u očuvanju prirode, a ne protivnici – objasnio je Griffin.Cy Griffin, predstavnik FACE-a.

U kulturno-umjetničkom dijelu programa nastupili su Klapa Sveti Hubert iz Šibenika, Tamburaški sastav Milenij iz Slavonskog Broda i plesna skupina Dječjeg vrtića Tatjane Marinić, podružnica Tuškanac, čiji su mališani odjeveni u šestinske nošnje otplesali tri tradicionalna plesa inspirirana životinjskim motivima.

Nastavite čitati

Moja županija

Novo vodstvo – Jaskanac Stipe Bučar na čelu umirovljenika Zagrebačke županije

“Ne moramo isto razmišljati, ali moramo imati zajednički cilj.”

Objavljeno

na

Stipe Bučar iz Jastrebarskoga novi je predsjednik Zajednice udruga umirovljenika Zagrebačke županije a dosadašnji predsjednik Josip Jakopač, nakon tri odrađena mandata, imenovan je doživotnim počasni predsjednikom Zajednice – odlučeno je na izbornoj Skupštini u Jastrebarskom.

Za dopredsjednike Zajednice izabrani su Dragica Picek, Ljerka Jakopčević, Željko Kiseljak i Vlado Turković. novi tajnik je Miroslav Budišćak, a dosadašnja tajnica Marica Špičić imenovana je počasnom članicom Skupštine.

Foto: Dražen Kopač

Novoizabrani predsjednik Stipe Bučar plan rada za naredno razdoblje sažeo je u šest točaka: unapređenje organizacijskog i operativnog rada, financiranje rada Zajednice, razvoj programa i apliciranje na projekte, suradnja s regionalnom i lokalnim samoupravama, društveno korisne aktivnosti i organizacija događanja.

-Čovjek sam ništa ne može učiniti. Očekujem vašu podršku, suradnju, konstruktivne prijedloge, ali i konstruktivnu kritiku. Ne moramo isto razmišljati, ali moramo imati zajednički cilj, a to je dobrobit umirovljenika Zagrebačke županije. Ako ćemo tako razmišljati uspjeh neće izostati – poručio je Bučar.

Foto: Dražen Kopač

U ime Zagrebačke županije čestitke novoizabranom predsjedniku uputila je pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Ksenija Čuljak, koja je umirovljenicima poručila da različitosti shvate kao svoje bogatstvo.

-Riječ ‘zajednica’ sama govori za sebe. Prijepore rješavajte zajedno. Živimo u turbulentnim vremenima kada je važno okrenuti se jedni prema drugima i prije svega biti ljudi – dodala je Čuljak.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

U Velikoj Gorici održana edukacija medicinskih dispečera

Znanja su dobili su neposrednim obilaskom Prijavno-dojavne jedinice Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije.

Objavljeno

na

Objavio/la

U sklopu programa Interreg IPA CBC Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, Dom zdravlja Mostar, kao vodeći partner, Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije i Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore provode dvogodišnji projekt RACE 2 a osnovni cilj projekta je unaprijediti hitnu medicinsku službu standardizacijom i digitalizacijom procesa hitne pomoći, edukacijom djelatnika, nabavom vozila i opreme, kao i prevencijom kardiovaskularnih bolesti u partnerskim regijama.

U sklopu projekta, županijski Zavod organizirao je edukaciju za 15 dispečera u medicinskim prijavno-dojavnim jedinicama Doma zdravlja Mostar i Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore. Kroz predavanja, radionice i vježbe, polaznici edukacije stekli su uvid u organizaciju medicinske dispečerske službe u Republici Hrvatskoj.

Foto: Dražen Kopač

-Polaznici edukacije dobili su informacije o našem konceptu rada i trijaži hitnog medicinskog poziva. Kolege u Mostaru i Crnoj Gori nemaju centralne prijavno-dojavne jedinice, odnosno prijem hitnog poziva na jednom mjestu, a hoće li implementirati naš sustav ovisi o višim razinama – objasnio je Stjepan Petričević, koji je uz Igora Pelaića, voditelj edukacije. Inače, obojica su magistri sestrinstva zaposleni u Zavodu za hitnu medicinu Zagrebačke županije.

Četverodnevna edukacija, za dvije grupe polaznika, u trajanju od po 30 nastavnih sati, održana je u prostorijama Zavoda u Velikoj Gorici.

Foto: Dražen Kopač

Program je, uz ostalo, obuhvatio radionice fokusirane na komunikaciju preko sustava radio veza, vježbe u kojima su simulirane stvarne situacije s kojima se suočavaju medicinski dispečeri, vježbe održavanja života uz uporabu automatskog vanjskog defibrilatora kao i vježbe telefonskog navođenja u situacijama gušenja i prisutnosti stranog tijela u dišnim putevima.

Polaznici edukacije upoznati su i s postupcima u slučaju izvanrednih događaja te s radom medicinske prijavno-dojavne jedinice u slučaju velike nesreće, a dio znanja dobili su i neposrednim obilaskom Prijavno-dojavne jedinice Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije u Velikoj Gorici.

Foto: Dražen Kopač

-Vrijednost edukacije je u tome što smo hrvatska znanja i iskustva prenijeli na kolege iz Mostara i Crne Gore, a i mi smo naučili kako funkcioniraju njihovi organizacijski koncepti – ispričao je Petričević.

Dodajmo kako je u sklopu dosadašnje provedbe projekta RACE 2, županijski Zavod za hitnu medicinu dobio tri vozila za hitan prijevoz pacijenata, ukupne vrijednosti 270.000 eura, kao i komunikacijsku i računalnu opremu vrijednu 146.550 eura, a kojom je nadograđen postojeći komunikacijsko-računalni sustav.

Foto: Dražen Kopač

Također, redizajnirana je mrežna stranica Zavoda, www.hitna-zgz.hr, čime je pristup digitalnom sadržaju omogućen i osobama s vizualnim, slušnim, motoričkim i kognitivnim teškoćama.

U idućoj godini, u kojoj završava projekt, Zavod će organizirati devet javno-zdravstvenih akcija usmjerenih na prevenciju kardiovaskularnih bolesti.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

HOTNEWS

NOVA GODINA, NOVI BUSEVI Gorica uvodi 5 električnih autobusa

Imaju kapacitet od 92 putnika, opremljeni su USB utičnicama, uređajima za validaciju čipova i karata, te audio-vizualnim sustavom za najavu stanica.

Objavljeno

na

Velika Gorica od siječnja 2026. uvodi električne autobuse u svakodnevni gradski prijevoz, a bit će ih moguće po prvi put razgledati povodom Dana grada, 12. i 13. prosinca, na parkiralištu pored Muzeja Turopolja, gdje će biti organizirano predstavljanje i prezentacija njihovih mogućnosti. 

U promet kreće pet električnih autobusa marke VDL Citea SLF 120 Electric – dvoosovinskih, niskopodnih vozila u potpunosti prilagođenih osobama s invaliditetom. Svaki autobus ima kapacitet od 92 putnika, opremljen je USB utičnicama, uređajima za validaciju čipova i karata, te audio-vizualnim sustavom za najavu stanica. Baterija snage 180 kW omogućuje doseg od oko 150 kilometara, što ove autobuse čini idealnima za redovan rad na gradskim linijama i doprinosi smanjenju emisija u urbanom okruženju. 

– Prošloga ljeta uveli smo besplatan lokalni prijevoz na ukupno 16 autobusnih linija, a naši velikogorički autobusi ubrzo su postali jedan od zaštitnih znakova grada. Sada, u suradnji s našim partnerom Arriva Hrvatska, na gradske linije uvodimo i pet električnih autobusa, čime dodatno moderniziramo naš sustav lokalnog prijevoza i činimo ga još ekološki prihvatljivijim. Ovo je još jedan projekt kojim podižemo kvalitetu života u našem gradu – rekao je gradonačelnik Velike Gorice, Krešimir Ačkar. 

Generalni direktor Arrive Dražen Divjak, naglasio je kako ovaj korak doprinosi održivosti i kvaliteti usluge. 

– Od siječnja 2026. u gradski prijevoz Velike Gorice uvodimo pet električnih autobusa, čime činimo važan korak prema održivijem, čišćem i ugodnijem javnom prijevozu. U Velikoj Gorici prometujemo od 1. srpnja 2024., a elektrifikacija dijela flote važan je korak u podizanju kvalitete usluge za naše putnike i smanjenju emisija u urbanom okruženju. Održivost je u središtu strategije Arrive, kako u Hrvatskoj tako i na razini cijele Grupe. Stoga kontinuirano razvijamo projekte koji smanjuju utjecaj na okoliš i potiču prelazak na zeleniju mobilnost. Otvoreni smo za investicije u električne autobuse i u drugim hrvatskim gradovima u kojima vidimo realan potencijal za razvoj održivog javnog prijevoza. Naš cilj je iskustvo i modele koje razvijamo u Velikoj Gorici uspješno prenijeti i drugdje – u korist putnika, zajednice i okoliša – istaknuo je Divjak. 

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno