Povežite se s nama

Vijesti

Vijećnici izglasali proračun za 2021. godinu, evo kako izgleda…

Oporba je predložila 15 amandmana, a svi su odbijeni jer ‘nisu u skladu s odredbama Zakona o proračunu’

Objavljeno

na

Sa 17 glasova ‘za’ i osam glasova ‘protiv’, Gradsko vijeće izglasalo je proračun za 2021. godinu s projekcijom za 2022. i 2023. godinu. Novi proračun Velike Gorice ‘težak’ je 551.565.000 kuna, a u njemu se nalazi i novo kreditno zaduženje od 36 milijuna kuna.

Rasprava o proračunu bila je najžustriji dio 24. sjednice Gradskog vijeća, a i vladajući i oporba doveli su pročelnicu Upravnog odjela za financije Žanetu Štefančić do emotivnog istupa na rubu suza.

Obrazloženje prijedloga

Izlaganje o stavkama proračuna iznio je zamjenik gradonačelnika koji obnaša dužnost gradonačelnika Ervin Kolarec, koji je kazao kako je fokus komunalnih aktivnosti na uređenju i održavanju prometnica, a u idućoj godini za tu će stavku biti izdvojeno 41.5 milijuna kuna. Oko 16 milijuna kuna otići će za mjesne odbore i četvrti, odnosno održavanje javnih površina i zgrada, a za 700 tisuća kuna povećava se i trošak javne rasvjete. Povećanje od 17 milijuna kuna u odnosu na prošlu godinu, objasnio je Ervin Kolarec, rezervirano je za ZET te ćemo za tu stavku u 2021. izdvojiti više od 30 milijuna kuna.

– Povećali smo pomoć umirovljenicima. Zadržavamo razinu stipendiranja učenika i studenata, a za to je osigurano gotovo 3,3 milijuna kuna. Nismo smanjivali sredstva, iako zbog COVID-a je bilo pitanja da li će se smanjiti davanja vatrogascima, Zajednici sportskih udruga i Zajednici kulturno-umjetničkih udruga, ali mi se nismo odlučili na to – objasnio je Kolarec i dodao kako su u ovom proračunu povećana i izdvajanja za poticanje poduzetništva.

Za gradnju nerazvrstanih cesta planira se izdvojiti 11 milijuna kuna, a za dovršetak groblja u Kušancu osigurano je gotovo 9 milijuna kuna. Gotovo 8 milijuna kuna dobit će mjesna samouprava za male komunalne akcije. Ako okolnosti dozvole, kazao je Kolarec, plan je i financiranje Poduzetničkog inkubatora s 4.4 milijuna kuna.

– Mislimo da je ovaj proračun razvojan, od nekih projekata smo uslijed pandemije odustali, ali smo odredili jasne prioritete. Ovaj proračun ima za cilj očuvati financijsku stabilnost grada, stvoriti preduvjete za rast zaposlenosti, voditi brigu o socijalno ugroženim skupinama društva, poboljšati kvalitetu života stanovnika, brinuti za okoliš te podići razinu kvalitete javnih usluga – zaključio je Kolarec.

S njim se nije složio Mario Zdelar iz SDP-a te je odmah primijetio kako je Kolarec kazao kako 2021. godina zbog pandemije neće biti laka.

– Kad gledam proračun za 2021. godinu mislim da će ona biti super. Pred sobom imam i prijedlog proračuna za 2020. s projekcijama za 2021. i 2022. Što se to u ovoj godini dogodilo da mi imamo takve ambicije da ćemo ostvariti za 180 milijuna veće prihode? Desila se korona, desilo da će veći broj ljudi biti na minimalcu od 4.000 kuna, desilo se da nam se smanjuju prihodi jer su nam ugostitelji zatvoreni i sve to vuče jedno drugo – objasnio je Zdelar i zapitao se kako će zaraditi novce koje planiraju uprihoditi u proračun.

SDP-ovac je zaključio i kako su kapitalni projekti preslikani iz prošle godine te je proračun nazvao ‘listom želja’. Osim toga, socijalna izdavanja su po njemu nedovoljna, a gorička izdvajanja od 200 kuna za umirovljenike usporedio je s onima grada Umaga koja idu od 1.000 do 4.000 kuna.

– Ministarstvu financija poslao sam zahtjev za Proračunski nadzor proračuna zbog osnovane sumnje u povredu proračunskih načela točnosti i transparentnosti. Ovaj proračun je totalno sumanut i temelji se na ‘fejkanim’ podacima iz rebalansa. Ako mi imamo službenu procjenu Vlade i ministra financija da će BDP rasti 3,5 posto sljedeće godine, dajte mi recite tko može reći da će rasti prihodi u Velikoj Gorici za 12 posto, a prihodi od poreza za 15 posto – smatra nezavisni vijećnik Alan Šembera.

U obranu proračuna je pak stao HDZ-ov Darko Bekić.

– Nakon rezanja koja smo vidjeli u rebalansu proračuna, ovaj proračun  možemo gledati s malo više optimizma. Svi globalni pokazatelji govore o oporavku u 2021. godini pa tako i naš proračun ide u tom smjeru. Poseban naglasak u ovom proračunu biti će na našim cestama i tu se planiraju rekordni iznosi. No, život u gradu nisu samo ceste. Za predškolski odgoj, školstvo i sport izdvojit ćemo 230 milijuna kuna, znači gotovo polovica proračuna ide na naše vrtiće, škole i sport – istaknuo je Bekić.

Oporba: Proračun je lista želja pred izbore

U nastavku je oporba nastavila negodovati zbog proračuna, pa je tako vijećnica SDP-a Katarina Šeravić Lovrak ironično zaključila kako je iduća godina ipak izborna pa je moguće da se ova ‘lista želja’ i ostvari.

– Mene ovo sve podsjeća na seriju “U zdrav mozak”. Da ste vi donijeli rebalans prije tri mjeseca, a sad razgovaramo o proračunu, donekle bi ovaj prijedlog proračuna i imao nekog smisla, iako nema nikakvog smisla. Skidali smo 73 milijuna kuna na rebalansu, a sad predlažemo skoro 20 milijuna kuna veći proračun. Čekaju nas teške i izazovne godine. Ne znamo kakva će biti situacija s COVID-om, a vidimo da ste sva smanjenja podvukli pod COVID i onda ste hrabri predlagati ovakav proračun koji je samo predizborno napuhavanje – smatra GLAS-ov Pero Josipović, a još je dodao i kako:”Ako uzmemo otplatu kredita tijekom 2021. godine što iznosi 28 milijuna kuna zajmova, Grad Velika Gorica u ovom trenutku zadužena je oko 123 milijuna kuna.”

Svi amandmani oporbe su odbijeni

Na proračun za 2021. godinu oporba je podnijela 15 amandmana i svi su oni odbijeni jer, objasnila je pročelnica Žaneta Štefančić, ‘nisu u skladu s odredbama Zakona o proračunu’.

– Ja sam vijećnici Karmen Rak poslala upute i primjer kako ispravno pisati amandman i taj sam joj amandman čak ja osobno ručno izradila tako da ne bude dvojbe oko toga kako nešto treba izgledati. Međutim na taj jedan amandman došlo je još devet, i kada sam ja to vidjela rekla sam da nisu u skladu sa Zakonom jer određene stvari nisu ispoštovane. Što se tiče suštine i prijedloga tih amandmana oni svakako po meni mogu biti u planu bilo koga tko će biti na vlasti i uvrstiti se, ali tehnički ne mogu – objasnila je pročelnica Štefančić i dodala kako je zahvalna vijećniku Šemberi što je pozvao proračunski nadzor.

– Morate znati, gospodo, da sam ja kao pročelnica već prije predlagala da bi se trebala održati jedna edukacija kako bi vijećnici mogli raspravljati o proračunu. Ja sam dobila odgovor da nitko od vijećnika nije zainteresiran. Proračun je transparentan do kraja. Transparentnost proračuna nije ono o čemu vi pričate. Ja se ispričavam ako je ovo osobne prirode, ali to je u najboljoj namjeri. Srce me boli kada pozicija šuti na sve, ali ja ne mogu šutjeti kao struka, mene to užasno boli jer proračun je transparentan. Srce me boli kada čujem da je sve samo loše i ništa ne valjda, ali u ovome gradu se zaista radi – završila je na rubu suza pročelnica Štefančić.

Kultura

MATIČIN ČETVRTAK kako istražiti svoje pretke i obiteljsku povijest

Deda, a jesi i ti imao dedu?

Objavljeno

na

Objavio/la

U četvrtak, 2. travnja održat će se novo izdanje Matičinog četvrtka u organizicaciji Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici. Predavanje pod naslovom „Deda, a jesi i ti imao dedu?“ održat će Alka Horvat, članica Hrvatskog rodoslovnog društva „Pavao Ritter Vitezović“.

Horvat će također govoriti o praktičnim savjetima za početnike u istraživanju predaka, matematici predaka, odnosno eksponencijalnom rastu broja predaka kroz generacije te o životu i djelu Pavla Rittera Vitezovića, znamenitog hrvatskog polihistora i jednog od prvih rodoslovaca u Hrvatskoj.

Predavanje će biti održano na adresi Šetalište Franje Lučića 15, a moći će se pratiti i putem web stranice Ogranka, a ulaz je slobodan.

Nastavite čitati

Vijesti

Zagreb opet podrhtava – potres magnitude 1,5 osjetili građani s istoka grada

Građani javljali su da su osjetili kratko podrhtavanje i čuli glasan zvuk.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: potres, ilustrativna/ Borna Filic/PIXSELL

Dio građana Zagreba jutros je isjetio novo podrhtavanje tla. Kako piše Zagreb.info, potres magnitude 1,5 prema Richteru zabilježen je u 10:11 sati, a prema podacima EMSC-a epicentar je bio oko 10 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.

Najviše dojava stiglo je s područja Gornje Dubrave, Markuševca, Čučerja, Dankovca i okolnih naselja. Neki su opisivali “glasan zvuk”, drugi “lagano drmanje”, a bilo je i komentara da se čulo “kao eksplozija u daljini”.

Krajem ožujka Seizmološka služba zabilježila je još jedan potres na području Medvednice. Tada je magnituda iznosila 2,6 prema Richteru, a intenzitet u epicentru bio je III stupnja EMS ljestvice.

Nastavite čitati

Moja županija

Lovački savez Zagrebačke županije perjanica je hrvatskog lovstva

Lovački savez Zagrebačke županije perjanica je hrvatskog lovstva

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Lovački savez Zagrebačke županije obilježio je u Zaprešiću 30 godina djelovanja, a svečanost je održana u prostoru Vršilnice uz sudjelovanje brojnih predstavnika lovačkih društava, lokalne samouprave i državnih institucija.

Ovo značajno jubilejsko okupljanje poslužilo je kao prilika za osvrt na razvoj i rezultate Saveza kroz tri desetljeća rada. Prema riječima predsjednika Lovačkog saveza Zagrebačke županije i Hrvatskog lovačkog saveza Mate Čička, danas u sastavu županijske organizacije djeluje 83 lovačka društva te više od 3600 lovaca.

Istaknuo je kako su od 1996. godine do danas mnogi pojedinci dali svoj doprinos razvoju i promociji lovstva te im je ovom prilikom uputio zahvalu.

„Puno dobrih ljudi radilo je na promociji lovstva od 1996. godine do danas. Ovo je prilika da se svima njima kaže jedno veliko hvala“, rekao je Čičak, istaknuvši brojne uspjehe u protekla tri desetljeća.

U svom obraćanju posebno se osvrnuo na rezultate u kinologiji i sportskom streljaštvu, gdje su članovi Saveza ostvarili zapažene uspjehe, kako na nacionalnoj, tako i na međunarodnoj razini. Među istaknutim rezultatima izdvojio je pojedinačne i ekipne uspjehe na europskim natjecanjima.

„Bilo je tu puno sjajnih kinologa, a i rezultati u lovnom streljaštvu bili su izvrsni, pogotovo u posljednjih nekoliko godina, kada imamo državne prvake, ali i brojne uspjehe na međunarodnoj sceni. Mario Genzić bio je treći na Europskom prvenstvu, dok je naša ekipa lani bila ukupni pobjednik. Tu su i naši kinolozi Postić, Gligora, Štritof, Škrobot i brojni drugi“, rekao je Čičak, istaknuvši kako je Lovački savez Zagrebačke županije perjanica hrvatskog lovstva.

Posebno je zahvalio Zagrebačkoj županiji te gradovima i općinama na kontinuiranoj podršci, istaknuvši kako se kroz različite modele financiranja i suradnje osigurava stabilno djelovanje lovačkih društava.

U ime Županije na svečanosti je sudjelovao zamjenik župana Damir Tomljenović, koji je podsjetio na važnu ulogu Županije u razdoblju kada su prvi put dodjeljivane koncesije lovišta domaćim društvima.

„Bio je to pun pogodak, a slijedom toga mi njima i produžujemo koncesije, ali i osiguravano značajne potpore za njihovo djelovanje, od uređenja lovačkih domova pa do potpora za unos divljači u lovište“, naglasio je Tomljenović, dodajući kako Županija i dalje pruža snažnu potporu lovcima i njihovim aktivnostima.

Svečanosti je nazočio i ministar unutarnjih poslova te potpredsjednik Vlade RH Davor Božinović, koji je istaknuo važnost i širu društvenu ulogu lovaca.

„Trideset godina Lovačkog saveza obljetnica je koja je vrijedna svakog poštovanja. Vaša je uloga je puno više od lovačke aktivnosti, jer vi doprinosite očuvanju prirode, kao i odgovornosti prema sigurnosti zajednice“, rekao je Božinović.

Program obilježavanja 30. obljetnice održan je u Vršilnici, a najavljeno je da će tijekom 2026. godine Zaprešić biti domaćin nizu lovnih manifestacija koje će završiti svečanim Lovačkim balom 27. studenoga.

Čestitku povodom jubileja uputio je i gradonačelnik Željko Turk, koji je naglasio kako Grad Zaprešić prepoznaje i cijeni doprinos lovačkih društava u zaštiti prirode i okoliša.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Uskrsni sajam u Dubravici okupio OPG-ove i brojne posjetitelje

Ove godine na raspolaganju je gotovo 1,5 milijuna eura vrijedan paket bespovratnih potpora, a sajmovi su važna platforma za promociju domaće proizvodnje te očuvanje tradicije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

U Dubravici je protekle subote održan tradicionalni Uskrsni sajam koji je i ove godine okupio lokalne OPG-ove, udruge te posjetitelje iz same općine i okolnih područja.

Manifestacija je svečano otvorena u prisutnosti potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, koji je tom prilikom naglasio važnost razvijene komunalne i prometne infrastrukture u općini, ali i veliki broj djece i mladih na sajmu kao snažan pokazatelj perspektive i vitalnosti lokalne zajednice.

Programu se pridružio i načelnik Općine Dubravica Marin Štritof, koji je u svom obraćanju istaknuo zajedništvo i optimizam kao ključne preduvjete za održavanje i razvoj ovakvih događanja.

U ime Zagrebačke županije nazočio je zamjenik župana Damir Tomljenović, zajedno s direktoricom Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivane Alilović. Tomljenović je istaknuo kako su sajmovi važna platforma za promociju domaće proizvodnje te očuvanje tradicije, a pritom je uputio i poziv poljoprivrednicima na prijavu na županijske natječaje. „Ove godine raspolaganju je gotovo 1,5 milijuna eura vrijedan paket bespovratnih potpora, što je oko 400 tisuća eura više nego prošle godine“, naglasio je Tomljenović.

Sajamski prostor bio je ispunjen ponudom domaćih proizvoda – od suhomesnatih delicija, jaja i kolača do raznih uskrsnih dekoracija i rukotvorina, a posjetitelji su mogli kušati i kupiti najbolje iz lokalne proizvodnje.

U sklopu programa organizirano je i ocjenjivanje proizvoda, pri čemu je stručni žiri odabrao najbolje izlagače. Dodijeljena su priznanja najboljim vinarima te nagrada za najbolju domaću šunku.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Obrazovanje

Škole u fokusu nove inicijative: otvoren poziv za pilot projekt

Prijave za sudjelovanje otvorene su do 30. travnja, a projekt bi trebao započeti u rujnu 2026. godine te trajati sedam mjeseci.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pixabay by Luboshouska

Borba protiv bacanja hrane ulazi i u učionice. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva pokrenulo je projekt „Moja škola bez otpada od hrane“, a istodobno je otvorilo i javni poziv kojim traži tri osnovne ili srednje škole spremne sudjelovati u pilot-provedbi.

Riječ je o projektu koji u praksu prenosi preporuke iz nedavno izrađenog Vodiča za smanjenje otpada od hrane u ugostiteljstvu i institucionalnim kuhinjama. Taj dokument nudi konkretne metode za prepoznavanje gdje i kako nastaje višak hrane te načine kako ga smanjiti, a sada će se isti pristup testirati u školskim kuhinjama.

Projekt je zamišljen kroz dva paralelna pravca. S jedne strane, u odabranim školama provodit će se detaljna analiza postojećeg stanja, nakon čega slijedi izrada i provedba mjera za smanjenje otpada te završno vrednovanje rezultata. S druge strane, naglasak je i na edukaciji – znanja će stjecati učenici, nastavnici i profesori, ali i djelatnici koji sudjeluju u pripremi i distribuciji hrane.

Jedan od važnijih ciljeva jest i razvoj konkretnih alata i materijala koji će ostati dostupni i drugim školama, kako bi mogle samostalno primijeniti slične modele i nakon završetka projekta.

Prijave za sudjelovanje otvorene su do 30. travnja, a projekt bi trebao započeti u rujnu 2026. godine te trajati sedam mjeseci. Sudjelovanje donosi niz prednosti: od stručne podrške i praktičnih rješenja za dugoročno smanjenje otpada, do edukativnih sadržaja i javne promocije kao primjera dobre prakse.

Više informacija pročitajte ovdje.

Nastavite čitati

Reporter 457 - 26.02.2026.

Facebook

Izdvojeno