ktc
Povežite se s nama

Vijesti

Vijećnici izglasali proračun za 2021. godinu, evo kako izgleda…

Oporba je predložila 15 amandmana, a svi su odbijeni jer ‘nisu u skladu s odredbama Zakona o proračunu’

Objavljeno

na

Sa 17 glasova ‘za’ i osam glasova ‘protiv’, Gradsko vijeće izglasalo je proračun za 2021. godinu s projekcijom za 2022. i 2023. godinu. Novi proračun Velike Gorice ‘težak’ je 551.565.000 kuna, a u njemu se nalazi i novo kreditno zaduženje od 36 milijuna kuna.

Rasprava o proračunu bila je najžustriji dio 24. sjednice Gradskog vijeća, a i vladajući i oporba doveli su pročelnicu Upravnog odjela za financije Žanetu Štefančić do emotivnog istupa na rubu suza.

Obrazloženje prijedloga

Izlaganje o stavkama proračuna iznio je zamjenik gradonačelnika koji obnaša dužnost gradonačelnika Ervin Kolarec, koji je kazao kako je fokus komunalnih aktivnosti na uređenju i održavanju prometnica, a u idućoj godini za tu će stavku biti izdvojeno 41.5 milijuna kuna. Oko 16 milijuna kuna otići će za mjesne odbore i četvrti, odnosno održavanje javnih površina i zgrada, a za 700 tisuća kuna povećava se i trošak javne rasvjete. Povećanje od 17 milijuna kuna u odnosu na prošlu godinu, objasnio je Ervin Kolarec, rezervirano je za ZET te ćemo za tu stavku u 2021. izdvojiti više od 30 milijuna kuna.

– Povećali smo pomoć umirovljenicima. Zadržavamo razinu stipendiranja učenika i studenata, a za to je osigurano gotovo 3,3 milijuna kuna. Nismo smanjivali sredstva, iako zbog COVID-a je bilo pitanja da li će se smanjiti davanja vatrogascima, Zajednici sportskih udruga i Zajednici kulturno-umjetničkih udruga, ali mi se nismo odlučili na to – objasnio je Kolarec i dodao kako su u ovom proračunu povećana i izdvajanja za poticanje poduzetništva.

Za gradnju nerazvrstanih cesta planira se izdvojiti 11 milijuna kuna, a za dovršetak groblja u Kušancu osigurano je gotovo 9 milijuna kuna. Gotovo 8 milijuna kuna dobit će mjesna samouprava za male komunalne akcije. Ako okolnosti dozvole, kazao je Kolarec, plan je i financiranje Poduzetničkog inkubatora s 4.4 milijuna kuna.

– Mislimo da je ovaj proračun razvojan, od nekih projekata smo uslijed pandemije odustali, ali smo odredili jasne prioritete. Ovaj proračun ima za cilj očuvati financijsku stabilnost grada, stvoriti preduvjete za rast zaposlenosti, voditi brigu o socijalno ugroženim skupinama društva, poboljšati kvalitetu života stanovnika, brinuti za okoliš te podići razinu kvalitete javnih usluga – zaključio je Kolarec.

S njim se nije složio Mario Zdelar iz SDP-a te je odmah primijetio kako je Kolarec kazao kako 2021. godina zbog pandemije neće biti laka.

– Kad gledam proračun za 2021. godinu mislim da će ona biti super. Pred sobom imam i prijedlog proračuna za 2020. s projekcijama za 2021. i 2022. Što se to u ovoj godini dogodilo da mi imamo takve ambicije da ćemo ostvariti za 180 milijuna veće prihode? Desila se korona, desilo da će veći broj ljudi biti na minimalcu od 4.000 kuna, desilo se da nam se smanjuju prihodi jer su nam ugostitelji zatvoreni i sve to vuče jedno drugo – objasnio je Zdelar i zapitao se kako će zaraditi novce koje planiraju uprihoditi u proračun.

SDP-ovac je zaključio i kako su kapitalni projekti preslikani iz prošle godine te je proračun nazvao ‘listom želja’. Osim toga, socijalna izdavanja su po njemu nedovoljna, a gorička izdvajanja od 200 kuna za umirovljenike usporedio je s onima grada Umaga koja idu od 1.000 do 4.000 kuna.

– Ministarstvu financija poslao sam zahtjev za Proračunski nadzor proračuna zbog osnovane sumnje u povredu proračunskih načela točnosti i transparentnosti. Ovaj proračun je totalno sumanut i temelji se na ‘fejkanim’ podacima iz rebalansa. Ako mi imamo službenu procjenu Vlade i ministra financija da će BDP rasti 3,5 posto sljedeće godine, dajte mi recite tko može reći da će rasti prihodi u Velikoj Gorici za 12 posto, a prihodi od poreza za 15 posto – smatra nezavisni vijećnik Alan Šembera.

U obranu proračuna je pak stao HDZ-ov Darko Bekić.

– Nakon rezanja koja smo vidjeli u rebalansu proračuna, ovaj proračun  možemo gledati s malo više optimizma. Svi globalni pokazatelji govore o oporavku u 2021. godini pa tako i naš proračun ide u tom smjeru. Poseban naglasak u ovom proračunu biti će na našim cestama i tu se planiraju rekordni iznosi. No, život u gradu nisu samo ceste. Za predškolski odgoj, školstvo i sport izdvojit ćemo 230 milijuna kuna, znači gotovo polovica proračuna ide na naše vrtiće, škole i sport – istaknuo je Bekić.

Oporba: Proračun je lista želja pred izbore

U nastavku je oporba nastavila negodovati zbog proračuna, pa je tako vijećnica SDP-a Katarina Šeravić Lovrak ironično zaključila kako je iduća godina ipak izborna pa je moguće da se ova ‘lista želja’ i ostvari.

– Mene ovo sve podsjeća na seriju “U zdrav mozak”. Da ste vi donijeli rebalans prije tri mjeseca, a sad razgovaramo o proračunu, donekle bi ovaj prijedlog proračuna i imao nekog smisla, iako nema nikakvog smisla. Skidali smo 73 milijuna kuna na rebalansu, a sad predlažemo skoro 20 milijuna kuna veći proračun. Čekaju nas teške i izazovne godine. Ne znamo kakva će biti situacija s COVID-om, a vidimo da ste sva smanjenja podvukli pod COVID i onda ste hrabri predlagati ovakav proračun koji je samo predizborno napuhavanje – smatra GLAS-ov Pero Josipović, a još je dodao i kako:”Ako uzmemo otplatu kredita tijekom 2021. godine što iznosi 28 milijuna kuna zajmova, Grad Velika Gorica u ovom trenutku zadužena je oko 123 milijuna kuna.”

Svi amandmani oporbe su odbijeni

Na proračun za 2021. godinu oporba je podnijela 15 amandmana i svi su oni odbijeni jer, objasnila je pročelnica Žaneta Štefančić, ‘nisu u skladu s odredbama Zakona o proračunu’.

– Ja sam vijećnici Karmen Rak poslala upute i primjer kako ispravno pisati amandman i taj sam joj amandman čak ja osobno ručno izradila tako da ne bude dvojbe oko toga kako nešto treba izgledati. Međutim na taj jedan amandman došlo je još devet, i kada sam ja to vidjela rekla sam da nisu u skladu sa Zakonom jer određene stvari nisu ispoštovane. Što se tiče suštine i prijedloga tih amandmana oni svakako po meni mogu biti u planu bilo koga tko će biti na vlasti i uvrstiti se, ali tehnički ne mogu – objasnila je pročelnica Štefančić i dodala kako je zahvalna vijećniku Šemberi što je pozvao proračunski nadzor.

– Morate znati, gospodo, da sam ja kao pročelnica već prije predlagala da bi se trebala održati jedna edukacija kako bi vijećnici mogli raspravljati o proračunu. Ja sam dobila odgovor da nitko od vijećnika nije zainteresiran. Proračun je transparentan do kraja. Transparentnost proračuna nije ono o čemu vi pričate. Ja se ispričavam ako je ovo osobne prirode, ali to je u najboljoj namjeri. Srce me boli kada pozicija šuti na sve, ali ja ne mogu šutjeti kao struka, mene to užasno boli jer proračun je transparentan. Srce me boli kada čujem da je sve samo loše i ništa ne valjda, ali u ovome gradu se zaista radi – završila je na rubu suza pročelnica Štefančić.

HOTNEWS

Zagrebačka županija dobila četiri NPOO ugovora za škole i jednosmjensku nastavu

Realizacijom ovih projekata očekuje se rasterećenje postojećih kapaciteta i stvaranje uvjeta za kvalitetniji obrazovni sustav, osobito u sredinama koje bilježe rast broja učenika.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačkoj županiji dodijeljena su nova sredstva za četiri školska projekta ukupne vrijednosti 7,4 milijuna eura, usmjerena na proširenje kapaciteta i poboljšanje uvjeta rada u školama.

Ugovore za projekte izgradnje, rekonstrukcije i opremanja osnovnih škola uručili su predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministar Radovan Fuchs i ravnatelj SAFU-a Dragan Jelić. Riječ je o dijelu šireg investicijskog ciklusa kojim se želi omogućiti rad u jednoj smjeni i razvoj cjelodnevne škole.

Četiri projekta na području županije

Najveći pojedinačni iznos, 4,7 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, osiguran je za dogradnju Osnovne škole Bistra. Projekt uključuje nove učionice, sportsku dvoranu i uređenje okoliša, a ukupna vrijednost investicije procijenjena je na 6,8 milijuna eura, pri čemu će ostatak financirati Zagrebačka županija.

U Dugom Selu planirana je izgradnja manje sportske dvorane uz Osnovnu školu Josipa Zorića, za što je odobreno 1,2 milijuna eura, dok će županija osigurati dodatna sredstva do ukupnih 1,7 milijuna eura.

Na jaskanskom području predviđena je izgradnja dviju manjih sportskih dvorana – u područnim školama Desinec i Cvetković. Za te projekte iz NPOO-a je osigurano ukupno 1,5 milijuna eura, dok će ostatak sredstava, do ukupne vrijednosti od oko 3,4 milijuna eura, također pokriti županija.

Zamjenik župana Ervin Kolarec istaknuo je značaj ovih ulaganja:

„Kada govorimo o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, za 22 školska objekta koja ćemo raditi i nadograđivati, do sada smo ishodili 98 milijuna eura bespovratnih sredstava, a ukupna vrijednost je 121 milijun eura. Dakle, ovu razliku od 23 milijuna eura osigurat će Zagrebačka županija iz vlastitog proračuna. Također ovdje želim istaknuti da je Zagrebačka županija prijavila još pet školskih objekata i vjerujemo da ćemo uskoro dobiti i odluku i popisati ugovore te da ćemo na kraju imati 27 školskih objekata koje ćemo graditi. Moram istaknuti da je to doista povijesno ulaganje u školstvo, povijesno ulaganje u naše mlade i naše najmlađe sugrađane na području Zagrebačke županije.“

Cilj – jednosmjenska nastava i bolji uvjeti

Ukupno gledano, Zagrebačkoj županiji je kroz NPOO do sada odobreno 98 milijuna eura za 22 školska objekta, čija ukupna vrijednost doseže 121 milijun eura.

Premijer Plenković naglasio je da je na nacionalnoj razini već dodijeljeno 340 ugovora vrijednih dvije milijarde eura. Ravnatelj Osnovne škole Bistra Eduard Kovačević osvrnuo se na značaj projekta za lokalnu zajednicu: „Mi smo škola s oko 600 učenika u zadnjih desetak godina. Radili smo dugo vremena u tri smjene. Danas polako prelazimo na rad u jednoj smjeni što čini izuzetno zadovoljstvo. Također, želim napomenuti da smo kraj koji se razvija, koji se izgrađuje, gdje nam svakodnevno dolaze novi ljudi, novi doseljenici, gdje se povećava broj djece i to će činiti vjerojatno našu školu u budućnosti perspektivno na način da ćemo kroz kvalitetniji sustav obrazovanja moć postići bolje rezultate“.

Realizacijom ovih projekata očekuje se rasterećenje postojećih kapaciteta i stvaranje uvjeta za kvalitetniji obrazovni sustav, osobito u sredinama koje bilježe rast broja učenika.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji s Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

SISAK Županija povećala ulaganja u sport za razvoj klubova i mladih talenata

Sisačko-moslavačka županija ovim pristupom nastavlja graditi dugoročno održiv sportski sustav i potvrđuje kontinuitet ulaganja u sport.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Sisačko-moslavačka županija

Sisačko-moslavačka županija i ove godine nastavlja s provedbom programa Centra izvrsnosti u sportu, kroz koji dodatno jača uvjete za rad sportaša, klubova i trenera te potiče sustavan razvoj sporta na svom području.

Ugovori o financijskoj potpori dodijeljeni su predstavnicima deset sportskih klubova na svečanosti održanoj u kongresnoj dvorani Županijskog centra u Sisku, a uručili su ih župan Ivan Celjak i predsjednik županijske Zajednice sportskih udruga i saveza Marko Badrić.

Govoreći o važnosti ulaganja, župan je istaknuo kako je riječ o kontinuiranom i strateški usmjerenom procesu.

„Ugovore smo uručili našim sportskim klubovima koji su nositelji kvalitete u sportu, u ekipnim sportovima poput nogometa, rukometa, košarke, vaterpola i hokeja i u individualnim sportovima poput atletike, gimnastike, karatea, hrvanja i plivanja. Cilj nam je kroz program Centra izvrsnosti u sportu sustavno razvijati sport u županiji, od najmlađih uzrasta do vrhunskih rezultata na seniorskoj razini, jer upravo izvrsni rezultati seniora motiviraju mlade da ostanu u svojim klubovima i grade sportsku budućnost u našoj županiji. Cilj cijelog programa možemo sažeti u jednu riječ – razvoj“, poručio je Celjak.

Deset klubova obuhvaćeno programom

Program uključuje sportove koje na nacionalnoj razini podupire Vlada Republike Hrvatske putem Hrvatskog olimpijskog odbora, a dodatno je uvršten i hokej na ledu, zahvaljujući rezultatima sisačkog kluba.

U kategoriji ekipnih sportova potporu su dobili Športski košarkaški klub Sisak, Klub hokeja na ledu Sisak, Vaterpolo klub Siscia, Hrvatski nogometni klub Segesta i Rukometni klub Moslavina. Među pojedinačnim sportovima sredstva su dodijeljena Atletskom klubu Moslavina, Gimnastičkom klubu Petrinja, Hrvačkom klubu Petrinja, Plivačkom klubu Sisak Janaf i Športskom karate klubu Tigar Sisak.

Znatno veći proračun za sport

Za provedbu programa u 2026. godini osigurano je ukupno 860.000 eura, što predstavlja povećanje od 520 tisuća eura u odnosu na prethodnu godinu.

Da financijska potpora ima konkretan učinak, potvrđuju i sami klubovi. Predsjednik Vaterpolo kluba Siscia Davor Čobanov istaknuo je napredak koji je klub već ostvario.

„Vaterpolo klub Siscia od 1994. godine jedini je predstavnik vaterpola u gradu Sisku i u Sisačko-moslavačkoj županiji. Klub ima seniorsku momčad te sve mlađe kategorije. Inicijativa Sisačko-moslavačke županije i župana Ivana Celjaka iznimno je vrijedna i predstavlja poticaj koji nam je bio potreban. Zahvaljujući toj podršci možemo ostvariti znatno bolje rezultate i dodatno unaprijediti rad kluba. Već ove godine bilježimo rekordne rezultate. Seniorska momčad zasluženo drži prvo mjesto u Prvoj B hrvatskoj ligi, a uz nastavak ovakve podrške Županije očekujemo da ćemo sljedeće godine izboriti nastup u Prvoj hrvatskoj vaterpolskoj ligi“, istaknuo je Čobanov.

Sisačko-moslavačka županija ovim pristupom nastavlja graditi dugoročno održiv sportski sustav i potvrđuje kontinuitet ulaganja u sport.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

VELIKA GORICA SDP otvara raspravu o kraćem radnom vremenu

Skraćenje radnog vremena nadilazi pitanje broja radnih sati te ga definira kao važan instrument za postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: SDP

Socijaldemokratska partija Hrvatske nastavlja s programskim aktivnostima usmjerenima na poboljšanje položaja radnika, a središnja tema novog ciklusa tribina bit će skraćenje radnog vremena.

Nakon što su tijekom ožujka u Vinkovcima, Slavonskom Brodu i Zagrebu predstavili prijedloge za rješavanje problema prekarnih oblika rada, iz SDP-a sada otvaraju širu raspravu o jednom od ključnih elemenata svoje Programske deklaracije usvojene početkom godine.

Prva tribina pod nazivom „Raditi da bi živjeli” održat će se u petak, 10. travnja 2026. u 18 sati u prostorijama Gradske organizacije SDP-a u Velikoj Gorici, na adresi Cvjetno naselje 11.

Raspravu će voditi Ivana Mlinar, predsjednica Kluba gradskih vijećnika i lokalne organizacije SDP-a, dok će u panelu sudjelovati saborski zastupnici Mišo Krstičević i Denis Kralj, predsjednik Središnjeg savjeta SDP-a Gordan Gledec te predsjednik Foruma seniora Ivo Jelušić.

Fokus na kraći radni tjedan i digitalna prava

U središtu tribine bit će prijedlog postupnog uvođenja kraćeg radnog tjedna uz zadržavanje iste razine plaće, kao i pitanje prava radnika na digitalno isključenje. Sudionici će raspravljati i o redefiniranju društvene pravednosti u kontekstu ubrzanog tehnološkog napretka i rasta produktivnosti, uz naglasak na ravnomjerniju raspodjelu stvorenih vrijednosti.

Programska deklaracija SDP-a pritom ističe da skraćenje radnog vremena nadilazi pitanje broja radnih sati te ga definira kao važan instrument za postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, povećanje učinkovitosti i ukupnog društvenog blagostanja.

Primjeri iz prakse i uloga sindikata

Na tribini će biti predstavljeni i konkretni primjeri iz Hrvatske, uključujući tvrtke koje su već implementirale četverodnevni radni tjedan. Prema tim iskustvima, takav model može donijeti veću produktivnost, zadovoljstvo zaposlenika i pozitivne poslovne rezultate.

Također će se otvoriti pitanje jačanja sindikata i kolektivnog pregovaranja kao ključnih mehanizama zaštite radničkih prava u promjenjivim ekonomskim uvjetima.

Ovim ciklusom tribina SDP želi potaknuti javnu raspravu o modernizaciji tržišta rada u Hrvatskoj, s ciljem stvaranja uvjeta u kojima rad osigurava dostojanstven život, ali i dovoljno vremena za obitelj, zdravlje i osobni razvoj.

Nastavite čitati

Najave

DVD Mraclin otvara vrata najmlađima – prvi sastanak već u petak

Objavljeno

na

Objavio/la

03.06.2018. Turopolje - Gradsko vatrogasno natjecanje djece i mladeži. Foto: David Jolić / cityportal.hr

DVD Mraclin pokreće vježbe za djecu i mladež, i to za dječake i djevojčice, a prvi informativni sastanak održat će se u petak, 10. travnja u 19:30 sati. Cilj prvog susreta je utvrditi broj zainteresiranih te dogovoriti daljnji plan aktivnosti, a iz DVD-a pozivaju djecu i roditelje da dođu na razgovor.

Program je namijenjen djeci u dobi od 6 do 12 godina te mladeži od 12 do 16 godina.

Rad s djecom vodit će Željko Babić i Petar Vinetić, dok će mušku mladež trenirati Filip Križanić i Josip Vukašinec. Za žensku mladež zadužene su Lucija Kos i Ana Posavec.

Nastavite čitati

Vijesti

MUP traži nove policajce! Otvoren natječaj za 700 kandidata

Upisuje se 150 učenika u Policijsku školu „Josip Jović“ i 550 polaznika u program za odrasle.

Objavljeno

na

Objavio/la

Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je natječaje za upis novih kandidata za zanimanje policajac/policajka u školskoj godini 2026./2027., a ukupno se traži 700 budućih policijskih službenika, kroz Policijsku školu „Josip Jović“ i program obrazovanja odraslih. Prijave kreću 8. travnja, a podnose se putem sustava e-Građani ili poštom.

Za Policijsku školu „Josip Jović“ planiran je upis 150 učenika u treći razred, od čega 130 za potrebe MUP-a te 20 za potrebe Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Prijaviti se mogu hrvatski državljani koji su završili drugi razred četverogodišnje srednje škole (gimnazije ili strukovne škole razine 4.2), imaju najmanje dobar uspjeh i vladanje, te na početku nastave nisu stariji od 19 godina.

Kandidati moraju proći profesionalnu selekciju, testove tjelesne spremnosti, motivacijski razgovor te provjere zdravstvene sposobnosti i osobne dostojnosti. Također, ne smiju biti članovi političkih stranaka. Natječaj je otvoren do 31. srpnja 2026.

Osim toga, MUP planira upis 550 polaznika u Program srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac/policajka. Program bi trebao početi najranije 19. listopada 2026., a nakon završetka polaznici će se, ovisno o potrebama službe, primati u radni odnos u MUP. Prijaviti se mogu hrvatski državljani koji imaju završenu srednju školu, trogodišnju ili četverogodišnju, te na dan 19. listopada 2026. nisu navršili 28 godina. Uvjeti uključuju i prolazak psihološkog testiranja, provjeru tjelesne spremnosti, motivacijski razgovor te zdravstvenu provjeru i provjeru osobne dostojnosti. Rok za prijave traje do 28. kolovoza 2026.

U oba natječaja kandidati su obvezni priložiti traženu dokumentaciju, uključujući svjedodžbe i dokaze o državljanstvu i prebivalištu, a nepotpune prijave neće se razmatrati. Kandidati će o terminima provjera biti obaviješteni putem web stranice MUP-a, korisničkog pretinca e-Građani te putem SMS-a i e-maila navedenih u prijavi. Više informacija možete pronaći ovdje.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno