Vijesti
Vijećnici izglasali proračun za 2021. godinu, evo kako izgleda…
Oporba je predložila 15 amandmana, a svi su odbijeni jer ‘nisu u skladu s odredbama Zakona o proračunu’
Sa 17 glasova ‘za’ i osam glasova ‘protiv’, Gradsko vijeće izglasalo je proračun za 2021. godinu s projekcijom za 2022. i 2023. godinu. Novi proračun Velike Gorice ‘težak’ je 551.565.000 kuna, a u njemu se nalazi i novo kreditno zaduženje od 36 milijuna kuna.
Rasprava o proračunu bila je najžustriji dio 24. sjednice Gradskog vijeća, a i vladajući i oporba doveli su pročelnicu Upravnog odjela za financije Žanetu Štefančić do emotivnog istupa na rubu suza.
Obrazloženje prijedloga
Izlaganje o stavkama proračuna iznio je zamjenik gradonačelnika koji obnaša dužnost gradonačelnika Ervin Kolarec, koji je kazao kako je fokus komunalnih aktivnosti na uređenju i održavanju prometnica, a u idućoj godini za tu će stavku biti izdvojeno 41.5 milijuna kuna. Oko 16 milijuna kuna otići će za mjesne odbore i četvrti, odnosno održavanje javnih površina i zgrada, a za 700 tisuća kuna povećava se i trošak javne rasvjete. Povećanje od 17 milijuna kuna u odnosu na prošlu godinu, objasnio je Ervin Kolarec, rezervirano je za ZET te ćemo za tu stavku u 2021. izdvojiti više od 30 milijuna kuna.
– Povećali smo pomoć umirovljenicima. Zadržavamo razinu stipendiranja učenika i studenata, a za to je osigurano gotovo 3,3 milijuna kuna. Nismo smanjivali sredstva, iako zbog COVID-a je bilo pitanja da li će se smanjiti davanja vatrogascima, Zajednici sportskih udruga i Zajednici kulturno-umjetničkih udruga, ali mi se nismo odlučili na to – objasnio je Kolarec i dodao kako su u ovom proračunu povećana i izdvajanja za poticanje poduzetništva.
Za gradnju nerazvrstanih cesta planira se izdvojiti 11 milijuna kuna, a za dovršetak groblja u Kušancu osigurano je gotovo 9 milijuna kuna. Gotovo 8 milijuna kuna dobit će mjesna samouprava za male komunalne akcije. Ako okolnosti dozvole, kazao je Kolarec, plan je i financiranje Poduzetničkog inkubatora s 4.4 milijuna kuna.
– Mislimo da je ovaj proračun razvojan, od nekih projekata smo uslijed pandemije odustali, ali smo odredili jasne prioritete. Ovaj proračun ima za cilj očuvati financijsku stabilnost grada, stvoriti preduvjete za rast zaposlenosti, voditi brigu o socijalno ugroženim skupinama društva, poboljšati kvalitetu života stanovnika, brinuti za okoliš te podići razinu kvalitete javnih usluga – zaključio je Kolarec.
S njim se nije složio Mario Zdelar iz SDP-a te je odmah primijetio kako je Kolarec kazao kako 2021. godina zbog pandemije neće biti laka.
– Kad gledam proračun za 2021. godinu mislim da će ona biti super. Pred sobom imam i prijedlog proračuna za 2020. s projekcijama za 2021. i 2022. Što se to u ovoj godini dogodilo da mi imamo takve ambicije da ćemo ostvariti za 180 milijuna veće prihode? Desila se korona, desilo da će veći broj ljudi biti na minimalcu od 4.000 kuna, desilo se da nam se smanjuju prihodi jer su nam ugostitelji zatvoreni i sve to vuče jedno drugo – objasnio je Zdelar i zapitao se kako će zaraditi novce koje planiraju uprihoditi u proračun.
SDP-ovac je zaključio i kako su kapitalni projekti preslikani iz prošle godine te je proračun nazvao ‘listom želja’. Osim toga, socijalna izdavanja su po njemu nedovoljna, a gorička izdvajanja od 200 kuna za umirovljenike usporedio je s onima grada Umaga koja idu od 1.000 do 4.000 kuna.
– Ministarstvu financija poslao sam zahtjev za Proračunski nadzor proračuna zbog osnovane sumnje u povredu proračunskih načela točnosti i transparentnosti. Ovaj proračun je totalno sumanut i temelji se na ‘fejkanim’ podacima iz rebalansa. Ako mi imamo službenu procjenu Vlade i ministra financija da će BDP rasti 3,5 posto sljedeće godine, dajte mi recite tko može reći da će rasti prihodi u Velikoj Gorici za 12 posto, a prihodi od poreza za 15 posto – smatra nezavisni vijećnik Alan Šembera.
U obranu proračuna je pak stao HDZ-ov Darko Bekić.
– Nakon rezanja koja smo vidjeli u rebalansu proračuna, ovaj proračun možemo gledati s malo više optimizma. Svi globalni pokazatelji govore o oporavku u 2021. godini pa tako i naš proračun ide u tom smjeru. Poseban naglasak u ovom proračunu biti će na našim cestama i tu se planiraju rekordni iznosi. No, život u gradu nisu samo ceste. Za predškolski odgoj, školstvo i sport izdvojit ćemo 230 milijuna kuna, znači gotovo polovica proračuna ide na naše vrtiće, škole i sport – istaknuo je Bekić.
Oporba: Proračun je lista želja pred izbore
U nastavku je oporba nastavila negodovati zbog proračuna, pa je tako vijećnica SDP-a Katarina Šeravić Lovrak ironično zaključila kako je iduća godina ipak izborna pa je moguće da se ova ‘lista želja’ i ostvari.
– Mene ovo sve podsjeća na seriju “U zdrav mozak”. Da ste vi donijeli rebalans prije tri mjeseca, a sad razgovaramo o proračunu, donekle bi ovaj prijedlog proračuna i imao nekog smisla, iako nema nikakvog smisla. Skidali smo 73 milijuna kuna na rebalansu, a sad predlažemo skoro 20 milijuna kuna veći proračun. Čekaju nas teške i izazovne godine. Ne znamo kakva će biti situacija s COVID-om, a vidimo da ste sva smanjenja podvukli pod COVID i onda ste hrabri predlagati ovakav proračun koji je samo predizborno napuhavanje – smatra GLAS-ov Pero Josipović, a još je dodao i kako:”Ako uzmemo otplatu kredita tijekom 2021. godine što iznosi 28 milijuna kuna zajmova, Grad Velika Gorica u ovom trenutku zadužena je oko 123 milijuna kuna.”
Svi amandmani oporbe su odbijeni
Na proračun za 2021. godinu oporba je podnijela 15 amandmana i svi su oni odbijeni jer, objasnila je pročelnica Žaneta Štefančić, ‘nisu u skladu s odredbama Zakona o proračunu’.
– Ja sam vijećnici Karmen Rak poslala upute i primjer kako ispravno pisati amandman i taj sam joj amandman čak ja osobno ručno izradila tako da ne bude dvojbe oko toga kako nešto treba izgledati. Međutim na taj jedan amandman došlo je još devet, i kada sam ja to vidjela rekla sam da nisu u skladu sa Zakonom jer određene stvari nisu ispoštovane. Što se tiče suštine i prijedloga tih amandmana oni svakako po meni mogu biti u planu bilo koga tko će biti na vlasti i uvrstiti se, ali tehnički ne mogu – objasnila je pročelnica Štefančić i dodala kako je zahvalna vijećniku Šemberi što je pozvao proračunski nadzor.
– Morate znati, gospodo, da sam ja kao pročelnica već prije predlagala da bi se trebala održati jedna edukacija kako bi vijećnici mogli raspravljati o proračunu. Ja sam dobila odgovor da nitko od vijećnika nije zainteresiran. Proračun je transparentan do kraja. Transparentnost proračuna nije ono o čemu vi pričate. Ja se ispričavam ako je ovo osobne prirode, ali to je u najboljoj namjeri. Srce me boli kada pozicija šuti na sve, ali ja ne mogu šutjeti kao struka, mene to užasno boli jer proračun je transparentan. Srce me boli kada čujem da je sve samo loše i ništa ne valjda, ali u ovome gradu se zaista radi – završila je na rubu suza pročelnica Štefančić.
CityLIGHTS
Jedina kapetanica u Hrvatskoj otkrila kako izgleda život u kokpitu – “Dijete mi je završilo na šivanju, a ja sam bila usred trodnevne smjene”
Goričanka Kristina Mlinarić u emisiji “Hrabre žene” otvoreno je govorila o školovanju, izazovima posla, majčinstvu i životu među oblacima.
Razgovarala: Gianna Kotroman
Dok su druga djeca maštala o nekim drugim zanimanjima, Kristina Mlinarić već je u šestom razredu osnovne škole znala da želi postati pilotkinja. Odrasla je u Velikoj Gorici, u Kolodvorskoj ulici, nedaleko od Zračne luke Zagreb, a prizori aviona koji slijeću na Pleso odredili su njezin životni put.
Danas je jedina kapetanica u Hrvatskoj, a u emisiji “Hrabre žene” kod voditeljice Gianne govorila je o tome koliko je težak put do kokpita, koliko košta školovanje, ali i o izazovima koje nosi posao u kojem nema puno prostora za pogreške.
“Piloti trebaju imati određene predispozicije, psihofizičke sposobnosti koje neće biti narušene jedni duže vrijeme, stoga sam odradila liječnički pregled. Upisuje se jako malo kvota, jedno 15-ak ljudi, a čak i ne završe svi”, govori Kristina.
Dodaje kako je danas put do pilotske dozvole puno skuplji nego kada je ona studirala. Nekad se dio školovanja financirao uz potporu države, dok danas roditelji sami moraju pokriti troškove.
“Ja sam imala veliki benefit jer se onda školovalo uz potporu ministarstva, ali danas je to jako veliki izdatak jer se sve plaća, letenje se plaća i svaki roditelj mora posegnuti u džep da bi djetetu omogućio takav vid školovanja. Zadnje što sam čula je da se radi o 70 tisuća eura”.
Osim znanja, kandidati prolaze i rigorozne liječničke i psihološke provjere.
“U moje vrijeme, to je bilo u bolnici u Dubravi i trajalo je dva dana. Prvi dan su bili fizički testovi, a drugi dan psihotest i psihomotorika. Traže čovjeka koji bi u nekoj poodmakloj dobi i dalje mogao dobro obavljati svoj posao bez obzira na zdravstveni aspekt, a to mora biti na visokom nivou”, objašnjava.
U Croatia Airlines došla je putem natječaja i odmah počela letjeti na Airbusima 319 i 320. Na njima je provela 11 godina, a kasnije je prešla na DASH 8 Q400, gdje je i postala kapetanica. Prošle godine završila je novo školovanje u Frankfurtu za Airbus A220.
Iako priznaje da je posao iznimno zahtjevan, kaže da težina ovisi o danu. “Nekad je petica, a nekad je bome desetka”, govori kroz smijeh.
Radni dan pilotkinje počinje puno prije ulaska u avion. Ako leti prema destinaciji na kojoj nije bila, unaprijed proučava aerodrom i procedure. Na posao dolazi sat i petnaest prije leta, preuzima dokumentaciju i s posadom odrađuje briefing prije polijetanja. No, iza glamurozne slike pilotskog poziva krije se i druga strana priče, ona obiteljska jer kako kaže, sve majke rade, ali i spavaju doma, za razliku od nje.
“Nije toliko problem dok si na porodiljnom, ali poslije kad krene vrtić, on ne radi do 20 navečer, nema noćenja. Moj muž je isto radio smjenski rad, tako da je moje dijete od prve godine bilo sa svojim spakiranim ruksakom i malo je spavalo kod moje sestre, malo kod bake i djeda. To je jako zahtjevno jer kad se djetetu nešto desi, vi niste prisutni”, kaže Kristina.
Posebno se sjeća jedne situacije, kada ste vratila s leta i zatekla dijete s ogromnim flasterom na glavi.
“Jednom se desilo da je dijete razbilo potiljak za vrijeme moje trodnevne smjene, a ja sam to tek vidjela kad sam se vratila doma jer je muž rekao da me nije htio uznemiravat, što je bila dobra odluka, ali ja bih voljela znat, kao i svaka majka, što joj se događa s djetetom”.
Dodaje kako se pilotima tijekom leta ne prenose takve informacije osim u krajnje hitnim situacijama jer su odgovorni za sigurnost putnika.
Velik dio posla odnosi se na konstantno usavršavanje i simulacije izvanrednih situacija. Piloti nekoliko puta godišnje prolaze provjere na simulatorima koji do detalja oponašaju pravi avion.
“To je velika kutija na hidrauličnim nogama, unutra je sve identično pravom zrakoplovu. Tamo uvježbavamo situacije za koje se nadamo da se nikad neće dogoditi”.
Na pitanje o najstresnijim trenucima tijekom leta, Kristina kaže kako turbulencije putnicima često izgledaju gore nego što jesu.
“Mi smo navikli na to, ali putnicima je baš gadno. Recimo, Zračna luka u Dubrovniku je specifična zbog bure koja puše bočno i stvara jake turbulencije, Sarajevo također zbog Juga, isto tako Mostar. Najveći problem rade promjene smjera vjetra, a to putnici najviše osjete jer oni ne mogu ništa napraviti, ali zato smo tu mi da se pobrinemo za to”.
Posebno voli letove iz Dubrovnika prema Zürichu ili Veneciji.
“Kada je lijep dan, vidi se cijela Jadranska obala i svaki otočić. To mi je najljepša ruta”
Iako je danas ženama puno lakše ući u svijet avijacije nego početkom 2000-tih, kada je ona počinjala, pilotkinja i dalje nema mnogo. Ipak, kaže da se u “muškom svijetu” uvijek dobro snalazila.
“Nije to više muško zanimanje, ima dosta kolegica, postotak je zapravo isti kao u kompanijama s većim flotama. Nadam se da će to rasti. Oduvijek sam se dobro snalazila u tom nekom muškom svijetu. Mislim da su muški kao prijatelji puno jednostavniji. Diskriminacije ili predrasuda nije nikad bilo na poslu, već je toga bilo više ovako privatno”.
Posebno ju veseli budućnost hrvatskog zrakoplovstva i širenje flote Croatia Airlinesa. Nada se da će jednog dana hrvatski nacionalni prijevoznik imati i prekooceanske linije. “To bih voljela doživjeti prije mirovine”, kaže.
Rođena je Goričanka te je odrasla ovdje. Prisjetila se i kako izgleda odrastanje danas u usporedbi s njenim djetinjstvom. Smatra da su današnja djeca manje fizički aktivna te da više vremena provode uz mobitele nego u igri na otvorenom.
“Mi smo bili drugačiji, krali smo trešnje, brali smo cvijeće u tuđem cvjetnjaku i bilo nas je svukud. Roditelji nas nisu pratili i nisu znali di smo dok nisu došli doma. Uvijek su mame vikale s prozora. Mi smo bili slobodniji, znali smo uzeti bicikle pa na Čiče i tako”.
A mladim djevojkama koje sanjaju o pilotskoj karijeri poručuje jednostavno – “Uz dobre ocjene te psihofizičke predispozicije, ne vidim razlog zašto ne bi mogle ostvariti svoj san”.
HOTNEWS
Od srijede jeftinije gorivo! Vlada ograničila marže i trošarine
Benzin će prema novim cijenama iznositi 1,61 EUR po litri, dok će dizelsko gorivo stajati 1,61 EUR po litri.
Na telefonskoj sjednici Vlade Republike Hrvatske donesene su dvije uredbe kojima se nastavlja regulacija cijena energenata, kroz kombinaciju smanjenja trošarina i ograničavanja premija energetskih subjekata. Novi režim primjenjuje se od 3. lipnja 2026. i traje do 15. lipnja 2026. godine.
Potrošačke cijene u razdoblju primjene mjera
U nastavku primjene mjera, benzin će stajati 1,61 euro po litri, što predstavlja smanjenje od tri centa. Dizelsko gorivo bit će 1,61 euro po litri, odnosno pet centi manje nego ranije. Plavi dizel prodavat će se po cijeni od 1,09 eura, što je pad od šest centi. Kod ukapljenog naftnog plina (UNP) također dolazi do pojeftinjenja. Plin za spremnike iznosit će 1,35 eura po kilogramu, odnosno devet centi manje, dok će UNP u bocama biti 1,93 eura po kilogramu, također uz smanjenje od devet centi.
Iz Vlade pritom navode kako su premije energetskih subjekata ograničene te iznose 0,1545 EUR/l za benzin, 0,1045 EUR/l za dizel, 0,0436 EUR/l za plavi dizel, dok su za UNP određene na 0,8737 EUR/kg za boce i 0,4116 EUR/kg za velike spremnike.
Koliko bi gorivo koštalo bez ograničenja
Usporedno s reguliranim cijenama, prikazano je i koliko bi energenti koštali bez državne intervencije. U takvom scenariju benzin bi dosegnuo 1,78 eura po litri, dizelsko gorivo 1,82 eura, a plavi dizel 1,16 eura. Kod plina bi cijena za spremnike iznosila 1,50 eura po kilogramu, dok bi UNP u bocama dosegnuo 2,21 euro po kilogramu.
Vijesti
USKOK krenuo u akciju! Član nogometnog kluba osumnjičen za pokušaj podmićivanja suca
Istraga se provodi zbog sumnje na pokušaj utjecaja na ishod nogometne utakmice.
CityLIGHTS
Velika Gorica slavila 120 godina automobilizma, stigao i Juraj Šebalj
‘Klub ima sjajne članice i članove, koje predvodi Vladimir Štarkelj, a koji je doista lokomotiva ovoga kluba’
U Velikoj Gorici obilježena je 120. obljetnica osnivanja prvog hrvatskog automobilnog kluba, a tim je povodom Oldtimer klub Turopolje 31. svibnja u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica organizirao svečanu akademiju posvećenu bogatoj povijesti automobilizma i očuvanju tehničke kulturne baštine.
Na događanju su se okupili predstavnici medija, lokalne i regionalne samouprave te brojni zaljubljenici u starodobna vozila. Među uzvanicima su bili i istaknuti predstavnici automobilističkog svijeta, uključujući Juraja Šebalja.
Predsjednik Oldtimer kluba Turopolje Vladimir Štarkelj istaknuo je kako je cilj obilježavanja ove značajne obljetnice podsjetiti na početke automobilističke kulture u Hrvatskoj te potaknuti očuvanje tehničke baštine.
– Danas slavimo obljetnicu ponajviše jer želimo potaknuti, kao čuvari tehničke kulturne baštine, da se prisjetimo povijesti i početaka automobilističke kulture u Hrvatskoj. Ovdje su ljubitelji starodobnih vozila, oldtimera i kao ljubitelji te tehničke povijesti na neki način smo oživjeli u Velikoj Gorici puno toga što je bilo po garažama sakriveno, a sada zajedno gajimo jedno zajedništvo, jedno druženje i jedno veselje, rekao je Štarkelj.
O radu i značaju kluba govorio je i zamjenik gradonačelnika Velike Gorice Neven Karas, koji je naglasio njegovu prepoznatljivost i aktivnost u lokalnoj zajednici.
– Oldtimer klub Turopolje u našem se gradu pozicionirao u jednu od možda i najaktivnijih udruga koja pronosi ime Velike Gorice i koji dovodi u Veliku Goricu čitav niz ljudi, kazao je Karas.
Čestitke organizatorima i svim zaljubljenicima u starodobna vozila uputio je i zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec, osvrnuvši se na doprinos generacija koje su tijekom više od stoljeća njegovale automobilističku tradiciju.
– Čestitam svima koji su dali svoj obol u ovi 120 godina i prenijeli svoj entuzijazam na mlađe generacije. Što se tiče našeg oldtimer kluba u Velikoj Gorici, koji će uskoro proslaviti tek pet godina postojanja, smatram da su napravili sjajan posao. Klub ima sjajne članice i članove, koje predvodi Vladimir Štarkelj, a koji je doista lokomotiva ovoga kluba. Ali ne samo ovoga kluba, to je čovjek koji doista daje velik obol u društvenom životu, kako grada Velike Gorice, tako i Zagrebačke županije“, poručio je Kolarec.
Svečana akademija bila je prilika za prisjećanje na razvoj automobilizma u Hrvatskoj, ali i za isticanje važnosti udruga koje kroz svoj rad čuvaju tehničku baštinu te okupljaju nove generacije ljubitelja starodobnih vozila.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal
-
Vijestiprije 4 danaNa Dan državnosti sve trgovine u gradu zatvorene – jedna lokacija ipak ostaje otvorena
-
CityLIGHTSprije 4 danaObitelj Haidar Diab otvorila svoj dom i srce
-
Gospodarstvoprije 5 danaVelika logistička tvrtka otvara sortirni centar u Vukovini – dnevno će se obrađivati do 150 tisuća paketa
-
HOTNEWSprije 4 danaVelika Gorica sve češće tema nacionalnih rasprava – Ačkar u Saboru o jednom od najsigurnijih gradova u RH