Najstariji živući gorički brico, 83-godišnji Ladislav Berković zvani Lacko, dobio je želju ponovo uzeti škare u ruke i barem se nakratko vratiti u svoj stari salon na Zagrebačkoj ulici.
Ovo je nekada bilo kultno mjesto okupljanja. Institucija u kojoj se nije samo šišalo i brijalo, već dnevno raspravljalo o goričkoj i državnoj politici te o sportu. Lacko je u detalje znao što se oko njega događa.
„Kada su mušterije došle, ja sam im prepričao naslove novina, a onda su oni počeli čitati i debatirati pred sobom. Diskusija je bila takva da sam ja sve znao kao i oni. To je bilo svakodnevno. Svađe u salonu nije bilo nikada“, priča nam.
Imala je najboljeg učitelja
Nakon što je majstor Lacko prije 26 godina otišao u mirovinu, salon je preuzela njegova učenica Marjana Stanilović.
„Ja sam postala brico i zavoljela taj posao“. Nije niti čudno jer imala je najboljeg učitelja. Ali dobiti posao kod popularnog brice nije bilo lako. Međutim, ne i odvažnoj mladoj frizerki bez dana prakse.
„Super, uzimam te, veli meni on. Ja mu velim, čujte ja vam ne znam ništa raditi, niti britvu otvoriti. A on odgovara – nema veze, sad ću te ja naučiti delati kak treba. Ja sam mjesec dana lupala britvom i škarama na prazno, kako bi razgibavala zglobove“.
I tako je Marijana počela šišati samo muške glave. Malo po malo, stari je majstor shvatio da je napokon dobio to što je tražio – radnika po svojoj mjeri.
„Ja sam zadovoljan, da nisam bio zadovoljan ne bi radila kod mene“, odlučno će brico.
S radom u salonu zadovoljne su i mušterije. Karlo Robina iz Gorice se odselio u Zagreb, ali i dalje se vjerno vraća u Goricu – na šišanje.
„Nikom drugom ne vjerujem, već su me mnogi zeznuli. Niti njoj doduše ne dam rezati bradu, ali se šišati dolazim samo njoj. Idem tu dok sam bio kikić. Sada ovdje dolazim iz Zagreba gdje živim s curom“, kaže Karlo, a Manuel dodaje:
„Frizerki vjerujem zato što me uvijek dobro ošiša i zbog toga je ne bih mijenjao“, napomenuo je Manuel Pejak.
‘Mušterije nisu logoraši’
Lacko je od muškaraca nekada pravio prave manekene. Nerviraju ga današnje muške frizure, ali i mnogi kolege frizeri. Poručuje im da svoje mušterije ne smiju šišati kao da su logoraši.
„Za moj pojam to je sramoćenje struke. Tko je nekada bio ošišan kako se danas šiša, svuda okolo s mašinicom, mi smo rekli, tako se šišaju logoraši i vojska“.
Iz njegovog stolca nitko nije mogao ustati, dok mu svaka dlaka nije bila na svome mjestu.
„To je bilo ošišano u milimetar, simetrija frizure. Mušteriju sam narihtal, pogledal u špigl i tak dugo radil dok nije to bilo u redu, da je van izašao kao maneken“.
Propušio u šestoj godini
Svi su znali za Lackove manire i stil šišanja. Niti jedna frizura nije nastajala, a da u ruci nije bila – cigareta. Pušio je kaže, od svoje 6. do 55. godine života.
„I pušil sam i mušteriju sam šišal. Ako je mušterija odmaknula moju cigaretu, uzeo sam njegovu i popušio je do kraja. Takav sam bio pušač“.
Nakon što se preselio s lokacije današnjeg hotela ‘Bijela ruža’, salon u Zagrebačkoj ulici otvorio je 1968. godine, i prije nego što se u kuću doselio njegov vlasnik. Prisjeća se kako je na parceli salona do tada raslo povrće – salata i luk. Radnje ne bi niti bilo da tadašnje gradske vlasti prije izgradnje kuće nisu uvjetovale da ona mora imati dva poslovna prostora, priča nam sin vlasnika, Josip Knapić.
„Gospon Lacko je bio angažiran kod izgradnje kuće jer je njemu bilo u interesu da kuća što prije bude gotova. Pomagao je kod betoniranja deke i pokrivanja kuće. Čak je sam financirao uvođenje struje u kompletan objekt“, kazao je Knapić.
Lacko je u branši poznat kao prvi brico koji je u Gorici uveo takozvanu kare frizuru. Sada uživa u mirovini, prisjeća se starih majstorskih dana i bavi maketarstvom.
Velikogorička pjevačka skupina VG Vatreni snimila je i objavila novu navijačku pjesmu „Vatreni“, posvećenu hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji i navijačima. Pjesma je nastala s ciljem podizanja atmosfere i zajedništva uoči i tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva 2026. godine u Sjedinjenim Američkim Državama.
Autor pjesme je Dražen Mihel iz Velike Gorice, koji ju je napisao i uglazbio 2024. godine, a sama ideja, kako navodi, proizašla je iz želje za dodatnom navijačkom energijom uoči velikog natjecanja. Pjesma je snimljena u studiju STEY Music, a izvodi je skupina VG Vatreni u sastavu: Krešimir Majić, Željko Tufegdžić, Leon Harkay, Franjo Juretić i Dražen Mihel.
Kako ističu, pjesma je objavljena i na YouTube kanalu VG Vatreni, a dostupna je i na platformama poput TikToka i Tidala. Video spot također je moguće pogledati na YouTubeu.
VG Vatreni navode kako su prije snimanja pohađali i tečaj pjevanja u POUVG-u, a projekt vide kao doprinos navijačkoj atmosferi i podršci hrvatskoj reprezentaciji na Svjetskom prvenstvu u Americi.
Vlada potvrdila snažan razvoj Velike Gorice i darovala zemljište vrijedno više od 31 milijun eura
Nova zona smještena je uz autocestu A11 Zagreb–Sisak te državnu cestu D31, svega nekoliko kilometara od centra Velike Gorice, što je čini posebno privlačnom za investitore i logističke aktivnosti.
Vlada Republike Hrvatske na današnjoj je sjednici donijela odluku kojom se Gradu Velikoj Gorici daruje državno zemljište namijenjeno razvoju Gospodarske zone Kušanec–Istok, čime je projekt vrijedan više od 31 milijun eura dobio ključno institucionalno „zeleno svjetlo”. Riječ je o području koje bi trebalo otvoriti prostor za nova ulaganja, zapošljavanje i dugoročno jačanje lokalnog gospodarstva.
Odluka je donesena nakon što su ispunjeni propisani uvjeti, a cijeli proces, kako je pojašnjeno na sjednici, došao je pred Vladu zbog procijenjene vrijednosti zemljišta koja prelazi zakonski prag od 25 milijuna eura.
Ministar Branko Bačić istaknuo je kako se radi o zahvatu koji obuhvaća 51,6 hektara te ukupnu vrijednost zemljišta od 31,6 milijuna eura. Naglasio je i da su prethodno morali biti ispunjeni jasni kriteriji na razini Grada.
“Grad Velika Gorica prethodno je morao ispuniti dva uvjeta. Prvo je da je Gradsko vijeće donijelo Odluku o osnivanju gospodarske zone, a drugi uvjet je bio popunjenost do 80% izgrađenosti postojećih zona. Kako su oba uvjeta ispunjena, stečeni su uvjeti da Vlada RH daruje Velikoj Gorici ovu značajnu gospodarsku zonu, a obveza Grada je komunalno opremiti te isparcelirati tu zonu i u roku od pet godina početi je privoditi svrsi”, istaknuo je ministar Branko Bačić.
‘Otvorili smo prostor za novu fazu razvoja našega grada’
Podsjetimo, ideja o novoj gospodarskoj zoni nije novijeg datuma. Gradsko vijeće Velike Gorice je još 2024. godine jednoglasno prihvatilo osnivanje zone, na inicijativu gradonačelnika Krešimir Ačkar. Odluka je tada donesena zbog sve izraženijeg interesa investitora te činjenice da su postojeće poslovne zone, poput Rakitovca i Meridian 16, već dosegle visoku razinu popunjenosti. Gradonačelnik Ačkar pritom naglašava da se radi o strateškom projektu za budući razvoj grada: “Ova odluka nije došla slučajno. Ona je rezultat kontinuiranog zalaganja da Velika Gorica ostane među vodećim gradovima po pitanju investicija i gospodarskog razvoja. Iskoristili smo priliku koja nam se pružila kroz državnu imovinu i time otvorili prostor za novu fazu razvoja našega grada. Zona Kušanec–Istok donijet će nova radna mjesta, dodatno osnažiti naše gospodarstvo i dugoročno povećati prihode gradskog proračuna, kako bi sve zahtjeve naših sugrađana riješili na što adekvatniji način. Ovom prilikom želio bi još jednom zahvaliti Vladi Republike Hrvatske na čelu s predsjednikom Andrejom Plekovićem, kao i resornom ministru Branku Bačiću na stalnoj podršci i izvrsnoj suradnji koju Grad Velika Gorica ima s državnom razinom”, rekao je gradonačelnik Ačkar.
Nova zona prostirat će se na približno 52 hektara zemljišta, a njezina prednost je, između ostalog, i iznimno povoljan prometni položaj. Smještena je uz autocestu A11 Zagreb–Sisak te državnu cestu D31, svega nekoliko kilometara od centra Velike Gorice, što je čini posebno privlačnom za investitore i logističke aktivnosti.
Ovom Vladinom odlukom formalno su otvoreni svi preduvjeti za početak provedbe projekta koji bi u sljedećem razdoblju trebao donijeti nove gospodarske prilike i dodatno ojačati razvoj Velike Gorice.
Vatreni će večeras, točnije u noći s utorka na srijedu, u 2 sata, odigrati prijateljsku utakmicu protiv Brazila u Orlandu.
Hrvatska u dvoboj ulazi nakon pobjede nad Kolumbijom 2:1, dok Brazil stiže ranjen istim rezultatom protiv Francuske. Spektakl je pod reflektorima, a naši Gianna i Matko najavili su utakmicu u pravom turopoljskom tonu.
VIDEO Isprobali smo prvi buketomat u Velikoj Gorici – evo kako radi
Osim gotovih buketa, kupcima je na raspolaganju i opcija narudžbe prema vlastitim željama. Dovoljno je unaprijed telefonski dogovoriti detalje, nakon čega djelatnici pripremaju aranžman i šalju PIN za preuzimanje
Stanovnici Velike Gorice odnedavno mogu do buketa cvijeća u bilo koje doba dana i noći. Cvjećarnica White Poppy uvela je novu uslugu koja izlazi iz okvira klasičnog radnog vremena – buketomat, automat za prodaju svježih cvjetnih aranžmana postavljen na ulazu u trgovinu.
Ovakav način kupnje cvijeća sve je prisutniji na hrvatskom tržištu, no u Velikoj Gorici riječ je o prvoj takvoj inicijativi. Cilj je bio omogućiti kupcima da do cvijeća dođu i kada je cvjećarnica zatvorena, bilo da je riječ o kasnim večernjim satima, nedjeljama ili blagdanima.
“Već tri godine gledamo kako pokrenuti ideju o tome. U već pokrenutim inicijativama poput ove (Z centar, aerodrom), primijetila sam da ljudi dosta to i prakticiraju, a cvjećarke koje se time bave pune su pozitivnih dojmova” rekla nam je vlasnica Ana Novak.
Sustav korištenja osmišljen je tako da bude brz i jednostavan. Kako pojašnjava gospođa Novak, uređaj funkcionira po principu standardnih automata – kupci na zaslonu odabiru buket, plaćaju karticom, a potom se otvara pretinac s odabranim aranžmanom. Upravo kartično plaćanje uvedeno je zbog dodatne sigurnosti i smanjenja rizika od krađa.
Trenutačno je u buketomatu dostupno osam aranžmana različitih veličina i cijena. “Šest je istih pretinaca za manje bukete raspona cijena od 20 do 40 eura te dva pretinca za veće bukete 80 do 100 eura”, objašnjava vlasnica.
Osim gotovih buketa, kupcima je na raspolaganju i opcija narudžbe prema vlastitim željama. Dovoljno je unaprijed telefonski dogovoriti detalje, nakon čega djelatnici pripremaju aranžman i šalju PIN za preuzimanje iz posebno označenog pretinca.
“Buketi dolaze u paketu s praktičnim vazama koje su vrlo jednostavne za korištenje i fiksne. Tako da možete slovodno staviti u auto bez brige da će buket uvenuti”, poručila je.
Iz White Poppyja ističu kako su kupci već prepoznali praktičnost ove usluge, a interes ih dodatno motivira na širenje. U planu je postavljanje novih buketomata na više lokacija u gradu, čime bi cvijeće postalo još dostupnije svima bez obzira na vrijeme i prigodu.
VIDEO Problemi s odlaganjem otpada: prijeti ukidanje mobilnog reciklažnog dvorišta
Iz VG Čistoće Upozoravaju da takvo ponašanje može dovesti do stvaranja divljih deponija, što ima negativne posljedice na okoliš, sigurnost i kvalitetu života stanovnika.
Mobilno reciklažno dvorište i kontejneri za glomazni otpad počeli su obilaziti mjesne odbore i gradske četvrti prema unaprijed definiranom rasporedu, svakodnevno od 9 do 17 sati. Riječ je o usluzi osmišljenoj kako bi građanima omogućila jednostavno i pravilno zbrinjavanje otpada koji ne spada u kućni.
Međutim, već u prvim fazama korištenja uočeni su brojni problemi na terenu. Umjesto pravilnog razvrstavanja otpada, često dolazi do ostavljanja otpada izvan predviđenih spremnika, miješanja različitih vrsta otpada te odlaganja materijala koji uopće nije predviđen za ovakav način zbrinjavanja, poput miješanog komunalnog ili opasnog otpada. Također, bilježe se slučajevi prekoračenja dopuštene količine glomaznog otpada od 200 kilograma, kao i nepridržavanje propisanog radnog vremena.
Poseban problem predstavlja neuredno stanje lokacija, koje se u nekim slučajevima pretvaraju u neorganizirana odlagališta otpada. Kao primjer ističe se situacija u Donjoj Lomnici, gdje je zabilježeno ozbiljno odstupanje od predviđene namjene ove usluge.
Iz VG Čistoće Upozoravaju da takvo ponašanje može dovesti do stvaranja divljih deponija, što ima negativne posljedice na okoliš, sigurnost i kvalitetu života stanovnika. Ako se praksa ne promijeni, nadležni ističu da bi mogli biti prisiljeni razmotriti i dugoročno ukidanje ove usluge, jer u postojećim uvjetima gubi svoju svrhu i postaje neodrživa.