Punih dvanaest godina ogranak Matice hrvatske Velika Gorica vodio je Stjepan Rendulić. Na posljednjoj održanoj Skupštini ogranka razriješen je dužnosti predsjednika.

– Na Skupštini Ogranka 8.listopada 2020. razriješen sam dužnosti predsjednika, nakon 12-godišnjeg obavljanja dužnosti, na moj zahtjev i iz osobnih razloga što nije bilo nikakvo iznenađenje jer sam već neko vrijeme najavljivao povlačenje s dužnosti predsjednika.

Zahvaljujem se svima s kojima sam ostvario uspješan kontakt i suradnju i koji su mi time pomogli da uspješnije obavljam ovu zahtjevnu dužnost. S ponosom i zadovoljstvom mogu izjaviti da mi je bila čast biti predsjednikom Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici.- poručio je Rendulić.

Iza njega kao predsjednika ostali su mnogi hvalevrijedni projekti koji su obogatili kulturni i društveni život našeg grada i na tome mu kao zajednica itekako možemo biti zahvalni.

A što je sve Matici ostavio gospodin Rendulić?

Nadaleko i naširoko poznat Matičin četvrtak koji traje već 11 godina, te bilježi 250 nastupa, tu je i Matičin književni natječaj „Turopoljska poculica“, također pokrenut 2009. Turopolske večeri održane su 28 puta od njihova pokretanja 2013. godine. Vrijedno je spomenuti i devet Matičinih susreta koji su također započeli 2013. godine.

Otvorene su i tri Matičine čitaonice, u Velikoj Mlaki, Plesu i Mičevcu.

Već pet godina odlazi se i na hodočašće u Gvozdanskom, a svakako najvažnije u svemu je to da se trudom i zalaganjem uspjelo doći do velikog priznanja 2017. godine kada je turopoljski dijalekt proglašen zaštićenim kulturnim dobrom. Inače treba spomenuti da je postupak za proglašenje započet još 2014. Godine, a ogranak Matice hrvatske Velika Gorica ima status „nositelja kulturnog dobra“. Prije dvije godine započela je izrada Turopoljskog rječnika.

Bogat je i izdavački program Ogranka. Časopis „Luč“ izlazi od 2012. godine, te je do sada izašlo sedam brojeva. „Škrijna turopolska“ časopis je na turopoljskom dijalektu i do sada su od 2018. godine izašla dva broja. Tu je i časopis za kulturu, društvo i politiku kojeg Matica od prošle godine radi u suzidavaštvu s Udrugom Obnova istoimenog naziva „Obnova“.

2016. u suizdavaštvu s POUVG izdana je “Turopoljska čitanka”, a tu je i velik broj zbirki pjesama, priča, zbornika, zapisa lokalnih autora…

Na čelo goričke Matice stigla je žena, goričanima i turopoljcima poznata Ana Plehinger.

Rođena u Zagrebu 1956.godine. Po zanimanju ekonomistica, živi i djeluje  u Velikoj Gorici. Bivša je zaposlenica Zračne luke Zagreb i Obrtničke komore Zagreb-Udruženje obrtnika Velika Gorica, sada u mirovini.

Iako ekonomskog obrazovanja, desetljeća života je posvetila radu u kulturnim udrugama.

Jedna je od osnivača velikogoričke Udruge umjetnika SPARK, u kojoj i danas aktivno djeluje. Članica je Udruge likovnih umjetnika grada Velike Gorice.

Osnovala je i 9 godina vodila  zavičajnu Etno udrugu Kurilovec, koja nizom tradicijskih manifestacija, radionica i kulturnih događanja koje organizira svake godine, djeluje na očuvanju baštine, a naročito domaćeg turopoljskog kajkavskog govora.

Udruga  je  jedan od nositelja zaštićenog  nematerijalnog kulturnog dobra Turopoljski dijalekt (Rješenje Ministarstva kulture Rep. Hrvatske 2017.god.).

Urednica je monografije Priče iz Kurilovca-Kurilovec u 20-om stoljeću, koju je Etno udruga  Kurilovec izdala 2017.godine.

Bila je tajnica Ogranka Matice hrvatske u  Velikoj Gorici, a od 8.listopada 2020.  postala je predsjednica Ogranka., te joj možemo poželjeti puno uspješnih projekata i godina, baš kako je to bilo u slučaju njenog prethodnika.

Kristijan Lovrić (24) potpisao je novi ugovor s HNK Goricom, vezao se uz naš klub do ljeta 2023. godine.

– Osjećam se jako lijepo, nastavio sam suradnju sa svojim klubom, što je bio i cilj, budući da je prijelazni rok završio. Klub je ovim novim ugovorom pokazao da vjeruje u mene, a na meni je da nastavim na terenu pokazivati sve što sam pokazivao do sada. Nadam se da ćemo svi zajedno uspjeti ostvariti cilj koji smo si zacrtali, a to su kvalifikacije za Europsku ligu – rekao je Lovrić nakon jutarnjeg treninga.

Došao je u Goricu prije više od dvije godine, u ljeto 2018. godine. U međuvremenu je odigrao 71 utakmicu za naš klub, postigao 31 pogodak i podijelio 19 asistencija. Kad je dolazio, priznaje, nije se nadao baš tako dobrom raspletu…

– Kad bih rekao da sam bio baš ovako optimističan, lagao bih. Pa ni najveći optimisti nisu mogli pomisliti da će Gorica ovako rasti iz sezone u sezonu. S tim da smo prošle sezone ipak malo rezultatski podbacili, nismo napravili ono što se od nas očekivalo i to nam najteže pada. Međutim, ove sezone pokazujemo iz utakmice u utakmicu da sa svima možemo igrati ravnopravno, da se možemo biti sa svakim protivnikom – kazao je Kiki.

Pred Goričanima je prisilna pauza, ponovno će se igrati tek 8. studenog, no Lovrića to ne zabrinjava previše.

– Mislim da nam to neće biti prevelik problem. Svi smo mi profesionalci i naravno da će svatko od igrača, bude li ikakve mogućnosti, trenirati sam kod kuće. Vjerujem da nam forma neće previše patiti, možda ćemo dobiti i neki dodatni impuls, trenirati još malo jače, podizati se i u trkačkom i u taktičkom smislu. Dobro će to funkcinirati, siguran sam da ćemo nastaviti gdje smo stali.

Poraz od Dinama (2-3) gledao je na televiziji, nije mogao pomoći suigračima.

– Moj je dojam da smo mogli i morali uzeti više. U drugom poluvremenu bili smo bolji, zabili dva gola, imali prilike zabiti i treći, ali Dinamo kao Dinamo… Iskusna momčad, najbolja u državi, koja kažnjava svaku, i najmanju pogrešku, a tako je bilo i ovoga puta. Imali su i Gavranovića, koji je u sjajnoj formi, zabio je šest golova u tri utakmice za klub i reprezentaciju, i na kraju moramo reći da je Dinamo zasluženo pobijedio. Iako, i dalje vjerujem da ne bi bilo nezasluženo i da smo mi uzeli bod, možda i sva tri – zaključio je Lovrić.

S obzirom na epidemiološku situaciju ovogodišnji 21. Izbor za najuzorniju hrvatsku seosku ženu koji se trebao održati u Pitomači je otkazan, a titula najuzornijoj i njenim pratiljama produžena je na još jednu godinu prošlogodišnjim pobjednicama, rečeno je na konferenciji za medije koju je organizirala udruga “Uzorne hrvatske seoske žene”. Tako Svetlana Bastalić iz Virovitičko-podravske županije ostaje Najuzornija hrvatska seoska žena, Snježana Dianežević iz Zagrebačke županije prva pratilja, a Marijana Podrug iz Šibensko-kninske županije ostaje druga pratilja.

– U različitim razgovorima i nastojanjima političara da naglase važnost seoske žene i njezinu ulogu u proizvodnji hrane i važnosti za razvoj sela i seoskog područja, odlučili su da se Svjetski dan seoskih žena obilježava 15. listopada svake godine, odnosno dan prije obilježavanja Svjetskog dana hrane. To samo po sebi govori koliko su žene važne kako za proizvodnju hrane, tako i za očuvanje ruralnog prostora. Mi smo to u Županiji prepoznali prije 20 godina i pokrenuli taj projekt, kojemu je cilj oduvijek bio, a i bit će, afirmirati hrvatsku seosku ženu, promicati njezine vrijednosti i važnosti, kvalitetu života na hrvatskom selu te sačuvati i promicati vrijednosti obitelji – rekao je Josip Kraljičković, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije.

Foto: Zagrebačka županija