Stipendiranje uspješnih učenika i studenata nastavlja se i ove godine, a za tu je namjenu Zagrebačka županija osigurala čak 430 tisuća eura.

Uz 129 stipendista iz prethodnih godina, pravo na stipendiju ostvarilo je još 75 novih stipendista. Među njima je 45 učenika koji mjesečno primaju 120 eura te 30 studenata kojima se isplaćuje 240 eura.

Kada je riječ o kriterijima dodjele, najviše je stipendija dodijeljeno prema kriteriju izvrsnosti, a slijedi socijalni kriterij te stipendije za deficitarna zanimanja i glazbeni smjer.

Čestitke novim i postojećim stipendistima uputio je župan Stjepan Kožić, poručivši im da nastave ulagati u svoje obrazovanje i budućnost u Zagrebačkoj županiji.

Istaknuo je i velika ulaganja u školstvo koja proizlaze iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

– U tijeku je energetska obnova pet škola vrijedna 12 milijuna eura, gradi se novi objekt Glazbena škola Ferdo Livadić u Samoboru te školske radionice u Zelini. Također je u planu gradnja te dogradnja 18 školskih objekata, za što je osigurano ukupno 109 milijuna eura – istaknuo je Kožić ocijenivši to povijesnim ulaganjem u obrazovanje.

Studentica prve godine diplomskog studija Građevinskog fakulteta u Zagrebu, Martina Cerovac, izrazila je zahvalnost županiji na dobivenoj stipendiji, naglasivši da će joj financijska potpora pomoći u usavršavanju stranih jezika i omogućiti nova putovanja.

Aktualni sat 5. sjednice Gradskog vijeća Grada Velike Gorice otvoren je pitanjem SDP-ove vijećnice Ivane Mlinar o povećanju cijena komunalnih usluga i javnog prijevoza, ali i ponovnim prigovorom na, kako je navela, izostanak službenog prijenosa sjednica

“Od prvog siječnja u ovom gradu poskupile su sve komunalne usluge od 40 % do 230 %. Ovo nisu postoci sniženja, nego poskupljenja naših života”, rekla je Mlinar, prozvavši Vladu RH i gradsku upravu. Zanimalo ju je i po čemu je Velika Gorica „najpoželjniji grad“, ali i na koji način Grad kontrolira ZET-ove odvezene kilometre i propuštene linije.

“Počet ću od drugog pitanja, ne mogu vjerovati da možete spomenuti tako licemjerno ZET koji je u ingerenciji Grada Zagreba i molio sam vas s ove govornice da intervenirate jer to su vaši koalicijski partneri u Gradu Zagrebu i kako najavljujete, u Državi. Linijski prijevoz u Velikoj Gorici, usputno rečeno, funkcionira odlično. Jako je malo pritužbi, potpuno je besplatan i čak smo ga nekoliko puta regulirali, zbog toga što je interes građana bio takav. Sa ZET-om ne uspostavljamo takav kontakt. Zašto? Evo pitam vas iz SDP-a i vas iz Možemo. Lako je doći svaka tri mjeseca za govornicu i pričati o tom problemu. Međutim, imate vi svoje stranačke sastanke. Imate svoje koalicijske sastanke, pa vas pitam, pa što ste napravili i jeste li ikad potencirali tu temu ZET-a i problem Velike Gorice tamo gdje je mjesto. Postoje teme o kojima treba pričati tamo gdje im je mjesto. Po pitanju izravnih prijenosa sjednica, koliko vidim, mi imamo izravan prijenos sjednica. Imamo ga, javno je dostupan, na stranicama. Kada govorimo o poskupljenjima, uistinu ja se ispričavam sugrađanima. Nikada nije dobro, nije popularno povući takve mjere i takve cijene, ali zamolio bih direktore, gospodina Raka i gospodina Jurjevića da obrazlože zbog čega je do toga došlo”, odgovorio je gradonačelnik Ačkar.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

Direktor VG Vodoopskrbe Ivan Rak pojasnio je kako je cijena vodnih usluga sastavljena od fiksnog i varijabilnog dijela te da fiksni dio nije mijenjan od 2012. godine, dok je varijabilni dio posljednji put korigiran 2022., prije uvođenja eura.

“Cijene su bila tad dosta manje u odnosu na danas i naših usluga, materijala, roba, ali i plaće naših radnika. Dovedeni su u jednom periodu u situaciju da su djelatnici počeli odlaziti iz komunalnog sustava zbog preniskih plaća, isto je i u drugim komunalnim tvrtkama, pa smo morali dići plaće više od 60 %. Zato smo morali iznivelirati i dignuti cijene naših usluga. Želim napomenuti da su sve vodoopskrbe u Hrvatskoj nužne prilagoditi se metodologiji koja nam je navedena i stavljena pred nas uredbom i jednostavno nismo imali puno prostora za razmišljanje jer smo morali sve te troškove staviti u metodologiju. Cijene u Velikoj Gorici su još uvijek među najnižima u Hrvatskoj”.

Govornicu tada preuzima Juraj Odrčić koji je postavio pitanje o sigurnosti u Gajevoj ulici, gdje su u tijeku intenzivni radovi, te o statusu ITU mehanizma.

Pročelnik Dubravko Katulić potvrdio je da su zbog neodgovornog ponašanja izvođača izrečene 18 kazni i podneseno šest prekršajnih prijava, a u dogovoru s policijom pojačat će se nadzor i osigurati dodatna zaštita pješaka.

“Dogovorili smo da redovno obilaze i naravno kažnjavaju, do sad imamo 18 kazni i 6 prekršajnih prijava jer su građevinari neodgovorni. Ono što ćemo dalje napraviti, a vezano je za sigurnost, i to u ovom tjednu, radimo na tome da zaštitimo pješake, danas smo imali sastanak s policijom prije Gradskog vijeća, i dogovorili smo da će češće imati obilaske tamo i da građevinari moraju micati blato s ceste. Barem da stanje bude da se ulica može koristiti”, ističe Katulić

Gradonačelnik Ačkar izvijestio je kako je izmjenama zakona Velika Gorica postala središte ITU mehanizma, čime joj je na raspolaganju 33 milijuna eura za projekte s okolnim općinama, Orle, Pokupsko, Kravarsko, Rugvica i Pisarovina.

“Problem koji je bio da središte ITU mehanizma ne može biti grad koji graniči s gradom koji je već središte, a to je Grad Zagreb. Tu je bila nanesena nepravda Gorici jer smo šesti grad po veličini i izmjenom ovog zakona smo mi postali središte, iako smo mi već u alokaciji i aglomeraciji Grada Zagreba kao središte ITU mehanizma, napravili i pješačku i biciklističku stazu prema Vukovini i Starom Čiču, interpretacijski centar Muzeja Turopolje, i još niz toga s puni manjim sredstvima, kao dio onoga što sudjeluje u tom velikom financijskom procesu. Više od 100 milijuna eura bespovratnih sredstva od županije, države i EU, došle su u Veliku Goricu, ne slučajno već nečijom sposobnošću pa ne možete govoriti da radimo od naših novaca”.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

Na radove u Gajevoj ulici ponovno se osvrnuo vijećnik Mosta Damir Slojšek, koji je prenio nezadovoljstvo građana te upozorio na problem u Ulici Bratstvo, gdje radovi kasne.

“Planirana je da će ta investicija biti realizirana u proračunu do 2026. godine. Ja je nisam vidio. Ono što je još gore, kontaktirali su me građani i rekli su da nema komunalnog redara tamo, da se i dalje događaju problemi. Zovite policiju jer Grad očigledno ne zna riješiti taj slučaj. Drugi dio je ulica Bratstvo koje se ne rješava. Pitao sam vas u 9. mjesecu i tada je bilo rečeno da su bile male poteškoće, ali da će radovi biti gotovi u studenome. Međutim, ja to ne vidim, građani su nezadovoljni. Recite mi kada će biti kraj radova i što će biti s izvođačima jer ovo je prekršilo svaku mjeru”, govori Slojšek.

Katulić je odgovorio kako su komunalni redari svakodnevno na terenu te da je Bratstvo u završnoj fazi, uz planirano asfaltiranje do kraja ožujka, ovisno o vremenskim uvjetima.

“Komunalni redari su svaki dan tamo. Ja vam mogu pokazati slike jer mi oni šalju kakvo je stanje. Svaki sat vremena, imamo dvije smjene. Imamo oči u Gajevoj ulici. Bratstvo je u završnoj fazi, tamo imamo 4 faze jer znamo da je ulica uska i ne može se proširiti kako se radi prilikom drugih rekonstrukcija. Međutim, rade se završni radovi. Pri kraju smo s ulaznim rampama u objekte. Asfaltiranje će biti do kraja 3. mjeseca, ali možda i prije”, odgovara Katulić.

Vijećnike je zanimalo i pitanje uskrsnica te nova dvorana koja još nije stavljena u funkciju. Pročelnica Lana Krunić Lukinić istaknula je kako će ove godine više od 10 tisuća umirovljenika primiti uskrsnicu, pri čemu će oni s najnižim mirovinama dobiti 120 eura, dok će umirovljenici s mirovinom do 750 eura dobiti 40 eura. Po prvi put uskrsnicu od 120 eura dobit će i nezaposleni branitelji.

Vezano za dvoranu, odgovorio je Dubravko Katulić.

“Imali smo probno testiranje u dvorani za dan Grada i tada je utvrđeno da je podloga prehrapava i da je moguće ozljeđivanje. Provjerili smo, naravno i kako je sukladno prema projektu i prema standardima, podloga je napravljena kako je, čak je nešto i glađa. Inače je predviđeno da bude 74 – 80 hrapavost, ali mjerenja su pokazala 65, ali smo odlučili da ćemo je dodatno izgladiti kako bi korisnici bili sigurni i ovih dana se radi na premazivanju dva sloja kako bi korisnici mogli koristiti dvoranu”, objašnava Katulić.

SDP-ov vijećnik Branimir Mikšić ponovno je otvorio pitanje rasta cijena i gradskih financija, navodeći kako građani osjećaju snažan udar na kućne budžete te upozorio na kašnjenja radova u više naselja.

Direktor VG Čistoće Jurica Jurjević pojasnio je kako su troškovi plaća porasli te da su cijene formirane tako da se građane optereti što je manje moguće, uz zadržavanje financijske stabilnosti.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

“Zadnje povećanje je bilo 2022. i tad je VG Čistoća izdvajala 2,2 milijuna eura na godišnjoj razini za plaće što je 45 % svih prihoda. 2025. godine to se povećalo 3,6 milijuna, odnosno 54 %. Pri formiranju cijene smo gledali da što manje opteretimo građane, a da ostanemo financijski odgovorni. Svi gradovi u županiji koji su povećali cijene, na temelju ovih inflatornih učinaka, još uvijek su viši od Velike Gorice”, govori Jurjević.

Katulić je dodao kako na dinamiku radova utječu vremenski uvjeti, posebice zimsko razdoblje.

“Završetak ulica se određuje radnim danima, svjesni smo toga da su neka od naših gradilišta ušla u zimsko vrijeme i ne možete raditi po snijegu. Jednostavno, rokovi se onda prekidaju i kad se stvore vremenski uvjeti, napravit će se. Konkretno, što se tiče Horvatove ulice, nama predstoji završni sloj asfalta što će biti realizirano za 2 – 3 tjedna. Isto tako i Kovači, tamo imamo specifičan problem što je izvođač slovenska firma koja sav svoj materijal donosi iz Slovenije, a baza im je trenutačno u remontu do 15. 3., poslije toga će Kovači bit riješeni. Ne mogu reći da je Lučićeva ili Mraclin, da je tamo dinamika loša. Ne znam kako ste vi to zaključili. Sad ide ljepše vrijeme pa će biti završeni na vrijeme. Isto tako je dobra dinamika u Ulici Braće Radić, tamo nismo mogli raditi po zimi, ali na oba objekta će biti u vremenskoj dinamici kako je predviđena”, objašnjava.

Uskoro više…

Kad je objavljeno da će u utakmicu protiv Istre u Puli u vrhu goričkog napada krenuti Nigerijac Wisdom Sule, prva pomisao bila je da trener Carević – želi pokušati. Dosad neupitni starter Filip Čuić radio je puno toga dobroga, znao je i zabijati, ali puno je i promašivao, pa ideja da se pokuša s novim, zanimljivim napadačem u tom smislu nije bila nimalo nelogična. Čuić je startao na klupi, očekivalo se da će ući u drugom poluvremenu, ali novi upitnici rodili su se kad je ušao Ante Erceg!

Do te 66. minute dobri stari Erceg odigrao je samo četiri minute ovog proljeća, a svejedno ga je Carević podigao s klupe prije Čuića. Kad je utakmica i završila bez Čuićeva učešća, prva misao bila je da nije igrao zato što je među ona “dva-tri upitna igrača”, o kojima je trener govorio u najavi utakmice…

Međutim, točan odgovor na sva pitanja stigao je u ponedjeljak navečer. Postojalo je, naime, točno milijun razloga zašto Filip Čuić nije igrao.

“HNK Gorica s velikim zadovoljstvom potvrđuje da je postignut dogovor o transferu igrača Filipa Čuića u poljski FC Pogoń Szczecin, gdje će nastaviti svoju profesionalnu karijeru i napraviti novi iskorak u sportskom razvoju”, objavili su iz kluba.

“Transfer predstavlja izuzetno važan trenutak kako za igrača, tako i za naš klub. Osim sportskog aspekta, riječ je i o jednom od značajnijih financijskih transfera u povijesti HNK Gorica, što dodatno potvrđuje ispravan smjer rada kluba, kvalitetan razvoj igrača i prepoznatljivost naše sredine na europskom tržištu.

Filip je tijekom svog boravka u Velikoj Gorici pokazao visoku razinu profesionalnosti, predanosti i karaktera. Svojim pristupom treninzima i utakmicama te odnosom prema klupskim bojama stekao je poštovanje suigrača, stručnog stožera i navijača. Njegov doprinos momčadi bio je vidljiv kroz brojne nastupe, borbenost i kontinuiran napredak, a upravo su rad i posvećenost bili ključni u njegovom razvoju i dolasku ove prilike.

U HNK Gorica posebno smo ponosni na činjenicu da klub nastavlja graditi okruženje u kojem igrači mogu rasti, razvijati se i napraviti iskorak prema višim ligama. Ovaj transfer još je jedna potvrda da se sustavan rad, strpljenje i jasna sportska vizija dugoročno isplate.

FC Pogoń Szczecin prepoznao je Filipove kvalitete i potencijal, a vjerujemo da će u novom klubu imati priliku dodatno napredovati, dokazivati se na drugoj razini natjecanja i nastaviti graditi uspješnu karijeru.

Filipu od srca zahvaljujemo na svemu što je dao za HNK Goricu – na profesionalnosti, trudu i svakoj minuti provedenoj u našem dresu. Želimo mu puno zdravlja, sreće i sportskih uspjeha u novom poglavlju karijere. Sretno, Filipe!”, također stoji u klupskoj objavi.

Prema dostupnim informacijama, Pogon je isplatio milijun eura odštete, što je prvi milijunski transfer još od odlaska Hrvoja Babeca, koji je u Latviju preselio u ljeto 2022. (?!), navodno za 1,6 milijuna eura. Ranije tog ljeta za dva milijuna eura u PAOK je preselio Dominik Kotarski, a u međuvremenu se nešto uspjelo utržiti tek na Anti Mateju Juriću, Tiboru Haliloviću i Nikoli Vujnoviću. Svi ostali odlazili su bez odšteta…

Što se goričkog napada tiče, osiromašen je Čuićevim odlaskom, pogotovo kad znamo da je prije koji dan otišao i Vanja Pelko, ali tu je dosad premalo korišteni Erceg, Wisdom Sule djeluje kao potencijalno ozbiljno pojačanje, a čekamo i da se predstavi Francuz Epailly.

Čuića, s druge strane, u Poljskoj čeka zanimljivo društvo. Na hrvatskom jeziku moći će razgovarati s Danijelom Lončarom, bivšim stoperom Osijeka, a u svlačionici će ga dočekati i jedno poznato prezime. U Pogonu, naime, igra Jose Pozo, stariji brat njegova dosadašnjeg suigrača Ikera…

I to nije sve, jer u svlačionici kluba iz Szczecina je i nekoć najskuplji obrambeni igrač svijeta. Benjamin Mendy u ljeto 2017. prešao je iz Monaca u Manchester City za 58 milijuna eura, no sve je krenulo naopako kad su se pojavile optužbe za silovanje. Točnije, šest optužbi za silovanje. Pravna bitka trajala je dugo, iz nje je Mendy izašao kao pobjednik, uspio se obraniti od svih optužbi, no nogometna karijera išla je nizbrdo. Preko Lorienta i Züricha tako je u ljeto 2025. došao u Pogon.

I evo, dočekao Čuića.

Prema navodima Večernjeg lista, među najvažnijim zdravstvenim ulaganjima u Hrvatskoj u predstojećem razdoblju ističe se projekt izgradnje dnevne bolnice u Velikoj Gorici, koja će djelovati u sklopu Kliničke bolnice Dubrava.

Ovaj projekt ujedno je prepoznat kao strateški prioritet Vlada Republike Hrvatske u aktualnom mandatu, što dodatno potvrđuje njegov nacionalni značaj.

Planirana bolnica bit će smještena uz Aveniju pape Ivana Pavla II., na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske površine gotovo 50.000 četvornih metara, a lokaciju su lani u srpnju obišli ministrica zdravstva Irena Hrstić i gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Sadržaj buduće zdravstvene ustanove obuhvatit će specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, dnevnu bolnicu te jednodnevnu kirurgiju. Ključni cilj projekta je osigurati građanima bržu, kvalitetniju i dostupniju medicinsku uslugu, uz značajno smanjenje potrebe za odlascima u Zagreb na preglede i zahvate.

Trenutačno su u tijeku aktivnosti vezane uz izradu projektnog zadatka za pokretanje nabave Studije predizvedivosti, radi detaljne analize opravdanosti ulaganja i mogućih modela provedbe.

Očekuje se da bi postupak ugovaranja mogao biti zaključen do kraja drugog kvartala ove godine, dok je rok za izradu same studije tri mjeseca od potpisivanja ugovora. U okviru iste studije predviđena je i priprema za izradu cjelovite projektne dokumentacije s potrebnim dozvolama za gradnju i opremanje, čime će se stvoriti temeljni uvjeti za početak realizacije.

Značaj ovog projekta za Veliku Goricu izuzetno je velik, jer će nova dnevna bolnica omogućiti stanovnicima dostupniju i organizacijski učinkovitiju zdravstvenu skrb u neposrednoj blizini njihovih domova.

Istodobno, rasteretit će se zagrebačke bolnice, a grad će dobiti suvremeni medicinski objekt usklađen s najvišim standardima zdravstvene zaštite.

Vodno gospodarstvo u Hrvatskoj je u reformi, a najveća novost je uspostava uslužnih područja koja bi trebala ujednačiti upravljanje vodnim resursima i odvodnjom na nacionalnoj razini. Koje promjene su zahvatile VG Vodoopskrbu?

VG Vodoopskrba je prije godinu dana provela proces okrupnjavanja uslužnog područja te osim isporuke vode za građane Velike Gorice i općina Kravarsko, Pokupsko, Orle, u naše uslužne područje ušla je i općina Pisarovina, tako da smo mi sad isporučitelji i za tu općinu, ali i za dio grada Zagreba s odvodnjom turopoljskih naselja gdje je infrastruktura iz ranijih vremena gravitirala našem sustavu. Ukupno se radi o 935 km vodovodne i 440 km mreže odvodnje, a na tim cjevovodima je gotovo 30 tisuća priključaka vodoopskrbe i 23 tisuća priključaka odvodnje.

Tako veliki sustav potrebno je održavati i nadograđivati, koji su aktualni projekti?

Što se tiče vodovodne mreže VG Vodoopskrba je povukla sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za rekonstrukciju cjevovoda u Zagrebačkoj ulici te su tu kompletno promijenjene vodovodne cijevi, a u suradnji s Gradom Velikom Goricom pri rekonstrukciji gradskih prometnica također mijenjamo podzemnu infrastrukturu jer nam je cilj tako smanjivati gubitke vode i dograđivati sustav. Glede razvoja mreže tu su bili radovi prema Dubrancu gdje je izgrađen vodovod. Ove godine prijavljujemo razvoj vodovodne mreže do Vukomerića, ali i u općini Pokupsko za naselje Pokupski Gladovec.

Osim toga, pokrenuli smo akcijski plan za smanjenje gubitaka vode. Vjerojatno dio naših sugrađana ne zna da Velika Gorica ima oko 40% gubitaka vode zbog dotrajalosti dijelova mreže. Naša posebnost je ta da s obzirom na to da vodu crpimo iz tla a ne recimo iz akumulacijskih jezera kao što je primjer dijela priobalja, mi ne gubimo vodu već imamo „samo“ veći trošak električne energije da je ponovno pumpama vratimo u cijevi. Ali dužni smo smanjivati gubitke i stoga zamjenjujemo cjevovode kod rekonstrukcije starih ulica u gradu.

Intenzivno smo krenuli u razvoj projekta Aglomeracija II gdje smo u pregovoru s Hrvatskim vodama oformili timove te bi tijekom mjesec dana krenuli u provođenje postupka nabava projektne dokumentacije. Ona bi trebala obuhvatiti cijeli dio Donjeg Turopolja u kojem prva Aglomeracija nije prošla. Govorimo o naseljima Novo Čiče, Ribnica, Jagodno, Čička Poljana i tom dijelu Turopolja koje moramo obuhvatiti kanalizacijom. Također se sprema i Aglomeracija Buna i projektiranje kanalizacije od područja Male Bune do Kravarskog i sva naselja koja su obuhvaćena tim dijelom. Također imamo u projektu i preko više od 100 km vodovodnih cijevi, što zamjene dotrajalih vodovodnih cijevi što gradnje na našem uslužnom području koji još, nažalost, nemaju pitku vodu, a to su naselja poput Strmca Bukevskog, Bukovčaka ili nekih drugih dijelova našeg grada, posebice na području Vrhovlja, ali i Pisarovine, Pokupskog, Kravarskog i Orla.

Također u sklopu projektiranja te Aglomeracije planiramo izmjestiti i vodospremu s vodotornja na naše crpilište, kao i modernizaciju pumpi i bunara na našem vodocrpilištu, pa će to biti još jedan veliki projekt za koji želimo iskoristiti EU financiranje dok je još dostupno. Mi sada ulazimo u fazu projektiranja, a Aglomeracija II je nešto što nas čeka u budućnosti.

Dakle, Aglomeracija II bi uz širenje mreže bavila se i ključnim objektom vodocrpilišta, a što je s ključnim objektom Aglomeracije I – pročistačem otpadnih voda?

Aglomeracija I su završeni radovi mreže u svim cjelinama te su izdane sve uporabne dozvole. Krenuli smo dodatno u komunikaciju s predstavnicima mjesnih odbora i gradskih četvrti kroz koje je ta Aglomeracija i prolazila kako bismo u slučaju uočenih nedostataka, prilikom asfaltiranja ili drugih stvari prilikom gradnje te mreže, utvrdili probleme jer nam teku jamstveni rokovi koji traju pet godina, tako da mi ćemo koristiti tu garanciju da izvođači koji su izvodili radove o svom trošku poprave eventualne greške. Još bitnije, izdana je građevinska dozvola za novi pročistač, Strabag je izvođač radova te je rok za izvođenje gradnje kraj sljedeće godine. Nakon gradnje pročistača kreće spajanje naših korisnika na mrežu i puštanje u probni rad, oko 5000 novih priključaka, tako da bi tijekom dvije godine projekt i završio s velikom nadogradnjom našeg sustava odvodnje, boljom tehnologijom koja će ne samo primiti više priključaka i imati veću razinu pročišćavanja, već i anulirati neugodne mirise koji su se pojavljivali na postojećem pročistaču.

VG Vodoopskrba zaokružuje cijeli proces od crpljenja vode, distribucije, gradnje i održavanja mreže, pa sve do sakupljanja i pročišćavanja vode. Koliko ljudi je u tom sustavu i kakvo je stanje s radnom snagom?

Generalno mogu biti zadovoljan jer smo uspjeli zadržati kvalitetan radni kadar koji većinom čine naši sugrađani, a zbog čega smo lani morali ići u podizanje plaća za 25 % jer one nisu više pratile plaće u javnom sektoru. Nemamo stranih radnika. Danas je u VG Vodoopskrbi zaposleno 160 djelatnika koji brinu o cijelom sustavu na našem uslužnom području od Velike Gorice sve do Pisarovine, a prosječna plaća djelatnika je 1364 eura neto. Ono što mi, a i druga vodna gospodarstva u Hrvatskoj primjećujemo kao najveći problem su upravljačka radna mjesta poput voditelja sektora i druge pozicije za koje zakonom su propisani uvjeti koji ne uključuju samo visoku stručnu spremu već i prethodno radno iskustvo u sektoru. Tu teško konkuriramo plaćama u privatnom sektoru, ali i državnim tijelima i većim sustavima, pa se oslanjamo na to da je blizina radnog mjesta u svome gradu još uvijek najveći benefit pri privlačenju takvog kadra.

Ono što je svakako aktualno ovih dana je stupanje na snagu novoga cjenika koji nakon stagnacije cijena od 2022. godine donosi veće račune korisnicima. Zašto je to tako?

Pa prvo bi napomenuo da je VG Vodoopskrba zadnji puta dizala cijene prije uvođenja eura,prije ovih silnih poskupljenja materijala i energenata, ali i usluga, prije dizanja plaća našim zaposlenicima, tako da samo varijabilni dio je dizan korisnicima 2022. godine dok je fiksni dio nepromijenjen čak od 2011. godine. Mi kao javno komunalno poduzeće moramo poslovati s pozitivnom nulom, osigurati svoj udio sredstava u planiranim ulaganjima unaprijeđena sustava te održati 24 sata dnevno sedam dana u tjednu pouzdan, siguran sustav javne vodoopskrbe i odvodnje, a sve to više nije moguće s prihodima koje ostvarujemo starim cijenama.

Cijena je, treba naglasiti, i uvjetovana novom metodologijom koju je odredila država i Hrvatske vode svojim propisima, tako da svi vodovodi u Republici Hrvatskoj su sad dužni donositi cjenike sukladno toj metodologiji te će cijene vodnih usluga u Hrvatskoj biti ujednačene na svim uslužnim područjima. Mislim da je mogućnost nekakvog odstupanja cijena u gradovima svega 10 do 15%, tu izuzetak može biti samo Zagreb zbog broja korisnika i gustoće naseljenosti. Kada gledamo vodoopskrbe u okruženju ili uslužna područja s kojima se mi možemo usporediti, a to je primjerice Zaprešić ili Vodovod i odvodnja Zagrebačke županije ili Zagorski vodovod odnosno Međimurski vodovod, možete jasno vidjeti i usporediti cijene da su oni, cijenama slični nama, nešto i skuplji. Nažalost, mi nemamo zakonsku mogućnost uvođenja posebnih kategorija korisnika, primjerice po imovinskom cenzusu ili popusta za umirovljenike, to je jasno propisano Zakonom o vodnim uslugama i Uredbom o metodologiji određivanja cijene gdje je izrekom propisano da samo građani koji primaju socijalnu pomoć za troškove stanovanja mogu ostvariti povoljniju cijenu vodnih usluga. Ako to ne promijeni zakonodavac, ostaje da ćemo istu cijenu plaćati ja direktor javnog poduzeća i moj otac umirovljenik.

U prvom dijelu razgovora smo govorili o ulaganjima, a vidljivo je da imamo kapitalne projekte u samome gradu van vodnog sustava, pa i gradske politike poput besplatnih vrtića i javnog prijevoza, je li to utjecalo na povećanje cijena vode?

Apsolutno ne. Gradski proračun i naš proračun nisu vezani, mi „ne punimo“ gradski proračun prodajom vode već prihodima isključivo održavamo svoj zatvoreni sustav vodnog gospodarenja. Tom logikom bi naši korisnici iz općine Pisarovina omogućavali besplatan vrtić za djecu Velike Gorice, a svojoj ne. Osim što grad subvencionira pražnjenje septičkih jama i što zajedno sudjelujemo u nekim infrastrukturnim projektima, poput gradnje u sklopu aglomeracije ili zamjene cjevovoda kod rekonstrukcije ulica na području grada, za što s naše strane financiramo iz naknade za razvoj prikazane na računu, mi praktički nemamo financijskih tokova, naročito onih koje bi se iz našeg proračuna prelijevali u gradski. Nama niti Grad ili Gradsko vijeće ne odobrava cjenik već Vijeće za vodne usluge na državnoj razini te ako cjenik nije u skladu s državnom Uredbom o metodologiji određivanje cijene, on će biti odbijen, ako je cijena previsoka u odnosu na stvarne potrebe društva, bit će odbijen kao i ako je cijena preniska. Dakle, cijena mora bit realna i u skladu s našim troškovima i trenutačnim poslovanjima i to je država tako uredila kako bi umanjila lokalne političke odluke u ovako bitnom sektoru kao što je vodni jer ne zaboravimo voda život znači i stoga se svi moramo odgovorno odnositi prema tako bitnom resursu.