Vijesti
Velikogoričanka nadgleda izbore
Jedna od najznačajnijih velikogoričkih političarki, poznata pravnica te prije svega majka, Vesna Fabijančić Križanić prije otprilike mjesec dana izašla je iz politike. Podnijela je ostavku na mjestu predsjednice velikogoričkog ogranka Socijalno demokratske partije, na mjestu gradske vijećnice te na mjestu saborske zastupnice kako bi obnašala dužnost potpredsjednice Državnog izbornog povjerenstva.
Kada bismo u Velikoj Gorici birali osobu čije je ime obilježilo život grada u proteklih petnaest godina sigurno je da bi se ime Vesne Fabijančić Križanić našlo na najužem popisu. Kada čitav svoj život posvetite imaginarnoj „borbi za pravicu“ i kada kroz takav društveni i politički život stvaraš i prijatelje i „neprijatelje“ u trenutku svojeg vrhunca karijere koji je za Vesnu došao upravo imenovanjem na dužnost potpredsjednice DIP-a ne možeš ne sakriti ponos upravo i zbog činjenice što su ovaj iskorak u Vesninom životu pozdravili ama baš svi Velikogoričani, pa i oni koji su joj bili najžešći politički protivnici.
U politici je bila od 2001. godine, a sada će umjesto sudjelovanja na izborima kao politički akter, nadzirati provode li se po pravilima. – Svaki početak traži izazov i na svoj je način težak. Ono što ja pamtim je da je moj početak u politici bio dosta težak, jer sve se dogodilo nakon lokalnih izbora 2001. godine. Tada nisam bila na listi kao gradska vijećnica, ali sam vrlo brzo zahvaljujući podršci svojih kolega dobila priliku za napredovanjem u stranci, pa tako i u samom političkom životu našeg grada. Na ono što se svakako morate naviknuti kada ste u javnom životu je to da vam se u jednom danu može dogoditi puno lijepih, ali istodobno i ružnih stvari i to kada se najmanje nadate.- kaže Fabijančić Križanić dodajući kako joj je u bavljenju politikom svakako pomoglo i to što je radila u različitim granama prava.- Po završetku fakulteta radila sam u gospodarstvu, nakon položenog pravosudnog ispita bila sam izabrana za sutkinju Općinskog suda u Velikoj Gorici, potom sam radila kao odvjetnica te tajnica županijske skupštine. Smatram da je ta činjenica najveće bogatstvo mog radnog iskustva i u mnogome mi je pomogla u aktivnom bavljenju politikom, jer kad prođete različite grane poslovanja to svakako olakšava i djelovanje u politici. Usuđujem se reći da je malo pravnika koji su u svom radnom iskustvu prošli sve grane prava.- rekla je Fabijančić Križanić.
U današnje vrijeme žene zauzimaju značajan položaj u društvu obnašajući važne uloge u svim sferama kulturnog, političkog i socijalnog života, a osigurana im je i veća zastupljenost na izbornim listama. No, iako je prema posljednjoj izmjeni izbornog zakon na listama potrebno imati najmanje 40%posto žena, u većini slučajeva one se rijetko nalaze na samom vrhu liste. Žene se svakodnevno susreću s različitim oblicima diskriminacije. –Nikada u poslu nisam kretala od pozicije svog spolnog određenja, već mi je bilo važno kvalitetno obavljanje posla. No, da je to evidentan problem u društvu, s time ću se složiti. Uzmite primjer sudova, gdje je puno više sutkinja nego sudaca, no malo je žena na poziciji predsjednika sudova, tu funkciju uglavnom obnašaju muškarci. Slična je situaciji u i u mnogim upravnim tijelima trgovačkih društava. Kako to da žena može biti zamjenica direktora ili potpredsjednica uprave, ali ne i predsjednica ili direktorica?!- kaže Fabijančić Križanić koja napominje kako je tu važan i vlastiti stav žena, a ona na sreću nema negativnih iskustava po tom pitanju.
U svakom aspektu života važan je balans
Biti uspješna poslovna žena, raditi nekoliko poslova i pritom imati kvalitetan obiteljski život nije ni malo jednostavno, žene se ponekad nađu na prekretnici. Trebam li izabrati karijeru ili obitelj , pitanje je koje si je sigurno više puta postavila većina žena. No, neke su stvari ipak moguće, rekli bi sve se može kad se hoće. Neke žene zaista uspijevaju žonglirati sa više loptica.
-Organizacija je ključ svega. Potrebno je uspostaviti balans između poslovnog i obiteljskog života. Ja mislim da sam u tome uspjela. To bi svakako trebali pitati članove moje obitelj, mislim da sam ja tu dosta subjektivna, ali kada gledam svoje sinove, koji su kvalitetno posložili svoje živote, onda mislim da sam dobro odradila posao. – kroz smiješak će Fabijnčić Križanić. Tijekom svoje političke karijere ova se snažna žena više puta istaknula kao jedan od stalnih boraca za bolji status sportaša u našem gradu i županiji, a važan čimbenik u tome su njezina djeca.- Moj mlađi sin u sportu je od svoje 9 godine, a već dvadeset godina time se i profesionalno bavi. Upravo na svojim sinovima vidjela sam koliko sport utječe na kvalitetno odrastanje djece, na njihov pogled na život i vidjela da nijedna kuna uložena u sport nije bačena, već multiplicira sve ono dobro kod odgoja i odrastanja djece. Sport je grana koja zaslužuje našu pažnju i zato sam uvijek gledala da se ulaže u sport i sportsku infrastrukturu. S obzirom da mi i novi posao dozvoljava da se bavim humanitarnim i društveno korisnim radom, sigurno ću i dalje promovirati sport.- rekla je Vesna Fabijančić Križanić.
U politici nema pravednog i nepravednog
-Svaka politička karijera ima svoj početak i kraj, pa tako i moja. Sve što se događa u politici splet je vlastitih sposobnosti i datih okolnosti u društvu i stranci u kojoj djelujete. U politici nema pravednog i nepravednog. Nitko nije ne zamjenjiv. – rekla ja Fabijančić Križanić koja ističe kako u velikogoričkom SDP-u svakako ima kvalitetnih ljudi koji mjestu stati na čelo ogranka. – Bila sam 14 godina predsjednica velike stranke u Velikoj Gorici , u tim godinama odrasli su neki novi klinci koji su ispekli zanat. U rukovodstvu velikogoričkog SDP-a ima puno kvalitetnih ljudi koji mogu obavljati funkciju predsjednika ogranka. Naravno, to sve ovisi o pojedinačnim ambicijama.- naglasila je Fabijančić Križanić koja je svakako bila jedna od najaktivnijih vijećnica Gradskog vijeća Grada Velike Gorice.- Na sjednicama vijeća donose se značajne odluke koje se tiču svih koji žive na tom području. Ne mogu se složiti s činjenicom da treba samo sjediti, primati naknadu i dizati ruke, a da se pritom ništa ne komentira. Doista bih pozvala vijećnike da se malo više aktivno uključe u donošenje odluka.- rekla je Vesna Fabijančić Križanić koja smatra kako je loše mišljenje ljudi u politi odraz krivih poteza pojedinih političara. – Svaki političar treba poraditi na svom imidžu. Jedino aktivnim političkim radom utjecat ćete na kvalitetu društvene zajednice u kojoj živite. Svatko od nas mora dati određeni doprinos, jedni kroz sport, drugi kroz rad udruge, a treći kroz politiku. Pozivam stoga kvalitetne mlade ljude da odaberu put kojim će utjecati na kvalitetu života u svojoj sredini. – savjetuje Fabijančić Križanić.
DIP je kruna moje karijere
Izborom na mjesto potpredsjednice DIP-a Vesna Fabijančić Križanić već je nekoliko puta naglasila kako je to kruna njezine karijere.- Radi se o jednoj stručnoj funkciji koja nadzire sve izborne procese u našoj državi te praćenje financiranja političkih aktivnosti i izborne promidžbe. To je odgovoran posao u daljnjem građenju demokratičnosti društva. Stoga onoliko koliko mi je čast, što obnašam tu funkciju, toliko je to i izuzetna odgovornost. Kruna u onom smislu mog pravnog djelovanja i to će svakako obogatiti moje iskustvo i doista sam ponosna što sam tu. – pojasnila nam je Vesna Fabijančić Križanić koja dodaje kako je njezina zadaća pomaganje u radu predsjednika DIP-a, koji je ujedno i predsjednik Vrhovnog suda te obavljanje poslove iz njegovog djelokruga. Krivo je shvaćanje da DIP radi samo kada su izbori, stručna služba itekako ima što raditi i onog trena kada Vlada propiše bilo koju vrstu izbora sve mora biti spremno, jer nikad se ne zna što se može dogoditi.
Sport
Gorica lovi novo polufinale: ‘Ključni igrači su načeti, ali želja je ogromna…’
Nogometaši Gorice u srijedu od 17 sati gostuju kod Varaždina u četvrtfinalu Kupa Hrvatske, a problem za trenera Carevića je umor i sitne ozljede nakupljeni u posljednjem razdoblju. Međutim, šansa je tu…
Sport
Dan za povijest! Kurilovec igra utakmicu kakva se neće ponoviti…
Kako god ova utakmica završila, ogled Dinama i Kurilovca na Maksimiru, u četvrtfinalu Kupa Hrvatske, ostat će sportski događaj za vječnost u našem kraju. Već sad je jasno da će to biti filmska priča…
HOTNEWS
FOTO Učenice Gimnazije pobjednice gradskog natjecanja u odbojci
Pobjednice su se plasirale na Županijsko natjecanje u odbojci za djevojke.
Gradsko natjecanje školskih sportskih društava (ŠSD) srednjih škola Grada Velike Gorice u odbojci za djevojke u organizaciji Zrakoplovne škole Rudolfa Perešina održano je jučer (utorak, 03.03.2026.) u Sportskoj dvorani Srednje strukovne škole. Natjecala su se 4 ŠSD-a: ŠSD GVG (Gimnazija, voditelj Gordan Polan, prof.savjetnik), ŠSD Gorek (Ekonomska škola, voditeljica Ana Tihi Prajdić, prof.)), ŠSD Zrakoplovac (Zrakoplovna škola Rudolfa Perešina, voditelj Krešimir Lušić, prof)) i ŠSD Velgor (Srednja strukovna škola, voditelj Tomislav Škrinjarić, prof.). Sve utakmice vodila je sutkinja Hana Josić.
Velika Gorica, 03.03.2026. Gradsko natjecanje srednjih škola u odbojci za djevojke. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Igrano je po kup sustavu: polufinale, utakmica za 3. mjesto i finale. Izraziti favorit Gimnazija bila je u prvom polufinalnom susretu vrlo uvjerljiva protiv Strukovne i bez velikog naprezanja glatko pobijedila. Druga polufinalna utakmica između Ekonomske i Zrakoplovne bila je ravnopravnija, ali su djevojke iz Ekonomske očekivano pobijedile.
Zrakoplovac je u utakmici za 3. mjesto bio bolji od Velgor i pobijedio u dva seta. Jednako tako i Gimnazija je nadigrala Ekonomsku, opravdala ulogu favorita i osvojila uvjerljivo oba seta za prvo mjesto.
Tri prvoplasirane ekipe nagrađene su odgovarajućim medaljama, a pobjednice su se plasirale na Županijsko natjecanje u odbojci za djevojke.
Velika Gorica, 03.03.2026. Gradsko natjecanje srednjih škola u odbojci za djevojke. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Gradsko natjecanje srednjih škola u odbojci za djevojke, 2025./2026.
REZULTATI ŠSD GVG – ŠSD Velgor 2:0 (25:1, 25:6), ŠSD Gorek – ŠSD Zrakoplovac 2:0 (25:20, 25:15); ŠSD Zrakoplovac – ŠSD Velgor 2:0 (25:9, 25:11); ŠSD GVG – ŠSD Gorek 2:0 (25:10, 25:10).
POREDAK 1. ŠSD GVG, 2. ŠSD Gorek, 3. ŠSD Zrakoplovac, 4. ŠSD Velgor.
ŠSD GVG: Ana Mirenić, Nika Krišto, Lucija Cindrić, Lucija Drezga, Leona Stijaković, Eva Josić, Dora Radman, Nika Jukić, Ana Patljak, Klara Ćosić, Ana Gašparac. Voditelj: Gordan Polan, prof. savjetnik
Foto galerija
Velika Gorica, 03.03.2026. Gradsko natjecanje srednjih škola u odbojci za djevojke. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 03.03.2026. Gradsko natjecanje srednjih škola u odbojci za djevojke. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 03.03.2026. Gradsko natjecanje srednjih škola u odbojci za djevojke. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 03.03.2026. Gradsko natjecanje srednjih škola u odbojci za djevojke. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 03.03.2026. Gradsko natjecanje srednjih škola u odbojci za djevojke. Foto: David Jolić/cityportal.hr
VVelika Gorica, 03.03.2026. Gradsko natjecanje srednjih škola u odbojci za djevojke. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 03.03.2026. Gradsko natjecanje srednjih škola u odbojci za djevojke. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 03.03.2026. Gradsko natjecanje srednjih škola u odbojci za djevojke. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 03.03.2026. Gradsko natjecanje srednjih škola u odbojci za djevojke. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 03.03.2026. Gradsko natjecanje srednjih škola u odbojci za djevojke. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 03.03.2026. Gradsko natjecanje srednjih škola u odbojci za djevojke. Foto: David Jolić/cityportal.hr
HOTNEWS
Svestrana Ana iz Lazine – logopedinja, volonterka i glas kao poziv
Ana Šantek, bivša učenica Ekonomske škole Velika Gorica i dobitnica nagrade Zlatna kreda za učenicu godine, jedna je od onih mladih osoba koje ne miruju. Ovo je priča o djevojci iz Lazine Čičke koja svoj glas ne koristi samo da bi se čuo, nego da bi nekome značio.
Iz Lazine Čičke dolazi priča o djevojci koja je već u srednjoškolskim danima pokazala da se trud, talent i znatiželja itekako isplate.
Ana Šantek, bivša učenica Ekonomske škole Velika Gorica i dobitnica nagrade Zlatna kreda za učenicu godine, jedna je od onih mladih osoba koje ne miruju. Dok su drugi još razmišljali što će nakon škole, ona je već pokretala školski podcast, pjevala na vjenčanjima, istraživala glas i gradila iskustva koja danas prirodno vode prema njezinom studiju – logopediji.
Priča o Ani zapravo je priča o tome kako znatiželja, hrabrost i malo onog poznatog “zašto ne?” mogu otvoriti vrata koja možda na početku ni ne vidiš.
U vremenu kad se često pitamo jesu li mladi dovoljno angažirani, jedna djevojka iz našeg kraja tiho, ali uporno gradi svoj put i to tako da se svaka njezina aktivnost prirodno nadovezuje na sljedeću. Kod Ane Šantek ništa nije slučajno.
Ona je jedna od onih mladih osoba zbog kojih shvatiš koliko potencijala ima u našem kraju. I koliko je važno dati priliku, podršku i prostor da taj potencijal raste.
Ovo je priča o djevojci iz Lazine Čičke koja svoj glas ne koristi samo da bi se čuo, nego da bi nekome značio.
Podcast koji je krenuo iz učionice, a završio kao ozbiljna referenca u CV-u
Prije nego što je upisala logopediju, Ana Šantek već je iza sebe imala projekt na kojem bi joj pozavidjeli i stariji kolege: školski podcast koji je pokrenula doslovno iz male učionice.
Danas podcast „Koji faks upisati?“ vodi nova generacija učenika, a Ana to gleda s posebnim zadovoljstvom.
– Jako mi je drago što projekt nije stao našim odlaskom, nego je dobio nastavak. Sada ga preuzima ekipa iz drugog razreda, dok ja imam prostor za neke nove ideje – rekla je Ana.
I tu se već vidi ono što je pokretalo cijelu priču: nije poanta bila u njoj, nego u ideji koja će trajati.
A iza kadra – potpuna gerila produkcija. Snimali su u maloj školskoj učionici koju su na ekranu pretvarali u “mali dnevni boravak”. U stvarnosti? Kamera pričvršćena za školske stolice, improvizirana pozadina na zavjesama i set koji je izgledao uvjerljivo samo dok ga se ne pomakne za koji centimetar. Tko bi došao na snimanje, ostao bi iznenađen koliko je cijela priča zapravo bila kreativna improvizacija. Drugim riječima, low budget, high volja.
Veliku ulogu imalo je i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, koje financira izvannastavne aktivnosti poput sporta, umjetnosti i tehnologije. Ana i ekipa prijavili su se na natječaj i prošli.
– S time smo si kupili opremu, kamere, mikrofone, fotelje, pozadinu, ma sve – rekla je Ana.
Prvi gost došao je preko brata. Studira na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, a predložio je prijatelja koji je preddiplomski završio u Hrvatskoj, a danas studira na Harvard Universityju.
– Ispalo je da nam je prva epizoda bila s dečkom koji je danas na Harvardu – očito znamo prepoznati potencijal – našalila se Ana.
Nakon toga sve se počelo širiti po onom poznatom principu, znam nekoga tko zna nekoga. Ubrzo su pokrili medicinu, stomatologiju, logopediju, FSB, FER i niz drugih fakulteta, donoseći realne, studentske perspektive.
Promocija je išla i preko TikToka, ali s mjerom.
– To je super način da se promoviramo jer nas gosti onda podijele na svom profilu, ali nisam se htjela previše fokusirati na to. Često sam gledala kroz prizmu studentskog zbora da bude realan prikaz faksa, a ne samo neke snimke s TikToka – otkrila je Ana istaknuvši kako cilj nije bio viralnost nego autentičnost.
– Krenula sam s tim kako bismo prikazali kako zapravo funkcionira određeni fakultet i time potaknuli ekipu te im olakšali odabir. To je jako bitna odluka koja može, iako ne mora, odrediti smjer u životu. Svi imamo neke predrasude o fakultetima zbog tračeva koje čujemo, a htjela sam pokazati kako zapravo jest – rekla je Ana.
I nisu svi gosti dolazili s pričom “kod nas je sve savršeno”. Upravo suprotno, govorili su realno, s dobrim i lošim stranama. A nekad su se, kad se za podcast pročulo, javljali i sami.
Iako danas o tome govori smireno, priznaje da odluka o pokretanju podcasta nije bila bez dvojbi. U glavi su se vrtjeli razlozi “zašto ne”, ali kod nje, kaže, uvijek na kraju prevlada ono retoričko “zašto ne?”. Vodi se mišlju da će joj više biti žao stvari koje nije pokušala nego onih koje možda nisu uspjele. Strah od tuđeg mišljenja postoji, ali, kako kaže, nije dovoljno važno da bi je zaustavilo.
Možda najzrelija rečenica koju je izgovorila odnosi se baš na ono što mladi često podcjenjuju: “Sve što napraviš izvan klupe će ti se jako dobro spojiti s onim što ćeš raditi, iako u tom trenu tako ne izgleda.”
Podcast je započeo kao inicijativa za upoznavanje fakulteta i olakšavanje upisa, a završio kao ozbiljna stavka u životopisu. Projekt koji je bio kreativan, organizacijski zahtjevan te komunikacijski i produkcijski intenzivan. Donio joj je sigurnost pred kamerom, vještine vođenja razgovora, umrežavanje, ali i ono najvažnije, potvrdu da se ideje isplati realizirati, čak i kad su kamere pričvršćene za školske stolice.
Glas koji prati “da” – ali u crkvi, ne u sali
Ali to nije sve. U Aninom portfelju postoji još jedna, izrazito osobna priča: pjevanje na vjenčanjima. I to, kako sama naglašava, na vjenčanjima, ne na svadbama.
– Uvijek svi pomisle da pjevam na svadbama, ali ne, pjevam na vjenčanjima – smije se.
Nije, kaže, tip koji bi nastupao na svadbenim feštama. Smatra da osobnost itekako utječe na stil pjevanja, boju glasa i način prenošenja emocije. Budući da je emotivna i suosjećajna, osjeća da joj upravo duhovna glazba najviše pristaje.
– Moraš biti prisutan u tome i znati prenijeti misao, jer duhovna glazba je zapravo molitva. To mi je najljepša činjenica u cijeloj ovoj priči – ističe Ana.
Pjeva, kaže, otkad zna za sebe. U osnovnoj je sve nekako stalo jer nije vidjela gdje bi se dalje razvijala, ali početkom srednje ponovno se priključila crkvenom zboru u Čiču. Upravo je tamo počela ova priča. Poznanica iz zbora i glazbene škole, koja je već pjevala na vjenčanjima, uputila ju je u tome smjeru. Preko nje je i Ana dobila priliku.
Prvi nastup dogodio se sasvim spontano. Paula je trebala biti kuma na jednom vjenčanju i nije mogla pjevati. Predložila je Anu.
– Za to sam se vjenčanje spremala tri mjeseca. Te pjesme sam toliko uvježbavala… Naravno da nije bilo savršeno, ali bilo je predivno. I danas pogledam snimke – rekla je Ana te istaknula kako to vjenčanje pamti kao trenutak u kojem je sve kliknulo.
Vjenčanje je bilo u crkvi Alojzija Stepinca u Velikoj Gorici i upravo je taj nastup bio početak svega. Prilika koja se pojavila neočekivano, ali u savršenom trenutku. I stvarno, Bog uvijek nađe načina.
Danas iza sebe ima tri do četiri godine iskustva. No početak nije bio bajka. Nakon prvog nastupa, sljedeći je došao tek deset mjeseci kasnije. Pa onda jedan u tri mjeseca. “Ne ide to odmah”, priznaje. Sve je raslo polako, kroz preporuke i ono najstarije oglašavanje, od usta do usta. Otvorila je i Instagram profil, ali ključ je bio dobar glas koji se širio među mladencima.
U jednom trenutku vjenčanja su postala mjesečna. Danas ih ima toliko da ponekad, nažalost, mora i odbiti.
Posebnu dimenziju cijeloj priči daje činjenica da najčešće nastupa s tatom. On svira, ona pjeva. Vikendi ih tako vode po cijeloj Hrvatskoj. Spoje nastup i mali izlet, stanu na kavu putem, upoznaju nova mjesta i ljude.
Iako iza sebe ima velik broj otpjevanih vjenčanja, trema ne nestaje. Zapravo, kaže da je na vjenčanjima trema veća nego na natjecanjima ili drugim nastupima.
– Ja bih jako pomno birala tko bi meni pjevao na vjenčanju. Zato mi je spoznaja da netko baš mene odabere predivna – rekla je Ana.
Zato to naziva najljepšim “poslom” na svijetu – iako ga, iskreno, uopće ne želi zvati poslom.
– Uvijek mi je žao to naplatiti, jer meni je to takav doživljaj da bih najradije ja njima platila samo da mogu sudjelovati – istaknula je Ana te kaže da je razlog taj što uljepšava jedan od najvažnijih trenutaka u nečijem životu. Sudjeluje u danu koji je mladenka možda sanjala godinama.
Uz vjenčanja, Ana nastupa i na različitim glazbenim događanjima, poput festivala Prvi glas Zagorja, gdje se fotografirala s voditeljem Mirkom Fodorom.
Glas kao poziv: Od mikrofona do logopedije
Iako je završila Ekonomsku školu u Velikoj Gorici i jedno vrijeme očekivala da će nastaviti u tom smjeru, odluka je na kraju pala na nešto sasvim drugo. Danas studira logopediju i to nimalo slučajno. Do te je odluke došla još prije nego što je snimila podcast epizodu o tom fakultetu, kroz razgovore sa studentima i vlastito promišljanje o tome gdje se dugoročno vidi.
Logopedija joj se, kaže, pokazala kao logičan izbor. Cijeli život bavi se glasom, kroz pjevanje, istraživanje vokalne tehnike, izražavanje emocije. Upravo je glas u središtu ove interdisciplinarne znanosti koja spaja medicinu, psihologiju, pedagogiju i lingvistiku. Kod nje se tako spojila kreativnost i znanost, emocija i struktura.
Zanimljivo je i to da svoju odluku nije dijelila sa svima. Svjesna koliko je logopedija jedan od najtraženijih studija u Hrvatskoj, planove je zadržala za uzak krug ljudi. Čak je i u podcast epizodi o tom fakultetu pazila da ostane objektivna, iako je već tada znala da je to njezin smjer. Taj pristup, tiho raditi, a glasno ostvariti dosta govori o njoj.
Za srednju školu kaže da joj je bila lijepa, ali studentski život opisuje kao predivan. A kad se sve zbroji, od podcasta, preko pjevanja, do studija, ispada da se cijela njezina priča zapravo vrti oko glasa. Samo sada taj glas dobiva i znanstvenu dimenziju.
Tamo gdje glas dobiva smisao
Za kraj, možda i najtiši, ali najvažniji dio njezine priče.
Ana danas volontira u Centru za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica. Naravno, i to je nekako došlo prirodno, kao produžetak svega što već radi. Kod nje se stvari ne događaju stihijski; svaka nova stepenica logično se nadovezuje na prethodnu.
Prije upisa na logopediju htjela je provjeriti kako izgleda prijemni ispit i što se zapravo traži. Nazvala je logopedicu iz Centra, objasnila situaciju i pitala može li doći na razgovor, čisto da iz prve ruke vidi kako izgleda rad u struci. Umjesto kratkog savjeta dobila je poziv na edukaciju isti dan. Tako je, bez velikog plana, započelo volontiranje.
Iako u tom trenutku, usred mature i priprema za fakultet, nije razmišljala o dodatnim obvezama, odlučila je prihvatiti priliku. Želja za logopedijom bila je jača. A rad s predškolcima, upravo ono što je zanima, pokazao se kao idealna “praksa” i prije same prakse.
Danas radi u grupi predškolaca kojima je odgođen polazak u školu zbog govornih teškoća, što joj je posebno dragocjeno jer je izravno povezano sa strukom. U Centru je sudjelovala i u programima za buduće prvašiće koje pripremaju za školu, ali i za učenike od trećeg do petog razreda koji se suočavaju s poteškoćama u ponašanju ili socijalizaciji. S njima kroz radionice uče prepoznavati i imenovati emocije, razvijati samokontrolu, nositi se s ljutnjom, rješavati sukobe razgovorom, graditi samopouzdanje i osjećaj pripadnosti. Male, ali važne vještine koje često čine veliku razliku.
Jedna joj je situacija posebno ostala urezana. Na jednoj radionici djevojčica joj je izradila narukvicu. Ana ju je nosila tijekom učenja i priprema za prijemni ispit. Kaže da joj je baš ta narukvica bila dodatna motivacija, podsjetnik zašto želi taj poziv i za koga ga želi raditi.
Osim toga, uključena je i u program “Odgoj s glazbom”, koji kroz glazbene aktivnosti potiče cjelokupan razvoj djeteta. Opet ista nit: glas, djeca, razvoj, emocija. Točno ono što želi.
Priznaje da nije ni očekivala da će je “tek tako” primiti. Poslala je mail, iako joj se činilo gotovo nemoguće da će dobiti priliku. Ali dobila ju je. Još jedan dokaz da je veći propust ne pokušati nego pokušati pa ne uspjeti.
Volontiranje, kaže, možda zvuči kao klišej u rečenici “ja volontiram”, ali u stvarnosti je daleko od toga. To je prostor učenja, rasta i konkretne pomoći drugima, ali i sebi. U njezinu slučaju, to je i mjesto gdje se sve njezine priče spajaju u jednu: glas, djeca, znanje i želja da ono što voli ima smisao.
Kultura
Multidisciplinarna umjetnica Amele Frankl predstavit će rad o prometejskoj vatri u Galeriji Galženica
-
Vijestiprije 2 dana(EKSLUZIVNO) Goričan iz Dubaija – “Mediji krivo prenose, evo što se zapravo događa”
-
Sportprije 5 danaNogomet u blatu
-
Sportprije 3 danaGalovićev rani pogodak odveo Polet u četvrtfinale Kupa NSVG
-
HOTNEWSprije 1 danTko u Velikoj Gorici ima pravo na naknadu za troškove stanovanja?