Povežite se s nama

Vijesti

Veliko goričko srce jasno se vidi i kroz plastiku darovanih vizira

Gimnazija Velika Gorica, naš Centar za odgoj i obrazovanje, gradski informatički klub Velik i tvrtka Megatrend uključili su se u akciju izrade vizira na 3D printerima, koje su donirali velikogoričkom Domu zdravlja, s nadom da će nam što prije postati – nepotrebni…

Objavljeno

na

Lijep, sunčan četvrtak, socijalna distanca po svim pravilima i jedan vrlo pozitivan događaj u dvorištu velikogoričkog Doma zdravlja. Svaka pozitiva u vrijeme kad je ključno biti negativan dobro dođe, a stvar je još i bolja kad se u tome svemu dogodi i velika doza dobrote, humanosti, društvene odgovornosti, razmišljanja o drugima.

Sve te uvjete ispunile su kutije koje je iz ruku donatora primio voditelja Doma zdravlja Velika Gorica, dr. Stjepan Zagorac. Osim dobrotom i humanošću, kutije su bile ispunjene i vizirima izrađenim na 3D printerima. Vizire su donirali Centar za odgoj i obrazovanje, Gimnazija Velika Gorica, gradski informatički klub Velik, ali i jedna tvrtka.

– Zahvaljujem svima koji su nam pomogli ovim donacijama. Znate i sami da je situacija i dalje ozbiljna, da se treba čuvati, a to se posebno odnosi na nas u Domu zdravlja, koji smo na prvoj liniji. Onaj tko je suspektan, potencijalni nositelj virusa, prije će doći nama nego negdje drugdje. Zato moramo zaštititi naše djelatnike. Zahvaljujem i gradonačelniku, i ravnateljicama, i informatičarima, ove donacije su korisne i vrijedne, a ja se nadam da ćemo uspjeti sačuvati naše djelatnike – kazao je dr. Zagorac, koji je odmah i isprobao vizire.

 

To što su Gimnazija i Centar zajedno u ovoj priči zapravo i nije sasvim slučajno.

– Prije tri godine sudjelovali smo u projektu s Gimnazijom za 3D printer, nakon čega su se i naše kolegice educirale o tome, pogotovo naša Kristina Majdak. S obzirom da Centar za odgoj i obrazovanje spada pod socijalnu skrb, pod Ministarstvo demografije, željeli smo pomoći. Nekako ljudi uvijek nama pomažu, a budući da smo u ovom slučaju imali i plastiku, i 3D printer, i puno volje, odlučili smo napraviti ove vizire. Želimo pomoći svim našim liječnicima i cijelom medicinskom osoblju, koji su u neposrednom kontaktu s oboljelima. Nadam se da će im ovi viziri dobro doći, da će se smanjiti rizik od zaraze i da će ova korona kriza što prije završiti – poželjela je Nikolina Vučković Barišić, ravnateljica velikogoričkog Centra za odgoj i obrazovanje.

Slične želje, naravno, ima i kolegica iz Gimnazije.

– Budući da smo se svi našli u jednoj izvanrednoj epidemiološkoj situaciji, na neki način smo morali biti toliko empatični da poželimo pomoći kako god se može. Gimnazija je bila dio projekta u kojem smo dobili 3D printere i istog trena smo profesorica informatike Kristina Lučić i ja prihvatile posla. Rezultat toga je ova donacija vizira – kazala je Brankica Žugaj, ravnateljica Gimnazije Velika Gorica, te dodala:

– Smatramo da treba dati podršku ljudima koji su na prvoj crti, koji daju toliko energije, truda i volje onima kojima je u ovom trenutku to najpotrebnije. Ovdje je 20-ak maski, no bilo ih je i puno više. Problem je što je plastika dosta pucala, zato ih je na kraju ostalo ovih 20. Nisu to najnoviji 3D printeri, no nama puno znači što ih imamo i što naši gimnazijalci mogu i ovako, humanitarno djelovati. Uostalom, naša škola je poznata upravo po humanitarnim akcijama.

Profesorica informatike Kristina Lučić ovoga je puta odradila tehnički dio posla.

– Hrvatska zajednica tehničke kulture nam je pomogla s modelom. Imali smo dva različita, jedan se printao četiri sata, drugi tri i pol. I bilo je jako zanimljivo. Svi smo, naravno, doma, treba se snaći za plastiku, za vrijeme i prostor, ali uspjeli smo složiti kvalitetnih 20 komada. Nabavili smo još plastike, još 30 bismo trebali uspjeti – istaknula je profesorica Lučić.

I velikogorički informatički klub Velik dao je baš takav, velik doprinos ovoj akciji.

– Čim smo čuli za akciju, odmah smo se uključili. Imamo jedan printer od jedne donacije jedne mame našeg člana, koji nam dolazi na radionice. Ideju je prihvatila i firma u kojoj radim, Megatrend poslovna rješenja, stali su iza nje, uključili se u cijelu priču donacijom plastike i financijskim sredstvima. Kolega i ja smo za ovu priliku isprintali 45 komada, donirali smo ih još 60, a ima ih još tridesetak. Sve je krenulo sa splitskog FSB-a, spojili smo se sa studentskim zborom i vjerujem da smo napravili dobru stvar – kazao je Jurica Levak, predsjednik Informatičkog kluba Velik iz Velike Gorice, pa dodao:

– Nadam se da nam neće trebati više vizira, da će sve ovo što prije proći, pa da vizire možemo nositi jedino u maškare. Ali dobro, neka vizira, uvijek mogu dobro doći…

Objasnio je Levak i kako sve to funkcionira, pa tko će razumijeti…

– Kako radi printer? Ovako… Postoji nekoliko vrsta tog ‘filamenta’ na plastičnom kolutu, to izgleda kao oni stari filmovi, koji su se nekad razvijali. Taj kolut se odmotava, a kroz cijev teče plastika koja se grije na oko 200 stupnjeva i ona se lijepi na površinu printera, koja mora biti savršeno ravna. Ako se pritom pogriješi za desetinu milimetra, vizir se odljepljuje i lomi. Najveći je problem upravo to, zalijepiti taj prvi sloj. Printer u principu sve odradi sam. Kreće se po x, y i z osi, printa i malo po malo se diže i formira oblik koji mu se postavi – objasnio je Levak, priznajući kako je puno toga i naučio u svemu ovome:

– Ima hrpu uputa i po internentu, na YouTubeu, tako da smo i mi neke stvari gledali, učili, nešto smo znali. Modela je bilo nekoliko, ljudi su ih sve pokušavali napraviti, pa smo se i mi educirali. Cijela Hrvatska je, uostalom, zadnjih mjesec dana učila u hodu.

Dr. Stjepan Zagorac proveo je gradonačelnika Dražena Barišića, koji je došao pozdraviti predaju donacija, dijelom ambulante u kojem je spremljena oprema, upoznao ga s potencijalnim poteškoćama u radu, a na kraju optimistično zaključio priču aktualnom epidemiološkom slikom našega grada.

– Stanje je dobro. Ne možemo reći da je idealno, nije, ali važno je da brojke, kao i u cijeloj Hrvatskoj, stagniraju, da je zaraza pod kontrolom. Nadam se da će se brojevi i dalje smanjivati, svi skupa to jedva čekam, kako građani, tako i mi u Domu zdravlja – kazao je dr. Zagorac.

HOTNEWS

Grad Velika Gorica dodijelio novčane potpore srednjoškolcima – ukupno 2.353 isplate

Grad Velika Gorica završio je isplatu novčanih naknada namijenjenih olakšavanju troškova školovanja u novoj školskoj godini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Grad Velika Gorica

Grad Velika Gorica isplatio je novčane naknade srednjoškolcima s prebivalištem ili boravištem na svom području. Ukupno je 2.353 učenika ostvarilo pravo na 140 eura pomoći za školsku godinu 2025./2026., objavljeno je iz Gradske uprave.

Sredstva su namijenjena redovnim učenicima srednjih škola, a cilj ove potpore je olakšati troškove školovanja, prije svega nabavu udžbenika i potrebnih obrazovnih materijala.

Grad je početkom školske godine otvorio mogućnost podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava na naknadu, a nakon obrade svih pristiglih zahtjeva, sredstva su isplaćena na račune korisnika.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

[SVJETSKI DAN DOBROTE] Čarlijeva vizita dokazuje – smijeh je lijek!

Pod vodstvom izvršne direktorice Denize Drusany i umjetničkog ravnatelja Nikole Dabca, klaundoktori rade izuzetno ispunjavajući, divan posao. I za to su posebno obučeni.

Objavljeno

na

Objavio/la

Moje ime je Ivan Horvat. Zaposlenik sam Crvenih nosova, u kojima radim kao klaundoktor više od tri godine – započinje naš razgovor Čarli, koji je izbrusio svoj jedinstveni alat  – humor koji malim pacijentima pomaže da se tijekom liječenja osjećaju bolje, kada im fali roditeljski zagrljaj i boje se operacije… 

I zato je on, kao i cijela “postrojba” klaundoktora u Hrvatskoj jedna od najljepših živućih priča za današnji Svjetski dan dobrote. 

Dan kada ističemo ono istinski dobro u ljudima, ono što bi trebalo biti zarazno i lako dostupno posvećujemo neprofitnoj organizaciji Crveni nosovi klaunovi doktori koji su humorom prije 15 godina počeli dokazivati da je smijeh zaista lijek. 

-Hvala što ste nas se sjetili baš sada, kada obilježavamo 15 godina od kada su naše klaunovske noge prvi put kročile na pedijatrijski odjel Kliničkog bolničkog centra Zagreb, naše Rebro. Tada smo radili sa četiri klauna, a danas naš tim ima 35 crvenonosih ljudi koji djeluje u 21 bolnici i u 13 domova za starije. Ostvarujemo više od 100 posjeta mjesečno diljem Hrvatske – priča Ivan i spominje kako osim doktorskog tima crvenih nosova u Zagrebu, gdje im je i sjedište u Medulićevoj 34, postoje crveni nosovi s predivnim timovima u Osijeku, Rijeci i Splitu. 

 

-Mi smo educirani umjetnici, koji upravo kroz umjetnost profesionalnog klauniranja i humora donosimo podršku i promjenu atmosfere djeci i roditeljima u bolnicama, ali i odraslima na onkologiji kao i osobama u domovima za starije. Tu smo za djecu koja imaju teškoće u razvoju, u rehabilitacijskim centrima, u socijalnim ustanovama. Dakle, imamo jedan široki spektar djelovanja.  

Pod vodstvom izvršne direktorice Denize Drusany i umjetničkog ravnatelja Nikole Dabca, klaundoktori rade izuzetno ispunjavajući, divan posao. I za to su posebno obučeni.  

-Odlazimo jednom do dva put godišnje u Internacionalnu školu humora u Beč, gdje je središte naše krovne organizacije Red Nose International. Prolazimo edukacije vezane za razne umjetničke discipline koje koristimo u svojim vizitama. No, imamo i brojne posebne programe od kojih izdvajam intenzivni osmijeh, program unutar kojeg jedan klaun provodi cijelo jedno prijepodne sa djetetom i roditeljima u iščekivanju operacijskog zahvata, pratimo ih do takozvane rampe nakon koje nema ulaza nikom osim stručnog medicinskog osoblja, dočekujemo dijete nakon zahvata i pružamo mu podršku na razne načine. Dakle, radi se o jednoj divnoj priči unutar koje na visoko profesionalni način, kao akademski, uglavnom izvedbeni umjetnici, klaundoktori, dajemo ljudima jednu psihosocijalnu podršku, toplinu, ljudskost, osmijeh – kaže Čarli, jer kako je nadalje naglasio, humor je vrlo slojevit fenomen kao komunikacijsko sredstvo – i mi se bavimo s njim, brusimo izvedbene alate i dajemo sve od sebe na umjetničkim klaundoktorskim improvizacijama u bolnici. 

Da je riječ o zaista istančanom umijeću kojem se posvećuje puno pažnje i obraća pozornost na stručni aspekt, pokazuje i činjenica da klaundoktori jako puno rade na znanstvenom pristupu, pozadini humora, njegovom podrijetlu, funkciji, međunarodnim istraživanjima.  

-Upravo kad sad pričamo o tome, 11. studenog smo imali nama vrlo važan panel na Rebru o ulozi humora u onkološkom liječenju djece i odraslih, gdje smo ugostili brojne stručne i medicinske suradnike s kojima smo razgovarali o spomenutoj temi. S nama su bili primarius Milivoj Novak, također glavna sestra gospođa Ana Ljubas, naša divna psihologinja sa Merkura gospođa Nikolina Vučemilo, gospođa Ivanka Herman iz Klinike za tumore, ali i Ivana Matić koja je bivša korisnica KBC-a Zagreb. Svi smo zajedno pred brojnom publikom razgovarali o učinkovitosti humora u zdravstvu, o njegovoj znanstveno dokazivoj ljekovitosti, a što su nam potvrdili već spomenuti medicinski stručnjaci i stručnjaci iz područja psihologije. Dakle, dubinski se bavimo fenomenom humora i dijelimo to s drugima – poručuje klaundoktor Čarli kojeg smo pitali da nam malo prepriča reakcije na njihovu “vizitu”.  

-Reakcije su divne, ja kao klaundoktor od tri godine staža mogu reći da sam stvarno oduševljen ovim što radimo, smatramo to svojim poslanjem kojem posvećujemo puno ljubavi. Djeca reagiraju izvrsno, naravno su neprestano u igri, a mi zaista uspijevamo prostor bolnice i svih već spomenutih institucija ispuniti bojom humora i smijeha. Jer, znate da su ti prostori često ispunjeni i strahom, i neizvjesnošću, i emocijama, i iščekivanjem, zato ga mi jednostavno bojimo dubokom, lijepom, ljudskom svrhom, humorom i zvukom – dočarava nam klaundoktor i priznaje kako su te improvizacije beskrajno zanimljive djeci, ali i odraslima. Oni se također smiju u našem prisustvu, roditelji se smiruju i uživaju u svemu što radimo, a samim tim su i djeca opuštenija. Moram istaknuti, da više od dvije godine posjećujemo više od 12 odjela onkologije za odrasle u Zagrebu, gdje smo se prvotno malo bojali kako će ljudi reagirati, da će pomisliti da smo mi samo za djecu, međutim ne. Na jedan poseban i drugačiji način pristupamo i odraslima kroz klaundoktorske vizite. 

Ljudi su žedni i željni ljudske topline, priča nam Ivan, kao i ljudskog dodira, pogleda, pozornosti i pažnje. Kad se to sve fino uobliči u jednu uravnoteženu, svrsishodan umjetnički smjer, ljudi reagiraju predivno.  

I zato su naši heroji za Svjetski dan dobrote zaslužili više od nekoliko redaka teksta za ovaj članak, zaslužili su dubok naklon i aplauz, jer ono što rade ne može platiti ni jedna moneta ni valuta. 

-Potrebe su sve veće, naša organizacija raste, ali smo zahvalni najviše našim donatorima koji nas podržavaju stvarno vrlo hrabro, od fizičkih osoba i organizacija do velikih tvrtki koje prepoznaju da je riječ o divnoj priči koja raste i koja buja u jednom predivnom tonu na veliko zadovoljstvo svih korisnika kod kojih smo do sada izmamili osmjeh na lice – zahvalio je na kraju Čarli, a kojem redakcija Cityportala vraća zahvalnost na izdvojenom vremenu za priču. 

Dakle, u stvaranju ovog čudesnog, neopipljivog lijeka može sudjelovati svatko od nas, kome su riječi iz ove priče zagrijale dušu, u trenutku kad se u umu stvorila misao: Ovo je ono što nam nedostaje! Pomozite donacijom ovim “kotačićima” koji crvenim nosom dokazuju da je lijek u nama.  

Hvala vam Crveni nosovi! 

Nastavite čitati

Moja županija

PANEL Zašto je infrastruktura temelj razvoja turističke destinacije?

OPG-ovi, kulturne ustanove i poduzetnici oblikuju identitet lokalnog turizma.

Objavljeno

na

(Foto: Dražen Kopač)

U Velikoj Gorici održana je panel rasprava pod nazivom “Utjecaj infrastrukture na turistički razvoj destinacije”, a koja je okupila dionike turističkog sektora Zagrebačke županije i otvorila razgovor o tome kako infrastruktura, kvalitetno upravljanje i suradnja utječu na razvoj turizma koji je održiv, konkurentan i usmjeren na ljude. 

Poseban značaj i osvrt dala je Lidija Capković Martinek, glasnogovornica Međunarodne zračne luke Zagreb, koja je naglasila koliko je zračna luka važna za razvoj kontinentalnog turizma te kako njezina prometna dostupnost izravno utječe na poslovna, kulturna i turistička kretanja u cijeloj regiji. 

Direktorice turističkih zajednica, Ivana Alilović i Maja Toth, predstavile su smjerove razvoja destinacije te naglasile važnost planiranja temeljenog na podacima, znanju i suradnji.

-Zagrebačka županija je jedina turistička zajednica u Republici Hrvatskoj koja je potpisala Glasgow Declaration, čime se obvezala na ubrzano djelovanje u području klimatske održivosti, a u listopadu je usvojila i svoj Plan upravljanja destinacijom, potvrđujući jasan i odgovoran put prema održivom i regenerativnom turizmu – istaknula je Alilović.

Maja Toth je podsjetila kako je Velika Gorica nedavno zaključila proces javnog savjetovanja o svojem Planu upravljanja, što pokazuje uključenost i otvorenost lokalne zajednice. 

U raspravi je naglašeno da infrastruktura, bilo da je riječ o zračnoj luci ili kulturnim, sportskim i turističkim objektima, predstavlja temelj svakog dugoročnog razvoja. Jednako važan dio priče čine i ljudi: lokalni OPG-ovi, kulturne ustanove, poduzetnici i svi akteri koji svojim radom oblikuju identitet destinacije. Upravo oni stvaraju živu, autentičnu i cjelogodišnju ponudu koja razlikuje uspješne destinacije od prosječnih. 

Zaključak panela bio je jednostavan i snažan: budućnost turizma u Zagrebačkoj županiji počiva na suradnji. Sinergija institucija, turističkih zajednica, gospodarstva i lokalne zajednice ključna je za razvoj koji je uravnotežen, održiv i usmjeren na stvarne potrebe prostora i ljudi. 

Održana rasprava pokazala je da Zagrebačka županija turizam razvija promišljeno i odgovorno te da u suradnji sa svojim dionicima gradi destinaciju koja s jednakom pažnjom čuva ono što ima i stvara ono što dolazi. 

Panel je vodila Katja Matković Mikulčić, a raspravi je svojim stručnim doprinosom prisustvovao akademik Zvonko Cvetnić.   

Događanje su organizirali Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i njezin Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Velikoj Gorici, uz podršku Grada Velike Gorice, Turističke zajednice Zagrebačke županije i Turističke zajednice grada Velike Gorice. 

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Vijesti

Pizzeria “Gavran” nakon više od 40 godina zatvorila vrata

Prošlo je puno godina od filmskih večeri sa VHS-a…

Objavljeno

na

Ovoga tjedna gradom je odjeknula informacija o zatvaranju poznate goričke pizzerije “Gavran”, otvorene 1983. godine u Zagrebačkoj 122.

Pizzama iz krušne peći “hranila” je generacije i generacije mladih, bajkere, naše penziće koji su redovito unuke počastili ovim izvorno talijanskim specijalitetom. 

Bilo je tu i puno ljubavi, poput valentinovskih pizza u obliku srca. 

No, kako stvari stoje – istina je.  

“Gavran” je odradio svoj zadnji dan protekle subote, a kako smo provjerili u Obrtnom registru Republike Hrvatske, obrt je odjavljen 10. studenog 2025. godine. 

A kako neslužbeno doznajemo, vlasnica Iva Horvat koja je pizzeriju vodila posljednjih 30 godina, otišla je u zasluženu mirovinu, tako da će brojnim gostima koji su dijelili gastro užitke u “Gavranu” – sada ostati samo uspomene. 

Na društvenim mrežama sugrađani su se prisjetili doživljaja tijekom dugog staža; od filmskih večeri sa VHS-a do večernjih izlazaka i guštanja u mekanom tijestu – nostalgije za nekim drugačijim vremenima.

Ipak, kako doznaje portal VG Danas, jedna tvrtka je odlučila ipak preuzeti Gavran, tako da ćemo pričekati kako će izgledati budućnost ovog poznatog gradskog lokala.

Nastavite čitati

Vijesti

Knjige iz Galženice traže novi dom! Sve za euro

Objavljeno

na

Objavio/la

Područna knjižnica Galženica organizira prodaju otpisanih knjiga koja će se održati 19. i 20. studenoga 2025. u prostoru knjižnice na Trgu Stjepana Radića 5 u Velikoj Gorici. Prodaja će biti otvorena od 10 do 19 sati, a svaka knjiga moći će se kupiti po cijeni od 1 eura.

Zainteresirani čitatelji imat će priliku prelistati i odabrati knjige koje su otpisane iz knjižničnog fonda i učiniti ih dijelom svoje osobne kolekcije.

Nastavite čitati

Reporter 454 - 23.10.2025.

Facebook

Izdvojeno