Povežite se s nama

Gospodarstvo

Velika Gorica poslala poruku premijeru i Rimcu

Objavljeno

na

Svjetski poznati poduzetnik Mate Rimac još u siječnju uputio je otvoreno pismo premijeru Tihomiru Oreškoviću u kojem iznosi prijedloge za projekte vezane za automobilsku industriju, a u priopćenju koje smo danas primili iz ureda gradonačelnika Dražena Barišića stoji kako Velika Gorica ima najbolje uvjete za gradnju istraživačko proizvodnog centra Rimac.

 

concept_s-1“Idealna pozicija na kojoj bi se mogao graditi proizvodni centar, za kojeg interes iskazuje Mate Rimac je područje gospodarske zona Kušanec – istok. Navedeno zemljište je u vlasništvu Republike Hrvatske, a za njega je donesen i Urbanistički plan uređenja. Zona je određena kao područje proizvodno – poslovne namjene i zauzima površinu od 51,62 hektara” – izjavio je gradonačelnik Dražen Barišić. Navedeno zemljište smješteno je uz autocestu Zagreb – Sisak te uz magistralni željeznički pravac, a od Međunarodne zračne luke Franje Tuđmana udaljeno je svega 6 kilometara. Također, u pismu kojeg je Rimac automobilima uputio gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić Barišić stoji da “Velika Gorica u svojim ciljevima razvoja, gospodarstvo stavlja na prvo mjesto, jer upravo ono generira razvoj cijeloga grada. Otvoreni smo za nove tehnologije i u tom smjeru se razvijamo kao „Pametan grad“. Vjerujemo da bismo u tom smislu mogli biti pogodno mjesto za Vaše iskazane interese”.

 

geneva-4

Mate Rimac posao je pokrenuo prije svega pet godina u svojoj garaži, a danas je jedan od tehnoloških lidera u svojoj branši s visoko postavljenim ciljevima. “Nikad se nisam gledao u nekim regionalnim ili lokalnim okvirima, želim da budemo lideri u tehnologiji, ali i proizvodima na svjetskoj razini. Mislim da smo na dobrom putu, a to smo više puta dokazali. Cilj je da i dalje budemo najpoželjniji poslodavac u regiji, da što više ljudi dobije radno mjesto ovdje.”

 

Velika Gorica svojim položajem i karakteristikama svakako je jedna od regija s najboljim uvjetima za gradnju centra kakav Rimac želi graditi. Hoće li “dopisivanje” biti dovoljno da se unutar iskazanih potreba ovog svjetski poznatog inovatora Velika Gorica nametne kao regija koja ima mnogih prednosti pred drugima? Mišljenja smo da benefiti poput nižih komunalnih doprinosa u samo tri prve godine ili tzv. “investicijskih pratitelja” ni blizu nisu dovoljni kako bi se ulagači prve kategorije, a Rimac to sigurno jest, privukli u Veliku Goricu. Zanimljivo bi bilo doznati koliko to “investicijskih pratitelja” grad Velika Gorica ima i koje su rezultate postigli u posljednjih godinu dana. Proračun Velike Gorice već danas ima problema, no to nije problem samo Velike Gorice, već se radi o globalnom problemu u Hrvatskoj. Gospodarska politika s predznakom na poduzetništvo teško da može unutar spomenutih aktivnosti dopisivanjem dati ikakvu nadu u pomake na bolje u budućnosti. Potrebni su konkretni koraci koji između ostalog podrazumijevaju niske cijene zemljišta, stimulativne komunalne doprinose u odnosu na vrstu investicije i zapošljavanja.

geneva-3Nitko dosad nije ni pokušao napraviti analizu postotka poreznih prihoda tvrtki prema lokalnoj zajednici na temelju broja zaposlenih i ostvarivanja dobiti u odnosu na komunalne doprinose ili cijene zemljišta koji doslovno odbijaju investitore. Ne treba poznavati tablicu množenja da bismo izračunali da tvrtka poput ove nije jedna već deset zlatnih koka za regiju u kojoj će graditi nove pogone. Punjenje proračuna u ovom trenutku bi trebalo biti posljednja stepenica na ljestvici, jer ovdje se radi o marketingu i brendiranju cijele regije iz čega će dugoročno imati koristi i grad i građani, a u konačnici i proračun. Ako smo toga svjesni tada je delegacija grada već danas trebala biti kod premijera, a sutra se najaviti kod gospodina Rimca. Ukoliko ćemo čekati odgovor i ne poduzimati ništa, tada možda bolje da nismo ni pisali pisma.

Gospodarstvo

DZS objavio nove brojke, evo što se dogodilo s trgovinom u ožujku – jedan sektor posebno iskače

Ukupni promet u trgovini na malo u ožujku je porastao, no prehrambeni sektor bilježi pad na mjesečnoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj u ožujku 2026. realno je porastao za 0,9 % u odnosu na veljaču, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najveći rast zabilježen je u prodaji motornih goriva i maziva, koja je na mjesečnoj razini skočila za 6,4 %. Rastu je pridonijela i trgovina neprehrambenim proizvodima (bez goriva), gdje je promet povećan za 2,4 %. S druge strane, promet od prodaje prehrambenih proizvoda u ožujku je pao za 0,8 % u usporedbi s prethodnim mjesecom.

U usporedbi s ožujkom prošle godine, kalendarski prilagođeni promet u trgovini na malo realno je porastao za 3,3 %.

Najveći godišnji rast ostvaren je u prodaji neprehrambenih proizvoda (osim goriva), gdje je promet porastao za čak 8 %. Pozitivan trend bilježi i sektor hrane, pića i duhanskih proizvoda, s rastom od 3,1 %. Ipak, prodaja motornih goriva i maziva na godišnjoj je razini pala za 4,7 %, što pokazuje da se tržište u tom segmentu kreće u suprotnom smjeru u odnosu na ukupni trend.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Hrvatskoj opet porasle – evo koliki je bio prosjek u veljači

Neto plaće u odnosu na prošlu godinu porasle su gotovo 8 %, a najveće iznose bilježi farmaceutska industrija.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna neto plaća u Hrvatskoj za veljaču 2026. iznosila je 1.527 eura. U odnosu na siječanj to je rast od 1,1 %, dok je realno povećanje iznosilo 0,8 %. Prosječna bruto plaća u veljači bila je 2.139 eura, što je u odnosu na prethodni mjesec nominalno više za 1,2 %, a realno za 0,9 %.

Na godišnjoj razini rast je još vidljiviji. Prosječna neto plaća bila je 7,8 %veća nego u veljači prošle godine, dok je realni rast iznosio 3,9 %. Bruto plaće su u istom razdoblju porasle nominalno 8,9 %, a realno 4,9 %.

Medijalna neto plaća iznosila je 1.282 eura, što znači da je polovica radnika primila manje, a polovica više od tog iznosa. U odnosu na siječanj medijan je pao za 1,7 %, ali je u odnosu na prošlu godinu porastao za 9,1 %.

Medijalna bruto plaća u veljači iznosila je 1.750 eura, što je mjesečno manje za 2,2 %, dok je na godišnjoj razini veća za 10,5 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Nezaposlenost u gradu pada! Broj prijavljenih manji, poslodavci najviše traže ovo zanimanje

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Krajem ožujka 2026. godine na području Ispostave Velika Gorica u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 849 nezaposlenih osoba. Riječ je o padu od 5,5 % u odnosu na veljaču te 11,4 % manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Tijekom istog mjeseca iz evidencije HZZ-a zaposleno je 110 osoba, pri čemu su se najčešće zapošljavali administrativni službenici, ukupno njih devet.

S druge strane, poslodavci su u ožujku na području Velike Gorice Zavodu prijavili 319 slobodnih radnih mjesta. Najveća potražnja zabilježena je za poštarima, za koje je oglašeno 65 radnih mjesta.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Industrija u plusu – Hrvatska bilježi rast proizvodnje u odnosu na prošlu godinu

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Nattanan23/pixabay.com

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u veljači 2026. godine bila je 1,2 % veća nego u veljači prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Međutim, u odnosu na siječanj, ukupna proizvodnja pala je za 0,8 %.

Najveći mjesečni pad zabilježen je u proizvodnji energije, koja je pala za 10,7 %.

S druge strane, rast je predvodila proizvodnja kapitalnih proizvoda, koja je u veljači porasla za 14,3 % u odnosu na siječanj.

Na godišnjoj razini kapitalni proizvodi također su u plusu, s rastom od 7 %, dok su trajni proizvodi za široku potrošnju pali za 9,3 %. Broj zaposlenih u industriji ostao je isti kao u siječnju, ali je u odnosu na veljaču 2025. godine manji za 5,3 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velika pomoć poljoprivrednicima: do 50.000 eura potpora za proljetnu sjetvu

Prijava se podnosi isključivo online, putem AGRONET sustava, i to u razdoblju od 2. do 17. travnja 2026. godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: lilang wan/Pexels

Poljoprivrednici u Hrvatskoj od danas mogu računati na novu financijsku potporu za proljetnu sjetvu i sadnju. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju otvorila je javni poziv kojim se dodjeljuju sredstva za 2026. godinu, a rok za prijavu istječe 17. travnja.

Program se provodi prema važećem pravilniku (Narodne novine, br. 34/26), a potpore se dodjeljuju u okviru tzv. de minimis pravila Europske unije. To u praksi znači da pojedini korisnik kroz tri godine može dobiti najviše 50.000 eura potpore.

Tko ima pravo na prijavu?

Na potporu mogu računati poljoprivrednici koji su već evidentirani u sustavu, odnosno upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Također, uvjet je da su podnijeli Jedinstveni zahtjev za 2025. godinu za površine od najmanje jednog hektara te da predaju odgovarajući zahtjev za ovu potporu.

Obuhvaćen je širok spektar proizvodnje – od žitarica i uljarica do voća i povrća, uključujući i krmno bilje, soju, šećernu repu i ostale industrijske kulture.

Koliko novca se može dobiti?

Visina potpore ovisi o površini koja se obrađuje. Minimalno se priznaje jedan hektar, dok je gornja granica 20 hektara po korisniku.

Za prvih 10 hektara predviđena je potpora od 100 eura po hektaru, dok se za dodatnih 10 hektara isplaćuje 50 eura po hektaru.

Kako se prijaviti?

Prijava se podnosi isključivo online, putem AGRONET sustava, i to u razdoblju od 2. do 17. travnja 2026. godine. Važno je napomenuti da nema potrebe za ispisivanjem niti slanjem dokumentacije – cijeli postupak odvija se digitalno.

Poziv je već otvoren, a više informacija potražite ovdje.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno