Vijesti

Velika Gorica mogla bi imati najveću kontinentalnu turističku rivijeru

GLAS pokrenuo peticiju za zabranu eksploatacije šljunka na jezeru Čiče

Objavljeno

prije 8 godina

8. svibnja 2018.

Objavio/la

Anes Šuvalić

Gorički GLAS održao je konferenciju za novinare na kojoj je najavio pokretanje peticije za zabranu eksploatacije šljunka na jezeru Čiče. Istaknuli su kako je ovo jezero s gotovo 100 hektara površine najveće kontinentalno jezero u Hrvatskoj i predstavlja veliki rezervoar pitke vode.

„Mi moramo spasiti naše jezero Čiče i učinit ćemo sve što je u našoj moći da se skupi što više potpisa. Prikupljene potpise predat ćemo Vladi Republike Hrvatske, jer je riječ o strateški važnom rezervoaru pitke vode. Potpise ćemo predati i gradskoj upravi, koja od donošenja UPU-a 2012. nije ništa učinila kako bi se jezero privelo definiranoj svrsi u javnom interesu“, rekla je predsjednica GLAS-a Velike Gorice Stela Dragica Svračak.

S njom se složio i njezin stranački kolega i sugrađanin Goran Beus Richembergh.

„Ovo je najveći kontinentalni rezervoar pitke vode. U tom smislu on je izuzetno strateški važan. Svi znam da će 21. stoljeće biti stoljeće vode. Ako o tome ne mislimo danas, na znam kad ćemo uopće moći razmišljati“, poručio je potpredsjednik GLAS-a.

08.05.2018. Velika Gorica – Pressica GLAS-a. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

Dodao je kako divljačko eksploatiranje šljunka predstavlja veliku opasnost zbog potkopavanja obale te kako je zbog toga ugrožen i gradski pročistač otpadnih voda.

„Zbog toga su podnesene i kaznene prijave. Nažalost po njima još nitko nije odgovarao. Zadnje sondažno mjerenje ultrazvukom provedeno je 2003. godine i tada je utvrđeno da je dno jezera nejednoliko duboko. Postojali su sprudovi od pet i od 40 metara. Budući da su u proteklih 15 godina koncesionari koristili grtalice koje idu u dubinu do 80 metara, sad se opravdano sumnja, s obzirom na ogromnu količinu šljunka koja je izvađena u međuvremenu, da je došlo do prokopa koji dno jezera čini još najravnomjernijim. Znamo da obale nisu sanirane na onim dijelovima na kojima je završila eksploatacija. Krajnje je vrijem da se zaustavi ovo divljanje“, upozorio je Beus Richembergh.

08.05.2018. Velika Gorica – Pressica GLAS-a. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

Bivša ministrica graditeljstva i prostornog uređenja i predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš izjavila je kako su svi koji su dobili dozvole za eksploatiranje šljunka imaju obvezu saniranja terene po dobivenim rješenjima.

„Ako se nastavi eksploatacija jezera Čiče na ovaj način to će trajno devastirati prostor i on se neće moći spasiti. Mi samo tražimo da se zakon primjenjuje, da zakon primjenjuje i država i grad Velika Gorica. Želimo da se provede sanacija, a na to se mora obvezati i investitor i Grad. Ne bi se smjela dopustiti daljnje iskapanje šljunka dok se dio na kojem su završila iskapanja ne privede svojoj namjeni, a to je zona sporta i rekreacije. Ovo je idealna prilika da se jezero Čiče sanira i privede sportsko-rekreacijskoj namjeni“, dodala je Mrak Taritaš.

Grad velika Gorica još je 2012. godine urbanističkim planom propisao da jezero Čiče mora postati sportsko-rekreacijska zona. Kako kažu GLAS-ovci Velika Gorica time bi mogla dobiti najveću kontinentalnu turističku rivijeru u Hrvatskoj.

„Ako Zelina može početi graditi veliki Aqua centar i to na temelju javnog europskog natječaja traži i dobiva investitore iz drugih zemalja, vjerujte da ovako veliki vodeni kapacitet kakav je jezero Čiče može biti pet puta atraktivniji. Oni nemaju jezero i tek grade bazene, a mi imamo već jedan sadržaj koji se može kultivirati. Ne sumnjam da će se naći investitori, ali mora postojati volja lokalne samouprave i ideja. To je toliko veliki prostor i toliko su raznovrsni sadržaji, da se može ići i na međunarodni arhitektonski natječaj“, smatra potpredsjednik GLAS-a.

Potpisi će se prikupljati na štandovima ispred Tržnog centra i na Trgu Stjepana Radića, a peticiju možete potpisati i online.

Povezane teme:GLAS hotnews jezero Čiče peticija

Vijesti

Objavljeni novi podaci: Sve manje Hrvata se smatra siromašnima

Iako je Hrvatska i dalje iznad prosjeka Europske unije, udio građana koji se subjektivno smatraju siromašnima pao je na najnižu razinu dosad.

Objavljeno

prije 6 minuta

15. studenoga 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: pexels.com

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj se 19,8 % građana u 2024. godini subjektivno smatra siromašnima, što je manje nego prethodnih godina, ali i dalje iznad prosjeka Europske unije. Objavljeni podaci pokazuju kako se situacija mijenja sporije nego u nekim drugim članicama, no trend je posljednjih deset godina jasan.

Usporedba s 2015. godinom otkriva drastičan pomak, piše N1. Naime, tada je više od polovice stanovnika, čak 54,4 %, izjavilo da se osjeća siromašno. Od tada taj udio kontinuirano pada, a 2024. je zabilježena najniža razina dosad.

Među državama Europske unije najveći udio građana koji se osjećaju siromašnima bilježi Grčka, čak 66,8 %. Slijede Bugarska s 37,4 % te Slovačka s 28,7 %. Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se Nizozemska i Njemačka, u kojima tek 7,3 % stanovnika sebe smatra siromašnima.

Uz subjektivnu percepciju, objavljeni su i pragovi rizika od siromaštva za 2024. godinu. Za jednočlano kućanstvo iznosili su 7.407 eura godišnje, dok je prag za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina postavljen na 15.554 eura.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija rekorder u ulaganjima u javni prijevoz, evo o kojim se brojkama radi

Županija već godinama sudjeluje u modelima subvencija koji se provode zajedno s gradovima i općinama na njezinom području.

Objavljeno

prije 4 sata

15. studenoga 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Zagrebačka županija izdvojila je najviše sredstava u Hrvatskoj za sufinanciranje javnog prijevoza u 2024. godini, a uz to bilježi i jedan od najvećih godišnjih porasta ulaganja. Prema analizi konsolidiranih proračunskih izvješća, Županija je za prijevoz izdvojila nešto više od 5 % proračuna te gotovo 38,5 eura po stanovniku, što je svrstava u sam vrh po ulaganjima.

Prema izvještaju portala Župan.hr, ulaganja se ponajprije odnose na mjere koje olakšavaju prijevoz učenika, studenata, umirovljenika i ostalih putnika. Sufinanciranje prijevoza srednjoškolaca provodi se u suradnji s državom, koja i dalje pokriva 75 % cijene međumjesnih karata za učenike koji putuju više od pet kilometara. Osim toga, Županija već godinama sudjeluje u modelima subvencija koji se provode zajedno s gradovima i općinama na njezinom području.

Zagrebačka županija dio je i razgovora o uvođenju integriranog prijevoza na širem zagrebačkom području, u suradnji s Gradom Zagrebom i Krapinsko-zagorskom županijom. Plan predviđa jedinstvenu tarifnu uniju te usklađivanje voznih redova ZET-a, HŽ-a i privatnih prijevoznika, što bi građanima omogućilo jednostavnije i brže kombiniranje različitih vrsta prijevoza.

Ulaganja koja su vidljiva u ovogodišnjem proračunu prate i nacionalni trend jačanja javnog prijevoza. Čak 16 županija povećalo je sredstva za ovu namjenu, a devet ih izdvaja više od 2 % proračuna.

Ovakav porast izdvajanja prati i niz državnih i lokalnih inicijativa, uključujući i pilot-projekte poput besplatnog prijevoza vlakom za učenike, studente i umirovljenike, koji se nastavlja do kraja 2025. godine. Županija sudjeluje i u širenju mreže javnog prijevoza koja uključuje suradnju s privatnim i državnim prijevoznicima te sve veću usmjerenost na usklađivanje linija između županija.

Nastavite čitati

Vijesti

FOTO Predavanjem u Velikoj Mlaki obilježen Svjetski dan šećerne bolesti 2025.

Objavljeno

prije 7 sati

15. studenoga 2025.

Objavio/la

David Jolić

Svjetski dan šećerne bolesti 2025. obilježen je u Velikoj Mlaki edukativnim i zanimljivim predavanjem koje je organiziralo Društvo žena Velika Mlaka (predsjednica Ivana Andrić Penava) u suorganizaciji s Udrugom VG Dijabetičar Velika Gorica.