Povežite se s nama

Vijesti

Velika Gorica mogla bi imati najveću kontinentalnu turističku rivijeru

GLAS pokrenuo peticiju za zabranu eksploatacije šljunka na jezeru Čiče

Objavljeno

na

Gorički GLAS održao je konferenciju za novinare na kojoj je najavio pokretanje peticije za zabranu eksploatacije šljunka na jezeru Čiče. Istaknuli su kako je ovo jezero s gotovo 100 hektara površine najveće kontinentalno jezero u Hrvatskoj i predstavlja veliki rezervoar pitke vode.

„Mi moramo spasiti naše jezero Čiče i učinit ćemo sve što je u našoj moći da se skupi što više potpisa. Prikupljene potpise predat ćemo Vladi Republike Hrvatske, jer je riječ o strateški važnom rezervoaru pitke vode. Potpise ćemo predati i gradskoj upravi, koja od donošenja UPU-a 2012. nije ništa učinila kako bi se jezero privelo definiranoj svrsi u javnom interesu“, rekla je predsjednica GLAS-a Velike Gorice Stela Dragica Svračak.

S njom se složio i njezin stranački kolega i sugrađanin Goran Beus Richembergh.

„Ovo je najveći kontinentalni rezervoar pitke vode. U tom smislu on je izuzetno strateški važan. Svi znam da će 21. stoljeće biti stoljeće vode. Ako o tome ne mislimo danas, na znam kad ćemo uopće moći razmišljati“, poručio je potpredsjednik GLAS-a.

08.05.2018. Velika Gorica – Pressica GLAS-a. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

Dodao je kako divljačko eksploatiranje šljunka predstavlja veliku opasnost zbog potkopavanja obale te kako je zbog toga ugrožen i gradski pročistač otpadnih voda.

„Zbog toga su podnesene i kaznene prijave. Nažalost po njima još nitko nije odgovarao. Zadnje sondažno mjerenje ultrazvukom provedeno je 2003. godine i tada je utvrđeno da je dno jezera nejednoliko duboko. Postojali su sprudovi od pet i od 40 metara. Budući da su u proteklih 15 godina koncesionari koristili grtalice koje idu u dubinu do 80 metara, sad se opravdano sumnja, s obzirom na ogromnu količinu šljunka koja je izvađena u međuvremenu, da je došlo do prokopa koji dno jezera čini još najravnomjernijim. Znamo da obale nisu sanirane na onim dijelovima na kojima je završila eksploatacija. Krajnje je vrijem da se zaustavi ovo divljanje“, upozorio je Beus Richembergh.

08.05.2018. Velika Gorica – Pressica GLAS-a. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

Bivša ministrica graditeljstva i prostornog uređenja i predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš izjavila je kako su svi koji su dobili dozvole za eksploatiranje šljunka imaju obvezu saniranja terene po dobivenim rješenjima.

„Ako se nastavi eksploatacija jezera Čiče na ovaj način to će trajno devastirati prostor i on se neće moći spasiti. Mi samo tražimo da se zakon primjenjuje, da zakon primjenjuje i država i grad Velika Gorica. Želimo da se provede sanacija, a na to se mora obvezati i investitor i Grad. Ne bi se smjela dopustiti daljnje iskapanje šljunka dok se dio na kojem su završila iskapanja ne privede svojoj namjeni, a to je zona sporta i rekreacije. Ovo je idealna prilika da se jezero Čiče sanira i privede sportsko-rekreacijskoj namjeni“, dodala je Mrak Taritaš.

Grad velika Gorica još je 2012. godine urbanističkim planom propisao da jezero Čiče mora postati sportsko-rekreacijska zona. Kako kažu GLAS-ovci Velika Gorica time bi mogla dobiti najveću kontinentalnu turističku rivijeru u Hrvatskoj.

„Ako Zelina može početi graditi veliki Aqua centar i to na temelju javnog europskog natječaja traži i dobiva investitore iz drugih zemalja, vjerujte da ovako veliki vodeni kapacitet kakav je jezero Čiče može biti pet puta atraktivniji. Oni nemaju jezero i tek grade bazene, a mi imamo već jedan sadržaj koji se može kultivirati. Ne sumnjam da će se naći investitori, ali mora postojati volja lokalne samouprave i ideja. To je toliko veliki prostor i toliko su raznovrsni sadržaji, da se može ići i na međunarodni arhitektonski natječaj“, smatra potpredsjednik GLAS-a.

Potpisi će se prikupljati na štandovima ispred Tržnog centra i na Trgu Stjepana Radića, a peticiju možete potpisati i online.

CityLIGHTS

Velika Gorica otvara raspravu o umjetnoj inteligenciji u školama

Umjesto zabrana ili nekritičkog prihvaćanja novih tehnologija, ovom panel raspravom se želi potaknuti promišljanje o tome kako UI alate koristiti odgovorno, sigurno i u korist učenja, razvoja djece i mladih.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Matheus Bertelli/Pexels

Umjetna inteligencija sve snažnije ulazi u obrazovni sustav, a upravo o njezinoj ulozi u učenju, nastavi i svakodnevnom školskom radu raspravljat će stručnjaci, nastavnici i učenici na panelu koji krajem svibnja organizira Osnovna škola Eugena Kvaternika.

Panel rasprava pod nazivom „Umjetna inteligencija u obrazovanju: stavovi, praksa i etičke dileme” održat će se u petak, 29. svibnja 2026. godine u dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta s početkom u 14 sati. Organizaciju događanja podržavaju Grad Velika Gorica, Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica te udruga TurTeh.

Središnji dio događanja bit će razgovor o tome kako škole mogu pronaći ravnotežu između korištenja novih tehnologija i zaštite učenika uz poseban naglasak na etičke dvojbe, odgovornost i sigurnost primjene AI alata u obrazovanju. Prije same panel rasprave bit će predstavljeni rezultati istraživanja provedenog među učenicima i učiteljima o korištenju i percepciji umjetne inteligencije.

U raspravi će sudjelovati Magdalena Čurić iz Ekonomske škole Velika Gorica i članica Dječjeg gradskog vijeća, prof. dr. sc. Saša Mladenović s Odjela za informatiku PMF-a Split i voditelj istraživačke grupe za umjetnu inteligenciju, dr. sc. Lana Ceraj, astrofizičarka iz udruge MUZZA, Vjera Barbir Alavanja, učiteljica informatike iz Osnovne škole Ivana Gundulića u Zagrebu te psihologinja dr. sc. Ivna Ivanković iz Gimnazije Velika Gorica.

Organizatori ističu kako cilj nije ni odbacivanje novih tehnologija ni njihovo nekritičko prihvaćanje, nego otvaranje prostora za argumentiranu raspravu o njihovoj ulozi u obrazovanju.

– Posebno nam je važno otvoriti razgovor o umjetnoj inteligenciji iz perspektive škole, učenika, učitelja, roditelja, stručnjaka i lokalne zajednice. Umjesto zabrana ili nekritičkog prihvaćanja novih tehnologija, želimo potaknuti promišljanje o tome kako UI alate koristiti odgovorno, sigurno i u korist učenja, razvoja djece i mladih te jačanja digitalnih kompetencija.

Nastavite čitati

Kultura

“Dar od Boga” u Galženici – izložba koja je nastala nakon četiri desetljeća pauze u slikanju

Objavljeno

na

Objavio/la

U Područnoj knjižnici Galženica, od 25. svibnja do 6. lipnja 2026. bit će otvorena izložba likovnih radova pod nazivom “Dar od Boga” autorice Sanja Mastin.

Riječ je o izložbi koja donosi presjek njezina povratka slikarstvu nakon višedesetljetne pauze. Nakon što je posljednju sliku naslikala još u osnovnoj školi, Mastin se umjetnosti vratila tek četrdesetak godina kasnije, potaknuta životom u prirodi i okruženjem koje ju je, kako navodi, ponovno usmjerilo prema boji i crtežu.

U svojim radovima najčešće koristi akril i ugljen, a inspiraciju pronalazi u religijskim motivima te crkvenoj umjetnosti i vitrajima. Izložba će biti postavljena u prostoru područne knjižnice.

Izložba će biti postavljena u prostoru područne knjižnice.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Izložba koja spaja nakit, crtež i skulpturu stiže u Galeriju Galženica

Otvorenje je najavljeno za 19 sati, a postav ostaje dostupan do 25. lipnja 2026. godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Publika će od 2. lipnja u Galeriji Galženica moći razgledati novu samostalnu izložbu akademskog kipara i dizajnera nakita Ivana Midžića pod nazivom „Krpama, prstima, kistom i osjećajem”.

Midžićev najnoviji ciklus temelji se na istraživanju likovnosti kroz različite umjetničke forme i materijale. Autor, koji se tijekom karijere kretao između suvremene skulpture, slikarstva, prostornih instalacija i konceptualnih radova i ovoga puta povezuje više područja vlastitog stvaralaštva u jedinstvenu cjelinu.

Posebnu ulogu u izložbi ima njegov dugogodišnji rad na umjetničkom nakitu. Oblikovanju nakita pristupa kiparski, naglašavajući volumen i prostor, dok žica koja je nekada osnovni element u izradi nakita, u novijim radovima prelazi u liniju na papiru izvedenu pastelom. Inspiraciju pritom pronalazi u prirodi, posebice u motivima šuma, korijenja i stabala.

Ivan Midžić rođen je 1976. godine u Osijeku. Diplomirao je kiparstvo na Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Šime Vulas, a potom je magistrirao na Akademija za likovno umetnost in oblikovanje kod profesora Jože Barši. Sudjelovao je na brojnim domaćim i međunarodnim samostalnim te skupnim izložbama, a član je Hrvatsko društvo likovnih umjetnika i Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika.

Otvorenje je najavljeno za 19 sati, a postav ostaje dostupan do 25. lipnja 2026. godine.

Nastavite čitati

Vijesti

Pijani vozači, brzina i mobiteli – policija u četiri dana zabilježila 45 prekršaja

Pojačani policijski nadzor tijekom vikenda otkrio je 45 prometnih prekršaja, a dvojica vozača završila su na sudu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Velikogorička policija je provela pojačani nadzor prometa, a u četiri dana akcije zabilježeno je ukupno 45 prometnih prekršaja. Najviše ih se odnosilo na vožnju pod utjecajem alkohola, prekoračenje brzine i nekorištenje sigurnosnog pojasa.

Policijski službenici od 22. do 25. svibnja zaustavili su šest vozača pod utjecajem alkohola, četvero ih je vozilo prebrzo kroz naselje, a pet vozača nije koristilo sigurnosni pojas. Zabilježen je i jedan slučaj korištenja mobitela tijekom vožnje te jedan vozač koji je upravljao automobilom bez dozvole.

Najveća koncentracija alkohola izmjerena je u nedjelju oko pola sata iza ponoći u Ulici Slavka Kolara. Policija je ondje zaustavila 38-godišnjeg vozača koji je imao 1,97 promila alkohola u krvi. Vozač je uhićen i priveden na općinski sud, gdje mu je izrečena novčana kazna od 1330 eura te šest mjeseci zabrane upravljanja vozilima B kategorije.

Tijekom akcije dvojica vozača završila su na sudu uz optužni prijedlog, a šestero vozača privremeno je isključeno iz prometa oduzimanjem vozačke dozvole na 12 sati zbog vožnje pod utjecajem alkohola.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

HZZ objavio brojke, evo što se događa na tržištu rada u Velikoj Gorici

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Krajem travnja 2026. na području Velike Gorice u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 815 nezaposlenih osoba, što predstavlja pad od 4,0 % u odnosu na ožujak te 14,6 % manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Podaci HZZ-a pokazuju i da je tijekom travnja iz evidencije zaposleno 93 osobe. Najčešće su posao pronalazile u zanimanju čistača, gdje je zaposleno ukupno devet osoba.

Istodobno, poslodavci su u istom mjesecu prijavili 162 slobodna radna mjesta na području ispostave Velika Gorica. Među oglašenim poslovima najviše je traženih poštara, točnije njih 26.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno