Povežite se s nama

Vijesti

Velika Gorica mogla bi imati najveću kontinentalnu turističku rivijeru

GLAS pokrenuo peticiju za zabranu eksploatacije šljunka na jezeru Čiče

Objavljeno

na

Gorički GLAS održao je konferenciju za novinare na kojoj je najavio pokretanje peticije za zabranu eksploatacije šljunka na jezeru Čiče. Istaknuli su kako je ovo jezero s gotovo 100 hektara površine najveće kontinentalno jezero u Hrvatskoj i predstavlja veliki rezervoar pitke vode.

„Mi moramo spasiti naše jezero Čiče i učinit ćemo sve što je u našoj moći da se skupi što više potpisa. Prikupljene potpise predat ćemo Vladi Republike Hrvatske, jer je riječ o strateški važnom rezervoaru pitke vode. Potpise ćemo predati i gradskoj upravi, koja od donošenja UPU-a 2012. nije ništa učinila kako bi se jezero privelo definiranoj svrsi u javnom interesu“, rekla je predsjednica GLAS-a Velike Gorice Stela Dragica Svračak.

S njom se složio i njezin stranački kolega i sugrađanin Goran Beus Richembergh.

„Ovo je najveći kontinentalni rezervoar pitke vode. U tom smislu on je izuzetno strateški važan. Svi znam da će 21. stoljeće biti stoljeće vode. Ako o tome ne mislimo danas, na znam kad ćemo uopće moći razmišljati“, poručio je potpredsjednik GLAS-a.

08.05.2018. Velika Gorica – Pressica GLAS-a. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

Dodao je kako divljačko eksploatiranje šljunka predstavlja veliku opasnost zbog potkopavanja obale te kako je zbog toga ugrožen i gradski pročistač otpadnih voda.

„Zbog toga su podnesene i kaznene prijave. Nažalost po njima još nitko nije odgovarao. Zadnje sondažno mjerenje ultrazvukom provedeno je 2003. godine i tada je utvrđeno da je dno jezera nejednoliko duboko. Postojali su sprudovi od pet i od 40 metara. Budući da su u proteklih 15 godina koncesionari koristili grtalice koje idu u dubinu do 80 metara, sad se opravdano sumnja, s obzirom na ogromnu količinu šljunka koja je izvađena u međuvremenu, da je došlo do prokopa koji dno jezera čini još najravnomjernijim. Znamo da obale nisu sanirane na onim dijelovima na kojima je završila eksploatacija. Krajnje je vrijem da se zaustavi ovo divljanje“, upozorio je Beus Richembergh.

08.05.2018. Velika Gorica – Pressica GLAS-a. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

Bivša ministrica graditeljstva i prostornog uređenja i predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš izjavila je kako su svi koji su dobili dozvole za eksploatiranje šljunka imaju obvezu saniranja terene po dobivenim rješenjima.

„Ako se nastavi eksploatacija jezera Čiče na ovaj način to će trajno devastirati prostor i on se neće moći spasiti. Mi samo tražimo da se zakon primjenjuje, da zakon primjenjuje i država i grad Velika Gorica. Želimo da se provede sanacija, a na to se mora obvezati i investitor i Grad. Ne bi se smjela dopustiti daljnje iskapanje šljunka dok se dio na kojem su završila iskapanja ne privede svojoj namjeni, a to je zona sporta i rekreacije. Ovo je idealna prilika da se jezero Čiče sanira i privede sportsko-rekreacijskoj namjeni“, dodala je Mrak Taritaš.

Grad velika Gorica još je 2012. godine urbanističkim planom propisao da jezero Čiče mora postati sportsko-rekreacijska zona. Kako kažu GLAS-ovci Velika Gorica time bi mogla dobiti najveću kontinentalnu turističku rivijeru u Hrvatskoj.

„Ako Zelina može početi graditi veliki Aqua centar i to na temelju javnog europskog natječaja traži i dobiva investitore iz drugih zemalja, vjerujte da ovako veliki vodeni kapacitet kakav je jezero Čiče može biti pet puta atraktivniji. Oni nemaju jezero i tek grade bazene, a mi imamo već jedan sadržaj koji se može kultivirati. Ne sumnjam da će se naći investitori, ali mora postojati volja lokalne samouprave i ideja. To je toliko veliki prostor i toliko su raznovrsni sadržaji, da se može ići i na međunarodni arhitektonski natječaj“, smatra potpredsjednik GLAS-a.

Potpisi će se prikupljati na štandovima ispred Tržnog centra i na Trgu Stjepana Radića, a peticiju možete potpisati i online.

Vijesti

Policija upozorava! Sezona biciklista i motociklista kreće, oprez na cestama je ključan

PU zagrebačka apelira na bicikliste, mopediste, motocikliste i vozače romobila da poštuju pravila i prilagode brzinu kako bi se spriječile nesreće.

Objavljeno

na

Objavio/la

S dolaskom ljepšeg vremena i početkom sezone vožnje na dva kotača, PU zagrebačka uputila je apel biciklistima, mopedistima, motociklistima i vozačima osobnih prijevoznih sredstava da povećaju oprez u prometu te vode računa o vlastitoj, ali i sigurnosti drugih sudionika. Cilj je smanjiti broj prometnih nesreća i ozlijeđenih osoba na cestama.

Iz policije poručuju kako svi koji sudjeluju u prometu na dva kotača moraju poštovati prometna pravila i voditi računa o svojoj sigurnosti, ali i sigurnosti drugih.

Voditeljica Službe za izvještajnu analitiku i odnose s javnošću Marija Goatti istaknula je da policija provodi preventivne akcije kako bi se spriječile nesreće prije nego što se dogode.

“Svaki je sudionik u cestovnom prometu jednako važan, te kontinuirano slične aktivnosti provodimo vodeći računa i o vozačima na četiri kotača ali i onima najranjivijima… pješacima”, poručila je voditeljica Službe za izvještajnu analitiku i odnose s javnošću Marija Goatti.

Policija podsjeća da svi dijelimo iste ceste te da je važno međusobno poštovanje. Posebno naglašavaju potrebu prilagodbe brzine kako bi se smanjio broj prometnih nesreća i ozlijeđenih.

Nastavite čitati

Vijesti

Bez struje u dijelovima grada i okolice – objavljen raspored radova

Radovi su planirani kroz tri dana, od utorka do četvrtka.

Objavljeno

na

Objavio/la

Stanovnike Velike Gorice i okolnih mjesta idućih dana očekuju planirani prekidi opskrbe električnom energijom zbog radova na elektroenergetskim postrojenjima distribucijske mreže. Radovi će se provoditi na području Terenske jedinice Velika Gorica, a bez struje će ostati dijelovi Kuča, Mraclina te pojedine ulice u samom gradu.

Prvi prekid očekuje se u utorak 7. travnja, u razdoblju od 9 do 14 sati, kada će bez električne energije biti dio naselja Kuče. Prekid se odnosi na Ulicu Franje Lučića (kućni brojevi 1–57 i 2–36), dok će Ulica Mije Fabijančića-Miškova i Ulica Augusta Šenoe biti u prekidu u cijelosti.

Dan kasnije, u srijedu 8. travnja, od 8 do 10 sati, prekid opskrbe najavljen je za dio naselja Mraclin. Bez struje će biti Ulica braće Radića (kućni brojevi 26–110 i 21A–163B), kao i Ulica Vladimira Nazora te Ulica Ladislava Galekovića, obje u cijelosti.

U četvrtak 9. travnja radovi se sele u Veliku Goricu, gdje će od 10:30 do 12 sati bez struje biti dio centra grada. Prekid će obuhvatiti Trg Stjepana Radića (kućni brojevi 1–4 i 10–12), Ulicu Matice hrvatske (kućni brojevi 22–32) te Ulicu Nikole Bonifačića (kućni brojevi 9–15).

Kao i uvijek, radovi se odgađaju u slučaju loših vremenskih uvjeta.

Nastavite čitati

Vijesti

Gotova nova cesta u Gradićima – spojene Hercegovačka i Dalmatinska

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Mjesni odbor Gradići/ Facebook

Cesta između Dalmatinske i Hercegovačke za mnoge je godinama bila prečica iz jedne ulice u drugu. No, dobra vijest je da te dvije ulice sada napokon spaja aslaftirana cesta.

Iz MO Gradići ističu kako bi nova prometnica trebala olakšati kretanje kroz spomenuti dio, posebno pješacima.

“Cesta je dovršena pred Uskrs, simbol novih početaka i zajedništva. Veliko hvala gradonačelniku Krešimiru Ačkaru i svim gradskim službama i tvrtkama koje su sudjelovale u ovom projektu”, poručuju iz Mjesnog odbora.

Nastavite čitati

Najave

Otvorene prijave za Girls Code Camp 2026 – besplatan STEAM kamp za djevojke

Kamp u Mariji Bistrici namijenjen je djevojčicama od 12 do 15 godina koje žele učiti programiranje i robotiku bez predznanja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pexels.com

Otvorene su prijave za Girls Code Camp 2026, besplatan edukativni kamp namijenjen djevojčicama u dobi od 12 do 15 godina iz cijele Hrvatske koje žele naučiti osnove programiranja, robotike i digitalnih tehnologija. Kamp će se održati u Mariji Bistrici, u terminima tijekom lipnja i kolovoza 2026., a prijave su otvorene do 1. lipnja. Broj mjesta je ograničen.

Program se provodi u okviru projekta She Creates Change i inicijative EIT Urban Mobility, s ciljem poticanja interesa djevojčica za STEM područja te razvoja digitalnih i kreativnih vještina. Sudionice će kroz praktične radionice i timski rad učiti kako tehnologija može pomoći u rješavanju stvarnih izazova, posebno u području održive urbane mobilnosti i razvoja pametnih gradova.

Kamp se održava u Parku drvenih skulptura u Mariji Bistrici, gdje će edukativni dio biti povezan s boravkom u prirodi i aktivnostima na otvorenom. Organizatori ističu kako je program osmišljen tako da djevojčicama pruži poticajno i sigurno okruženje u kojem mogu razvijati ideje, učiti kroz praksu i suradnju te steći više samopouzdanja u korištenju tehnologije.

Prijaviti se možete ovdje.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija raste najbrže u Hrvatskoj! od 2015. do danas skočila najviše po BDP-u

Od 2015. do 2023. bilježi najveći prosječni godišnji rast BDP-a po stanovniku, a rast su najviše pogurali građevina, poljoprivreda i uslužne djelatnosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Zagrebačka županija bilježi najbrži rast BDP-a po stanovniku u Hrvatskoj u razdoblju od 2015. do 2023. godine, pokazuje analiza zagrebačkog Ekonomskog instituta. Prema tim podacima, županija je u osam godina rasla prosječno oko 6,5 % godišnje, što je najviše među svim županijama. Odmah iza nje je Brodsko-posavska županija s prosječnim godišnjim rastom od oko 6,4 %, dok je Ličko-senjska na trećem mjestu s oko 5,4 %. U skupini najbrže rastućih su i Varaždinska te Koprivničko-križevačka županija, obje s rastom od oko 5,3 % godišnje. Hrvatski prosjek u tom razdoblju iznosio je oko 4,3 %.

Kako prenosi Župan.hr, iako je po rastu na vrhu, Zagrebačka županija po samoj razini BDP-a po stanovniku u 2023. godini zauzima četvrto mjesto u Hrvatskoj, s iznosom od oko 18.500 eura po stanovniku. Ispred nje su Primorsko-goranska županija s oko 23.500 eura, Istarska s oko 22.900 eura te Dubrovačko-neretvanska s oko 19.900 eura. Varaždinska županija je odmah iza, s oko 18.100 eura po stanovniku.

Prosjek na razini Hrvatske iznosio je oko 20.500 eura, što znači da su iznad tog prosjeka, uz Grad Zagreb, samo dvije županije.

Prema analizi, rast Zagrebačke županije najviše se oslanjao na rast bruto dodane vrijednosti u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, građevinarstvu te uslužnim djelatnostima poput trgovine, prijevoza i skladištenja, kao i smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Snažan rast zabilježen je i u financijskom sektoru te stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima.

Na razini većih regija, najniži BDP po stanovniku u 2023. godini imala je Panonska Hrvatska s oko 13.900 eura, što je više od 30 posto ispod državnog prosjeka. Sjeverna Hrvatska bilježi oko 17.300 eura, Jadranska Hrvatska oko 19.200 eura, dok jedino Grad Zagreb odskače s oko 34.500 eura po stanovniku.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno