Povežite se s nama

Gospodarstvo

Velika Gorica i Zagreb od danas povezani autocestom

Objavljeno

na

Hrvatske autoceste danas su u promet pustile završenu dionicu Jakuševec – Velika Gorica koja se spaja na autocestu A11 Zagreb – Sisak.

Dionica počinje u čvoru Jakuševec, dugačka je 10,9 kilometara, a s autocestom prema Sisku spaja se kod čvorišta Velika Gorica jug. Nije u sustavu naplate cestarine.

Četiri spojna čvorišta

Nova prometnica koja je sada i dio zagrebačke obilaznice ima četiri čvorišta, Jakuševec, Veliko Polje, Velika Gorica i Velika Gorica jug, dva vijadukta, industrijski kolosijek, pješački pothodnik te tri putna prijelaza. Obišli su je danas predsjednik Vlade RH Zoran Milanović, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Uprave HAC-aDavor Mihovilić, član Uprave HAC-a Marijan Sente te brojni predstavnici izvođača radova i nadzora.

Radovi na izgradnji dionice Jakuševec – Velika Gorica jug započeli su 2006. godine, ali kako zemljište nije bilo u cijelosti otkupljeno, gradnja nije dovršena. U protekle dvije godine riješeni su svi imovinsko pravni odnosi i dionica je završena. Radove je izvodila poslovna udruga Hidroelektra niskogradnja d.d., Osijek-Koteks d.d., Konstruktor – inženjering d.d., Viadukt d.d., Strabag AG, Zagorje – Tehnobeton d.d. i Ingra d.d..

Projektiranje i stručni nadzor Institut IGH d.d. Zagreb, a opremanje dionice i zaštitu od buke tvrtka Dalekovod d.d..

Investicija od 1,6 milijardi kuna

Ukupna investicijska vrijednost radova na dionici Jakuševec – Velika Gorica jug iznosi 1,645 milijardi kuna od čega se značajan dio od 560 milijuna kuna odnosi na izvlaštenje nekretnina, a radovi na izgradnji iznose 934 milijuna kuna. Na cjelokupnom pravcu izgradnje autoceste A11 Zagreb-Sisak do sada je ukupno uloženo oko tri milijarde kuna.

Završetkom ove dionice u prometu će biti 31,1 km od ukupno 48,1 km autoceste A11 Zagreb – Sisak. Važno je naglasiti da dionica neće biti u sustavu naplate cestarine i kao takva ima karakteristike tzv. “magneta” za privlačenje prometa i sigurnog odvijanja prema dionici autoceste Velika Gorica – Buševec – Lekenik, te dalje spojem na državnu cestu prema Sisku.

Puštanjem u promet ove dionice povezat će se Grad Zagreb i Velika Gorica punim profilom autoceste, a što će omogućiti brži i sigurniji pristup budućem novom terminalu najveće zračne luke u Hrvatskoj, smanjit će se preopterećenost postojeće državne ceste D30 i povećati sigurnost u prometu.

autocesta

Premijer Zoran Milanović prilikom obilaska je komentirao kako je ova građevinski zahtjevna prometnica sagrađena u samo dvije godine, računamo li da su tijekom tog razdoblja razriješeni i svi imovinsko-pravni problemi.

„Gradnja je zapravo počela prije gotovo desetak godina, ali je stala. To je tako kad krenete graditi, a nemate riješen otkup zemljišta i sve ostale dozvole koje su potrebne za realizaciju projekta. U samo dvije godine uspjeli smo to razriješiti i prometnica je danas u funkciji, građani i Zagreba, i Velike Gorice i Siska mogu je koristiti kako bi svoje putovanje na posao učinili bržim i sigurnijim. Istodobno će biti i u funkciji gospodarstvu i poduzetničkim zonama jer će prijevoz roba biti brži. Svakako će pridonijeti i kvalitetnijem životu građana u gradovima i mjestima na ovoj relaciji kroz čija središta više neće prolaziti promet kamiona i tranzitni prijevoz.“, rekao je Milanović.

Galerija fotografija:

Gospodarstvo

DZS objavio nove brojke, evo što se dogodilo s trgovinom u ožujku – jedan sektor posebno iskače

Ukupni promet u trgovini na malo u ožujku je porastao, no prehrambeni sektor bilježi pad na mjesečnoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj u ožujku 2026. realno je porastao za 0,9 % u odnosu na veljaču, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najveći rast zabilježen je u prodaji motornih goriva i maziva, koja je na mjesečnoj razini skočila za 6,4 %. Rastu je pridonijela i trgovina neprehrambenim proizvodima (bez goriva), gdje je promet povećan za 2,4 %. S druge strane, promet od prodaje prehrambenih proizvoda u ožujku je pao za 0,8 % u usporedbi s prethodnim mjesecom.

U usporedbi s ožujkom prošle godine, kalendarski prilagođeni promet u trgovini na malo realno je porastao za 3,3 %.

Najveći godišnji rast ostvaren je u prodaji neprehrambenih proizvoda (osim goriva), gdje je promet porastao za čak 8 %. Pozitivan trend bilježi i sektor hrane, pića i duhanskih proizvoda, s rastom od 3,1 %. Ipak, prodaja motornih goriva i maziva na godišnjoj je razini pala za 4,7 %, što pokazuje da se tržište u tom segmentu kreće u suprotnom smjeru u odnosu na ukupni trend.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Hrvatskoj opet porasle – evo koliki je bio prosjek u veljači

Neto plaće u odnosu na prošlu godinu porasle su gotovo 8 %, a najveće iznose bilježi farmaceutska industrija.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna neto plaća u Hrvatskoj za veljaču 2026. iznosila je 1.527 eura. U odnosu na siječanj to je rast od 1,1 %, dok je realno povećanje iznosilo 0,8 %. Prosječna bruto plaća u veljači bila je 2.139 eura, što je u odnosu na prethodni mjesec nominalno više za 1,2 %, a realno za 0,9 %.

Na godišnjoj razini rast je još vidljiviji. Prosječna neto plaća bila je 7,8 %veća nego u veljači prošle godine, dok je realni rast iznosio 3,9 %. Bruto plaće su u istom razdoblju porasle nominalno 8,9 %, a realno 4,9 %.

Medijalna neto plaća iznosila je 1.282 eura, što znači da je polovica radnika primila manje, a polovica više od tog iznosa. U odnosu na siječanj medijan je pao za 1,7 %, ali je u odnosu na prošlu godinu porastao za 9,1 %.

Medijalna bruto plaća u veljači iznosila je 1.750 eura, što je mjesečno manje za 2,2 %, dok je na godišnjoj razini veća za 10,5 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Nezaposlenost u gradu pada! Broj prijavljenih manji, poslodavci najviše traže ovo zanimanje

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Krajem ožujka 2026. godine na području Ispostave Velika Gorica u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 849 nezaposlenih osoba. Riječ je o padu od 5,5 % u odnosu na veljaču te 11,4 % manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Tijekom istog mjeseca iz evidencije HZZ-a zaposleno je 110 osoba, pri čemu su se najčešće zapošljavali administrativni službenici, ukupno njih devet.

S druge strane, poslodavci su u ožujku na području Velike Gorice Zavodu prijavili 319 slobodnih radnih mjesta. Najveća potražnja zabilježena je za poštarima, za koje je oglašeno 65 radnih mjesta.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Industrija u plusu – Hrvatska bilježi rast proizvodnje u odnosu na prošlu godinu

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Nattanan23/pixabay.com

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u veljači 2026. godine bila je 1,2 % veća nego u veljači prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Međutim, u odnosu na siječanj, ukupna proizvodnja pala je za 0,8 %.

Najveći mjesečni pad zabilježen je u proizvodnji energije, koja je pala za 10,7 %.

S druge strane, rast je predvodila proizvodnja kapitalnih proizvoda, koja je u veljači porasla za 14,3 % u odnosu na siječanj.

Na godišnjoj razini kapitalni proizvodi također su u plusu, s rastom od 7 %, dok su trajni proizvodi za široku potrošnju pali za 9,3 %. Broj zaposlenih u industriji ostao je isti kao u siječnju, ali je u odnosu na veljaču 2025. godine manji za 5,3 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velika pomoć poljoprivrednicima: do 50.000 eura potpora za proljetnu sjetvu

Prijava se podnosi isključivo online, putem AGRONET sustava, i to u razdoblju od 2. do 17. travnja 2026. godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: lilang wan/Pexels

Poljoprivrednici u Hrvatskoj od danas mogu računati na novu financijsku potporu za proljetnu sjetvu i sadnju. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju otvorila je javni poziv kojim se dodjeljuju sredstva za 2026. godinu, a rok za prijavu istječe 17. travnja.

Program se provodi prema važećem pravilniku (Narodne novine, br. 34/26), a potpore se dodjeljuju u okviru tzv. de minimis pravila Europske unije. To u praksi znači da pojedini korisnik kroz tri godine može dobiti najviše 50.000 eura potpore.

Tko ima pravo na prijavu?

Na potporu mogu računati poljoprivrednici koji su već evidentirani u sustavu, odnosno upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Također, uvjet je da su podnijeli Jedinstveni zahtjev za 2025. godinu za površine od najmanje jednog hektara te da predaju odgovarajući zahtjev za ovu potporu.

Obuhvaćen je širok spektar proizvodnje – od žitarica i uljarica do voća i povrća, uključujući i krmno bilje, soju, šećernu repu i ostale industrijske kulture.

Koliko novca se može dobiti?

Visina potpore ovisi o površini koja se obrađuje. Minimalno se priznaje jedan hektar, dok je gornja granica 20 hektara po korisniku.

Za prvih 10 hektara predviđena je potpora od 100 eura po hektaru, dok se za dodatnih 10 hektara isplaćuje 50 eura po hektaru.

Kako se prijaviti?

Prijava se podnosi isključivo online, putem AGRONET sustava, i to u razdoblju od 2. do 17. travnja 2026. godine. Važno je napomenuti da nema potrebe za ispisivanjem niti slanjem dokumentacije – cijeli postupak odvija se digitalno.

Poziv je već otvoren, a više informacija potražite ovdje.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno