Vijesti

Velika Gorica do kraja godine u novom izdanju

Objavljeno

prije 10 godina

16. srpnja 2015.

Objavio/la

Grad Velika Gorica, inače šesti grad po veličini u Republici Hrvatskoj jedno je od mjesta u kojem biste, ako već ne živite na ovom području zasigurno voljeli živjeti. U prilog ovoj tezi ide sve ono o čemu ćemo pisati u nastavku, a o čemu je u razgovoru za City Radio govorio prvi čovjek grada, gradonačelnik Dražen Barišić.

Sve ono učinjeno dosad, i ono što tek čeka svoju realizaciju govori o tome da Barišić nije rasipao pusta obećanja da bi dobio izbore, nego je doista sa svojim suradnicima zasukao rukave i primio se posla, te Goricu učinio jednom od rijetkih ekološki osviještenih sredina u državi, da unatoč slaboj podršci čelnih ljudi države pronalazi rješenja kako građanima olakšati život, a da se to ne prelama preko njihovih leđa. Gorice je postala moderan proeuropski grad, što je samo razlog više da ne možemo generalizirati da su svi političari isti.

Reciklažno dvorište Mraclinska Dubrava

Reciklažno dvorište Mraclinska Dubrava gradi se u sklopu provedbe projekta „U mom dvorištu – In My Back Yard (IMBY)“ , a danas ga je obišao i sam gradonačelnik.

„Radovi teku predviđeno, a dinamika je na samom vrhu. Do 01.rujna do kada je planiran završetak gradnje, rokovi će biti ispoštovani. Na jesen ćemo imati reciklažno dvorište kao središnji objekt za odvojeno sakupljanje, razvrstavanje i reciklažu otpada na području našeg grada i to na 4,5 tisuće četvornih metara. Ovakvog dvorišta nema u Hrvatskoj, a i građani će moći doći tamo i reciklirati otpad“ – rekao je Barišić.

Osim ovog velikog odlagališta u Mraclinu koji će ujedno biti referntni i edukativni centar za djecu, kako bi Velika Gorica živjela po najvišim standardima ekologije, u gradu će se nalaziti i manja reciklažna dvorišta.

„Mi smo u velikim investicijama, radimo rekonstrukciju komunalnog sustava, ali nećemo dozvoliti da to našim sugrađanima padne na džep“ – istaknuo je gradonačelnik Barišić, te podsjetio da je vrijednost ovog projekta 4,5 milijuna kuna od čega 85% sufinancira Europska unija.

Povlačenje sredstava iz EU

Osim reciklažnog dvorišta u Mraclinskoj Dubravi, za koje su povučena sredstva iz fondova EU, još je puno projekata koji konkuriraju za takav oblik sufinanciranja, a jedan od najvećih je nivelacija sustava odvodnje na području Velike Gorice, s naglaskom na sam grad, pročistač otpadnih voda, na donje Turopolje i sjeverni dio grada gdje je kanalizacijska mreža u samim začecima. Vrijednost projekta je 55 milijuna eura.

“Kad govorimo o odvodnji to će biti jedan od velikih značajnih projekata, morat ćemo raskopati ceste, morat ćemo dograditi pročistač, doslovno pokloniti priključke, i premrežiti grad s odvodnjom“ – rekao je Barišić.

foto: CityRadio

Komunalni centar

U ponedjeljak počinju radovi na novom komunalnom centru gdje se namjerava preseliti Javna vatrogasna postrojba, čije će iseljenje značiti proširenje velikogoričkog veleučilišta koje će na taj način postati kampus. Također u komunalni centar preseliti će gradska komunalna društva, na čijem bi sadašnjem mjestu trebao biti otvoren Dom za starije i nemoćne, a sve ovo govori o jednom domino efektu i poboljšanju života u gradu Velikoj Gorici.

„U povijesti grada još nije bilo toliko investicija u jednoj godini, vrtić i škola nisu građeni od početka devesdesetih, komunalni centar imali smo u obliku Velkoma, a sada moramo graditi novi“ – podsjetio je Barišić.

Otvorenje i useljenje u komunalni centar očekuje se početkom slijedeće godine.

Vrtići i škole

Do početka predškolske, odnosno školske godine sve će biti spremno, i škola u Novom Čiču, a i vrtići u Velikoj Mlaki, odnosno u Pucekovićevoj gdje su također bili radovi, te je nadograđen još jedan dio koji može primiti novih 70-ero djece.

„Škola u Čiču nije samo škola, ona će imati i dvoranu, imat će park i parkiralište, a uredit ćemo i promet, i cijeli dio tog posavskog dijela koji će biti kao jedan trg za okupljanje. Želja nam je da se ljudi tamo okupljaju jer su oni to zaslužili.“

Privatni kapital

Grad Velika Gorica doista ulaže puno sredstava u svoj razvoj, no ono što nedostaje je privatni kapital.

„Nama nedostaje angažman privatnog kapitala, ali na to ne možemo mi utjecati, a onaj koji može je premijer koji treba ohrabriti ljude, ne da spremaju novac na račune ili iznose izvan Hrvatske, nego da ga ulažu ovdje, i onda će i Gorica, i mnogi drugi gradovi dobiti jednu drugu sliku“ – naglasio je Barišić.

Infrastruktura u gradu

„Klizišta su nam veliki problemi, radi se na sanaciji klizišta u Peršinovcu, a u Kozjači je jedno koje nas jako brine, a na tom klizištu bi radovi trebali početi kroz desetak dana“ – rekao je Barišić, i nastavio o radovima koji bi trebali uslijediti: „ako budu ispunjeni svi uvjeti, početkom rujna počeli bi graditi rotor u gradu na križanju ulice Matice hrvatske i Slavka Kolara, to je ključna točka od koje se mreži promet u našem gradu,imamo ga u planu i osigurana sredstva, jer taj rotor generira dvosmjerni promet u tom dijelu grada , ujedno biciklistički i pješački , te bismo ga voljeli izgraditi do kraja godine.“

Osim svega navedenog Barišić je podsjetio da bi do kraja devetog mjeseca trebalo bi biti useljenje u zgradu nove/stare policijske postaje, te zamolio građane za još malo strpljenja.

Cijeli razgovor možete poslušati na linku.

https://soundcloud.com/suzana-majstorovi/drazen-barisic-16072015-city-radio-1

Vijesti

Područna knjižnica Galženica slavi 45 godina! Pripremili su posebnu pogodnost za osobe rođene na ovaj datum…

Područna knjižnica Galženica obilježava značajnu obljetnicu, a tim povodom nudi besplatan upis građanima rođenima na dan svojeg otvaranja.

Objavljeno

prije 41 minuta

16. studenoga 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Područna knjižnica Galženica 26. studenoga 2025. obilježit će 45 godina rada, a tim povodom svim građanima rođenima upravo na taj datum omogućit će besplatan upis u Gradsku knjižnicu Velika Gorica.

Knjižnica je otvorena 26. studenoga 1980. u prostoru Doma kulture, gdje djeluje i danas. Prvotno je bila dio tadašnjeg Bibliotečno-informacijskog centra, ustrojbenog dijela Narodnog sveučilišta Juraj Kokot, a nalazila se u prizemlju Doma kulture na oko 200 četvornih metara. Zajedno sa središnjim odjelom u Zagrebačkoj ulici i knjižnom stanicom u Podbrežnici činila je mrežu narodne knjižnice u Velikoj Gorici.

Godine 1999. postaje jedan od odjela samostalne Gradske knjižnice Velika Gorica, nakon što se ta ustanova izdvojila iz sastava Narodnog sveučilišta sukladno Zakonu o knjižnicama. Tijekom desetljeća malen početni fond postupno je rastao te danas broji oko 60.000 svezaka.

Obljetnički datum tako će biti obilježen gestom za građane. Tako, svi rođeni 26. studenoga, nakon što proslave svoj rođendan, mogu produžiti do knjižnice i ostvariti besplatan upis.

Nastavite čitati

Vijesti

Objavljeni novi podaci: Sve manje Hrvata se smatra siromašnima

Iako je Hrvatska i dalje iznad prosjeka Europske unije, udio građana koji se subjektivno smatraju siromašnima pao je na najnižu razinu dosad.

Objavljeno

prije 20 sati

15. studenoga 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: pexels.com

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj se 19,8 % građana u 2024. godini subjektivno smatra siromašnima, što je manje nego prethodnih godina, ali i dalje iznad prosjeka Europske unije. Objavljeni podaci pokazuju kako se situacija mijenja sporije nego u nekim drugim članicama, no trend je posljednjih deset godina jasan.

Usporedba s 2015. godinom otkriva drastičan pomak, piše N1. Naime, tada je više od polovice stanovnika, čak 54,4 %, izjavilo da se osjeća siromašno. Od tada taj udio kontinuirano pada, a 2024. je zabilježena najniža razina dosad.

Među državama Europske unije najveći udio građana koji se osjećaju siromašnima bilježi Grčka, čak 66,8 %. Slijede Bugarska s 37,4 % te Slovačka s 28,7 %. Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se Nizozemska i Njemačka, u kojima tek 7,3 % stanovnika sebe smatra siromašnima.

Uz subjektivnu percepciju, objavljeni su i pragovi rizika od siromaštva za 2024. godinu. Za jednočlano kućanstvo iznosili su 7.407 eura godišnje, dok je prag za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina postavljen na 15.554 eura.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija rekorder u ulaganjima u javni prijevoz, evo o kojim se brojkama radi

Županija već godinama sudjeluje u modelima subvencija koji se provode zajedno s gradovima i općinama na njezinom području.

Objavljeno

prije 1 dan

15. studenoga 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Zagrebačka županija izdvojila je najviše sredstava u Hrvatskoj za sufinanciranje javnog prijevoza u 2024. godini, a uz to bilježi i jedan od najvećih godišnjih porasta ulaganja. Prema analizi konsolidiranih proračunskih izvješća, Županija je za prijevoz izdvojila nešto više od 5 % proračuna te gotovo 38,5 eura po stanovniku, što je svrstava u sam vrh po ulaganjima.

Prema izvještaju portala Župan.hr, ulaganja se ponajprije odnose na mjere koje olakšavaju prijevoz učenika, studenata, umirovljenika i ostalih putnika. Sufinanciranje prijevoza srednjoškolaca provodi se u suradnji s državom, koja i dalje pokriva 75 % cijene međumjesnih karata za učenike koji putuju više od pet kilometara. Osim toga, Županija već godinama sudjeluje u modelima subvencija koji se provode zajedno s gradovima i općinama na njezinom području.

Zagrebačka županija dio je i razgovora o uvođenju integriranog prijevoza na širem zagrebačkom području, u suradnji s Gradom Zagrebom i Krapinsko-zagorskom županijom. Plan predviđa jedinstvenu tarifnu uniju te usklađivanje voznih redova ZET-a, HŽ-a i privatnih prijevoznika, što bi građanima omogućilo jednostavnije i brže kombiniranje različitih vrsta prijevoza.

Ulaganja koja su vidljiva u ovogodišnjem proračunu prate i nacionalni trend jačanja javnog prijevoza. Čak 16 županija povećalo je sredstva za ovu namjenu, a devet ih izdvaja više od 2 % proračuna.

Ovakav porast izdvajanja prati i niz državnih i lokalnih inicijativa, uključujući i pilot-projekte poput besplatnog prijevoza vlakom za učenike, studente i umirovljenike, koji se nastavlja do kraja 2025. godine. Županija sudjeluje i u širenju mreže javnog prijevoza koja uključuje suradnju s privatnim i državnim prijevoznicima te sve veću usmjerenost na usklađivanje linija između županija.

Nastavite čitati

Vijesti

FOTO Predavanjem u Velikoj Mlaki obilježen Svjetski dan šećerne bolesti 2025.

Objavljeno

prije 1 dan

15. studenoga 2025.

Objavio/la

David Jolić

Svjetski dan šećerne bolesti 2025. obilježen je u Velikoj Mlaki edukativnim i zanimljivim predavanjem koje je organiziralo Društvo žena Velika Mlaka (predsjednica Ivana Andrić Penava) u suorganizaciji s Udrugom VG Dijabetičar Velika Gorica.