Povežite se s nama

Vijesti

Velika Gorica do kraja godine u novom izdanju

Objavljeno

na

Grad Velika Gorica, inače šesti grad po veličini u Republici Hrvatskoj jedno je od mjesta u kojem biste, ako već ne živite na ovom području zasigurno voljeli živjeti. U prilog ovoj tezi ide sve ono o čemu ćemo pisati u nastavku, a o čemu je u razgovoru za City Radio govorio prvi čovjek grada, gradonačelnik Dražen Barišić.

Sve ono učinjeno dosad, i ono što tek čeka svoju realizaciju govori o tome da Barišić nije rasipao pusta obećanja da bi dobio izbore, nego je doista sa svojim suradnicima zasukao rukave i primio se posla, te Goricu učinio jednom od rijetkih ekološki osviještenih sredina u državi, da unatoč slaboj podršci čelnih ljudi države pronalazi rješenja kako građanima olakšati život, a da se to ne prelama preko njihovih leđa. Gorice je postala moderan proeuropski grad, što je samo razlog više da ne možemo generalizirati da su svi političari isti.

Reciklažno dvorište Mraclinska Dubrava

Reciklažno dvorište Mraclinska Dubrava gradi se u sklopu provedbe projekta  „U mom dvorištu – In My Back Yard (IMBY)“ , a danas ga je obišao i sam gradonačelnik.

„Radovi  teku predviđeno, a dinamika je na samom vrhu. Do 01.rujna do kada je planiran završetak gradnje, rokovi će biti ispoštovani. Na jesen ćemo imati reciklažno dvorište kao središnji  objekt za odvojeno sakupljanje, razvrstavanje i reciklažu otpada na području našeg grada  i to na 4,5 tisuće četvornih metara. Ovakvog dvorišta nema u Hrvatskoj, a i građani će moći doći tamo i reciklirati otpad“  – rekao je Barišić.

Osim ovog velikog odlagališta u Mraclinu koji će ujedno biti  referntni i edukativni centar za djecu, kako bi Velika Gorica živjela po najvišim standardima ekologije, u gradu će se nalaziti i manja reciklažna dvorišta.

„Mi smo u velikim investicijama, radimo rekonstrukciju komunalnog sustava, ali nećemo dozvoliti da to našim sugrađanima padne na džep“ – istaknuo je gradonačelnik Barišić, te podsjetio da je vrijednost ovog projekta 4,5 milijuna kuna od čega 85% sufinancira Europska unija.

Povlačenje sredstava iz EU

Osim reciklažnog dvorišta u Mraclinskoj Dubravi, za koje su povučena sredstva iz fondova EU, još je puno projekata koji konkuriraju za takav oblik sufinanciranja, a jedan od najvećih je nivelacija sustava odvodnje na području Velike Gorice, s naglaskom na sam grad, pročistač otpadnih voda, na donje Turopolje i sjeverni dio grada gdje je kanalizacijska mreža u samim začecima. Vrijednost projekta je 55 milijuna eura.

“Kad govorimo o odvodnji to će biti jedan od velikih značajnih projekata, morat ćemo raskopati ceste, morat ćemo dograditi pročistač, doslovno pokloniti priključke, i premrežiti grad s odvodnjom“ – rekao je Barišić.

foto: CityRadio

foto: CityRadio

Komunalni centar

U ponedjeljak počinju radovi na novom komunalnom centru gdje se namjerava preseliti Javna vatrogasna postrojba, čije će iseljenje značiti proširenje velikogoričkog veleučilišta koje će na taj način postati kampus. Također u komunalni centar preseliti će gradska komunalna društva, na čijem bi sadašnjem mjestu trebao biti otvoren Dom za starije i nemoćne, a sve ovo govori o jednom domino efektu i poboljšanju života u gradu Velikoj Gorici.

„U povijesti grada još nije bilo toliko investicija u jednoj godini, vrtić i škola nisu građeni od početka devesdesetih,  komunalni centar imali smo u obliku Velkoma, a sada moramo graditi novi“podsjetio je Barišić.

Otvorenje i useljenje u komunalni centar očekuje se početkom slijedeće godine.

Vrtići i škole

Do početka predškolske, odnosno školske godine sve će biti spremno, i škola u Novom Čiču, a i vrtići u Velikoj Mlaki, odnosno u Pucekovićevoj gdje su također bili radovi, te je nadograđen još jedan dio koji može primiti novih 70-ero djece.

„Škola u Čiču nije samo škola, ona će imati i dvoranu, imat će park i parkiralište, a uredit ćemo i promet, i cijeli dio tog posavskog dijela koji će biti kao jedan trg za okupljanje. Želja nam je da se ljudi tamo okupljaju jer su oni to zaslužili.“

Privatni kapital

Grad Velika Gorica doista ulaže puno sredstava u svoj razvoj, no ono što nedostaje je privatni kapital.

„Nama nedostaje angažman privatnog kapitala, ali na to ne možemo mi utjecati, a onaj koji može je premijer koji treba ohrabriti ljude, ne da spremaju novac na račune ili iznose  izvan Hrvatske, nego da ga ulažu ovdje, i onda će i Gorica, i mnogi drugi gradovi dobiti jednu drugu sliku“ – naglasio je Barišić.

Infrastruktura u gradu

„Klizišta  su nam veliki problemi, radi se na sanaciji klizišta u Peršinovcu, a u Kozjači je jedno koje nas jako brine, a na tom klizištu bi radovi trebali početi kroz desetak dana“ –  rekao  je Barišić, i nastavio o radovima koji bi trebali uslijediti: „ako budu ispunjeni svi uvjeti, početkom rujna počeli bi graditi rotor u gradu na križanju ulice Matice hrvatske i Slavka Kolara, to je  ključna točka od koje se mreži promet u našem gradu,imamo ga u planu i  osigurana sredstva, jer taj rotor generira dvosmjerni promet u tom dijelu grada , ujedno  biciklistički i pješački , te bismo ga voljeli izgraditi do kraja godine.“

Osim svega navedenog Barišić je podsjetio da bi do kraja devetog mjeseca trebalo bi biti useljenje u zgradu nove/stare policijske postaje, te zamolio građane za još malo strpljenja.

Cijeli razgovor možete poslušati na linku.

https://soundcloud.com/suzana-majstorovi/drazen-barisic-16072015-city-radio-1

 

Moja županija

Stručnjaci iz Geonature potvrdili: Odransko polje s Turopoljskim lugom dom je za 5 novih vrsta šišmiša

Istraživanje je provedeno za JU Zeleni prsten Zagrebačke županije.

Objavljeno

na

Istraživanja šišmiša na području ekološke mreže Odransko polje, a koje uključuje i Značajni krajobraz Turopoljski lug, pokazala su da na tom području obitava najmanje 5 vrsta šišmiša koji ranije nisu bili zabilježeni u području – ističu iz Javne ustanove Zeleni k prsten Zagrebačke županije.

U sklopu istraživanja su pregledana poznata skloništa šišmiša, dio lovačkih čeka, pogodne pukotine u stablima te ostali za šišmiše prikladni objekti, a jedinke šišmiša hvatane su mrežama specijaliziranima za lov šišmiša.

Nakon što je njihovo glasanje snimljeno ultrazvučnim detektorom, određivano je kojim vrstama pripadaju.

Uhvaćeno je 38 jedinki šišmiša – pripadnicima 6 vrsta: velikouhi šišmiš, riječni šišmiš, riđi šišmiš, resasti šišmiš, patuljasti šišmiš i patuljasti močvarni šišmiš. Više od polovice uhvaćenih šišmiša su činile gravidne ženke, što znači da u okolici postoje formirane kolonije tih vrsta.

Snimanjem pomoću stacionarnih detektora zabilježeno je 7 vrsta šišmiša: širokouhi mračnjak, primorski šišmiš, dugokrili pršnjak, rani večernjak, patuljasti šišmiš, patuljasti močvarni šišmiš i veliki potkovnjak, a zabilježeni su i neki rodovi unutar kojih nije moguće razlikovati pojedine vrste zbog sličnog glasanja. To znači da je broj vrsta šišmiša na području gotovo sigurno veći od trenutno poznatog.

Prema literaturnim podacima, na području ekološke mreže HR20000451 Odransko polje, unutar kojeg se nalazi i značajni krajobraz Turopoljski lug, tijekom prijašnjih istraživanja zabilježeno je 10 vrsta šišmiša,  a ovogodišnjim istraživanjem zabilježeno ih je 11. Od toga ih je 6 već bilo zabilježeno na ovom području, a 5 ih je novih: dugokrili pršnjak, velikouhi šišmiš, riječni šišmiš, resasti šišmiš i patuljasti šišmiš.

Dodajmo kako je prisutnost širokouhog mračnjaka, riđeg šišmiša i velikog potkovnjaka potvrđena i tijekom novog istraživanja, što je vrlo dobar indikator kvalitete istraživanog područja.

Istraživanja su za JU Zeleni prsten Zagrebačke županije proveli stručnjaci za šišmiše iz tvrtke Geonatura.

VAŽNO: Šišmiši koji žive u umjerenom pojasu pa tako i u Hrvatskoj, hrane se muhama, komarcima, moljcima; predatori su kukcima i neizostavni su u kontroli populacija insekata, od kojih su mnogi štetnici u poljoprivredi i šumarstvu pa šišmiše smatramo i prirodnim insekticidima. U prosjeku jedan šišmiš na noć pojede oko tisuću insekata. Pokazatelji su zdravih ekosustava, zdrave prirode, jer brojnost vrsta i populacija šišmiša znači da je i okoliš u kojem žive i opstaju zdrav, otporan i stabilan.

(Foto: JU Zeleni prsten Zagrebačke županije)

Nastavite čitati

Vijesti

Župa bl. Alojzija Stepinca pokrenula adventski kalenDAR

Svakoga dana dodaj jedan artikl u kutiju!

Objavljeno

na

Objavio/la

Kako bi pomogla župljanima slabijeg imovinskog stanja, u ovo blagdansko vrijeme, Župa bl. Alojzija Stepinca Velika Gorica pokrenula je humanitarnu akciju “Adventski kalenDAR”.

-Svakoga dana dodaj jedan artikl u kutiju, a paket dostavi potrebitoj obitelji koju želiš razveseliti. Ukoliko ne znaš ni jednu potrebitu obitelj, a želiš biti dio ovog darivanja, trebaš se javiti Mihaeli (098 993 0868) do 10. prosinca i prijaviti da ćeš imati DAR paket, kako bismo mogli tvoj dar namijeniti obitelji u potrebi. Zamisli samo koliko obitelji možemo razveseliti ovog Božića! – poručuju iz župe.

Donirati možete namirnice poput brašna, ulja, juhe iz vrećice, riže, konzervirane hrane…

Nastavite čitati

Vijesti

Tri velikogorička liječnika među najboljima u Hrvatskoj prema izboru pacijenata

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Karolina Grabowska/pexels.com

Portal najdoktor.com objavio je svoju tradicionalnu godišnju listu najboljih liječnika u Hrvatskoj, a među imenima za 2025. godinu našla su se i troje liječnika iz Velike Gorice. Lista se temelji isključivo na komentarima pacijenata, njihovom broju, odnosu pozitivnih i negativnih iskustava te kvaliteti samih opisa.

U kategoriji najboljih radiologa, među istaknutima se našao i poznati gorički radiolog Nikola Ivan Leder kojeg je ugostila naša Matea Brenčić u emisiji o zdravlju FM Ordinacija.

Kada je riječ o najboljim ginekolozima, na popisu se našla i Ana Lukas-Stančin, doktorica ginekologije u Domu Zdravlja Velika Gorica, koja je također bila gošća u FM Ordinaciji City Radija. Također, na listi se našao i poznati neurokirug iz KB-a Dubrava, Fadi Almahariq, koji je svoj dom pronašao na Ciblji.

Pacijenti su još jednom jasno pokazali kome najviše vjeruju, a Velika Gorica tako i ove godine ima svoje predstavnike među najboljima.

Nastavite čitati

Kultura

Ovogodišnja dobitnica Albatrosa: Marijana Balog-Parazajda

Koprivničanka jednostavnim stilom donosi snažne slike svakodnevice.

Objavljeno

na

(Foto: knjizevnost.hr)

Među 12 pristiglih radova na natječaj, Prosudbeno povjerenstvo za dodjelu Književne nagrade Albatros za 2025. godinu, odlučilo je dodijeliti priznanje književnici Marijani Balog-Parazajda, za njezinu zbirku kratkih priča Tiho urušavanje.

Kako je Povjerenstvo istaknulo, kratkim i jednostavnim stilom autorica donosi snažne slike svakodnevice, prikazujući odnose među ljudima, njihove unutarnje borbe i trenutke u kojima se poznati svijet tiho, gotovo neprimjetno urušava.

-U svojim pričama Marijana Balog-Parazajda otvara pitanje čovjekove egzistencije, preispitujući kako pojedinac doživljava vlastitu stvarnost, ali i kako njegove promjene iznenađuju okolinu i najbliže. Riječ je o djelu koje snažno, ali nenametljivo progovara o teretu koji nosi „obični čovjek“ i o unutarnjim lomovima koji oblikuju njegov život – objasnili su iz Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica u čijem sklopu djeluje Biblioteka Albatros.

Nagrada se dodjeljuje kontinuirano od 1995. godine i jedna je od rijetkih takvih nagrada na državnoj razini.

Svečana dodjela Književne nagrade Albatros 2025. održat će se utorak, 9. prosinca u 19 sati u Gradskoj vijećnici.

  • O AUTORICI: Rođena je 1981. godine u Koprivnici, a živi i radi u Križevcima. Svoj profesionalni rad, ispunjen susretima s ljudima i njihovim životnim pričama, prenosi u književnost stvarajući autentične i emotivne pripovijetke.

Nastavite čitati

Sport

Šokantan poraz košarkaša! Brođani uvjerljivo do prve pobjede u sezoni

Košarkaši Gorice doživjeli su treći poraz ove sezone u Prvoj ligi, bolja od njih bila je Marsonia iz Slavonskog Broda, koja je rezultatom 85-69 došla do svoje prve pobjede u prvenstvu, nakon sedam uvodnih poraza

Objavljeno

na

Iznenađenje u Velikoj Gorici. Neugodno iznenađenje, nažalost, ali oni koji su ispratili znaju da je drukčije teško moglo biti… Jer, u susretu između Gorice i Marsonije gosti iz Slavonskog Broda sasvim su zasluženo slavili pobjedu. Završilo je 85-69 za Marsoniju, za čije je igrače ovo prva prvenstvena pobjeda nakon sedam uvodnih poraza!

Goričani su u susret ušli s nizom od četiri pobjede, no ovoga puta nisu bili na željenoj razini. Najblaže rečeno. Prvi dio su završili u plusu, no u drugih dvadeset minuta gosti su serijom dalekometnih ubačaja prešli u vodstvo, koje su do kraja susreta podebljali do konačnih plus16.

Tijekom prve četvrtine ni jedan sastav nije imao osjetniju prednost, s time da su većim dijelom igre u prvih deset minuta minimalnu prednost imali gosti. Druga četvrtina pripada Gorici, koja nakon 15 minuta igre po prvi puta ima deset razlike (36:26), da bi nakon koševa Filipa Kalajžića domaći sastav na dvije i pol minute prije kraja odlaska na odmor imao i najvećih plus 12 (42:30). Međutim, s dvije uzastopne trice iskusnoga Pere Ćosića Brođani na odmor odlaze sa samo minus šest (44:38).

Te dvije trice kao da su gostima dale krila, te su nakon samo četiri minute igre stigli do egala (50:50), da bi u posljednjih deset minuta ušli s prednošću 64:60. Košem Roka Ivankovića odmah na početku četvrtine Gorica je došla na minus dva (62:64), na što gosti odgovaraju serijom 8:0 za vodstvo 62:72, koje domaći igrači do kraja susreta nisu uspjeli preokrenuti. Sve što su pokušavali nije padalo na plodno tlo, dok su gosti predvođeni Maričevićem i Ćosićem znalački sačuvali prednost za prvu ovogodišnju pobjedu.

– Čestitka Marsoniji na pobjedi. Moji igrači drugo poluvrijeme nisu se pojavili na terenu. Jednostavno, nismo imali volje ni želje pobijediti utakmicu. Ekipa Marsonije to je iskoristila i ja im na tome čestitam te im želim puno sreće u nastavku natjecanja – kazao je nakon utakmice trener Damir Miljković.

Antun Maričević s 24 poena bio prvi strijelac Marsonije za koju je Nikola Miletić ubacio 19, a Duje Lisica 16 uz 13 skokova. Kod Gorice bolji od ostatka Filip Kalajžić s 19 poena i osam skokova. Dvocifren učinak imao je još jedino Roko Ivanković s deset ubačenih poena.

Standings provided by Sofascore

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno