Poveži se s nama

Vijesti

Već gotovo četiri desetljeća tu je za Goričane

Nekada je biciklom prelazila i 30 kilometara kako bi došla do ljudi kojima je potrebna pomoć

Objavljeno

Prema procjenama u Hrvatskoj danas nedostaje oko 12 tisuća medicinskih sestara. One su te koje su možda i najbliže pacijentima te podnose najveći teret u našem sustavu javnog zdravstva. U manjim sredinama njihova uloga još je važnija, one poznaju gotov sve stanovnike i odnosi među njima jako su prisni. Jadranka Krvarić pet godina radila je kao patronažna sestra u Črnkovcu. Krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća Jadranka nije imala službeno vozilo, njezino vozilo bio je bicikl. Dnevno je na njemu prelazila 25 do 30 kilometara.

– Patronaža danas nije omiljena među kolegicama. Na nju se gleda kao na svojevrsnu degradaciju. Ja sam tada bila sretna da radim. U to vrijeme sam se i rastala. Sin mi je tada bio mali. Morala sam nam osigurati egzistenciju. Automobila službenog nije bilo, niti sam imala svoj automobil pa sam lijepo sjela na bicikl i na posao. Po ljeti vruće, po zimi hladno. Meni je taj posao bio jako lijep. Upoznate ljude i dužite se s njima. Dođete u kuću izmjerite tlak, popričate s ljudima, date im poneki savjet. Ljudi su vas tada uvažavali – rekla nam je sestra Jadranka.

Foto: privatni album

Smatra kako se ozračje u društvu promijenilo prema zdravstvenoj struci. Ljudi su se više okrenuli Google-u i medijima, a sve manje traže mišljenje svojih liječnika. Pacijenti često dovode u pitanje njihovu stručnost.

– Danas ljudi misle da sve znaju. Svoje znanje temelje na informacijama pročitanima na internetu. Danas je recimo cijepljenje djece postala tabu tema. Tijekom svoje karijere nisam imala niti jedno loše iskustvo s cijepljenjem djece. Mi smo nekad svu djecu cijepili i procijepljenost je bila vrlo dobra – objasnila je sestra.

Jadranka se u zdravstvu našla sasvim slučajno. Naime, namjeravala je postati trgovac ili cvjećar. Igrom sudbine postala je medicinska sestra.

Foto: privatni album

– Bilo je to vrijeme upisa u srednje škole. Krenula sam upisati trgovačku školu, kad sam na autobusnoj stanici srela prijateljicu. Rekla sam joj kako želim ići za trgovca, a ona me nagovorila da upišem srednju medicinsku školu. Nije mi žao što sam izabrala ovu profesiju. Tada nije bilo posla kao danas i teško je bilo dobiti posao u bolnici. Jedna moja prijateljica radila je u Domu zdravlja u Velikoj Gorici i obavijestila me kako primaju sestre u hitnu pomoć. Svaki drugi dan radila sam smjenu od 12 sati, što je bilo jako naporno uz malo dijete kod kuće – objasnila nam je Jadranka.

Početkom Domovinskog rata u Velikoj Gorici nalazila se ratna bolnica. Od kolovoza 1991. do  veljače 1992. godine u njoj je radila i Jadranka. U bolnici su dovoženi ranjenici sa sisačkog i glinskog područja, a u njoj se obavljale operacije i liječili ranjenici.

– Ponekad mi bude teško kad se sjetim tih mladića. Većinom su to bili dečki između 20 i 25 godina, bilo je nešto i starijih muškaraca. Većinom su to bile prostrjelne rane, a najgore su bile rane od gelera. Bio je to veliki stres za sve nas, ali smo morali biti jaki i uspjeli smo u tome. Teško je bilo ostati ravnodušan na njihov osjećaj za našu domovinu. Ti mladi ljudi riskirali su svoje živote za našu slobodu – otkrila nam je medicinska sestra.

Foto: Anes Šuvalić/cityportal.hr

Nakon iskustva u ratnoj bolnici, Jadranka je počela raditi kao sestra u zubnoj ambulanti u Črnkovcu. No, baš kad se činilo da je sve sjelo na svoje mjesto u njezinom životu, pogodila ju je velika tragedija. U prometnoj nesreći izgubila je 21-godišnjeg sina jedinca. Cijeli svijet joj se u jednom danu srušio. Pala je u tešku depresiju. Pred njom je bila možda najteža životna borba. Kako nastaviti živjeti nakon takve tragedije. U tim trenutcima nije joj bilo lako.

– Borba je život i život je borba, ako se pustite začas odete. Teško mi je bilo vratiti se i raditi s ljudima. No, kad sam došla u ambulantu i vidjela ljude kojima je bilo stalo do mene, sebi sam rekla moram početi raditi. Na sprovod je došlo preko dvije i pol tisuće ljudi. Nema kuće iz koje netko nije došao. Shvatila sam to kao podršku i poštovanje ljudi te odlučila im to vratiti tako što ću biti uz njih i pomoći im kako god mogu. Ljudi često dođu kod stomatologa dođu u strahu  i jako je važno smanjiti njihovu nelagodu. Ponekad ih držim i za ruku, jer im je lakše kad sam ja uz njih. Rad i razgovor s ljudima jako mi je pomogao u borbi s depresijom. Najgore je kad se čovjek zatvori u sebe. Nitko vam ne može pomoći, ako vi ne želite sami pomoći sebi. Odlučila i sam pokušati smanjiti količinu lijekova koje pijem kao terapiju, ali to nije baš lako. Iako mi ti lijekovi pomažu, ne želim biti ovisna o njima. Tijelo se naviknulo i traži lijekove, a ja taj problem rješavam tako da čitam, vozim bicikl, planinarim, šetam psa ili sjednem s prijateljicom na kavu – povjerila nam se sugovornica.

Foto: privatni album

Jadranku uz Dom zdravlja u Črnkovcu vežu lijepa sjećanja. Kada je tamo počela raditi 1985. godine ordinacije su se grijale kaminom i pećima na drva, nije bilo centralnog grijanja, ali je zato je bilo zajedništva napretek.

– Tada tu nije bilo trgovina, doručkovali smo svi zajedno. Svatko je nešto donio od kuće. Pokrenuli smo i kasu uzajamne pomoći. Tu su se rodila cjeloživotna prijateljstva. Moja kolegica, koja je sada u mirovini, i ja radile smo 34 godine zajedno i niti jednom se nismo posvađale. Svi smo bili kako jedna velika obitelj. Danas su uvjeti rada puno bolji nego prije, ali je teže raditi s ljudima. Ljudi više nisu što su bili – ispričala nam je sestra.

 

Nastavi čitati

Politika

Gradonačelnik Barišić odgovorio na primjedbe gradskih vijećnika

Nakon iskazanog nezadovoljstva gradskih vijećnika, velikogorički gradonačelnik Dražen Barišić odgovorio je na njihove komentare i u tri točke objasnio zašto je koja odluka donesena

Objavljeno

on

Nakon reakcija oporbenih vijećnika na odluke donesene na prvoj elektronskoj sjedinici velikogoričkog Gradskog vijeća u povijesti, s objašnjenjem svih tih odluka oglasio se gradonačelnik Dražen Barišić.

Odgoda plaćanja komunalne naknade

Predložena Odluka prvi je korak mjera kojima Grad nastoji rasteretiti gospodarstvo i poduzetnike u ovom kriznom razdoblju čija je aktivnost uslijed navedenih okolnosti smanjena i ugrožena. Donošenjem predložene odluke omogućit ćemo usuglašavanje svih sudionika u provedbi procesa vezanog na oslobađanju od plaćanja komunalne naknade, te kako bi svi zahvati u opće i pojedinačne akte koje donosi Grad unutar svoje nadležnosti putem Gradskog vijeća bili zakoniti i operativno, brzo provedivi. Potrebne odluke moraju biti u skladu s Zakonom o komunalnom gospodarstvu kao i Općim poreznim zakonom. Putem uplatnica za komunalnu naknadu, JLS naplaćuju i naknadu za uređenje voda temeljem članka 17. st.4. Zakona o financiranju vodnog gospodarstva koja je prihod Hrvatskih voda, a iz kojeg članka postoje obveze Grada prema Hrvatskim vodama vezanih na naplatu i izvješćivanja oko naplate naknade za uređenje voda. Stoga je usklađenje odluka koje će donositi sve JLS na području cijele RH sa Hrvatskim vodama od iznimne važnosti. Kako bismo i u tom vremenu, do usklađenja, rasteretili naše poduzetnike, predložena je mjera odgode plaćanja. Ujedno želimo skrenuti pažnju na činjenicu da se odgoda plaćanja odnosi na sve građane, a ne samo na poduzetnike.

Roditeljske naknade za vrtić

Temeljem članka 48. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97, 107/07 i 94/13), osnivač dječjeg vrtića dužan je osigurati sredstva za rad dječjeg vrtića. Dječji vrtić koji je osnovala jedinica lokalne samouprave, naplaćuje svoje usluge od roditelja – korisnika usluga, sukladno mjerilima koje utvrđuje predstavničko tijelo te jedinice. Programe u dječjim vrtićima sufinanciraju roditelji, a razina participacije i cijena koju plaćaju roditelji ovisi o odluci osnivača. Zbog izvanrednih okolnosti koje su nastupile zbog pandemije Corona virusom, dječji vrtići rade smanjenim kapacitetom jer većina djece ne dolazi u dječje vrtiće. Stoga predlažemo da se Odluka o načinu ostvarivanja prednosti pri upisu djece i mjerilima za određivanje visine roditeljskih uplata za ostvarivanje programa ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u dječjim vrtićima kojima je osnivač Grad Velika Gorica (Službeni glasnik Grada Velike Gorice 10/16) dopuni odredbom koja će omogućiti gradonačelniku da u izvanrednim okolnostima donosi odluke o visini roditeljskih uplata dok te okolnosti traju. Ovakav način odluke predložen je iz razloga što nije moguće predvidjeti vrijeme trajanja, pa se ovim načinom omogućava brzo i operativno donošenje budućih odluka koje će roditelje osloboditi plaćanja sve dok to bude potrebno.

Odmah po donošenju predložene Odluke, gradonačelnik će donijeti sljedeći: ZAKLJUČAK o određivanju iznosa sudjelovanja roditelja u cijeni programa predškolskog odgoja tijekom razdoblja u kojem traju izvanredne okolnosti uzrokovane pandemijom virusa COVID-19

Iznos sudjelovanja roditelja u cijeni programa predškolskog odgoja za ožujak 2020. godine umanjuje se 50% za svu upisanu djecu bez obzira na broj dana provedenih u dječjem vrtiću, a primjenjuje se na ukupan iznos mjesečne roditeljske uplate. U sljedećim mjesecima roditelji se u potpunosti oslobađaju plaćanja cijene programa predškolskog odgoja. Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja, primjenjuje se od 1. travnja 2020. godine i na snazi je za vrijeme trajanja izvanrednih okolnosti uzrokovanih pandemijom virusa COVID-19 te će se objaviti u Službenom glasniku Grada Velike Gorice.

Kreditno zaduženje

Odluka o kreditnom zaduženju predlaže se temeljem donesenog Proračuna za 2020. godinu. Iako smo zahvaćeni znanom zdravstvenom situacijom Grad Velika Gorica mora funkcionirati i ne smije stati. Odluka o kreditnom zaduženju, mišljenja smo, treba biti donesena kako bi u slučaju pozitivnog razvoja situacije u kratkom vremenu, mogli nastaviti realizirati započete projekte, tim više što se najveći dio iznosa kreditnog zaduženja odnosi na sanaciju i uređivanje prometnica na području grada. Samo Odluka ne znači da će kredit biti realiziran ukoliko zdravstveni i gospodarski razlozi to neće dozvoljavati.

Nastavi čitati

Vijesti

FOTO Stalni redovi pred ljekarnama

Objavljeno

on

27.03.2020. Velika Gorica. Stalni redovi kod ljekarni. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Svakodnevni redovi pred ljekarnama se tijekom dana neznatno smanjuju, jer uvijek dolaze novi ljudi različitih dobi i popunjavaju kolonu, koja se zbog obveznog razmaka dodatno širi. Pohvalno je da se ne čuje niti riječ prosvjeda, ljudi svjesni težine situacije strpljivo čekaju da budu usluženi. Djelatnice ljekarni dobro podnose svakodnevni pritisak, pogotovo u ljekarni kod Doma zdravlja, koja je doslovce u stalnoj opsadi.

27.03.2020. Velika Gorica. Stalni redovi kod ljekarni. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Jednako tako, pacijenti mirno i strpljivo čekaju na glavnom ulazu Doma zdravlja da budu prozvani i usluženi.

27.03.2020. Velika Gorica. Stalni redovi kod ljekarni. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Danas je u poslijepodnevnim satima bio primjetan nešto duži red pred poštom.

Galerija fotografija

Nastavi čitati

Vijesti

FOTO Osobna molitva u Crkvi NBDM

Objavljeno

on

27.03.2020. Velika Gorica. Osobna molitva u Crkvi NBDM. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Na vratima Crkve Navještenja Blažene Djevice Marije istaknuta je obavijest: ”Za osobnu molitvu župna crkva bit će otvorena od 07:30 do 10:00 i od 16:00 do 18:30 sati. U crkvi smije biti prisutno najviše deset osoba pazeći pritom da razmak između osoba bude barem 2 metra.”

Galerija fotografija

Nastavi čitati

Reporter 391 - 12.03.2020.

Facebook

Izdvojeno