Povežite se s nama

Vijesti

Već gotovo četiri desetljeća tu je za Goričane

Nekada je biciklom prelazila i 30 kilometara kako bi došla do ljudi kojima je potrebna pomoć

Objavljeno

na

Prema procjenama u Hrvatskoj danas nedostaje oko 12 tisuća medicinskih sestara. One su te koje su možda i najbliže pacijentima te podnose najveći teret u našem sustavu javnog zdravstva. U manjim sredinama njihova uloga još je važnija, one poznaju gotov sve stanovnike i odnosi među njima jako su prisni. Jadranka Krvarić pet godina radila je kao patronažna sestra u Črnkovcu. Krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća Jadranka nije imala službeno vozilo, njezino vozilo bio je bicikl. Dnevno je na njemu prelazila 25 do 30 kilometara.

– Patronaža danas nije omiljena među kolegicama. Na nju se gleda kao na svojevrsnu degradaciju. Ja sam tada bila sretna da radim. U to vrijeme sam se i rastala. Sin mi je tada bio mali. Morala sam nam osigurati egzistenciju. Automobila službenog nije bilo, niti sam imala svoj automobil pa sam lijepo sjela na bicikl i na posao. Po ljeti vruće, po zimi hladno. Meni je taj posao bio jako lijep. Upoznate ljude i dužite se s njima. Dođete u kuću izmjerite tlak, popričate s ljudima, date im poneki savjet. Ljudi su vas tada uvažavali – rekla nam je sestra Jadranka.

Foto: privatni album

Smatra kako se ozračje u društvu promijenilo prema zdravstvenoj struci. Ljudi su se više okrenuli Google-u i medijima, a sve manje traže mišljenje svojih liječnika. Pacijenti često dovode u pitanje njihovu stručnost.

– Danas ljudi misle da sve znaju. Svoje znanje temelje na informacijama pročitanima na internetu. Danas je recimo cijepljenje djece postala tabu tema. Tijekom svoje karijere nisam imala niti jedno loše iskustvo s cijepljenjem djece. Mi smo nekad svu djecu cijepili i procijepljenost je bila vrlo dobra – objasnila je sestra.

Jadranka se u zdravstvu našla sasvim slučajno. Naime, namjeravala je postati trgovac ili cvjećar. Igrom sudbine postala je medicinska sestra.

Foto: privatni album

– Bilo je to vrijeme upisa u srednje škole. Krenula sam upisati trgovačku školu, kad sam na autobusnoj stanici srela prijateljicu. Rekla sam joj kako želim ići za trgovca, a ona me nagovorila da upišem srednju medicinsku školu. Nije mi žao što sam izabrala ovu profesiju. Tada nije bilo posla kao danas i teško je bilo dobiti posao u bolnici. Jedna moja prijateljica radila je u Domu zdravlja u Velikoj Gorici i obavijestila me kako primaju sestre u hitnu pomoć. Svaki drugi dan radila sam smjenu od 12 sati, što je bilo jako naporno uz malo dijete kod kuće – objasnila nam je Jadranka.

Početkom Domovinskog rata u Velikoj Gorici nalazila se ratna bolnica. Od kolovoza 1991. do  veljače 1992. godine u njoj je radila i Jadranka. U bolnici su dovoženi ranjenici sa sisačkog i glinskog područja, a u njoj se obavljale operacije i liječili ranjenici.

– Ponekad mi bude teško kad se sjetim tih mladića. Većinom su to bili dečki između 20 i 25 godina, bilo je nešto i starijih muškaraca. Većinom su to bile prostrjelne rane, a najgore su bile rane od gelera. Bio je to veliki stres za sve nas, ali smo morali biti jaki i uspjeli smo u tome. Teško je bilo ostati ravnodušan na njihov osjećaj za našu domovinu. Ti mladi ljudi riskirali su svoje živote za našu slobodu – otkrila nam je medicinska sestra.

Foto: Anes Šuvalić/cityportal.hr

Nakon iskustva u ratnoj bolnici, Jadranka je počela raditi kao sestra u zubnoj ambulanti u Črnkovcu. No, baš kad se činilo da je sve sjelo na svoje mjesto u njezinom životu, pogodila ju je velika tragedija. U prometnoj nesreći izgubila je 21-godišnjeg sina jedinca. Cijeli svijet joj se u jednom danu srušio. Pala je u tešku depresiju. Pred njom je bila možda najteža životna borba. Kako nastaviti živjeti nakon takve tragedije. U tim trenutcima nije joj bilo lako.

– Borba je život i život je borba, ako se pustite začas odete. Teško mi je bilo vratiti se i raditi s ljudima. No, kad sam došla u ambulantu i vidjela ljude kojima je bilo stalo do mene, sebi sam rekla moram početi raditi. Na sprovod je došlo preko dvije i pol tisuće ljudi. Nema kuće iz koje netko nije došao. Shvatila sam to kao podršku i poštovanje ljudi te odlučila im to vratiti tako što ću biti uz njih i pomoći im kako god mogu. Ljudi često dođu kod stomatologa dođu u strahu  i jako je važno smanjiti njihovu nelagodu. Ponekad ih držim i za ruku, jer im je lakše kad sam ja uz njih. Rad i razgovor s ljudima jako mi je pomogao u borbi s depresijom. Najgore je kad se čovjek zatvori u sebe. Nitko vam ne može pomoći, ako vi ne želite sami pomoći sebi. Odlučila i sam pokušati smanjiti količinu lijekova koje pijem kao terapiju, ali to nije baš lako. Iako mi ti lijekovi pomažu, ne želim biti ovisna o njima. Tijelo se naviknulo i traži lijekove, a ja taj problem rješavam tako da čitam, vozim bicikl, planinarim, šetam psa ili sjednem s prijateljicom na kavu – povjerila nam se sugovornica.

Foto: privatni album

Jadranku uz Dom zdravlja u Črnkovcu vežu lijepa sjećanja. Kada je tamo počela raditi 1985. godine ordinacije su se grijale kaminom i pećima na drva, nije bilo centralnog grijanja, ali je zato je bilo zajedništva napretek.

– Tada tu nije bilo trgovina, doručkovali smo svi zajedno. Svatko je nešto donio od kuće. Pokrenuli smo i kasu uzajamne pomoći. Tu su se rodila cjeloživotna prijateljstva. Moja kolegica, koja je sada u mirovini, i ja radile smo 34 godine zajedno i niti jednom se nismo posvađale. Svi smo bili kako jedna velika obitelj. Danas su uvjeti rada puno bolji nego prije, ali je teže raditi s ljudima. Ljudi više nisu što su bili – ispričala nam je sestra.

 

Vijesti

Sovice iz Cicibana prošetale Goricom i podigle ekološku svijest građana

Objavljeno

na

Razgovarao: Matko Mihaljević

Ako ste slučajno zaboravili, u srijedu je bio Dan planeta Zemlje. S obzirom na to koliko iz dana u dan sami zagađujemo prirodu, nije na odmet ljude malo češće podsjetiti koliko je važno čuvati naš planet. Djeca iz starije vrtićke skupine „Sovice” velikogoričkog crvenog Cicibana, sa svojim odgajateljicama Paulinom Mihaljević, Monikom Graovac i Suzanom Rajković, osmislili su zaista originalan način kako obilježiti ovaj dan.

Potaknuti razgovorima o važnosti očuvanja prirode i okoliša, mališani su marljivo pripremili eko poruke koje su samostalno osmislili i zapisali. S puno entuzijazma izašli su iz vrtića i zaustavljali prolaznike, dijeleći im svoje poruke o tome kako možemo čuvati naš planet. Njihove riječi bile su jednostavne, ali snažne – podsjetnici da ne bacamo smeće u prirodu, da štedimo vodu, brinemo o biljkama i životinjama te da svi zajedno možemo doprinijeti čišćem i zdravijem okolišu.Ova aktivnost pokazala je koliko je važno od najranije dobi razvijati svijest o očuvanju planeta Zemlje.

Odgajateljica Paulina kaže: “Djeca kroz ovakva iskustva uče odgovornost, brigu za zajednicu i prirodu koja nas okružuje. Upravo takvi mali koraci vode prema velikim promjenama, jer kada djeca usvoje ove vrijednosti, one ostaju s njima cijeli život”.

Poruka „Sovica“ jasna je svima – čuvajmo naš planet jer samo zajedno možemo učiniti svijet ljepšim i boljim mjestom za život.

Bravo za naše goričke mališane i želimo im da poruke koje su sami zapisivali, sami i prakticiraju u svakodnevnom životu.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Učilište koje je generacijama bilo prvi korak u svijet kulture i znanja slavi 66. rođendan

Institucija je osnovana 1960. godine kao Narodno sveučilište općine Velika Gorica.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: POUVG

„Danas slavimo 66 godina postojanja Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica – 66 godina znanja, kulture, kreativnosti i zajedništva! “

Upravo kroz ovu poruku iz Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica obilježavaju značajnu obljetnicu institucije koja već desetljećima oblikuje društveni i kulturni život grada. Tim povodom zahvalili su svima koji su bili dio njihova puta: „Hvala svima vama – polaznicima, posjetiteljima, suradnicima i prijateljima – koji ste dio naše priče i koji s nama već 66 godina stvarate prostor u kojem se uči, istražuje, stvara i uživa.“

Građane su ujedno pozvali da im se pridruže na proslavi. Rođendanski program održat će se u subotu, 25. travnja, s početkom u 10 sati na platou ispred Učilišta.

Mjesto gdje su počinjale brojne životne priče

Za velik broj građana Velike Gorice upravo je ova ustanova bila prostor prvih iskustava  od prvog odlaska u kazalište ili kino, prvog koncerta ili izložbe, ali i prvog susreta s knjigom, glazbom ili stranim jezikom. Ondje su mnogi naučili prve note, zaplesali prve plesne korake, sjeli za upravljač automobila ili slušali program na lokalnoj radio postaji. Neki su upravo u Učilištu objavili svoju prvu knjigu ili postavili svoju prvu izložbu. Institucija je osnovana 1960. godine kao Narodno sveučilište općine Velika Gorica. Tijekom narednih desetljeća više je puta mijenjala naziv – među ostalim nosila je ime Narodno sveučilište „Juraj Kokot“ i Narodno sveučilište Velika Gorica – da bi 11. studenoga 1999. dobila današnji naziv.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

POUVG: Otvoren natječaj za književnu nagradu ‘Albatros 2026.’

Nagrada uključuje novčani iznos od 1.200 eura, diplomu te izdavanje nagrađenog djela.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Letícia Alvares/Pexels

Pučko otvoreno učilište Velika Gorica raspisalo je natječaj za dodjelu književne nagrade “Albatros 2026.”, koja se dodjeljuje s ciljem poticanja novih književnih autora i objave neobjavljenih rukopisa.

Za nagradu se mogu prijaviti neobjavljena djela iz više književnih područja:

  • roman, poezija ili zbirka kratkih priča
  • dramski tekstovi
  • dječja književnost (zbirka priča, zbirka pjesama ili slikovnica)
  • djela zavičajne tematike vezana uz područje Grada Velike Gorice ili Zagrebačke županije (roman, priče ili poezija)

Rukopisi moraju biti neobjavljeni te imati opseg od najmanje 50 do najviše 150 kartica za prozna djela.

Način prijave

Svaki autor dužan je dostaviti:

  • rukopis u tri tiskana primjerka
  • digitalnu verziju teksta na Wordu (CD ili USB memorija)
  • kratki životopis s osobnim podacima (adresa, broj telefona ili mobitela te e-mail)

Odabir i objava rezultata

O dobitniku nagrade odlučuje prosudbeni odbor koji imenuje organizator natječaja. Rezultati će biti objavljeni najkasnije do 1. listopada 2026. godine na službenoj stranici Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica.

Nagrađeno djelo bit će objavljeno u tiskanom izdanju u prosincu 2026. godine, a nagrada uključuje novčani iznos od 1.200 eura, diplomu te izdavanje nagrađenog djela.

Rok za slanje ili osobnu predaju rukopisa je 19. lipnja 2026. godine

Više detalja pročitajte ovdje.

Nastavite čitati

Najave

Besplatna šetnja Zagrebom vodi vas kroz stare priče i jurjevske običaje

Povodom Jurjeva i Noći knjige, organizira se tematska šetnja kroz starozagrebačke i pučke priče.

Objavljeno

na

Objavio/la

23.03.2026., Zagreb - Proljetno uredjenje parkova u Zagrebu koje provode vrijedni djelatnici Zrinjevca svake godine donosi i nove vrste koje privlace pozornost prolaznika. Carska krunica (Fritillaria Imperialis) uz kip Svetog Jurja kod Kamenitih vrata. Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Danas, 23. travnja 2026. u 19:30 sati u središtu Zagreba održat će se besplatna tematska vođena tura “Noć viteza, vatre i zmaja”, koju organizira svima poznata “Purgerica”. Šetnja traje oko sat i 45 minuta, a okupljanje je kod kipa sv. Jurja ispred Kamenitih vrata. Tura je vezana uz obilježavanje Jurjeva i Noći knjige.

Kroz šetnju, obići će se gradske lokacije koje se povezuju s pučkim predajama i mitološkim motivima iz hrvatske tradicije. Organizatori navode kako je inspiriran starim narodnim pričama te književnim radovima autora poput Zdenka Bašića i Ivane Brlić Mažuranić.

Tijekom ture sudionici će se, kako je najavljeno, voditi kroz priče o jurjevskim običajima, simbolici vatre i proljetnim obredima koji su u prošlosti označavali kraj zime. Spominju se i motivi iz narodnih predaja o mitskim bićima i likovima iz slavenske mitologije.

Sudjelovanje je besplatno, no zbog ograničenog broja mjesta, potrebna je rezervacija putem SMS poruke na 0916363661 ili e-maila na [email protected]. Prilikom prijave potrebno je navesti ime, prezime i broj osoba.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Mala djela, velika radost: humanitarna akcija u vrtiću Lojtrica

Ova inicijativa još jednom potvrđuje kako organizirano djelovanje i angažman zajednice mogu donijeti konkretne rezultate i unijeti radost u živote najmlađih

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Dječji vrtić Lojtrica

Ukupno 19 djece iz Centra Slava Raškaj primilo je prigodne darove u humanitarnoj akciji koju su organizirali djelatnici Dječjeg vrtića Lojtrica, obilježavajući pritom Svjetski dan dobrih djela.

Riječ je o globalnoj inicijativi Good Deeds Day koja se od 2007. godine provodi diljem svijeta s ciljem poticanja ljudi na konkretne geste solidarnosti i širenje pozitivnih vrijednosti u zajednici. Upravo tim povodom, zaposlenici vrtićkog objekta u Smendrovićevoj ulici u Velikoj Mlaki odlučili su djelovati zajednički i usmjeriti pomoć onima kojima je najpotrebnija.

Humanitarna akcija bila je usmjerena na prikupljanje stvari prema stvarnim potrebama djece iz Centra. Popis želja sastavili su sami korisnici uz pomoć svojih odgojitelja i učitelja, čime je cijela inicijativa dobila osobniji i neposredniji karakter. Prikupljali su se odjeća, školski pribor, kozmetika i slatkiši.

U provedbi akcije sudjelovali su svi zaposlenici – od odgojitelja i stručnog tima do djelatnika kuhinje i tehničkog osoblja, čime je dodatno naglašena snaga zajedništva unutar ustanove.

Darove je primilo osam djevojčica i jedanaest dječaka, a svako dijete dobilo je poklon od dva darivatelja. Svi prikupljeni paketi pažljivo su pripremljeni i zapakirani u ukrasne kutije, uz poruku:

„Draga djeco, neka vam ovaj dan bude podsjetnik da je dobrota supermoć koju svi imate. Koristite ju svaki dan!“

Ova inicijativa još jednom potvrđuje kako organizirano djelovanje i angažman zajednice mogu donijeti konkretne rezultate i unijeti radost u živote najmlađih, podsjećajući pritom na važnost svakodnevnog činjenja dobrih djela.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno