Povežite se s nama

Vijesti

Već gotovo četiri desetljeća tu je za Goričane

Nekada je biciklom prelazila i 30 kilometara kako bi došla do ljudi kojima je potrebna pomoć

Objavljeno

na

Prema procjenama u Hrvatskoj danas nedostaje oko 12 tisuća medicinskih sestara. One su te koje su možda i najbliže pacijentima te podnose najveći teret u našem sustavu javnog zdravstva. U manjim sredinama njihova uloga još je važnija, one poznaju gotov sve stanovnike i odnosi među njima jako su prisni. Jadranka Krvarić pet godina radila je kao patronažna sestra u Črnkovcu. Krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća Jadranka nije imala službeno vozilo, njezino vozilo bio je bicikl. Dnevno je na njemu prelazila 25 do 30 kilometara.

– Patronaža danas nije omiljena među kolegicama. Na nju se gleda kao na svojevrsnu degradaciju. Ja sam tada bila sretna da radim. U to vrijeme sam se i rastala. Sin mi je tada bio mali. Morala sam nam osigurati egzistenciju. Automobila službenog nije bilo, niti sam imala svoj automobil pa sam lijepo sjela na bicikl i na posao. Po ljeti vruće, po zimi hladno. Meni je taj posao bio jako lijep. Upoznate ljude i dužite se s njima. Dođete u kuću izmjerite tlak, popričate s ljudima, date im poneki savjet. Ljudi su vas tada uvažavali – rekla nam je sestra Jadranka.

Foto: privatni album

Smatra kako se ozračje u društvu promijenilo prema zdravstvenoj struci. Ljudi su se više okrenuli Google-u i medijima, a sve manje traže mišljenje svojih liječnika. Pacijenti često dovode u pitanje njihovu stručnost.

– Danas ljudi misle da sve znaju. Svoje znanje temelje na informacijama pročitanima na internetu. Danas je recimo cijepljenje djece postala tabu tema. Tijekom svoje karijere nisam imala niti jedno loše iskustvo s cijepljenjem djece. Mi smo nekad svu djecu cijepili i procijepljenost je bila vrlo dobra – objasnila je sestra.

Jadranka se u zdravstvu našla sasvim slučajno. Naime, namjeravala je postati trgovac ili cvjećar. Igrom sudbine postala je medicinska sestra.

Foto: privatni album

– Bilo je to vrijeme upisa u srednje škole. Krenula sam upisati trgovačku školu, kad sam na autobusnoj stanici srela prijateljicu. Rekla sam joj kako želim ići za trgovca, a ona me nagovorila da upišem srednju medicinsku školu. Nije mi žao što sam izabrala ovu profesiju. Tada nije bilo posla kao danas i teško je bilo dobiti posao u bolnici. Jedna moja prijateljica radila je u Domu zdravlja u Velikoj Gorici i obavijestila me kako primaju sestre u hitnu pomoć. Svaki drugi dan radila sam smjenu od 12 sati, što je bilo jako naporno uz malo dijete kod kuće – objasnila nam je Jadranka.

Početkom Domovinskog rata u Velikoj Gorici nalazila se ratna bolnica. Od kolovoza 1991. do  veljače 1992. godine u njoj je radila i Jadranka. U bolnici su dovoženi ranjenici sa sisačkog i glinskog područja, a u njoj se obavljale operacije i liječili ranjenici.

– Ponekad mi bude teško kad se sjetim tih mladića. Većinom su to bili dečki između 20 i 25 godina, bilo je nešto i starijih muškaraca. Većinom su to bile prostrjelne rane, a najgore su bile rane od gelera. Bio je to veliki stres za sve nas, ali smo morali biti jaki i uspjeli smo u tome. Teško je bilo ostati ravnodušan na njihov osjećaj za našu domovinu. Ti mladi ljudi riskirali su svoje živote za našu slobodu – otkrila nam je medicinska sestra.

Foto: Anes Šuvalić/cityportal.hr

Nakon iskustva u ratnoj bolnici, Jadranka je počela raditi kao sestra u zubnoj ambulanti u Črnkovcu. No, baš kad se činilo da je sve sjelo na svoje mjesto u njezinom životu, pogodila ju je velika tragedija. U prometnoj nesreći izgubila je 21-godišnjeg sina jedinca. Cijeli svijet joj se u jednom danu srušio. Pala je u tešku depresiju. Pred njom je bila možda najteža životna borba. Kako nastaviti živjeti nakon takve tragedije. U tim trenutcima nije joj bilo lako.

– Borba je život i život je borba, ako se pustite začas odete. Teško mi je bilo vratiti se i raditi s ljudima. No, kad sam došla u ambulantu i vidjela ljude kojima je bilo stalo do mene, sebi sam rekla moram početi raditi. Na sprovod je došlo preko dvije i pol tisuće ljudi. Nema kuće iz koje netko nije došao. Shvatila sam to kao podršku i poštovanje ljudi te odlučila im to vratiti tako što ću biti uz njih i pomoći im kako god mogu. Ljudi često dođu kod stomatologa dođu u strahu  i jako je važno smanjiti njihovu nelagodu. Ponekad ih držim i za ruku, jer im je lakše kad sam ja uz njih. Rad i razgovor s ljudima jako mi je pomogao u borbi s depresijom. Najgore je kad se čovjek zatvori u sebe. Nitko vam ne može pomoći, ako vi ne želite sami pomoći sebi. Odlučila i sam pokušati smanjiti količinu lijekova koje pijem kao terapiju, ali to nije baš lako. Iako mi ti lijekovi pomažu, ne želim biti ovisna o njima. Tijelo se naviknulo i traži lijekove, a ja taj problem rješavam tako da čitam, vozim bicikl, planinarim, šetam psa ili sjednem s prijateljicom na kavu – povjerila nam se sugovornica.

Foto: privatni album

Jadranku uz Dom zdravlja u Črnkovcu vežu lijepa sjećanja. Kada je tamo počela raditi 1985. godine ordinacije su se grijale kaminom i pećima na drva, nije bilo centralnog grijanja, ali je zato je bilo zajedništva napretek.

– Tada tu nije bilo trgovina, doručkovali smo svi zajedno. Svatko je nešto donio od kuće. Pokrenuli smo i kasu uzajamne pomoći. Tu su se rodila cjeloživotna prijateljstva. Moja kolegica, koja je sada u mirovini, i ja radile smo 34 godine zajedno i niti jednom se nismo posvađale. Svi smo bili kako jedna velika obitelj. Danas su uvjeti rada puno bolji nego prije, ali je teže raditi s ljudima. Ljudi više nisu što su bili – ispričala nam je sestra.

 

Moja županija

Novo vodstvo – Jaskanac Stipe Bučar na čelu umirovljenika Zagrebačke županije

“Ne moramo isto razmišljati, ali moramo imati zajednički cilj.”

Objavljeno

na

Stipe Bučar iz Jastrebarskoga novi je predsjednik Zajednice udruga umirovljenika Zagrebačke županije a dosadašnji predsjednik Josip Jakopač, nakon tri odrađena mandata, imenovan je doživotnim počasni predsjednikom Zajednice – odlučeno je na izbornoj Skupštini u Jastrebarskom.

Za dopredsjednike Zajednice izabrani su Dragica Picek, Ljerka Jakopčević, Željko Kiseljak i Vlado Turković. novi tajnik je Miroslav Budišćak, a dosadašnja tajnica Marica Špičić imenovana je počasnom članicom Skupštine.

Foto: Dražen Kopač

Novoizabrani predsjednik Stipe Bučar plan rada za naredno razdoblje sažeo je u šest točaka: unapređenje organizacijskog i operativnog rada, financiranje rada Zajednice, razvoj programa i apliciranje na projekte, suradnja s regionalnom i lokalnim samoupravama, društveno korisne aktivnosti i organizacija događanja.

-Čovjek sam ništa ne može učiniti. Očekujem vašu podršku, suradnju, konstruktivne prijedloge, ali i konstruktivnu kritiku. Ne moramo isto razmišljati, ali moramo imati zajednički cilj, a to je dobrobit umirovljenika Zagrebačke županije. Ako ćemo tako razmišljati uspjeh neće izostati – poručio je Bučar.

Foto: Dražen Kopač

U ime Zagrebačke županije čestitke novoizabranom predsjedniku uputila je pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Ksenija Čuljak, koja je umirovljenicima poručila da različitosti shvate kao svoje bogatstvo.

-Riječ ‘zajednica’ sama govori za sebe. Prijepore rješavajte zajedno. Živimo u turbulentnim vremenima kada je važno okrenuti se jedni prema drugima i prije svega biti ljudi – dodala je Čuljak.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

U Velikoj Gorici održana edukacija medicinskih dispečera

Znanja su dobili su neposrednim obilaskom Prijavno-dojavne jedinice Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije.

Objavljeno

na

Objavio/la

U sklopu programa Interreg IPA CBC Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, Dom zdravlja Mostar, kao vodeći partner, Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije i Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore provode dvogodišnji projekt RACE 2 a osnovni cilj projekta je unaprijediti hitnu medicinsku službu standardizacijom i digitalizacijom procesa hitne pomoći, edukacijom djelatnika, nabavom vozila i opreme, kao i prevencijom kardiovaskularnih bolesti u partnerskim regijama.

U sklopu projekta, županijski Zavod organizirao je edukaciju za 15 dispečera u medicinskim prijavno-dojavnim jedinicama Doma zdravlja Mostar i Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore. Kroz predavanja, radionice i vježbe, polaznici edukacije stekli su uvid u organizaciju medicinske dispečerske službe u Republici Hrvatskoj.

Foto: Dražen Kopač

-Polaznici edukacije dobili su informacije o našem konceptu rada i trijaži hitnog medicinskog poziva. Kolege u Mostaru i Crnoj Gori nemaju centralne prijavno-dojavne jedinice, odnosno prijem hitnog poziva na jednom mjestu, a hoće li implementirati naš sustav ovisi o višim razinama – objasnio je Stjepan Petričević, koji je uz Igora Pelaića, voditelj edukacije. Inače, obojica su magistri sestrinstva zaposleni u Zavodu za hitnu medicinu Zagrebačke županije.

Četverodnevna edukacija, za dvije grupe polaznika, u trajanju od po 30 nastavnih sati, održana je u prostorijama Zavoda u Velikoj Gorici.

Foto: Dražen Kopač

Program je, uz ostalo, obuhvatio radionice fokusirane na komunikaciju preko sustava radio veza, vježbe u kojima su simulirane stvarne situacije s kojima se suočavaju medicinski dispečeri, vježbe održavanja života uz uporabu automatskog vanjskog defibrilatora kao i vježbe telefonskog navođenja u situacijama gušenja i prisutnosti stranog tijela u dišnim putevima.

Polaznici edukacije upoznati su i s postupcima u slučaju izvanrednih događaja te s radom medicinske prijavno-dojavne jedinice u slučaju velike nesreće, a dio znanja dobili su i neposrednim obilaskom Prijavno-dojavne jedinice Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije u Velikoj Gorici.

Foto: Dražen Kopač

-Vrijednost edukacije je u tome što smo hrvatska znanja i iskustva prenijeli na kolege iz Mostara i Crne Gore, a i mi smo naučili kako funkcioniraju njihovi organizacijski koncepti – ispričao je Petričević.

Dodajmo kako je u sklopu dosadašnje provedbe projekta RACE 2, županijski Zavod za hitnu medicinu dobio tri vozila za hitan prijevoz pacijenata, ukupne vrijednosti 270.000 eura, kao i komunikacijsku i računalnu opremu vrijednu 146.550 eura, a kojom je nadograđen postojeći komunikacijsko-računalni sustav.

Foto: Dražen Kopač

Također, redizajnirana je mrežna stranica Zavoda, www.hitna-zgz.hr, čime je pristup digitalnom sadržaju omogućen i osobama s vizualnim, slušnim, motoričkim i kognitivnim teškoćama.

U idućoj godini, u kojoj završava projekt, Zavod će organizirati devet javno-zdravstvenih akcija usmjerenih na prevenciju kardiovaskularnih bolesti.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

HOTNEWS

NOVA GODINA, NOVI BUSEVI Gorica uvodi 5 električnih autobusa

Imaju kapacitet od 92 putnika, opremljeni su USB utičnicama, uređajima za validaciju čipova i karata, te audio-vizualnim sustavom za najavu stanica.

Objavljeno

na

Velika Gorica od siječnja 2026. uvodi električne autobuse u svakodnevni gradski prijevoz, a bit će ih moguće po prvi put razgledati povodom Dana grada, 12. i 13. prosinca, na parkiralištu pored Muzeja Turopolja, gdje će biti organizirano predstavljanje i prezentacija njihovih mogućnosti. 

U promet kreće pet električnih autobusa marke VDL Citea SLF 120 Electric – dvoosovinskih, niskopodnih vozila u potpunosti prilagođenih osobama s invaliditetom. Svaki autobus ima kapacitet od 92 putnika, opremljen je USB utičnicama, uređajima za validaciju čipova i karata, te audio-vizualnim sustavom za najavu stanica. Baterija snage 180 kW omogućuje doseg od oko 150 kilometara, što ove autobuse čini idealnima za redovan rad na gradskim linijama i doprinosi smanjenju emisija u urbanom okruženju. 

– Prošloga ljeta uveli smo besplatan lokalni prijevoz na ukupno 16 autobusnih linija, a naši velikogorički autobusi ubrzo su postali jedan od zaštitnih znakova grada. Sada, u suradnji s našim partnerom Arriva Hrvatska, na gradske linije uvodimo i pet električnih autobusa, čime dodatno moderniziramo naš sustav lokalnog prijevoza i činimo ga još ekološki prihvatljivijim. Ovo je još jedan projekt kojim podižemo kvalitetu života u našem gradu – rekao je gradonačelnik Velike Gorice, Krešimir Ačkar. 

Generalni direktor Arrive Dražen Divjak, naglasio je kako ovaj korak doprinosi održivosti i kvaliteti usluge. 

– Od siječnja 2026. u gradski prijevoz Velike Gorice uvodimo pet električnih autobusa, čime činimo važan korak prema održivijem, čišćem i ugodnijem javnom prijevozu. U Velikoj Gorici prometujemo od 1. srpnja 2024., a elektrifikacija dijela flote važan je korak u podizanju kvalitete usluge za naše putnike i smanjenju emisija u urbanom okruženju. Održivost je u središtu strategije Arrive, kako u Hrvatskoj tako i na razini cijele Grupe. Stoga kontinuirano razvijamo projekte koji smanjuju utjecaj na okoliš i potiču prelazak na zeleniju mobilnost. Otvoreni smo za investicije u električne autobuse i u drugim hrvatskim gradovima u kojima vidimo realan potencijal za razvoj održivog javnog prijevoza. Naš cilj je iskustvo i modele koje razvijamo u Velikoj Gorici uspješno prenijeti i drugdje – u korist putnika, zajednice i okoliša – istaknuo je Divjak. 

Nastavite čitati

Vijesti

Gajeva u blatu – komunalni redari izašli na teren

Objavljeno

na

Već neko vrijeme stanari uluce Ljudevita Gaja u našem gradu negoduju. Ulica je doslovno pretvorena u blatnjav poljski put, a promet kamiona sa obližnjih gradilišta iz dana u stvara veliki problem stanarima. Ljudi su ogorčeni, a ovih smo dana zaprimili nekoliko pritužbi građana. Sreli smo mladu obitelj sa dvoje djece kako zaobilaze oštećene rubove kolnika i blato na cesti. “Ovakva situacija traje već danima, teško je pronaći normalan dio staze ili ceste, a kući obuća je puna blata. Gdje god se okreneš sve je u blatu.” – govori nam majka dvoje djece.  “Djecu nosimo na rukama jer neke dijelove je gotovo nemoguće zaobići, a da se djeca potpuno ne zaprljaju.”

Kontaktirali smo i nadležne gradske službe za nadzor u ovakvim situacijama, obzirom da se radi o izvođačima radova na stambenim objektima koji se ne pridržavaju propisa. Iz grada su nam odgovorili kako su nadležne institucije komunalnih redara na terenu te djeluju u skladu sa zakonom propisanim ovlastima komunalnog redarstva. Stanarima ostaje utjeha da će se izlaskom gradskih nadležnih službi na teren i stanje ubrzo popraviti.

Nastavite čitati

Sport

“Dan D” i velika prilika: Treba proći Mirona i evo Gorice na završnici Kupa…

Košarkaši Gorice u srijedu u 19 sati igraju možda i najvažniju utakmicu ove sezone: u osmini finala Kupa Krešimira Ćosića na svom parketu dočekuju Đakovo, a ulog je plasman na završni turnir Kupa

Objavljeno

na

Objavio/la

Ždrijeb je ovoga puta , realno gledajući, bio naklonjen košarkašima Gorice. Dobro, trebalo je doći i do ove faze, trebalo je osvojiti svoju regiju kroz uvod u sezonu, izboriti mjesto među 16 najboljih, a onda je na red došao komadić sreće…

Goričani će tako u srijedu od 19 sati u osmini finala Kupa Krešimira Ćosića na svom parketu dočekati Đakovo, klub iz svoga ranga, protivnika kojeg su nedavno pobijedili u gostima. Drugim riječima, prilika za plasman na završni turnir Kupa teško je mogao biti prohodniji. A opet…

– Ovoga puta možemo očekivati potpuno drukčiju utakmicu od te nedavne. I za Đakovo je ovo velika prilika, i oni su u prošlom kolu pobijedili, u dobrom su ritmu, a u jednoj utakmici sve je moguće. Naša pobjeda u Đakovu je završena priča, na to se nikako ne smijemo upecati. Moramo biti još bolji, još pametniji i još hrabriji da bismo pobijedili – svjestan je trener Damir Miljković Cici.

Vjetar i leđa sigurno će dati i pobjeda u gostima kod Jazina Arbanasa za vikend, no sve će trebati zaraditi ove srijede, označene kao svojevrsni “dan D” ove generacije.

– Ne znam koliko je “dan D”, ali znam da imamo jako lijepu priliku. I da možemo ispisati jako lijepu stranicu nove povijesti kluba. Ja se samo nadam da ćemo biti dobri, željni dokazivanja. I da ćemo dati sve od sebe. Hoćemo li i pobijediti, tek ćemo vidjeti, ali sigurno je da ćemo biti motivirani, hrabri i odlučni, u nadi da će to biti dovoljno za uspjeh – zaključio je trener Gorice.

S druge strane bit će mu košarkaši prijatelj Miron Češkić, bivši trener i tajnik Gorice, čovjek koji je ostavio isključivo pozitivan trag u goričkom sportu. Ovoga puta, ipak, nećemo mu poželjeti sreću…

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno