ktc
Povežite se s nama

Vijesti

Već gotovo četiri desetljeća tu je za Goričane

Nekada je biciklom prelazila i 30 kilometara kako bi došla do ljudi kojima je potrebna pomoć

Objavljeno

na

Prema procjenama u Hrvatskoj danas nedostaje oko 12 tisuća medicinskih sestara. One su te koje su možda i najbliže pacijentima te podnose najveći teret u našem sustavu javnog zdravstva. U manjim sredinama njihova uloga još je važnija, one poznaju gotov sve stanovnike i odnosi među njima jako su prisni. Jadranka Krvarić pet godina radila je kao patronažna sestra u Črnkovcu. Krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća Jadranka nije imala službeno vozilo, njezino vozilo bio je bicikl. Dnevno je na njemu prelazila 25 do 30 kilometara.

– Patronaža danas nije omiljena među kolegicama. Na nju se gleda kao na svojevrsnu degradaciju. Ja sam tada bila sretna da radim. U to vrijeme sam se i rastala. Sin mi je tada bio mali. Morala sam nam osigurati egzistenciju. Automobila službenog nije bilo, niti sam imala svoj automobil pa sam lijepo sjela na bicikl i na posao. Po ljeti vruće, po zimi hladno. Meni je taj posao bio jako lijep. Upoznate ljude i dužite se s njima. Dođete u kuću izmjerite tlak, popričate s ljudima, date im poneki savjet. Ljudi su vas tada uvažavali – rekla nam je sestra Jadranka.

Foto: privatni album

Smatra kako se ozračje u društvu promijenilo prema zdravstvenoj struci. Ljudi su se više okrenuli Google-u i medijima, a sve manje traže mišljenje svojih liječnika. Pacijenti često dovode u pitanje njihovu stručnost.

– Danas ljudi misle da sve znaju. Svoje znanje temelje na informacijama pročitanima na internetu. Danas je recimo cijepljenje djece postala tabu tema. Tijekom svoje karijere nisam imala niti jedno loše iskustvo s cijepljenjem djece. Mi smo nekad svu djecu cijepili i procijepljenost je bila vrlo dobra – objasnila je sestra.

Jadranka se u zdravstvu našla sasvim slučajno. Naime, namjeravala je postati trgovac ili cvjećar. Igrom sudbine postala je medicinska sestra.

Foto: privatni album

– Bilo je to vrijeme upisa u srednje škole. Krenula sam upisati trgovačku školu, kad sam na autobusnoj stanici srela prijateljicu. Rekla sam joj kako želim ići za trgovca, a ona me nagovorila da upišem srednju medicinsku školu. Nije mi žao što sam izabrala ovu profesiju. Tada nije bilo posla kao danas i teško je bilo dobiti posao u bolnici. Jedna moja prijateljica radila je u Domu zdravlja u Velikoj Gorici i obavijestila me kako primaju sestre u hitnu pomoć. Svaki drugi dan radila sam smjenu od 12 sati, što je bilo jako naporno uz malo dijete kod kuće – objasnila nam je Jadranka.

Početkom Domovinskog rata u Velikoj Gorici nalazila se ratna bolnica. Od kolovoza 1991. do  veljače 1992. godine u njoj je radila i Jadranka. U bolnici su dovoženi ranjenici sa sisačkog i glinskog područja, a u njoj se obavljale operacije i liječili ranjenici.

– Ponekad mi bude teško kad se sjetim tih mladića. Većinom su to bili dečki između 20 i 25 godina, bilo je nešto i starijih muškaraca. Većinom su to bile prostrjelne rane, a najgore su bile rane od gelera. Bio je to veliki stres za sve nas, ali smo morali biti jaki i uspjeli smo u tome. Teško je bilo ostati ravnodušan na njihov osjećaj za našu domovinu. Ti mladi ljudi riskirali su svoje živote za našu slobodu – otkrila nam je medicinska sestra.

Foto: Anes Šuvalić/cityportal.hr

Nakon iskustva u ratnoj bolnici, Jadranka je počela raditi kao sestra u zubnoj ambulanti u Črnkovcu. No, baš kad se činilo da je sve sjelo na svoje mjesto u njezinom životu, pogodila ju je velika tragedija. U prometnoj nesreći izgubila je 21-godišnjeg sina jedinca. Cijeli svijet joj se u jednom danu srušio. Pala je u tešku depresiju. Pred njom je bila možda najteža životna borba. Kako nastaviti živjeti nakon takve tragedije. U tim trenutcima nije joj bilo lako.

– Borba je život i život je borba, ako se pustite začas odete. Teško mi je bilo vratiti se i raditi s ljudima. No, kad sam došla u ambulantu i vidjela ljude kojima je bilo stalo do mene, sebi sam rekla moram početi raditi. Na sprovod je došlo preko dvije i pol tisuće ljudi. Nema kuće iz koje netko nije došao. Shvatila sam to kao podršku i poštovanje ljudi te odlučila im to vratiti tako što ću biti uz njih i pomoći im kako god mogu. Ljudi često dođu kod stomatologa dođu u strahu  i jako je važno smanjiti njihovu nelagodu. Ponekad ih držim i za ruku, jer im je lakše kad sam ja uz njih. Rad i razgovor s ljudima jako mi je pomogao u borbi s depresijom. Najgore je kad se čovjek zatvori u sebe. Nitko vam ne može pomoći, ako vi ne želite sami pomoći sebi. Odlučila i sam pokušati smanjiti količinu lijekova koje pijem kao terapiju, ali to nije baš lako. Iako mi ti lijekovi pomažu, ne želim biti ovisna o njima. Tijelo se naviknulo i traži lijekove, a ja taj problem rješavam tako da čitam, vozim bicikl, planinarim, šetam psa ili sjednem s prijateljicom na kavu – povjerila nam se sugovornica.

Foto: privatni album

Jadranku uz Dom zdravlja u Črnkovcu vežu lijepa sjećanja. Kada je tamo počela raditi 1985. godine ordinacije su se grijale kaminom i pećima na drva, nije bilo centralnog grijanja, ali je zato je bilo zajedništva napretek.

– Tada tu nije bilo trgovina, doručkovali smo svi zajedno. Svatko je nešto donio od kuće. Pokrenuli smo i kasu uzajamne pomoći. Tu su se rodila cjeloživotna prijateljstva. Moja kolegica, koja je sada u mirovini, i ja radile smo 34 godine zajedno i niti jednom se nismo posvađale. Svi smo bili kako jedna velika obitelj. Danas su uvjeti rada puno bolji nego prije, ali je teže raditi s ljudima. Ljudi više nisu što su bili – ispričala nam je sestra.

 

HOTNEWS

Zagrebačka županija dobila četiri NPOO ugovora za škole i jednosmjensku nastavu

Realizacijom ovih projekata očekuje se rasterećenje postojećih kapaciteta i stvaranje uvjeta za kvalitetniji obrazovni sustav, osobito u sredinama koje bilježe rast broja učenika.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačkoj županiji dodijeljena su nova sredstva za četiri školska projekta ukupne vrijednosti 7,4 milijuna eura, usmjerena na proširenje kapaciteta i poboljšanje uvjeta rada u školama.

Ugovore za projekte izgradnje, rekonstrukcije i opremanja osnovnih škola uručili su predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministar Radovan Fuchs i ravnatelj SAFU-a Dragan Jelić. Riječ je o dijelu šireg investicijskog ciklusa kojim se želi omogućiti rad u jednoj smjeni i razvoj cjelodnevne škole.

Četiri projekta na području županije

Najveći pojedinačni iznos, 4,7 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, osiguran je za dogradnju Osnovne škole Bistra. Projekt uključuje nove učionice, sportsku dvoranu i uređenje okoliša, a ukupna vrijednost investicije procijenjena je na 6,8 milijuna eura, pri čemu će ostatak financirati Zagrebačka županija.

U Dugom Selu planirana je izgradnja manje sportske dvorane uz Osnovnu školu Josipa Zorića, za što je odobreno 1,2 milijuna eura, dok će županija osigurati dodatna sredstva do ukupnih 1,7 milijuna eura.

Na jaskanskom području predviđena je izgradnja dviju manjih sportskih dvorana – u područnim školama Desinec i Cvetković. Za te projekte iz NPOO-a je osigurano ukupno 1,5 milijuna eura, dok će ostatak sredstava, do ukupne vrijednosti od oko 3,4 milijuna eura, također pokriti županija.

Zamjenik župana Ervin Kolarec istaknuo je značaj ovih ulaganja:

„Kada govorimo o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, za 22 školska objekta koja ćemo raditi i nadograđivati, do sada smo ishodili 98 milijuna eura bespovratnih sredstava, a ukupna vrijednost je 121 milijun eura. Dakle, ovu razliku od 23 milijuna eura osigurat će Zagrebačka županija iz vlastitog proračuna. Također ovdje želim istaknuti da je Zagrebačka županija prijavila još pet školskih objekata i vjerujemo da ćemo uskoro dobiti i odluku i popisati ugovore te da ćemo na kraju imati 27 školskih objekata koje ćemo graditi. Moram istaknuti da je to doista povijesno ulaganje u školstvo, povijesno ulaganje u naše mlade i naše najmlađe sugrađane na području Zagrebačke županije.“

Cilj – jednosmjenska nastava i bolji uvjeti

Ukupno gledano, Zagrebačkoj županiji je kroz NPOO do sada odobreno 98 milijuna eura za 22 školska objekta, čija ukupna vrijednost doseže 121 milijun eura.

Premijer Plenković naglasio je da je na nacionalnoj razini već dodijeljeno 340 ugovora vrijednih dvije milijarde eura. Ravnatelj Osnovne škole Bistra Eduard Kovačević osvrnuo se na značaj projekta za lokalnu zajednicu: „Mi smo škola s oko 600 učenika u zadnjih desetak godina. Radili smo dugo vremena u tri smjene. Danas polako prelazimo na rad u jednoj smjeni što čini izuzetno zadovoljstvo. Također, želim napomenuti da smo kraj koji se razvija, koji se izgrađuje, gdje nam svakodnevno dolaze novi ljudi, novi doseljenici, gdje se povećava broj djece i to će činiti vjerojatno našu školu u budućnosti perspektivno na način da ćemo kroz kvalitetniji sustav obrazovanja moć postići bolje rezultate“.

Realizacijom ovih projekata očekuje se rasterećenje postojećih kapaciteta i stvaranje uvjeta za kvalitetniji obrazovni sustav, osobito u sredinama koje bilježe rast broja učenika.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji s Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

SISAK Županija povećala ulaganja u sport za razvoj klubova i mladih talenata

Sisačko-moslavačka županija ovim pristupom nastavlja graditi dugoročno održiv sportski sustav i potvrđuje kontinuitet ulaganja u sport.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Sisačko-moslavačka županija

Sisačko-moslavačka županija i ove godine nastavlja s provedbom programa Centra izvrsnosti u sportu, kroz koji dodatno jača uvjete za rad sportaša, klubova i trenera te potiče sustavan razvoj sporta na svom području.

Ugovori o financijskoj potpori dodijeljeni su predstavnicima deset sportskih klubova na svečanosti održanoj u kongresnoj dvorani Županijskog centra u Sisku, a uručili su ih župan Ivan Celjak i predsjednik županijske Zajednice sportskih udruga i saveza Marko Badrić.

Govoreći o važnosti ulaganja, župan je istaknuo kako je riječ o kontinuiranom i strateški usmjerenom procesu.

„Ugovore smo uručili našim sportskim klubovima koji su nositelji kvalitete u sportu, u ekipnim sportovima poput nogometa, rukometa, košarke, vaterpola i hokeja i u individualnim sportovima poput atletike, gimnastike, karatea, hrvanja i plivanja. Cilj nam je kroz program Centra izvrsnosti u sportu sustavno razvijati sport u županiji, od najmlađih uzrasta do vrhunskih rezultata na seniorskoj razini, jer upravo izvrsni rezultati seniora motiviraju mlade da ostanu u svojim klubovima i grade sportsku budućnost u našoj županiji. Cilj cijelog programa možemo sažeti u jednu riječ – razvoj“, poručio je Celjak.

Deset klubova obuhvaćeno programom

Program uključuje sportove koje na nacionalnoj razini podupire Vlada Republike Hrvatske putem Hrvatskog olimpijskog odbora, a dodatno je uvršten i hokej na ledu, zahvaljujući rezultatima sisačkog kluba.

U kategoriji ekipnih sportova potporu su dobili Športski košarkaški klub Sisak, Klub hokeja na ledu Sisak, Vaterpolo klub Siscia, Hrvatski nogometni klub Segesta i Rukometni klub Moslavina. Među pojedinačnim sportovima sredstva su dodijeljena Atletskom klubu Moslavina, Gimnastičkom klubu Petrinja, Hrvačkom klubu Petrinja, Plivačkom klubu Sisak Janaf i Športskom karate klubu Tigar Sisak.

Znatno veći proračun za sport

Za provedbu programa u 2026. godini osigurano je ukupno 860.000 eura, što predstavlja povećanje od 520 tisuća eura u odnosu na prethodnu godinu.

Da financijska potpora ima konkretan učinak, potvrđuju i sami klubovi. Predsjednik Vaterpolo kluba Siscia Davor Čobanov istaknuo je napredak koji je klub već ostvario.

„Vaterpolo klub Siscia od 1994. godine jedini je predstavnik vaterpola u gradu Sisku i u Sisačko-moslavačkoj županiji. Klub ima seniorsku momčad te sve mlađe kategorije. Inicijativa Sisačko-moslavačke županije i župana Ivana Celjaka iznimno je vrijedna i predstavlja poticaj koji nam je bio potreban. Zahvaljujući toj podršci možemo ostvariti znatno bolje rezultate i dodatno unaprijediti rad kluba. Već ove godine bilježimo rekordne rezultate. Seniorska momčad zasluženo drži prvo mjesto u Prvoj B hrvatskoj ligi, a uz nastavak ovakve podrške Županije očekujemo da ćemo sljedeće godine izboriti nastup u Prvoj hrvatskoj vaterpolskoj ligi“, istaknuo je Čobanov.

Sisačko-moslavačka županija ovim pristupom nastavlja graditi dugoročno održiv sportski sustav i potvrđuje kontinuitet ulaganja u sport.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

VELIKA GORICA SDP otvara raspravu o kraćem radnom vremenu

Skraćenje radnog vremena nadilazi pitanje broja radnih sati te ga definira kao važan instrument za postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: SDP

Socijaldemokratska partija Hrvatske nastavlja s programskim aktivnostima usmjerenima na poboljšanje položaja radnika, a središnja tema novog ciklusa tribina bit će skraćenje radnog vremena.

Nakon što su tijekom ožujka u Vinkovcima, Slavonskom Brodu i Zagrebu predstavili prijedloge za rješavanje problema prekarnih oblika rada, iz SDP-a sada otvaraju širu raspravu o jednom od ključnih elemenata svoje Programske deklaracije usvojene početkom godine.

Prva tribina pod nazivom „Raditi da bi živjeli” održat će se u petak, 10. travnja 2026. u 18 sati u prostorijama Gradske organizacije SDP-a u Velikoj Gorici, na adresi Cvjetno naselje 11.

Raspravu će voditi Ivana Mlinar, predsjednica Kluba gradskih vijećnika i lokalne organizacije SDP-a, dok će u panelu sudjelovati saborski zastupnici Mišo Krstičević i Denis Kralj, predsjednik Središnjeg savjeta SDP-a Gordan Gledec te predsjednik Foruma seniora Ivo Jelušić.

Fokus na kraći radni tjedan i digitalna prava

U središtu tribine bit će prijedlog postupnog uvođenja kraćeg radnog tjedna uz zadržavanje iste razine plaće, kao i pitanje prava radnika na digitalno isključenje. Sudionici će raspravljati i o redefiniranju društvene pravednosti u kontekstu ubrzanog tehnološkog napretka i rasta produktivnosti, uz naglasak na ravnomjerniju raspodjelu stvorenih vrijednosti.

Programska deklaracija SDP-a pritom ističe da skraćenje radnog vremena nadilazi pitanje broja radnih sati te ga definira kao važan instrument za postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, povećanje učinkovitosti i ukupnog društvenog blagostanja.

Primjeri iz prakse i uloga sindikata

Na tribini će biti predstavljeni i konkretni primjeri iz Hrvatske, uključujući tvrtke koje su već implementirale četverodnevni radni tjedan. Prema tim iskustvima, takav model može donijeti veću produktivnost, zadovoljstvo zaposlenika i pozitivne poslovne rezultate.

Također će se otvoriti pitanje jačanja sindikata i kolektivnog pregovaranja kao ključnih mehanizama zaštite radničkih prava u promjenjivim ekonomskim uvjetima.

Ovim ciklusom tribina SDP želi potaknuti javnu raspravu o modernizaciji tržišta rada u Hrvatskoj, s ciljem stvaranja uvjeta u kojima rad osigurava dostojanstven život, ali i dovoljno vremena za obitelj, zdravlje i osobni razvoj.

Nastavite čitati

Najave

DVD Mraclin otvara vrata najmlađima – prvi sastanak već u petak

Objavljeno

na

Objavio/la

03.06.2018. Turopolje - Gradsko vatrogasno natjecanje djece i mladeži. Foto: David Jolić / cityportal.hr

DVD Mraclin pokreće vježbe za djecu i mladež, i to za dječake i djevojčice, a prvi informativni sastanak održat će se u petak, 10. travnja u 19:30 sati. Cilj prvog susreta je utvrditi broj zainteresiranih te dogovoriti daljnji plan aktivnosti, a iz DVD-a pozivaju djecu i roditelje da dođu na razgovor.

Program je namijenjen djeci u dobi od 6 do 12 godina te mladeži od 12 do 16 godina.

Rad s djecom vodit će Željko Babić i Petar Vinetić, dok će mušku mladež trenirati Filip Križanić i Josip Vukašinec. Za žensku mladež zadužene su Lucija Kos i Ana Posavec.

Nastavite čitati

Vijesti

MUP traži nove policajce! Otvoren natječaj za 700 kandidata

Upisuje se 150 učenika u Policijsku školu „Josip Jović“ i 550 polaznika u program za odrasle.

Objavljeno

na

Objavio/la

Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je natječaje za upis novih kandidata za zanimanje policajac/policajka u školskoj godini 2026./2027., a ukupno se traži 700 budućih policijskih službenika, kroz Policijsku školu „Josip Jović“ i program obrazovanja odraslih. Prijave kreću 8. travnja, a podnose se putem sustava e-Građani ili poštom.

Za Policijsku školu „Josip Jović“ planiran je upis 150 učenika u treći razred, od čega 130 za potrebe MUP-a te 20 za potrebe Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Prijaviti se mogu hrvatski državljani koji su završili drugi razred četverogodišnje srednje škole (gimnazije ili strukovne škole razine 4.2), imaju najmanje dobar uspjeh i vladanje, te na početku nastave nisu stariji od 19 godina.

Kandidati moraju proći profesionalnu selekciju, testove tjelesne spremnosti, motivacijski razgovor te provjere zdravstvene sposobnosti i osobne dostojnosti. Također, ne smiju biti članovi političkih stranaka. Natječaj je otvoren do 31. srpnja 2026.

Osim toga, MUP planira upis 550 polaznika u Program srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac/policajka. Program bi trebao početi najranije 19. listopada 2026., a nakon završetka polaznici će se, ovisno o potrebama službe, primati u radni odnos u MUP. Prijaviti se mogu hrvatski državljani koji imaju završenu srednju školu, trogodišnju ili četverogodišnju, te na dan 19. listopada 2026. nisu navršili 28 godina. Uvjeti uključuju i prolazak psihološkog testiranja, provjeru tjelesne spremnosti, motivacijski razgovor te zdravstvenu provjeru i provjeru osobne dostojnosti. Rok za prijave traje do 28. kolovoza 2026.

U oba natječaja kandidati su obvezni priložiti traženu dokumentaciju, uključujući svjedodžbe i dokaze o državljanstvu i prebivalištu, a nepotpune prijave neće se razmatrati. Kandidati će o terminima provjera biti obaviješteni putem web stranice MUP-a, korisničkog pretinca e-Građani te putem SMS-a i e-maila navedenih u prijavi. Više informacija možete pronaći ovdje.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno