Povežite se s nama

Vijesti

Već gotovo četiri desetljeća tu je za Goričane

Nekada je biciklom prelazila i 30 kilometara kako bi došla do ljudi kojima je potrebna pomoć

Objavljeno

na

Prema procjenama u Hrvatskoj danas nedostaje oko 12 tisuća medicinskih sestara. One su te koje su možda i najbliže pacijentima te podnose najveći teret u našem sustavu javnog zdravstva. U manjim sredinama njihova uloga još je važnija, one poznaju gotov sve stanovnike i odnosi među njima jako su prisni. Jadranka Krvarić pet godina radila je kao patronažna sestra u Črnkovcu. Krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća Jadranka nije imala službeno vozilo, njezino vozilo bio je bicikl. Dnevno je na njemu prelazila 25 do 30 kilometara.

– Patronaža danas nije omiljena među kolegicama. Na nju se gleda kao na svojevrsnu degradaciju. Ja sam tada bila sretna da radim. U to vrijeme sam se i rastala. Sin mi je tada bio mali. Morala sam nam osigurati egzistenciju. Automobila službenog nije bilo, niti sam imala svoj automobil pa sam lijepo sjela na bicikl i na posao. Po ljeti vruće, po zimi hladno. Meni je taj posao bio jako lijep. Upoznate ljude i dužite se s njima. Dođete u kuću izmjerite tlak, popričate s ljudima, date im poneki savjet. Ljudi su vas tada uvažavali – rekla nam je sestra Jadranka.

Foto: privatni album

Smatra kako se ozračje u društvu promijenilo prema zdravstvenoj struci. Ljudi su se više okrenuli Google-u i medijima, a sve manje traže mišljenje svojih liječnika. Pacijenti često dovode u pitanje njihovu stručnost.

– Danas ljudi misle da sve znaju. Svoje znanje temelje na informacijama pročitanima na internetu. Danas je recimo cijepljenje djece postala tabu tema. Tijekom svoje karijere nisam imala niti jedno loše iskustvo s cijepljenjem djece. Mi smo nekad svu djecu cijepili i procijepljenost je bila vrlo dobra – objasnila je sestra.

Jadranka se u zdravstvu našla sasvim slučajno. Naime, namjeravala je postati trgovac ili cvjećar. Igrom sudbine postala je medicinska sestra.

Foto: privatni album

– Bilo je to vrijeme upisa u srednje škole. Krenula sam upisati trgovačku školu, kad sam na autobusnoj stanici srela prijateljicu. Rekla sam joj kako želim ići za trgovca, a ona me nagovorila da upišem srednju medicinsku školu. Nije mi žao što sam izabrala ovu profesiju. Tada nije bilo posla kao danas i teško je bilo dobiti posao u bolnici. Jedna moja prijateljica radila je u Domu zdravlja u Velikoj Gorici i obavijestila me kako primaju sestre u hitnu pomoć. Svaki drugi dan radila sam smjenu od 12 sati, što je bilo jako naporno uz malo dijete kod kuće – objasnila nam je Jadranka.

Početkom Domovinskog rata u Velikoj Gorici nalazila se ratna bolnica. Od kolovoza 1991. do  veljače 1992. godine u njoj je radila i Jadranka. U bolnici su dovoženi ranjenici sa sisačkog i glinskog područja, a u njoj se obavljale operacije i liječili ranjenici.

– Ponekad mi bude teško kad se sjetim tih mladića. Većinom su to bili dečki između 20 i 25 godina, bilo je nešto i starijih muškaraca. Većinom su to bile prostrjelne rane, a najgore su bile rane od gelera. Bio je to veliki stres za sve nas, ali smo morali biti jaki i uspjeli smo u tome. Teško je bilo ostati ravnodušan na njihov osjećaj za našu domovinu. Ti mladi ljudi riskirali su svoje živote za našu slobodu – otkrila nam je medicinska sestra.

Foto: Anes Šuvalić/cityportal.hr

Nakon iskustva u ratnoj bolnici, Jadranka je počela raditi kao sestra u zubnoj ambulanti u Črnkovcu. No, baš kad se činilo da je sve sjelo na svoje mjesto u njezinom životu, pogodila ju je velika tragedija. U prometnoj nesreći izgubila je 21-godišnjeg sina jedinca. Cijeli svijet joj se u jednom danu srušio. Pala je u tešku depresiju. Pred njom je bila možda najteža životna borba. Kako nastaviti živjeti nakon takve tragedije. U tim trenutcima nije joj bilo lako.

– Borba je život i život je borba, ako se pustite začas odete. Teško mi je bilo vratiti se i raditi s ljudima. No, kad sam došla u ambulantu i vidjela ljude kojima je bilo stalo do mene, sebi sam rekla moram početi raditi. Na sprovod je došlo preko dvije i pol tisuće ljudi. Nema kuće iz koje netko nije došao. Shvatila sam to kao podršku i poštovanje ljudi te odlučila im to vratiti tako što ću biti uz njih i pomoći im kako god mogu. Ljudi često dođu kod stomatologa dođu u strahu  i jako je važno smanjiti njihovu nelagodu. Ponekad ih držim i za ruku, jer im je lakše kad sam ja uz njih. Rad i razgovor s ljudima jako mi je pomogao u borbi s depresijom. Najgore je kad se čovjek zatvori u sebe. Nitko vam ne može pomoći, ako vi ne želite sami pomoći sebi. Odlučila i sam pokušati smanjiti količinu lijekova koje pijem kao terapiju, ali to nije baš lako. Iako mi ti lijekovi pomažu, ne želim biti ovisna o njima. Tijelo se naviknulo i traži lijekove, a ja taj problem rješavam tako da čitam, vozim bicikl, planinarim, šetam psa ili sjednem s prijateljicom na kavu – povjerila nam se sugovornica.

Foto: privatni album

Jadranku uz Dom zdravlja u Črnkovcu vežu lijepa sjećanja. Kada je tamo počela raditi 1985. godine ordinacije su se grijale kaminom i pećima na drva, nije bilo centralnog grijanja, ali je zato je bilo zajedništva napretek.

– Tada tu nije bilo trgovina, doručkovali smo svi zajedno. Svatko je nešto donio od kuće. Pokrenuli smo i kasu uzajamne pomoći. Tu su se rodila cjeloživotna prijateljstva. Moja kolegica, koja je sada u mirovini, i ja radile smo 34 godine zajedno i niti jednom se nismo posvađale. Svi smo bili kako jedna velika obitelj. Danas su uvjeti rada puno bolji nego prije, ali je teže raditi s ljudima. Ljudi više nisu što su bili – ispričala nam je sestra.

 

Vijesti

Policija traži prijedloge za pojačani nadzor prometa – imate prijedlog? Evo gdje se možete javiti

PU Zagrebačka priprema prometni nadzor u sklopu međunarodne akcije, a građani mogu dati svoje prijedloge.

Objavljeno

na

Objavio/la

Policijska uprava Zagrebačka poziva građane da pošalju svoje prijedloge za pojačane prometne kontrole koje će se provoditi u drugoj polovici lipnja. Radi se o pripremama za međunarodnu akciju nadzora vozača pod utjecajem alkohola i droga koja će se provoditi od 15. do 21. lipnja. U sklopu tih aktivnosti provest će se i 24-satni pojačani prometni nadzor svih sudionika u cestovnom prometu, od 19. lipnja u 7 sati do 20. lipnja u 7 sati.

Tijekom akcije, policija će posebno usmjeriti pažnju na vozače pod utjecajem alkohola i droga. Također, obratit će pažnju i na sve ostale prekršaje koji često dovode do prometnih nesreća, kao što su nepropisno pretjecanje, oduzimanje prednosti, nekorištenje sigurnosnog pojasa, korištenja mobitela te ostalih rizičnih ponašanja.

Građani svoje prijedloge mogu poslati na email adresu [email protected] do 12. lipnja.

Nastavite čitati

Sport

VIDEO Kamp raste iz dana u dan: ‘Jedva čekamo početi dolaziti ovdje…’

Hrvatski reprezentativci obišli su gradilište na kojem se rađa nacionalni kamp hrvatskog nogometa, nakon čega su izrazili zadovoljstvo viđenim. U obilazak kampa krenula je i naša kamera…

Objavljeno

na

Jedno od stajanja na putu od Rijeke do Zagreba, svojih dviju pripremnih destinacija uoči Svjetskog prvenstva u Kanadi, SAD-u i Meksiku, hrvatski nogometaši imali su u Velikoj Gorici. Povod je bio razgledavanje gradilišta kampa HNS-a u našem gradu, a na mjestu događaja dočekali su ih predsjednik HNS-a Marijan Kustić, Andrea Dokuš iz Odjela za infrastrukturu, projektanti i drugi zainnteresirani.

Igrači su prošetali po kampu i otkrili kako im se sviđa sve ono što se događa na Aveniji Pape Ivana Pavla II…

Nastavite čitati

Crna kronika

Učenik se ugušio tijekom jela u školi, unatoč brzoj reakciji nije mu bilo spasa

U 37 godina karijere nisam imao ovakav slučaj…

Objavljeno

na

Učenik Osnovne škole Šćitarjevo preminuo je nakon što se tijekom jela ugušio zalogajem hrane, doznajemo od hitne medicinske službe. Na mjesto događaja odmah su upućeni djelatnici Hitne pomoći, no dječaku, unatoč pruženoj pomoći, nije bilo moguće spasiti život.

Prema informacijama koje je smo dobili od voditelja velikogoričke hitne službe Siniše Goluba, dječak je tijekom jela uzeo prevelik komad krafne koji mu je završio u dišnim putevima. Zbog začepljenja respiratornog trakta nije mogao iskašljati zalogaj, a pokušaji da se on ukloni prije dolaska hitnih službi nisu bili uspješni.

Po dolasku na teren medicinski tim poduzeo je sve raspoložive mjere, no dječak je, nažalost, preminuo.

“Velika je to tragedija za koju ne možemo nikoga okriviti. Mi smo došli na teren, sve smo napravili, ali već je bilo prekasno. U 37 godina karijere nisam imao ovakav slučaj s djecom”, rekao je Golub.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Zapovjednik Maceković pozvao na Fire combat i skok Spidergasca

Posjetitelje očekuje bogat program prilagođen svim generacijama.

Objavljeno

na

Objavio/la

Razgovarali: Gianna Kotroman i Matko Mihaljević

U subotu, 13. lipnja, Javna vatrogasna postrojba Velike Gorice otvara svoja vrata građanima i istovremeno organizira Fire combat natjecanje za operativne vatrogasce. Posjetitelji će moći razgledati vatrogasnu opremu, sudjelovati u programu prilagođenom djeci i obiteljima te vidjeti demonstracije rada vatrogasaca na terenu.

Zapovjednik Ivica Maceković gostovao je jutros kod našeg dvojca Gianne i Matka te istaknuo kako se koncept Dana otvorenih vrata pokazao kao pun pogodak upravo zbog djece koja dolaze s roditeljima. Među sadržajima je i demonstracija vatrogasnih vještina te interaktivni dio programa, a poseban interes tradicionalno izaziva popularni “spidergasac” i mini poligon za najmlađe.

Uz to djeca će se moći spustiti niz spusnicu, popularnu štangu koju najčešće viđamo u filmovima i serijama.

“Pozivam sve zainteresirane da dođu. Bit će to jedan prekrasan, vatrogasni dan u kojem će djeca moći vidjeti čime se mi zapravo bavimo”, rekao je Maceković.

Zapovjednik Ivica, koji je u vatrogasac već 23 godine, istaknuo je kako se želja za profesionalnim vatrogastvom javlja upravo u tim malim danima, ali da je to tek početak jednog dalekog puta.

“Dalek je to put, ovdje su dječica od 10 do 12 godina, a biti ozbiljan vatrogasac zahtijeva punoljetnost, završenu srednju školu, ali naravno postoji oni koji se zaljube u to pa jedan dan dođu i do profesionalnog vatrogastva”.

Također, rekao je da posao vatrogasca ne uključuje samo gašenje požara, puno je tu malih situacija kao skidanje mačke s drveta, ali i situacije u kojima su se često prvi put našli.

Velika Gorica, 07.06.2025. JVPVG-Dan otvorenih vrata, VII.Plamen Turopolja i IV.memorijal Ivana Galekovića-Gale. Foto: JVPVG

“Početkom 2020. smo imali situaciju s COVID-om gdje smo imali ulogu osiguranja, cijepljenja i bili smo izloženi tomu svemu. Zakonom o sustavu civilne zaštite mi smo također dio te civilne zaštite pa smo radili taj posao, obavještavali ljude da se ne mogu zadržavati u parkovima. To nam je bilo nešto novo. Isto tako imali smo i potres. Još nije bio neki veći potres na velikogoričkom području, tako da nas je onaj potres baš zatekao jer su sve snage bile upregnute prema Sisku i Petrinji gdje je potres najteže pogodio ta područja. To nas je isto povuklo na neku stranu koju prije nismo radili. Vjerujem da će još u mojoj vatrogasnoj karijeri biti podosta stvari koji mi sada možda i ne padaju na pamet. Što se tiče gašenja požara, spašavanje ljudi, to je naša srž, tu nas ništa ne može iznenaditi. Ipak, kvaliteta svakog vatrogasca je da se može snaći u svakoj situaciji”, opisuje Maceković.

Tu je i teška oprema koja teži oko 30 kg, a na vatrogascu mora biti unutar 60 sekundi.

“Može otežavati jer kad se obučete u tu opremu to ograničava vijek trajanja u toj intervenciji. Tako mi za svaku intervenciju imamo posebnu opremu za tu intervenciju. Tako na primjer imamo opremu za gašenje šumskih požara, trave i niskog raslinja, to je neka jednostavnija opcija. Ova teža varijanta se odnosi na izolacionom aparatu, odijelo za strukturne požar, recimo gašenje požara stana da budemo autonomni u odnosu na zagađeni zrak koji se unutra nalazi, da imate sve za pola sata radi. Kaciga teži oko 2 kg”, kaže zapovjednik.

S druge strane, u onim “mirnijim danima”, kada nema intervencija, dan je prilično strukturiran. Smjene uključuju pregled opreme, tjelesnu pripremu, teorijsku i praktičnu nastavu, vježbe na poligonu te odmor i pripremu za novu smjenu.

Dotaknula se i tema kućnih požara, koji često nastanu zbog nemara.

“U svakodnevnom životu postoji jedan problem, a to je navika jer smo navikli da sve bude u redu. Najveća opasnost je požar zbog hrane u stambenim zgradama. Ljudi zaborave da su stavili nešto na štednjak, krene se dimiti i nastane požar. Također požari zbog baterija, na primjer ljudi stave mobitel punit, a kad ga iskopčaju, ostave punjač u zidu što također nije preporučljivo”, upozorava Maceković.

Imaju li još uvijek poznatu štangu kroz koju se spuštaju, kako izgleda ljetna dislokacija i što krasi dobrog vatrogasca? Sve to možete doznati u cijelom razgovoru koji je dostupan ovdje.

Nastavite čitati

Vijesti

Foto natječaj: Zagrebačka županija traži svoj najbolji kadar

Prijave su otvorene do 19. lipnja 2026. godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: MuffinLand/Pexels

Fotografi iz Zagrebačke županije imaju priliku svojim radovima promovirati ljepote i posebnosti kraja u kojem žive jer su otvorene prijave za ovogodišnje izdanje foto natječaja „Volim svoju županiju“.

Riječ je o projektu Hrvatske zajednice županija koji već jedanaestu godinu okuplja amaterske i profesionalne autore iz cijele Hrvatske. Tijekom deset godina održavanja natječaja pristiglo je oko 12 tisuća fotografija koje su kroz objektiv zabilježile prirodne znamenitosti, kulturnu baštinu i tradicije hrvatskih krajeva.

Ovogodišnji natječaj traje od 8. do 19. lipnja 2026. godine, a odabrani radovi bit će predstavljeni na putujućoj izložbi koja obuhvaća svih 21 hrvatsku županiju. Za sudjelovanje nije potrebno fotografirati isključivo u vlastitoj županiji. Organizatori ističu kako autori mogu prijaviti fotografije snimljene i izvan područja svoje županije, dok je broj prijava ograničen na najviše tri fotografije po sudioniku.

Poseban naglasak i ove godine stavljen je na nekoliko kategorija. U glavnoj kategoriji stručni žiri odabrat će 21 fotografiju, odnosno po jednu koja će predstavljati svaku hrvatsku županiju na izložbi. Mjesto na izložbi mogu izboriti i autori fotografija snimljenih dronom. Treća kategorija namijenjena je Hrvatima koji žive izvan Hrvatske. Žiri će među pristiglim radovima odabrati tri fotografije koje prikazuju hrvatske županije, a nagrada će pripasti najbolje ocijenjenom radu.

Nakon završetka ocjenjivanja stručnog žirija, ukupno 27 odabranih fotografija ulazi u završni krug. Tada odluku preuzima publika koja će glasovanjem izabrati najbolju fotografiju natječaja, odnosno rad s najvećim brojem prikupljenih glasova.

Prijave su otvorene do 19. lipnja 2026. godine, a svoje fotografije možete prijavit ovdje.

Nastavite čitati

Reporter 460 - 28.05.2026.

Facebook

Izdvojeno