Povežite se s nama

Vijesti

Već gotovo četiri desetljeća tu je za Goričane

Nekada je biciklom prelazila i 30 kilometara kako bi došla do ljudi kojima je potrebna pomoć

Objavljeno

na

Prema procjenama u Hrvatskoj danas nedostaje oko 12 tisuća medicinskih sestara. One su te koje su možda i najbliže pacijentima te podnose najveći teret u našem sustavu javnog zdravstva. U manjim sredinama njihova uloga još je važnija, one poznaju gotov sve stanovnike i odnosi među njima jako su prisni. Jadranka Krvarić pet godina radila je kao patronažna sestra u Črnkovcu. Krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća Jadranka nije imala službeno vozilo, njezino vozilo bio je bicikl. Dnevno je na njemu prelazila 25 do 30 kilometara.

– Patronaža danas nije omiljena među kolegicama. Na nju se gleda kao na svojevrsnu degradaciju. Ja sam tada bila sretna da radim. U to vrijeme sam se i rastala. Sin mi je tada bio mali. Morala sam nam osigurati egzistenciju. Automobila službenog nije bilo, niti sam imala svoj automobil pa sam lijepo sjela na bicikl i na posao. Po ljeti vruće, po zimi hladno. Meni je taj posao bio jako lijep. Upoznate ljude i dužite se s njima. Dođete u kuću izmjerite tlak, popričate s ljudima, date im poneki savjet. Ljudi su vas tada uvažavali – rekla nam je sestra Jadranka.

Foto: privatni album

Smatra kako se ozračje u društvu promijenilo prema zdravstvenoj struci. Ljudi su se više okrenuli Google-u i medijima, a sve manje traže mišljenje svojih liječnika. Pacijenti često dovode u pitanje njihovu stručnost.

– Danas ljudi misle da sve znaju. Svoje znanje temelje na informacijama pročitanima na internetu. Danas je recimo cijepljenje djece postala tabu tema. Tijekom svoje karijere nisam imala niti jedno loše iskustvo s cijepljenjem djece. Mi smo nekad svu djecu cijepili i procijepljenost je bila vrlo dobra – objasnila je sestra.

Jadranka se u zdravstvu našla sasvim slučajno. Naime, namjeravala je postati trgovac ili cvjećar. Igrom sudbine postala je medicinska sestra.

Foto: privatni album

– Bilo je to vrijeme upisa u srednje škole. Krenula sam upisati trgovačku školu, kad sam na autobusnoj stanici srela prijateljicu. Rekla sam joj kako želim ići za trgovca, a ona me nagovorila da upišem srednju medicinsku školu. Nije mi žao što sam izabrala ovu profesiju. Tada nije bilo posla kao danas i teško je bilo dobiti posao u bolnici. Jedna moja prijateljica radila je u Domu zdravlja u Velikoj Gorici i obavijestila me kako primaju sestre u hitnu pomoć. Svaki drugi dan radila sam smjenu od 12 sati, što je bilo jako naporno uz malo dijete kod kuće – objasnila nam je Jadranka.

Početkom Domovinskog rata u Velikoj Gorici nalazila se ratna bolnica. Od kolovoza 1991. do  veljače 1992. godine u njoj je radila i Jadranka. U bolnici su dovoženi ranjenici sa sisačkog i glinskog područja, a u njoj se obavljale operacije i liječili ranjenici.

– Ponekad mi bude teško kad se sjetim tih mladića. Većinom su to bili dečki između 20 i 25 godina, bilo je nešto i starijih muškaraca. Većinom su to bile prostrjelne rane, a najgore su bile rane od gelera. Bio je to veliki stres za sve nas, ali smo morali biti jaki i uspjeli smo u tome. Teško je bilo ostati ravnodušan na njihov osjećaj za našu domovinu. Ti mladi ljudi riskirali su svoje živote za našu slobodu – otkrila nam je medicinska sestra.

Foto: Anes Šuvalić/cityportal.hr

Nakon iskustva u ratnoj bolnici, Jadranka je počela raditi kao sestra u zubnoj ambulanti u Črnkovcu. No, baš kad se činilo da je sve sjelo na svoje mjesto u njezinom životu, pogodila ju je velika tragedija. U prometnoj nesreći izgubila je 21-godišnjeg sina jedinca. Cijeli svijet joj se u jednom danu srušio. Pala je u tešku depresiju. Pred njom je bila možda najteža životna borba. Kako nastaviti živjeti nakon takve tragedije. U tim trenutcima nije joj bilo lako.

– Borba je život i život je borba, ako se pustite začas odete. Teško mi je bilo vratiti se i raditi s ljudima. No, kad sam došla u ambulantu i vidjela ljude kojima je bilo stalo do mene, sebi sam rekla moram početi raditi. Na sprovod je došlo preko dvije i pol tisuće ljudi. Nema kuće iz koje netko nije došao. Shvatila sam to kao podršku i poštovanje ljudi te odlučila im to vratiti tako što ću biti uz njih i pomoći im kako god mogu. Ljudi često dođu kod stomatologa dođu u strahu  i jako je važno smanjiti njihovu nelagodu. Ponekad ih držim i za ruku, jer im je lakše kad sam ja uz njih. Rad i razgovor s ljudima jako mi je pomogao u borbi s depresijom. Najgore je kad se čovjek zatvori u sebe. Nitko vam ne može pomoći, ako vi ne želite sami pomoći sebi. Odlučila i sam pokušati smanjiti količinu lijekova koje pijem kao terapiju, ali to nije baš lako. Iako mi ti lijekovi pomažu, ne želim biti ovisna o njima. Tijelo se naviknulo i traži lijekove, a ja taj problem rješavam tako da čitam, vozim bicikl, planinarim, šetam psa ili sjednem s prijateljicom na kavu – povjerila nam se sugovornica.

Foto: privatni album

Jadranku uz Dom zdravlja u Črnkovcu vežu lijepa sjećanja. Kada je tamo počela raditi 1985. godine ordinacije su se grijale kaminom i pećima na drva, nije bilo centralnog grijanja, ali je zato je bilo zajedništva napretek.

– Tada tu nije bilo trgovina, doručkovali smo svi zajedno. Svatko je nešto donio od kuće. Pokrenuli smo i kasu uzajamne pomoći. Tu su se rodila cjeloživotna prijateljstva. Moja kolegica, koja je sada u mirovini, i ja radile smo 34 godine zajedno i niti jednom se nismo posvađale. Svi smo bili kako jedna velika obitelj. Danas su uvjeti rada puno bolji nego prije, ali je teže raditi s ljudima. Ljudi više nisu što su bili – ispričala nam je sestra.

 

Kultura

Novi naslov Boška Prosenjaka: “Dječji orkestar” je knjiga koja se sluša…

Velikogorički književnik Božidar Prosenjak na ovogodišnjem Interliberu je promovirao svoje novo djelo, zvučnu knjigu “Dječji orkestar”. Prošlo je 36 godina otkad je izašao “Divlji konj”, a susjed Boško i dalje radi i stvara…

Objavljeno

na

Objavio/la

Božidar Prosenjak rođenjem je Podravac, iz sela Kuzminca, ali već desetljećima, još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, on je i naš susjed Boško. Ujedno, on je i čovjek iz lektire, jer njegov kultni dječji roman “Divlji konj” jedan je od obaveznih naslova u osnovnoškolskom obrazovanju, a danas je vitalni 77-godišnjak koji i dalje radi i stvara.

Na velikoj sajmu knjiga Interliber Boško Prosenjak je tako bio jedan od autora koji su predstavili svoja nova djela. Pod naslovnom “Dječji orkestar” krije se zvučna knjiga zamišljena kao edukativno putovanje svijetom glazbala. Knjigu je izdala zagrebačka izdavačka kuća Alfa, i to u uglednoj biblioteci Knjiga za mladež.

Posebnost ovoga djela je i u tome što je Prosenjak i ovoga puta dao priliku iznimno nadarenom mladom ilustratoru Jakovu Kneževiću, desetogodišnjem dječaku iz spektra koji s roditeljima i svojom okolinom komunicira crtežima.

– Glazba ima intimnu važnost u razvoju djeteta jer pozitivno utječe na njegove tjelesne i umne sposobnosti te omogućuje izgrađivanje estetskog odnosa prema umijeću pjevanja, sviranja i umjetnosti općenito – ističe profesorica Diana Novoselić iz kuće Alfa.

– Rana i predškolska dob optimalno je vrijeme za otkrivanje, poticanje i oblikovanje djetetovih glazbenih sposobnosti. Naime, djeca koja su sudjelovala u glazbenim aktivnostima imaju bolju motoričku koordinaciju i bolju vokalizaciju tonalnih i ritamskih obrazaca u odnosu na djecu koja nisu bila obuhvaćena glazbenim programom. Glazba utječe na stjecanje i dijeljenje radosti za cijeli život. Otkriva ljepotu zajedništva i raznolikosti i daje sigurnost u nastupu, posebno kod darovite djece.

Ova glazbena priča, uz stihove Božidara Prosenjaka, ilustracije Jakova Kneževića i videozapise učenika Glazbenoga učilišta “Elly Bašić”, podrška je u procesu odgoja djeteta i unapređivanja njegovih glazbenih potencijala, dodaje se u opisu novog Prosenjakova djela.

Nastavite čitati

Moja županija

Gradski muzej Jastrebarsko otvoren nakon dvogodišnje obnove! Uloženo više od 1,5 milijuna eura

Završena je cjelovita obnova povijesne zgrade iz 1826., a prvi postav donosi izložbu kiparice Milene Lah.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Gradski muzej Jastrebarsko ponovno je otvorio vrata nakon dvogodišnje obnove uzrokovane potresom. Rekonstrukcija, vrijedna oko dva milijuna eura, financirana je sredstvima Zagrebačke županije i Grada Jastrebarskog, a novi početak muzeja obilježen je izložbom radova kiparice Milene Lah.

Zagrebačka županija u obnovu je uložila gotovo 1,5 milijuna eura kroz decentralizirana sredstva, dok je grad sudjelovao s dodatnih pola milijuna. Na svečanosti otvorenja prisustvovao je zamjenik župana Ervin Kolarec, koji je istaknuo kako je suradnja različitih razina vlasti ubrzala povratak objekata u javnu funkciju. Podsjetio je i da Županija trenutačno provodi 126 projekata obnove vrijednih 51 milijun eura, od čega se 7,2 milijuna odnosi na područje Jastrebarskog.

Foto: Zagrebačka županija

Gradonačelnik Zvonimir Novosel naglasio je važnost kulturnih institucija za identitet grada, poručivši kako muzej predstavlja mjesto susreta lokalne povijesti i suvremenosti. Prema riječima projektantice Dijane Špirić, zgrada iz 1826. godine doživjela je kompletnu protupotresnu, energetsku i funkcionalnu obnovu. Ugrađena je dizalica topline, čime je objekt postao energetski učinkovit i bez emisija.

Muzej čuva arheološku, kulturno-povijesnu i etnografsku baštinu jaskanskog kraja, uključujući poznatu bulu kralja Bele IV. iz 1257. godine, kojom je Jastrebarsko steklo status slobodnog kraljevskog trgovišta.

Foto: Zagrebačka županija

Otvorenjem obnovljenog muzeja Jastrebarsko vraća jedan od svojih ključnih kulturnih prostora u punu funkciju, a posjetitelji opet istraživati kulturnu i povijesnu baštinu Jastrebarskog u obnovljenom i suvremenom prostoru.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Vijesti

Velikogorička slikarica otvara atelje – 25 godina rada u jednoj večeri

Uz izložbu, dio radova bit će ponuđen i po promotivnim cijenama.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Daian Gan/pexels.com (Ilustrativna)

U subotu, 29. studenoga, u 16:30 sati akademska slikarica Gordana Pogledić Jančetić otvorit će svoj atelje i izložbu u Atelje Galeriji Inart u Velikoj Gorici, predstavljajući građanima presjek 25 godina svog umjetničkog stvaralaštva. Ova retrospektiva, pripremljena povodom početka Adventa, prvi je put da umjetnica iz rodnog grada javnosti otvara vrata svog stvaralačkog prostora.

Pogledić Jančetić, magistra umjetnosti i diplomantica zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti u klasi prof. Tišljara, iza sebe ima niz izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Ipak, dosad nije imala priliku u Velikoj Gorici pokazati razvoj vlastitog opusa na jednom mjestu.

Posjetitelje očekuje izbor radova nastalih kroz četvrt stoljeća, u različitim tehnikama i motivima, što omogućuje pregled evolucije autoričina stilskog i tematskog izraza. Uz izložbu, dio radova bit će ponuđen i po promotivnim cijenama, što umjetnica objašnjava željom da profesionalna umjetnička djela budu dostupna široj publici.

Autorica poziva sve zainteresirane i poručuje da su umjetnost i kultura neizostavan dio svakodnevice Velike Gorice.

Nastavite čitati

Vijesti

PROMJENA VREMENA Prognostičar Božarov najavio bijeli vikend!

Na sisačkom području desetak centimetara, Lekenik i Turopolje 5 do 6 centimetara, prema Velikoj Gorici 2 do 3 centimetra manje, dok će glavni grad Zagreb dobiti samo malo snježne dekoracije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Danas do kraja dana središnji dio Hrvatske imat će puno oblaka,  povremeno može biti i slabe kiše uz temperaturu zraka na potezu Zagreb-Sisak između 5 i 9 Celzijevih stupnjeva.

-No, u noći će zapuhati sjeverac pa očekujemo pad temperature koji će na okolnom gorju donijeti snijeg, a možda do jutra malo susnježice i mokrog snijega bude i u nizinama. Zagreb, Turopolje i sisačko područje ne bi trebalo imati veće količine snijega, a moguće je da malo zabljuzga. Petak će isto biti oblačan uz povremenu kišu i susnježicu, ali nisu to još sutra neke ozbiljne, količinski obilne oborine, s obzirom da bi se temperatura cijeli dan držala između 1 i 4 Celzijeva stupnja. Kako će puhati umjeren sjeverac, miješat će se kiša sa susnježicom, ali bez snježnog pokrivača na tlu, barem u nekoj konkretnijoj mjeri – ispričao je za Cityportal prognostičar Kristijan Božarov s portala Kad će kiša.

Za subotu najavljuje dodatni pad temperatura koja će tijekom cijeloga dana biti oko nule a povremeno će padati snijeg koji bi tada stvorio snježni pokrivač na cijelom našem području, osobito u drugom dijelu subote i prema večeri.

-Količine snijega još je teško točno precizirati, nekako se čini na sisačkom području možda i desetak centimetara, Lekenik i Turopolje možda 5 do 6 centimetara, a prema Velikoj Gorici 2-3 centimetra manje, dok će glavni grad Zagreb dobiti samo malo snježne dekoracije. Znači bit će primjetna razlika što se više ide na sjever. Prema Savi to će oborina biti manje, a prema Kupi i osobito u Banovini i na Kordunu će pasti najviše snijega – dodaje Božarov.

Nedjelja će ostati hladna, oko nule, ali suha. No, na veselje najmlađih, sav snijeh koji padne na tlo u subotu, zadržat će se i u nedjelju, tako da će vikend biti dobar za uživanje na snijegu.

-Sljedeći tjedan nam nosi nove oborine, najavljuje prognostičar, ali čini se uglavnom kišu, jer će malo zatopliti, tako da bi se onda većina tih oborina u sljedećem tjednu nekako izlila u obliku hladne kiše na temperaturama par stupnjeva iznad nule.

 

 

 

Nastavite čitati

Vijesti

Udruga žena Kobilić prikuplja hranu za 200 obitelji! Evo kako se možete uključiti

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Julia M Cameron/pexels.com (Ilustrativna)

Udruga žena Kobilić i MO Kobilić, u dogovoru sa župnikom župe Navještenja Blažene Djevice Marije vlč. Norbertom Ivanom Koprivcem, organizirali su humanitarnu akciju prikupljanja hrane za potrebite obitelji. Akcija će održati ove subote, 22. studenoga, od 14 do 16 sati u Društvenom domu Kobilić. U organizaciji sudjeluju predsjednica Udruge žena Kobilić Doris Komadina, dopredsjednica Petra Vukadin i ostale članice Udruga Žena Kobilić i MO Kobilić na ćelu s Josipom Vitezom.

Prema riječima dopredsjednice udruge Petre Vukadin, trebalo bi složiti oko 200 paketa hrane za potrebite obitelji. Tijekom akcije građani mogu donijeti tjesteninu, ulje, brašno, rižu, konzerviranu i drugu dugotrajnu hranu, kao i mlijeko, kavu ili kekse. Prikupljena pomoć bit će u srijedu predana Caritasu.

“Svaka donacija, bila minimalna ili malo veća je dobrodošla”, poručuje dopredsjednica Petra Vukadin.

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno