Povežite se s nama

Vijesti

Već gotovo četiri desetljeća tu je za Goričane

Nekada je biciklom prelazila i 30 kilometara kako bi došla do ljudi kojima je potrebna pomoć

Objavljeno

na

Prema procjenama u Hrvatskoj danas nedostaje oko 12 tisuća medicinskih sestara. One su te koje su možda i najbliže pacijentima te podnose najveći teret u našem sustavu javnog zdravstva. U manjim sredinama njihova uloga još je važnija, one poznaju gotov sve stanovnike i odnosi među njima jako su prisni. Jadranka Krvarić pet godina radila je kao patronažna sestra u Črnkovcu. Krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća Jadranka nije imala službeno vozilo, njezino vozilo bio je bicikl. Dnevno je na njemu prelazila 25 do 30 kilometara.

– Patronaža danas nije omiljena među kolegicama. Na nju se gleda kao na svojevrsnu degradaciju. Ja sam tada bila sretna da radim. U to vrijeme sam se i rastala. Sin mi je tada bio mali. Morala sam nam osigurati egzistenciju. Automobila službenog nije bilo, niti sam imala svoj automobil pa sam lijepo sjela na bicikl i na posao. Po ljeti vruće, po zimi hladno. Meni je taj posao bio jako lijep. Upoznate ljude i dužite se s njima. Dođete u kuću izmjerite tlak, popričate s ljudima, date im poneki savjet. Ljudi su vas tada uvažavali – rekla nam je sestra Jadranka.

Foto: privatni album

Smatra kako se ozračje u društvu promijenilo prema zdravstvenoj struci. Ljudi su se više okrenuli Google-u i medijima, a sve manje traže mišljenje svojih liječnika. Pacijenti često dovode u pitanje njihovu stručnost.

– Danas ljudi misle da sve znaju. Svoje znanje temelje na informacijama pročitanima na internetu. Danas je recimo cijepljenje djece postala tabu tema. Tijekom svoje karijere nisam imala niti jedno loše iskustvo s cijepljenjem djece. Mi smo nekad svu djecu cijepili i procijepljenost je bila vrlo dobra – objasnila je sestra.

Jadranka se u zdravstvu našla sasvim slučajno. Naime, namjeravala je postati trgovac ili cvjećar. Igrom sudbine postala je medicinska sestra.

Foto: privatni album

– Bilo je to vrijeme upisa u srednje škole. Krenula sam upisati trgovačku školu, kad sam na autobusnoj stanici srela prijateljicu. Rekla sam joj kako želim ići za trgovca, a ona me nagovorila da upišem srednju medicinsku školu. Nije mi žao što sam izabrala ovu profesiju. Tada nije bilo posla kao danas i teško je bilo dobiti posao u bolnici. Jedna moja prijateljica radila je u Domu zdravlja u Velikoj Gorici i obavijestila me kako primaju sestre u hitnu pomoć. Svaki drugi dan radila sam smjenu od 12 sati, što je bilo jako naporno uz malo dijete kod kuće – objasnila nam je Jadranka.

Početkom Domovinskog rata u Velikoj Gorici nalazila se ratna bolnica. Od kolovoza 1991. do  veljače 1992. godine u njoj je radila i Jadranka. U bolnici su dovoženi ranjenici sa sisačkog i glinskog područja, a u njoj se obavljale operacije i liječili ranjenici.

– Ponekad mi bude teško kad se sjetim tih mladića. Većinom su to bili dečki između 20 i 25 godina, bilo je nešto i starijih muškaraca. Većinom su to bile prostrjelne rane, a najgore su bile rane od gelera. Bio je to veliki stres za sve nas, ali smo morali biti jaki i uspjeli smo u tome. Teško je bilo ostati ravnodušan na njihov osjećaj za našu domovinu. Ti mladi ljudi riskirali su svoje živote za našu slobodu – otkrila nam je medicinska sestra.

Foto: Anes Šuvalić/cityportal.hr

Nakon iskustva u ratnoj bolnici, Jadranka je počela raditi kao sestra u zubnoj ambulanti u Črnkovcu. No, baš kad se činilo da je sve sjelo na svoje mjesto u njezinom životu, pogodila ju je velika tragedija. U prometnoj nesreći izgubila je 21-godišnjeg sina jedinca. Cijeli svijet joj se u jednom danu srušio. Pala je u tešku depresiju. Pred njom je bila možda najteža životna borba. Kako nastaviti živjeti nakon takve tragedije. U tim trenutcima nije joj bilo lako.

– Borba je život i život je borba, ako se pustite začas odete. Teško mi je bilo vratiti se i raditi s ljudima. No, kad sam došla u ambulantu i vidjela ljude kojima je bilo stalo do mene, sebi sam rekla moram početi raditi. Na sprovod je došlo preko dvije i pol tisuće ljudi. Nema kuće iz koje netko nije došao. Shvatila sam to kao podršku i poštovanje ljudi te odlučila im to vratiti tako što ću biti uz njih i pomoći im kako god mogu. Ljudi često dođu kod stomatologa dođu u strahu  i jako je važno smanjiti njihovu nelagodu. Ponekad ih držim i za ruku, jer im je lakše kad sam ja uz njih. Rad i razgovor s ljudima jako mi je pomogao u borbi s depresijom. Najgore je kad se čovjek zatvori u sebe. Nitko vam ne može pomoći, ako vi ne želite sami pomoći sebi. Odlučila i sam pokušati smanjiti količinu lijekova koje pijem kao terapiju, ali to nije baš lako. Iako mi ti lijekovi pomažu, ne želim biti ovisna o njima. Tijelo se naviknulo i traži lijekove, a ja taj problem rješavam tako da čitam, vozim bicikl, planinarim, šetam psa ili sjednem s prijateljicom na kavu – povjerila nam se sugovornica.

Foto: privatni album

Jadranku uz Dom zdravlja u Črnkovcu vežu lijepa sjećanja. Kada je tamo počela raditi 1985. godine ordinacije su se grijale kaminom i pećima na drva, nije bilo centralnog grijanja, ali je zato je bilo zajedništva napretek.

– Tada tu nije bilo trgovina, doručkovali smo svi zajedno. Svatko je nešto donio od kuće. Pokrenuli smo i kasu uzajamne pomoći. Tu su se rodila cjeloživotna prijateljstva. Moja kolegica, koja je sada u mirovini, i ja radile smo 34 godine zajedno i niti jednom se nismo posvađale. Svi smo bili kako jedna velika obitelj. Danas su uvjeti rada puno bolji nego prije, ali je teže raditi s ljudima. Ljudi više nisu što su bili – ispričala nam je sestra.

 

Kultura

Nova izložba “Medicina u Turopolju” – od asanacije i rodilišta do ratne bolnice i Veterinarske stanice

6 plakata vodi kroz 6 tematskih cjelina.

Objavljeno

na

Muzej Turopolja poziva na pogled u velikogoričku prošlost. 

U četvrtak 11. prosinca u prostoru Interpretacijskog centra Muzeja Turopolja bit će otvorena dokumentarna izložba “Medicina u Turopolju”.  

Izložba je dokumentarnog karaktera koja tekstovima i fotografijama kroz 6 plakata vodi kroz 6 tematskih cjelina: Asanacija u Mraclinu, Apoteka i rodilište, Javna bolnica, Crveni križ, Ratna bolnica te Dom zdravlja i Veterinarska stanica. 

Autor izložbe je viši kustos povjesničar Josip Popovčić, a otvorenje je u 18 sati.

Nastavite čitati

Moja županija

Školski medni dan – imunitet iz staklenke za prvašiće

Zagrebačka županija osigurala je med za 1.568 učenika iz 31 škole.

Objavljeno

na

Podjelom staklenki meda učenicima prvog razreda osnovnih škola, Ministarstvo poljoprivrede, Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, u suradnji s lokalnim proizvođačima meda, provode projekt Školski medni dan. 

Danas je blagdan sv. Ambrozija, zaštitnika pčela i pčelara, a u ime Zagrebačke županije podjeli meda prvašićima u Osnovnoj školi Bedenica sudjelovao je zamjenik župana Damir Tomljenović. 

-Ovim projektom želimo educirati djecu o važnosti konzumiranja meda i njegovog uključivanja u prehranu, uz istovremenu promociju meda proizvedenoga na hrvatskim pčelinjacima što će pridonijeti boljem tržišnom pozicioniranju hrvatskih pčelara. Zagrebačka županija kontinuirano pomaže pčelare kojih ima 610 registriranih s oko 30 tisuća košnica. Kupnjom lokalno uzgojenog meda podupremo domaće pčelare – podsjetio je Tomljenović. 

-Iako je Bedenica jedna od najmanjih općina u Zagrebačkoj županiji, ima što za pokazati, a to su, među ostalim, poljoprivrednici i registrirani pčelari koji marljivo rade i doprinose promicanju imena i ugleda općine. Pčele su neophodne za bioraznolikost i opstojnost našeg svijeta. Zahvaljujem županijskom Upravnom odjelu za poljoprivredu za pomoć i ulaganje u naše poljoprivrednike, jer bez zdrave poljoprivrede i uspješnih poljoprivrednika nema ni uspjeha države – rekao je načelnik Općine Bedenica Slavko Cvrlja. 

Na području općine Bedenica je i puno pčelara koji se bave i proizvodnjom medenjaka – istaknuo je ravnatelj škole Krunoslav Ujlaki. 

-Svoje tržište, osim na kućnom pragu, proizvođači nalaze i u svetištu u Mariji Bistrici, a obzirom da se med dijeli u prvom razredu, djeca o njemu uče i vjerujem da će ovo pozitivno utjecati na njihove prehrambene navike – dodao je ravnatelj. 

Kratko predavanje prvašićima održao je lokalni pčelar Branko Mahnet koji je u ovaj projekt uključen od 2018. godine.  

-Tržište je prepuno svakakvih proizvoda koji se ne bi smjeli zvati medom i jako je važno da djeca znaju prepoznati kvalitetan med i da ih to prati kroz cijeli život. Najpouzdanija metoda prepoznavanja “pravog meda” je okus. Kada ga stavite u usta on mora imati okus voska, peludi i košnice dok ostali koji imaju okus po nekakvom sirupu – nisu prirodni proizvodi. Najbolje je zapravo imati svog pčelara, jer nijedan mali pčelar neće se baviti s umjetnim sladilima i aromama – objasnio je Mahnet. 

Podjelom staklenki meda učenicima prvog razreda osnovnih škola, ovim se projektom želi promovirati med iz hrvatskih pčelinjaka i podignuti svijest najmlađih o potrebi konzumacije zdravih i domaćih proizvoda.  

U projekt je uključena i Zagrebačka županija pa će tako 1.568 učenika iz 31 škole kojima je Županija osnivač, dobiti prigodne pakete sa slikovnicom i unificiranom staklenkom meda.  

Med će u osnovne škole dostaviti 15 pčelara s područja Zagrebačke županije. 

( Foto: Radio Zelina )

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Najave

IGLA I KONAC Žene iz Kuča zovu na umjetnost ukrašavanja platna

Prijave su obavezne!

Objavljeno

na

Objavio/la

(Foto: Modni ALMAnah)

Udruga žena Kuče poziva na još jednu radionicu u nizu! 

Vezenje – stoljetna tradicija ukrašavanja tkanina iglom i koncem, koja se koristila za personalizaciju odjeće i kućanskih potrepština, čime se isticao prestiž, danas se koristi za umjetničko izražavanje i modne detalje, čuvajući kulturnu baštinu.   

Ovladajte vještinom vezenja kako bi kod kuće i sami mogli ukrašavati razne materijale. Radionica će se održati 11. prosinca u Društvenom domu Kuče s početkom u 18 sat.

-Dođite na kreativno druženje gdje ćemo zajedno učiti i stvarati prekrasne vezene motive. Veselimo se vašem dolasku! Prijave su obavezne na: 099 623 6367 – ističu iz Udruge.

Nastavite čitati

Kultura

STILLE NACHT Gradski zbor Franjo pl. Lučić oduševio austrijsku publiku

Brojna publika s oduševljenjem je pratila izvedbe adventskih i božićnih pjesama iz bogate tradicije hrvatske zborske baštine.

Objavljeno

na

Gradski zbor Franjo pl. Lučić proteklog je vikenda gostovao u Austriji, u gradiću Neuberg an der Murz, gdje je održao koncert adventskih i božićnih pjesama iz bogate tradicije hrvatske zborske baštine. 

Brojna publika s oduševljenjem je pratila izvedbe, a posebno ih je dirnulo iznenađenje na samom kraju – izvedba pjesme „Tiha noć“ na njemačkom jeziku, koja je potaknula okupljene da se pridruže zboru u zajedničkom pjevanju. 

-Doista je bio užitak pjevati u jednom osobitom ambijentu povijesne zgrade nevjerojatne akustike, pred vrlo discipliniranom publikom. Mi smo uživali pjevajući, a osjetili smo i da je publika uživala u našoj izvedbi. Osobito su bili iznenađeni izvedbom Tihe noći na njemačkom jeziku i pjevali su zajedno s nama – rekla je voditeljica zbora prof. Irena Markulin. 

Predsjednica zbora i organizatorica putovanja Lidia Capković Martinek, također je istaknula važnost ovakvih gostovanja. 

-Uvijek se i sami iznenadimo kako strana publika reagira na prekrasne adventske i božićne pjesme hrvatske baštine. Upravo zbog toga je osobito zadovoljstvo organizirati ovakva putovanja – rekla je Capković Martinek. 

Inače, nastup u Austriji još je jednom potvrdio kvalitetu i umjetničku snagu Gradskog zbora Franjo pl. Lučić, koji svojim izvedbama njeguje hrvatsku glazbenu tradiciju, promovira Veliku Goricu i Republiku Hrvatsku izvan njenih granica. 

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Susret inkluzije i poštovanja – Velika Gorica je jedini grad u županiji koji ima Strategiju za osobe s invaliditetom

“Ovoliko parasportaša na međunarodnoj razini iz našega grada nema niti jedan grad u Hrvatskoj.”

Objavljeno

na

U povodu Međunarodnog dana osoba s invaliditetom danas je u Gradskoj vijećnici Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica održan susret osoba s invaliditetom koje je primila pročelnica Lana Krunić Lukinić. 

U društvu predsjednika Parasportskog saveza Zagrebačke županije Darka Matića, u svojem uvodnom obraćanju istaknula je dugogodišnju viziju Grada po kojoj svatko ima pravo na dostojanstveni život.  

Foto: Sanjin Vrbanus

-Upravo ste vi naša snaga, naša motivacija i vi ste dokaz da upornost, hrabrost i životna energija tjera nas u lokalnoj samoupravi da budemo još bolji nego što jesmo. Nastavit ćemo i u budućnosti ulagati u pristupačnost, podršku i razumijevanje, jer zapravo grad koji brine o svakom svom sugrađaninu,  zapravo brine o daljoj budućnosti – naglasila je Krunić Lukinić.  

Podsjetimo da Velika Gorica već 15 godina kontinuirano provodi Strategiju izjednačavanja mogućnosti i prava za osobe s invaliditetom te je jedini grad u Zagrebačkoj Županiji koji ima vlastitu strategiju za to područje. 

Foto Sanjin Vrbanus

-Provodimo trenutno i već četvrtu takvu strategiju u suradnju sa našim udrugama, ustanovama i samim korisnicima i želim zahvaliti svima vama pojedinačno što nas svakodnevno učite strpljenju, snazi, ali i ljudskosti. Ovi dani kroz prošli i ovaj tjedan upravo su posvećeni vama, a naša odgovornost traje svaki dan u godini – podsjetila je pročelnica i dodala kako konkretna podrška nije samo na papiru već postoje konkretni programi koji poboljšavaju kvalitetu života.  

-Već godinu dana provodimo besplatni desetosatni program za svu djecu u našem predškolskom obrazovanju. No i prije toga, sva djeca koja su imala određene poteškoće u razvoju imala su besplatan vrtić. Tu bi voljela i napomenuti i pohvaliti Centar za djecu mlade i obitelj koji se nedavno preselio u novi, bolji prostor, a zahvaljujući njemu krećemo sa ranom intervencijom, odnosno širimo stručni timove; rehabilitatora, logopeda, psihologa i svih potrebnih stručnih kadrova, u suradnji s našim gradskim vrtićima u sklopu kojih također djeluju stručni timovi kako bi se određene teškoće na vrijeme prepoznale – objasnila je Krunić Lukinić a podsjetila je i na gradnju dva nova vrtića – u Pokupskoj i u Kolarevoj ulici. 

Foto: Sanjin Vrbanus

Naime, kapacitet vrtića će biti ukupno 400 djece, svaki vrtić pojedinačno će imati 10 skupina a u budućnosti će određene skupine u tim vrtićima imati dodatne skupine za djecu po teškoćama u razvoju. Podsjetimo, trenutačno na području grada Velike Gorice djeluju dvije takve skupine u dječjem vrtiću Žirek.  

Osim toga, Grad godinama provodi i program asistenata u nastavi kroz projekt “Svako dijete ima pravo na obrazovanje”. Trenutačno je osposobljeno 114 pomoćnika za 120 učenika.  

Foto: Sanjin Vrbanus

-Ove godine za naše pomoćnike povećali smo satnicu, osigurali specijalizirani prijevoz kombi vozila za osobe sa invaliditetom, a dugi niz godina provodimo program osobnih asistenata. U proračunu iz godine u godinu sudjeluje Savjetovalište za djecu s teškoćama u razvoju i osobe sa invaliditetom, osiguravamo i financijsku pomoć za ortopedska pomagala i subvencije prijevoza na rehabilitacije, financiramo i hranu za sve pomagače, za slijepe, ali i za druge osobe kojima je to neophodno – istaknula je pročelnica. 

Po pitanju barijera s kojima se suočavaju  osobe s invaliditetom, Grad je učinio značajan iskorak. Ugrađene su podizne platforme za pristup pozornicama i pristup u zgradama, postavljaju se inkluzivna dječja igrala. 

Foto: Sanjin Vrbanus

Među ostalim, osigurana je i audiodeskripcija kulturnih i sportskih događanja, financira se i Parasportski savez i udruge koje okupljaju osobe sa invaliditetom, a drugu godinu za redom i isplata uskrsnica i božićnica. 

-Apsolutno smo ponosni na njihove rezultate, bilo na nacionalnim, ali međunarodnim turnirima. Također se nadam da ćete sredinom prosinca ili najkasnije u siječnju dobiti napokon ključeve vašeg novog prostora, jer ujedinjeni u različitostima možemo izgraditi našu Veliku Goricu kao primjer inkluzije i poštovanja za sve – zaključila je pročelnica svoje obraćanje. 

Foto: Sanjin Vrbanus

Riječi pročelnice potvrdila je i predsjednica i trenerica u Para stolnoteniskog kluba osoba s invaliditetom Uspon Mirjana Luičić.  

-Velika Gorica ima rezultate kojima se ni jedan grad u Hrvatskoj ne može pohvaliti. Čak bih rekla niti Zagreb, i to zbog masovnosti. Ovoliko para sportaša na međunarodnoj razini iz našega grada nema niti jedan grad u Hrvatskoj. Sigurno da je tu potpora grada vrlo, vrlo važna, no potrebna su nam sve veća sredstva kako bismo mogli zadržati tu kvalitetu, posebno zbog zadržavanja trenera – dodala je Lučić i zahvalila Gradu na plaćanju članarina u teretanama, no zatražila je u budućnosti i mogućnost realizacije vlastite teretane, samo za velikogoričke parasportaše. 

Foto: Sanjin Vrbanus

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno