Povežite se s nama

Vijesti

Već gotovo četiri desetljeća tu je za Goričane

Nekada je biciklom prelazila i 30 kilometara kako bi došla do ljudi kojima je potrebna pomoć

Objavljeno

na

Prema procjenama u Hrvatskoj danas nedostaje oko 12 tisuća medicinskih sestara. One su te koje su možda i najbliže pacijentima te podnose najveći teret u našem sustavu javnog zdravstva. U manjim sredinama njihova uloga još je važnija, one poznaju gotov sve stanovnike i odnosi među njima jako su prisni. Jadranka Krvarić pet godina radila je kao patronažna sestra u Črnkovcu. Krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća Jadranka nije imala službeno vozilo, njezino vozilo bio je bicikl. Dnevno je na njemu prelazila 25 do 30 kilometara.

– Patronaža danas nije omiljena među kolegicama. Na nju se gleda kao na svojevrsnu degradaciju. Ja sam tada bila sretna da radim. U to vrijeme sam se i rastala. Sin mi je tada bio mali. Morala sam nam osigurati egzistenciju. Automobila službenog nije bilo, niti sam imala svoj automobil pa sam lijepo sjela na bicikl i na posao. Po ljeti vruće, po zimi hladno. Meni je taj posao bio jako lijep. Upoznate ljude i dužite se s njima. Dođete u kuću izmjerite tlak, popričate s ljudima, date im poneki savjet. Ljudi su vas tada uvažavali – rekla nam je sestra Jadranka.

Foto: privatni album

Smatra kako se ozračje u društvu promijenilo prema zdravstvenoj struci. Ljudi su se više okrenuli Google-u i medijima, a sve manje traže mišljenje svojih liječnika. Pacijenti često dovode u pitanje njihovu stručnost.

– Danas ljudi misle da sve znaju. Svoje znanje temelje na informacijama pročitanima na internetu. Danas je recimo cijepljenje djece postala tabu tema. Tijekom svoje karijere nisam imala niti jedno loše iskustvo s cijepljenjem djece. Mi smo nekad svu djecu cijepili i procijepljenost je bila vrlo dobra – objasnila je sestra.

Jadranka se u zdravstvu našla sasvim slučajno. Naime, namjeravala je postati trgovac ili cvjećar. Igrom sudbine postala je medicinska sestra.

Foto: privatni album

– Bilo je to vrijeme upisa u srednje škole. Krenula sam upisati trgovačku školu, kad sam na autobusnoj stanici srela prijateljicu. Rekla sam joj kako želim ići za trgovca, a ona me nagovorila da upišem srednju medicinsku školu. Nije mi žao što sam izabrala ovu profesiju. Tada nije bilo posla kao danas i teško je bilo dobiti posao u bolnici. Jedna moja prijateljica radila je u Domu zdravlja u Velikoj Gorici i obavijestila me kako primaju sestre u hitnu pomoć. Svaki drugi dan radila sam smjenu od 12 sati, što je bilo jako naporno uz malo dijete kod kuće – objasnila nam je Jadranka.

Početkom Domovinskog rata u Velikoj Gorici nalazila se ratna bolnica. Od kolovoza 1991. do  veljače 1992. godine u njoj je radila i Jadranka. U bolnici su dovoženi ranjenici sa sisačkog i glinskog područja, a u njoj se obavljale operacije i liječili ranjenici.

– Ponekad mi bude teško kad se sjetim tih mladića. Većinom su to bili dečki između 20 i 25 godina, bilo je nešto i starijih muškaraca. Većinom su to bile prostrjelne rane, a najgore su bile rane od gelera. Bio je to veliki stres za sve nas, ali smo morali biti jaki i uspjeli smo u tome. Teško je bilo ostati ravnodušan na njihov osjećaj za našu domovinu. Ti mladi ljudi riskirali su svoje živote za našu slobodu – otkrila nam je medicinska sestra.

Foto: Anes Šuvalić/cityportal.hr

Nakon iskustva u ratnoj bolnici, Jadranka je počela raditi kao sestra u zubnoj ambulanti u Črnkovcu. No, baš kad se činilo da je sve sjelo na svoje mjesto u njezinom životu, pogodila ju je velika tragedija. U prometnoj nesreći izgubila je 21-godišnjeg sina jedinca. Cijeli svijet joj se u jednom danu srušio. Pala je u tešku depresiju. Pred njom je bila možda najteža životna borba. Kako nastaviti živjeti nakon takve tragedije. U tim trenutcima nije joj bilo lako.

– Borba je život i život je borba, ako se pustite začas odete. Teško mi je bilo vratiti se i raditi s ljudima. No, kad sam došla u ambulantu i vidjela ljude kojima je bilo stalo do mene, sebi sam rekla moram početi raditi. Na sprovod je došlo preko dvije i pol tisuće ljudi. Nema kuće iz koje netko nije došao. Shvatila sam to kao podršku i poštovanje ljudi te odlučila im to vratiti tako što ću biti uz njih i pomoći im kako god mogu. Ljudi često dođu kod stomatologa dođu u strahu  i jako je važno smanjiti njihovu nelagodu. Ponekad ih držim i za ruku, jer im je lakše kad sam ja uz njih. Rad i razgovor s ljudima jako mi je pomogao u borbi s depresijom. Najgore je kad se čovjek zatvori u sebe. Nitko vam ne može pomoći, ako vi ne želite sami pomoći sebi. Odlučila i sam pokušati smanjiti količinu lijekova koje pijem kao terapiju, ali to nije baš lako. Iako mi ti lijekovi pomažu, ne želim biti ovisna o njima. Tijelo se naviknulo i traži lijekove, a ja taj problem rješavam tako da čitam, vozim bicikl, planinarim, šetam psa ili sjednem s prijateljicom na kavu – povjerila nam se sugovornica.

Foto: privatni album

Jadranku uz Dom zdravlja u Črnkovcu vežu lijepa sjećanja. Kada je tamo počela raditi 1985. godine ordinacije su se grijale kaminom i pećima na drva, nije bilo centralnog grijanja, ali je zato je bilo zajedništva napretek.

– Tada tu nije bilo trgovina, doručkovali smo svi zajedno. Svatko je nešto donio od kuće. Pokrenuli smo i kasu uzajamne pomoći. Tu su se rodila cjeloživotna prijateljstva. Moja kolegica, koja je sada u mirovini, i ja radile smo 34 godine zajedno i niti jednom se nismo posvađale. Svi smo bili kako jedna velika obitelj. Danas su uvjeti rada puno bolji nego prije, ali je teže raditi s ljudima. Ljudi više nisu što su bili – ispričala nam je sestra.

 

Sport

Karate klub Velika Gorica odradio dva turnira, doma se vraćaju s 14 medalja

U konkurenciji gotovo tisuću natjecatelja iz više zemalja, Karate klub Velika Gorica pokazao se veoma konkurentnim.

Objavljeno

na

Objavio/la

Karate klub Velika Gorica vratio se s dva velika međunarodna turnira, Kupa Vukovara i CRO CUP-a u Maloj Subotici, s ukupno 14 osvojenih medalja. Velikogorički borci nastupili su protekla dva vikenda, uglavnom u uzrastu do 14 godina, a među osvajačima medalja bilo je i nekoliko juniora.

Na Kupu Vukovara, gdje je nastupilo 527 natjecatelja iz 40 klubova iz Hrvatske, BiH i Mađarske, velikogorički klub predstavilo je pet natjecatelja u deset kategorija. Najuspješnija je bila Ena Lukačić koja je osvojila srebrnu medalju u kategoriji mlađih kadetkinja U14 do 52 kilograma. Broncu je osvojila Ema Žagrović u kategoriji učenica U12 do 39 kilograma, dok su mlađe kadetkinje ekipno također završile na postolju osvojivši broncu

Na CRO CUP-u, održanim u Maloj Subotici, konkurencija je bila jednako jaka, 443 natjecatelja iz 44 kluba, uz sudjelovanje sportaša iz Hrvatske, Austrije, Mađarske, BiH i Italije. Upravo tamo Velika Gorica je ostvarila najveći uspjeh, osvojivši 11 medalja, dvije zlatne, pet srebrnih i četiri brončane.

Zlatom se ponovno okitila Ena Lukačić u kategoriji U14 do 52 kilograma, dok je drugo zlato osvojio Borna Miletović u kategoriji mlađih kadeta U14 do 45 kilograma. Klub je imao i velik broj finalista, što potvrđuje i ukupni plasman. Karate klub Velika Gorica završio je na 6. mjestu po broju medalja među 44 kluba.

Srebrne medalje na CRO CUP-u osvojili su Vito Miletović (U12 -44 kg), Nikola Krnjaja (U14 -55 kg), Franka Jerkin (U16 -54 kg i U18 -53 kg) te Antonio Brletić (U18 -61 kg). Bronce su pripale Borni Miletoviću (U12 -45 kg), Vitu Miletoviću (U14 -40 kg), Emi Žagrović (U14 -37 kg) i Petru Buhinu (U14 -45 kg).

Na turniru u Vukovaru nastupili su i Sara Banović, Ita Noršić te Petar Buhin, koji su ovoga puta ostali bez postolja.

Nastavite čitati

Moja županija

Poduzetnici iz županije mogu dobiti i do 15.000 eura potpore – natječaj otvoren do 22. svibnja

Županija je za ovaj krug bespovratnih sredstava osigurala gotovo 2 milijuna eura, a povećani su maksimalni iznosi za proizvodne i neproizvodne djelatnosti.

Objavljeno

na

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačka županija raspisala je novi natječaj za dodjelu bespovratnih potpora poduzetnicima vrijedan gotovo 2 milijuna eura, a prijave su otvorene do 22. svibnja. Cilj natječaja je jačanje konkurentnosti malog gospodarstva, odnosno ulaganja u opremu i modernizaciju poslovanja.

Kako je istaknuo zamjenik župana Ervin Kolarec, riječ je o jednom od tri natječaja kojima je ove godine osigurano ukupno oko 3 milijuna eura bespovratnih sredstava za poduzetnike.

“Jedan natječaj je iza nas, a to je onaj za početnike, imali smo rekordan broj prijava, 327 prijava i uskoro možemo očekivati objavu rezultata. Prije nekoliko dana raspisali smo javni natječaj za povećanje konkurentnosti, za proizvodne i neproizvodne djelatnosti. Vrijednost natječaja je 1,9 milijuna eura. Naši poduzetnici će moći dobiti potporu za kupnju strojeva, alata pa sve do informatičke opreme”, poručio je Kolarec.

Foto: Zagrebačka županija

Osim toga, najavio je i novi natječaj koji bi trebao biti raspisan u prvoj polovici svibnja, vrijedan oko 550 tisuća eura, a odnosit će se na povećanje energetske učinkovitosti, uključujući mogućnost ulaganja u solarne elektrane na poslovnim objektima.

Potpore su namijenjene subjektima malog gospodarstva koji se bave proizvodnim i neproizvodnim djelatnostima, a Županija sufinancira projekte do 40 % ukupne vrijednosti. Važno je napomenuti da se potpora može dobiti samo za jednu vrstu namjene.

Kod proizvodnih djelatnosti bespovratna sredstva do 15.000 eura dodjeljuju se za nabavu strojeva, alata i opreme, preuređenje i nadogradnju strojeva te nabavu radnih strojeva i skladišne opreme. Za neproizvodne djelatnosti maksimalni iznos potpore je do 5.000 eura, a sredstva se mogu koristiti za nabavu strojeva, alata i opreme, radnih strojeva, skladišne opreme te informatičke opreme.

Povodom raspisivanja natječaja Kolarec je obišao tvrtku Labores solis iz Zaprešića, koja se bavi proizvodnjom pralina, keksa, namaza, dražeja i čokolade. Tvrtka je prošle godine ostvarila potporu od 10.000 eura koju je iskoristila za nabavu stroja za pakiranje čokolade.

“Mi smo se prošle prijavili za potporu Zagrebačke županiju i ostvarili je u iznosu od 10 tisuća eura i time kupili stroj za pakiranje čokolada s kojim sada možemo pakirati 3 tisuće komada na sat vremena”, objasnila je Mihaela Bartolin, direktorica tvrtke..

Foto: Zagrebačka županija

Kolarec je dodao kako je Zagrebačka županija druga županija nakon Grada Zagreba što se tiče ukupnih financija u Republici Hrvatskoj, što joj daje mnoge benefite.

“Zagrebačka županija u kontinuitetu povećava svoj proračun i mi onda možemo graditi i raditi na infrastrukturi, možemo ulagati u zdravstvo, poljoprivredu, društvene djelatnosti jer svima nam je cilj da stvaramo bolje i kvalitetnije uvjete za žitelje u Zagrebačkoj županiji i da ona bude ugodno mjesto za život”, zaključio je.

Sve informacije vezane za potpore može saznati ovdje.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Mrkonjić poručuje: ‘Dosadašnja stabla su bila lošeg habitusa i sušila se’

Ovi radovi dio su šireg ciklusa ulaganja u zelene površine u gradu, koji se provodi kroz kontinuirane akcije sadnje i obnove drvoreda.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal.hr

U Ulici Matice hrvatske u Velikoj Gorici započeli su radovi na obnovi drvoreda, pri čemu se uklanjaju stari panjevi i sade nova stabla s naglaskom na zamjenu dotrajalih vrsta.

Radovi su uslijedili nakon uklanjanja stabala koja su bila u lošem stanju, a na prostoru nasuprot doma zdravlja već su posađene nove sadnice koje će dopuniti postojeći drvored.

Dubravko Katulić, Pročelnik za komunalne djelatnosti i promet,  istaknuo je kako je riječ o nastavku sustavnog uređenja grada: “U sklopu uređenja našeg grada, krenuli smo sa sadnjom stabala. U ulici Matice Hrvatska smo posadili 28 javora. Danas je na red došlo da obnovimo i postojeće robinije, odnosno obični bagrem smo maknuli jer smo imali dosta velikih primjedbi od strane stanara da loše izgledaju. Naravno, to smo primijetili i mi te smo ih zamijenili magnolijama.”

Razlog odabira novih vrsta dodatno je pojasnio Tomislav Krešimir Hubak iz zaštite okoliša: „Magnolija je izabrana vrsta zato što je ona jako dekorativna, ona je vazdazelena vrsta. Kroz cijelu godinu ima lišće koje je efektno te tvori prekrasne bijele cvjetove. Vjerujem će ove magnolije dodatno uljepšati ovaj prostor na ovome trgu.“ Također je odgovorio i na pitanja građana o vremenu sadnje: „Htio bih samo naglasiti da mi sadimo sadnice koje su kontinuirane, znači nisu golog korijena i one se kao takve mogu saditi kroz veliki period godine. Imamo sustavno zalijevanje naših novih sadnica koje posadimo i one će biti redovito navodnjavane u periodu koji nam predstoji.“

Iz VG Komunalca najavljuju i dodatne zahvate kako bi se osigurali bolji uvjeti za rast novih stabala. Arijana Mrkonjić, voditeljica održavanja javnih zelenih površina, rekla je: „Kroz par dana proširit ćemo ove kock tako da naša nova stabla dobiju malo više prostora i bolje uvjete za rast. Nadamo se da će ove magnolije dovoljno stasati da daju puno veći i bolji hlad od robinija koje su bile dosta lošeg habitusa. Dosta su pobolijevale, sušile se. Tako da mislim da je ovo jedan pozitivan korak u obnovi i daljem uređenju i oplemenjivanju naših trgova i prostora u Gorici biljem.“

Ovi radovi dio su šireg ciklusa ulaganja u zelene površine u gradu, koji se provodi kroz kontinuirane akcije sadnje i obnove drvoreda.

Nastavite čitati

Najave

Besplatne kontrole zdravlja u Velikoj Gorici i Samoboru! Građani mogu provjeriti tlak, šećer i masnoće

Javne akcije organiziraju se 30. travnja povodom Nacionalnog dana hitne medicinske službe, u sklopu europskog projekta usmjerenog na prevenciju bolesti srca i krvnih žila.

Objavljeno

na

Foto: Dražen Kopač

Goričani će u srijedu, 30. travnja, moći besplatno provjeriti zdravstveno stanje i saznati imaju li povećan rizik od bolesti srca i krvnih žila. Preventivna akcija održat će se od 9 do 13 sati ispred ispostave Zavoda za hitnu medicinu u Ulici Matice hrvatske 5, povodom Nacionalnog dana hitne medicinske službe.

Istoga dana, u istom terminu, akcija će se provoditi i u Samoboru na Trgu kralja Tomislava.

Tijekom akcije građani će moći izmjeriti indeks tjelesne mase, krvni tlak, razinu lipida i šećera u krvi te zasićenost krvi kisikom. Iz Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije ističu da svi koji dođu mogu očekivati i savjet liječnika, ovisno o rezultatima mjerenja.

Riječ je o prvim dvjema akcijama koje se ovog proljeća organiziraju u ukupno devet gradova, a cilj im je prevencija kardiovaskularnih bolesti, koje su i dalje vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj.

Preventivne aktivnosti dio su dvogodišnjeg projekta RACE 2 (Utrka za život), koji se provodi u suradnji s partnerima iz Mostara i Crne Gore. Projekt je vrijedan nešto manje od 2 milijuna eura, a većinom se financira sredstvima Europske unije. Uz javnozdravstvene akcije, projekt uključuje i ulaganja u modernizaciju hitne službe kroz edukacije, digitalizaciju procesa te nabavu vozila i medicinske opreme.

Nastavite čitati

Najave

Mali kuhari preuzimaju kuhinju Lekenika – kreće borba za Mini Chefa

Tema je „Proljeće u Lekeniku”.

Objavljeno

na

Objavio/la

U Lekeniku se idući tjedan održava prvo izdanje dječjeg kulinarskog natjecanja „Leken Mini Chef”, novog događaja koji okuplja mlade zaljubljenike u kuhanje iz cijele općine. Natjecanje će se održati u utorak, 28. travnja 2026. u 17 sati u Društvenom domu Lekenik.

Riječ je o programu namijenjenom djeci od 10 do 14 godina, a sudjelovat će 12 mladih natjecatelja koji će pod stručnim vodstvom pripremati jela na temu „Proljeće u Lekeniku”. Gotova jela ocjenjivat će stručni žiri.

Organizatori događanja su Općina Lekenik, u suradnji s Turističkom zajednicom Općine Lekenik i Kul Inom, a cilj je potaknuti kreativnost kod djece, razvoj osnovnih kulinarskih vještina te promicanje zajedništva i zdravih navika.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno