Povežite se s nama

Vijesti

Već gotovo četiri desetljeća tu je za Goričane

Nekada je biciklom prelazila i 30 kilometara kako bi došla do ljudi kojima je potrebna pomoć

Objavljeno

na

Prema procjenama u Hrvatskoj danas nedostaje oko 12 tisuća medicinskih sestara. One su te koje su možda i najbliže pacijentima te podnose najveći teret u našem sustavu javnog zdravstva. U manjim sredinama njihova uloga još je važnija, one poznaju gotov sve stanovnike i odnosi među njima jako su prisni. Jadranka Krvarić pet godina radila je kao patronažna sestra u Črnkovcu. Krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća Jadranka nije imala službeno vozilo, njezino vozilo bio je bicikl. Dnevno je na njemu prelazila 25 do 30 kilometara.

– Patronaža danas nije omiljena među kolegicama. Na nju se gleda kao na svojevrsnu degradaciju. Ja sam tada bila sretna da radim. U to vrijeme sam se i rastala. Sin mi je tada bio mali. Morala sam nam osigurati egzistenciju. Automobila službenog nije bilo, niti sam imala svoj automobil pa sam lijepo sjela na bicikl i na posao. Po ljeti vruće, po zimi hladno. Meni je taj posao bio jako lijep. Upoznate ljude i dužite se s njima. Dođete u kuću izmjerite tlak, popričate s ljudima, date im poneki savjet. Ljudi su vas tada uvažavali – rekla nam je sestra Jadranka.

Foto: privatni album

Smatra kako se ozračje u društvu promijenilo prema zdravstvenoj struci. Ljudi su se više okrenuli Google-u i medijima, a sve manje traže mišljenje svojih liječnika. Pacijenti često dovode u pitanje njihovu stručnost.

– Danas ljudi misle da sve znaju. Svoje znanje temelje na informacijama pročitanima na internetu. Danas je recimo cijepljenje djece postala tabu tema. Tijekom svoje karijere nisam imala niti jedno loše iskustvo s cijepljenjem djece. Mi smo nekad svu djecu cijepili i procijepljenost je bila vrlo dobra – objasnila je sestra.

Jadranka se u zdravstvu našla sasvim slučajno. Naime, namjeravala je postati trgovac ili cvjećar. Igrom sudbine postala je medicinska sestra.

Foto: privatni album

– Bilo je to vrijeme upisa u srednje škole. Krenula sam upisati trgovačku školu, kad sam na autobusnoj stanici srela prijateljicu. Rekla sam joj kako želim ići za trgovca, a ona me nagovorila da upišem srednju medicinsku školu. Nije mi žao što sam izabrala ovu profesiju. Tada nije bilo posla kao danas i teško je bilo dobiti posao u bolnici. Jedna moja prijateljica radila je u Domu zdravlja u Velikoj Gorici i obavijestila me kako primaju sestre u hitnu pomoć. Svaki drugi dan radila sam smjenu od 12 sati, što je bilo jako naporno uz malo dijete kod kuće – objasnila nam je Jadranka.

Početkom Domovinskog rata u Velikoj Gorici nalazila se ratna bolnica. Od kolovoza 1991. do  veljače 1992. godine u njoj je radila i Jadranka. U bolnici su dovoženi ranjenici sa sisačkog i glinskog područja, a u njoj se obavljale operacije i liječili ranjenici.

– Ponekad mi bude teško kad se sjetim tih mladića. Većinom su to bili dečki između 20 i 25 godina, bilo je nešto i starijih muškaraca. Većinom su to bile prostrjelne rane, a najgore su bile rane od gelera. Bio je to veliki stres za sve nas, ali smo morali biti jaki i uspjeli smo u tome. Teško je bilo ostati ravnodušan na njihov osjećaj za našu domovinu. Ti mladi ljudi riskirali su svoje živote za našu slobodu – otkrila nam je medicinska sestra.

Foto: Anes Šuvalić/cityportal.hr

Nakon iskustva u ratnoj bolnici, Jadranka je počela raditi kao sestra u zubnoj ambulanti u Črnkovcu. No, baš kad se činilo da je sve sjelo na svoje mjesto u njezinom životu, pogodila ju je velika tragedija. U prometnoj nesreći izgubila je 21-godišnjeg sina jedinca. Cijeli svijet joj se u jednom danu srušio. Pala je u tešku depresiju. Pred njom je bila možda najteža životna borba. Kako nastaviti živjeti nakon takve tragedije. U tim trenutcima nije joj bilo lako.

– Borba je život i život je borba, ako se pustite začas odete. Teško mi je bilo vratiti se i raditi s ljudima. No, kad sam došla u ambulantu i vidjela ljude kojima je bilo stalo do mene, sebi sam rekla moram početi raditi. Na sprovod je došlo preko dvije i pol tisuće ljudi. Nema kuće iz koje netko nije došao. Shvatila sam to kao podršku i poštovanje ljudi te odlučila im to vratiti tako što ću biti uz njih i pomoći im kako god mogu. Ljudi često dođu kod stomatologa dođu u strahu  i jako je važno smanjiti njihovu nelagodu. Ponekad ih držim i za ruku, jer im je lakše kad sam ja uz njih. Rad i razgovor s ljudima jako mi je pomogao u borbi s depresijom. Najgore je kad se čovjek zatvori u sebe. Nitko vam ne može pomoći, ako vi ne želite sami pomoći sebi. Odlučila i sam pokušati smanjiti količinu lijekova koje pijem kao terapiju, ali to nije baš lako. Iako mi ti lijekovi pomažu, ne želim biti ovisna o njima. Tijelo se naviknulo i traži lijekove, a ja taj problem rješavam tako da čitam, vozim bicikl, planinarim, šetam psa ili sjednem s prijateljicom na kavu – povjerila nam se sugovornica.

Foto: privatni album

Jadranku uz Dom zdravlja u Črnkovcu vežu lijepa sjećanja. Kada je tamo počela raditi 1985. godine ordinacije su se grijale kaminom i pećima na drva, nije bilo centralnog grijanja, ali je zato je bilo zajedništva napretek.

– Tada tu nije bilo trgovina, doručkovali smo svi zajedno. Svatko je nešto donio od kuće. Pokrenuli smo i kasu uzajamne pomoći. Tu su se rodila cjeloživotna prijateljstva. Moja kolegica, koja je sada u mirovini, i ja radile smo 34 godine zajedno i niti jednom se nismo posvađale. Svi smo bili kako jedna velika obitelj. Danas su uvjeti rada puno bolji nego prije, ali je teže raditi s ljudima. Ljudi više nisu što su bili – ispričala nam je sestra.

 

Vijesti

Radovi u Zagrebu – zatvara se južni kolnik Zagrebačke avenije, promet prebačen na suprotnu stranu

Zatvara se južni kolnik nadvožnjaka iznad Selske, a promet će se privremeno odvijati samo dvjema trakama

Objavljeno

na

Objavio/la

04.05.2026., Zagrebacka avenija, Zagreb - Zapoceli su radovi na odrzavanju nadvoznjaka na Zagrebackoj aveniji iznad Selske ceste. U prvoj fazi zatvara se juzni kolnik nadvoznjaka, dok ce se promet na sjevernom kolniku odvijati dvosmjerno, po jednom trakom u svakom smjeru. Na donjoj razini raskrizja promet ce se i dalje odvijati u oba smjera, s po dvije prometne trake za istok i zapad. Nakon zavrsetka radova na juznom kolniku, radovi se sele na sjeverni kolnik, uz zadrzavanje dvosmjernog prometa bez potpunog prekida u smjeru istok–zapad. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL

Radovi na nadvožnjaku Zagrebačke avenije iznad Selske ceste počinju danas u 9 sati, a vozače u Zagrebu odmah očekuju nove gužve i usporavanja. Tijekom izvođenja radova promet će biti sužen na dvije trake, odnosno jednu u svakom smjeru.

Kako piše Jutarnji.hr, u prvoj fazi zatvara se južni kolnik Zagrebačke avenije, a sav promet prebacuje se na sjeverni kolnik, gdje će se voziti dvosmjerno.

Važno je naglasiti da će donja razina raskrižja ostati bez promjena, ondje će i dalje biti dostupne dvije trake u svakom smjeru.

Nakon što radovi na južnom kolniku završe, gradilište se seli na sjeverni kolnik. I tada će promet ostati organiziran dvosmjerno, bez potpunog prekida prometovanja u smjeru istok–zapad.

Nastavite čitati

Moja županija

TZ Zagrebačke županije postavlja održivost kao temelj razvoja destinacije

Zaključci panela usmjereni su prema jedinstvenoj poruci – dugoročna održivost ne podrazumijeva smanjenje razvoja, nego njegovo preusmjeravanje prema modelu koji uzima u obzir granice prostora i potrebe lokalne zajednice.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Turistička zajednica Velike Gorice

Turizam više ne može biti promatran isključivo kroz broj dolazaka i ekonomski učinak, nego kroz njegov stvarni utjecaj na prostor, okoliš i kvalitetu života stanovnika – poruka je panela održanog u Zagrebačkoj županiji, gdje je održivost postavljena kao ključni okvir budućeg razvoja destinacije.

Rasprava pod nazivom „Okoliš kao kapital: Kako očuvanje postaje pokretač održivog turizma” održana je danas u organizaciji Turističke zajednice Zagrebačke županije. Okupljeni su bili predstavnici lokalne samouprave, turističkog sektora i organizacija za zaštitu prirode, uz fokus na pitanje koliko turizam može rasti, a da pritom ne naruši prirodne i društvene resurse.

Središnja tema otvorena je kroz dilemu koja sve češće prati razvoj destinacija – gdje završava turistički razvoj, a počinje preopterećenje prostora.

Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović istaknula je da se pristup destinaciji u posljednjih nekoliko godina promijenio iz temelja te da se naglasak više ne stavlja na promociju, nego na upravljanje posljedicama turizma: „Destinacija nije izlog, destinacija je prije svega sustav odgovornosti. U Turističkoj zajednici Zagrebačke županije održivost gradimo unatrag šest godina. Naš zadatak nije samo dovesti gosta, nego upravljati učincima koje turizam ostavlja u prostoru, zajednici i kvaliteti života.”

 U raspravi je naglašeno da odgovornost za turistički razvoj ne može biti isključivo na turističkim zajednicama, nego i na lokalnoj vlasti koja oblikuje prostor u kojem se turizam odvija. Gradonačelnik Dugog Sela Nenad Panian upozorio je da bez koordinacije svih dionika održivost ostaje deklarativna: „Lokalna samouprava nije samo domaćin turizma, mi smo suoblikovatelji prostora u kojem turizam živi i razvija se. Naša je odgovornost osigurati da turistički razvoj ide ruku pod ruku s potrebama građana, zaštitom okoliša i očuvanjem identiteta našeg kraja.”

U drugom dijelu panela otvorena je i tema konkretnih lokalnih praksi i primjera suradnje između gradova, turističkih zajednica i gospodarstva. Istaknuto je da se održivost ne gradi isključivo strategijama, nego i konkretnim modelima povezivanja lokalnih resursa s turističkom ponudom, pri čemu se naglašava važnost očuvanja identiteta manjih sredina.

Turistička zajednica Zagrebačke županije najavila je nastavak razvoja politika koje povezuju turizam, okoliš i lokalnu zajednicu, uz daljnje jačanje održivosti kao temeljnog kriterija planiranja turističkog razvoja.

Nastavite čitati

Najave

Gradska četvrt Pleso organizira Turnir Plešana – prijave su otvorene, broj ekipa ograničen

Objavljeno

na

Objavio/la

Povoodm dana Gradske četvrti Pleso, u subotu 13. lipnja, održat će se “Turnir Plešana”. Broj sudionika je ograničen na maksimalno šest ekipa, a kotizacija iznosi 15 eura po igraču. Organizatori ističu i kako su hrana i piće osigurani za svaku ekipu.

Najuspješnije ekipe očekuju i nagrade, pobjedniku pripada pehar i 30 piva, drugoplasiranoj ekipi pehar i 20 piva, dok će treće mjesto osvojiti pehar i 10 piva.

Prijave za Turnir Plešana moguće su putem telefona na brojeve 098 810 020 (Slavko) i 097 699 5150 (Donny).

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija pokazala snagu domaće proizvodnje na sajmu u Skradinu

Ovakvi sajmovi izvrsna su prilika za predstavljanje naših proizvođača i konkretno povezivanje zelene i plave Hrvatske.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Oko 170 izlagača sudjelovalo je na 15. Sajmu agroturizma Šibensko-kninske županije, koji se od 30. travnja do 2. svibnja održavao na tri lokacije u Skradinu, nudeći posjetiteljima bogat presjek domaće proizvodnje i tradicije.

Među sudionicima bila je i Zagrebačka županija, ovogodišnji partner sajma, koja se predstavila kroz proizvode lokalnih proizvođača: „Sirevi Šestak“, OPG Đurinski, OPG Gregorić Snježana, OPG Marjanović Mile, OPG Aroniaexelanta, OPG Cesar Ivica, OPG Varga Nikolina, OPG Barišec – Samo ljuto, OPG Andruza i OPG Ježić Mladen.

Naglasak manifestacije bio je na povezivanju poljoprivrede, turizma i tradicijskih vrijednosti, što je istaknuto i na samom otvorenju. Šibensko-kninski župan Paško Rakić tom je prilikom poručio: „Imamo se čime pohvaliti – od poljoprivrede i stočarstva do vinarstva i tradicijskih proizvoda – a ovaj sajam upravo je mjesto gdje sve to dolazi do izražaja“.

U ime Zagrebačke županije događanju je nazočio zamjenik župana Damir Tomljenović, koji je ukazao na važnost ovakvih susreta za razvoj domaće proizvodnje i njezinu integraciju u turističku ponudu. „Ovakvi sajmovi izvrsna su prilika za predstavljanje naših proizvođača i konkretno povezivanje zelene i plave Hrvatske. Važno je da potičemo proizvodnju i konzumaciju domaćih proizvoda te da hrvatski proizvodi budu dio turističke ponude“, rekao je Tomljenović. Dodao je kako Zagrebačka županija sustavno podupire svoje poljoprivrednike kroz bespovratne potpore, koje obuhvaćaju širok raspon ulaganja.

Tijekom trodnevnog sajma posjetitelji su mogli sudjelovati u različitim programima, upoznati raznoliku ponudu domaćih proizvoda te doživjeti autentičnu atmosferu Skradina.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

HEP-Toplinarstvo prelazi na ljetni režim: grijanje se gasi za 130 tisuća korisnika

Do početka rujna 2026. traje razdoblje izvan ogrjevne sezone.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Mario Žilec

Od sutra, HEP-Toplinarstvo, počinje s prilagodbom toplinskih podstanica na ljetni način rada, čime se formalno zaključuje ogrjevna sezona 2025./2026. za oko 130.000 korisnika priključenih na sustave u Zagrebu, Osijeku, Sisku, Velikoj Gorici, Samoboru i Zaprešiću.

Prelazak sustava na novi režim provodit će se postupno, a za završetak svih tehničkih podešavanja predviđena su približno tri dana. Završetak grijanja označava ulazak u razdoblje u kojem se sustav više ne koristi za opskrbu toplinskom energijom u uobičajenom režimu, već prelazi u ljetnu regulaciju rada.

Razdoblje bez grijanja otvara mogućnost radova u zgradama

Do početka rujna 2026. traje razdoblje izvan ogrjevne sezone, u kojem vlasnici i korisnici mogu izvoditi zahvate na unutarnjim instalacijama grijanja u stanovima i poslovnim prostorima.

Prije početka bilo kakvih radova potrebno je kontaktirati predstavnika suvlasnika ili upravitelja zgrade kako bi se preko HEP-Toplinarstva organiziralo pražnjenje pogonske vode iz sustava. Iz tvrtke pritom upozoravaju da je važno da se stanari unutar jedne zgrade usklade oko termina izvođenja radova, kako bi se izbjeglo ponavljanje istog postupka pražnjenja i ponovnog punjenja sustava.

Pripreme za novu sezonu od sredine rujna

Službeni početak spremnosti za ogrjevnu sezonu 2026./2027. predviđen je za 15. rujna 2026. godine. Aktivacija grijanja u novoj sezoni ovisit će o stvarnim vremenskim uvjetima, odnosno o temperaturama i potrebi za isporukom toplinske energije.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno