Povežite se s nama

Vijesti

Već gotovo četiri desetljeća tu je za Goričane

Nekada je biciklom prelazila i 30 kilometara kako bi došla do ljudi kojima je potrebna pomoć

Objavljeno

na

Prema procjenama u Hrvatskoj danas nedostaje oko 12 tisuća medicinskih sestara. One su te koje su možda i najbliže pacijentima te podnose najveći teret u našem sustavu javnog zdravstva. U manjim sredinama njihova uloga još je važnija, one poznaju gotov sve stanovnike i odnosi među njima jako su prisni. Jadranka Krvarić pet godina radila je kao patronažna sestra u Črnkovcu. Krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća Jadranka nije imala službeno vozilo, njezino vozilo bio je bicikl. Dnevno je na njemu prelazila 25 do 30 kilometara.

– Patronaža danas nije omiljena među kolegicama. Na nju se gleda kao na svojevrsnu degradaciju. Ja sam tada bila sretna da radim. U to vrijeme sam se i rastala. Sin mi je tada bio mali. Morala sam nam osigurati egzistenciju. Automobila službenog nije bilo, niti sam imala svoj automobil pa sam lijepo sjela na bicikl i na posao. Po ljeti vruće, po zimi hladno. Meni je taj posao bio jako lijep. Upoznate ljude i dužite se s njima. Dođete u kuću izmjerite tlak, popričate s ljudima, date im poneki savjet. Ljudi su vas tada uvažavali – rekla nam je sestra Jadranka.

Foto: privatni album

Smatra kako se ozračje u društvu promijenilo prema zdravstvenoj struci. Ljudi su se više okrenuli Google-u i medijima, a sve manje traže mišljenje svojih liječnika. Pacijenti često dovode u pitanje njihovu stručnost.

– Danas ljudi misle da sve znaju. Svoje znanje temelje na informacijama pročitanima na internetu. Danas je recimo cijepljenje djece postala tabu tema. Tijekom svoje karijere nisam imala niti jedno loše iskustvo s cijepljenjem djece. Mi smo nekad svu djecu cijepili i procijepljenost je bila vrlo dobra – objasnila je sestra.

Jadranka se u zdravstvu našla sasvim slučajno. Naime, namjeravala je postati trgovac ili cvjećar. Igrom sudbine postala je medicinska sestra.

Foto: privatni album

– Bilo je to vrijeme upisa u srednje škole. Krenula sam upisati trgovačku školu, kad sam na autobusnoj stanici srela prijateljicu. Rekla sam joj kako želim ići za trgovca, a ona me nagovorila da upišem srednju medicinsku školu. Nije mi žao što sam izabrala ovu profesiju. Tada nije bilo posla kao danas i teško je bilo dobiti posao u bolnici. Jedna moja prijateljica radila je u Domu zdravlja u Velikoj Gorici i obavijestila me kako primaju sestre u hitnu pomoć. Svaki drugi dan radila sam smjenu od 12 sati, što je bilo jako naporno uz malo dijete kod kuće – objasnila nam je Jadranka.

Početkom Domovinskog rata u Velikoj Gorici nalazila se ratna bolnica. Od kolovoza 1991. do  veljače 1992. godine u njoj je radila i Jadranka. U bolnici su dovoženi ranjenici sa sisačkog i glinskog područja, a u njoj se obavljale operacije i liječili ranjenici.

– Ponekad mi bude teško kad se sjetim tih mladića. Većinom su to bili dečki između 20 i 25 godina, bilo je nešto i starijih muškaraca. Većinom su to bile prostrjelne rane, a najgore su bile rane od gelera. Bio je to veliki stres za sve nas, ali smo morali biti jaki i uspjeli smo u tome. Teško je bilo ostati ravnodušan na njihov osjećaj za našu domovinu. Ti mladi ljudi riskirali su svoje živote za našu slobodu – otkrila nam je medicinska sestra.

Foto: Anes Šuvalić/cityportal.hr

Nakon iskustva u ratnoj bolnici, Jadranka je počela raditi kao sestra u zubnoj ambulanti u Črnkovcu. No, baš kad se činilo da je sve sjelo na svoje mjesto u njezinom životu, pogodila ju je velika tragedija. U prometnoj nesreći izgubila je 21-godišnjeg sina jedinca. Cijeli svijet joj se u jednom danu srušio. Pala je u tešku depresiju. Pred njom je bila možda najteža životna borba. Kako nastaviti živjeti nakon takve tragedije. U tim trenutcima nije joj bilo lako.

– Borba je život i život je borba, ako se pustite začas odete. Teško mi je bilo vratiti se i raditi s ljudima. No, kad sam došla u ambulantu i vidjela ljude kojima je bilo stalo do mene, sebi sam rekla moram početi raditi. Na sprovod je došlo preko dvije i pol tisuće ljudi. Nema kuće iz koje netko nije došao. Shvatila sam to kao podršku i poštovanje ljudi te odlučila im to vratiti tako što ću biti uz njih i pomoći im kako god mogu. Ljudi često dođu kod stomatologa dođu u strahu  i jako je važno smanjiti njihovu nelagodu. Ponekad ih držim i za ruku, jer im je lakše kad sam ja uz njih. Rad i razgovor s ljudima jako mi je pomogao u borbi s depresijom. Najgore je kad se čovjek zatvori u sebe. Nitko vam ne može pomoći, ako vi ne želite sami pomoći sebi. Odlučila i sam pokušati smanjiti količinu lijekova koje pijem kao terapiju, ali to nije baš lako. Iako mi ti lijekovi pomažu, ne želim biti ovisna o njima. Tijelo se naviknulo i traži lijekove, a ja taj problem rješavam tako da čitam, vozim bicikl, planinarim, šetam psa ili sjednem s prijateljicom na kavu – povjerila nam se sugovornica.

Foto: privatni album

Jadranku uz Dom zdravlja u Črnkovcu vežu lijepa sjećanja. Kada je tamo počela raditi 1985. godine ordinacije su se grijale kaminom i pećima na drva, nije bilo centralnog grijanja, ali je zato je bilo zajedništva napretek.

– Tada tu nije bilo trgovina, doručkovali smo svi zajedno. Svatko je nešto donio od kuće. Pokrenuli smo i kasu uzajamne pomoći. Tu su se rodila cjeloživotna prijateljstva. Moja kolegica, koja je sada u mirovini, i ja radile smo 34 godine zajedno i niti jednom se nismo posvađale. Svi smo bili kako jedna velika obitelj. Danas su uvjeti rada puno bolji nego prije, ali je teže raditi s ljudima. Ljudi više nisu što su bili – ispričala nam je sestra.

 

HOTNEWS

Ačkar postigao dogovor s Ministarstvom! Hitni pacijenti ponovno idu na Rebro

Nakon intenzivnih pregovora, dogovor je postignut.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Krešimir Ačkar/FB

Hitni pacijenti iz Velike Gorice ponovno će se voziti na Rebro. Gradonačelnik Krešimir Ačkar  postigao je dogovor s Ministarstvom zdravstva o promjeni režima prijevoza nakon intenzivnih pregovora. Odluka znači povratak na raniju praksu prema kojoj su pacijenti upućivani u KBC Zagreb, umjesto u tri druge zagrebačke bolnice.

Podsjetimo, zbog ranije odluke o preraspodjeli hitnih prijema, pacijenti su se prevozili u KB Dubrava, KBC Sestre milosrdnice i KB Sveti Duh. U praksi je to, kako se navodi, stvaralo poteškoće u organizaciji i produljivalo vrijeme potrebno za zbrinjavanje zbog većih udaljenosti.

“U takvoj situaciji je vrlo teško pružiti hitnu pomoć u potrebnom vremenu zbog velikih udaljenosti. Nismo to mogli pustiti tako zbog objektivnih razloga i zato sam tražio ministricu za pronalaženje drugog rješenja. I zajednički smo ga našli na dobrobit naših sugrađana”, rekao je Ačkar te zahvalio ministrici Hrstić na razumijevanju i pomoći, kao i voditelju velikogoričke hitne Siniši Golubu.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Piletina, milijuni i podjele: kulminacija nezadovoljstva seli na zagrebačke ulice

Tema megafarmi u Sisačko-moslavačkoj županiji ponovno je u fokusu, a najavljen je veliki prosvjed u Zagrebu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Adorable fluffy chick standing on wooden surface in sunlight. Perfect for spring themes.
Foto: Pexels.com

Tema megafarmi u Sisačko-moslavačkoj županiji ponovno je u fokusu. Nakon tribine na kojoj su sudjelovali predstavnici ministarstava, lokalne vlasti i investitora, jasno je da projekt i dalje dijeli javnost. Donosimo ključne poruke i što slijedi, uključujući najavljeni prosvjed.

Na tribini 16. veljače u Sisku, u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, sudjelovali su predstavnici nadležnih institucija, lokalne samouprave, građanskih inicijativa i investitora.

Ministar David Vlajčić poručio je da je jačanje domaće proizvodnje prioritet, istaknuvši kako je Hrvatska oko 84 posto samodostatna u proizvodnji piletine. Dodao je da su investicije dobrodošle, ali ne smiju ugroziti stabilnost sektora ni kvalitetu života lokalne zajednice.

Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir upozorila je na potrebu kumulativne procjene utjecaja projekta na okoliš i poljoprivredu, uključujući tlo, vode, emisije i rizik od poplava. Posebno je istaknula blizinu skladišta plina Okoli te mogući utjecaj na Park prirode Lonjsko polje, kao i potencijalne posljedice za male i srednje proizvođače.

S druge strane, iz tvrtke Premium Chicken Company poručuju da se projekt planira provesti u skladu sa svim zakonskim i ekološkim standardima te da su predviđene moderne tehnologije koje smanjuju utjecaj na okoliš. Ističu kako investicija donosi nova radna mjesta i jačanje domaće proizvodnje, uz poštivanje svih propisanih procedura.

U međuvremenu se u Zagrebu priprema veliki prosvjed protiv najavljenog megaprojekta. Organizatori, među kojima su udruge Prijatelji životinja i Zelena akcija te lokalne inicijative, pozivaju građane da im se pridruže 21. veljače u 10 sati na Trgu kralja Tomislava.

Poručuju kako žele jasno izraziti protivljenje projektu koji nazivaju „pilićarskom ekobombom“. Tvrde da bi planirani zahvati mogli imati ozbiljne i dugoročne posljedice za okoliš, kvalitetu zraka, vodne resurse i život lokalnih zajednica.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija dodijelila 380 tisuća eura za kulturne udruge i umjetnike

Među korisnicima potpore je KUD Nova Zora iz Donje Lomnice.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačka županija nastavila je ulagati u kulturne aktivnosti dodjelom druge tranše ugovora vrijedne 380 tisuća eura za 160 udruga, samostalnih umjetnika i kulturno-umjetničkih društava. Ova sredstva nadovezuju se na prethodnih 290 tisuća eura namijenjenih stotinjak programa, a prema riječima zamjenika župana Ervina Kolarca, cilj je dugoročno podržati rad i djelovanje lokalnih kulturnih inicijativa.

“Zagrebačka županija daje snažnu podršku u radu i djelovanju naših udruga u kulturi”, istaknuo je Kolarec dodajući da su volonteri u tim udrugama posebno zaslužni jer svoje slobodno vrijeme posvećuju zajednici.

Među korisnicima potpore je KUD Nova Zora iz Donje Lomnice. Tajnica društva, Zlatica Krznarić, istaknula je važnost financijske potpore za organizaciju 30. obljetnice Vojkovih dana. “Znate kako je teško održati kulturno-umjetnički amaterizam i društva u zajednicama, stoga će nam ta sredstva pomoći da se program kvalitetnije odradi i da uključimo više sudionika, prvenstveno djecu i mlade”.

Sredstva je dobio i Eko-muzej Bistra, koji čuva lokalnu tradiciju i baštinu. “Podrškom Zagrebačke županije ove godine smo osigurali sredstva za program ‘Kultura za 10’, kojim obilježavamo deset godina postojanja. Planiramo javnu tribinu, radionice tradicijskog umijeća, izložbu akademske slikarice Marine Fernaržir i projekt ‘Interpretativna šetnja dvorcem Oršić’ koji sve više privlači posjetitelje”, rekla je predsjednica Klementina Batina.

Samoborska udruga Cirkultura, poznata po promociji suvremenog cirkusa, također koristi županijsku potporu. “Petnaestak godina primamo nesebičnu potporu Zagrebačke županije za naša dva glavna programa ‘Cufus – cirkusni ulični festival u Samoboru’ i program ‘Cirkuliranje’ za edukaciju i promociju cirkuskih vještina”, objašnjava predsjednik udruge Matija Vuletić.

Također, podršku je i dobila Udruga božićnih jaslica koja se bavi očuvanjem hrvatske sakralne baštine , a zahvaljujući kojoj Županija ima svoje mjesto u Vatikanu. “Definitivno puno nam znači vaša podrška za projekt međunarodne izložbe u Vatikanu gdje je Hrvatska zastupljena dugi niz godina, pogotovo zadnjih pet godina, Zagrebačka županija s ponosom stoji Trgu svetog Petra, na pločici imena i prezimena autora djela i onoga tko potpomaže rad udruge, a to je svakako Zagrebačka županija. Hvala vam od srca”, poručio je predsjednik udruge Perica Novosel.

Nastavite čitati

Najave

Darujte krv i spasite život – provjerite termine!

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Crveni Križ Velika Gorica/FB

Ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Velika Gorica poziva sve sugrađane da se sljedeći tjedan odazovu akcijama dobrovoljnog darivanja krvi.

Termini u kojima je moguće darovati krv su:

Ponedjeljak, 23. veljače: 09:00-14:00

Utorak, 24. veljače: 12:00-18:00

Srijeda, 25. veljače: 13:00-19:00

Sve akcije dobrovoljnog darivanja krvi provode se u prostorijama Crvenog križa Velika Gorica, na adresi Cvjetno naselje 16.

– Osobe koje prvi put daruju krv moraju imati navršenih 18 godina. Prije darivanja preporučuje se nešto laganije pojesti, biti odmoran i zdrav – istaknula je ravnateljica, zahvalivši se unaprijed u ime Crvenog križa svim dobrim ljudima na odazivu.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Velika Gorica rekorder po uskrsnicama u Hrvatskoj – evo o kojem se iznosu radi i tko će je sve dobiti

Osigurano je oko pola milijuna eura.

Objavljeno

na

Velika Gorica i ove će godine svojim građanima isplatiti jednu od najvećih uskrsnica u zemlji, a redi se iznosu od 120 eura. Pravo na nju imat će gotovo 10.000 ljudi. Isplata počinje 23. ožujka i trajat će do 25. travnja u poslovnicama FINA-e.

Umirovljenici s mirovinom do 270 eura dobit će punu uskrsnicu od 120 eura, dok će oni s nešto višim mirovinama primiti manji iznos, od 40 do 65 eura, ovisno o visini mirovine. I korisnici nacionalne naknade za starije osobe, koji primaju 160,22 eura, također dobivaju 120 eura. Također, od ove godine pravo na uskrsnicu prošireno je i na nezaposlene hrvatske branitelje s prebivalištem u Velikoj Gorici, što će ostvariti oko 100 korisnika. Osim njih, uskrsnica se isplaćuje i korisnicima inkluzivnog dodatka I., II. i III. razine te osobne invalidnine kojima još nije izdano rješenje o inkluzivnom dodatku.

Za usporedbu, susjedni Zagreb isplaćuje 100 eura, Pula 80, Split 70, a Zaprešić 40 eura.

Gradonačelnik Krešimir Ačkar istaknuo je kako je prag za dobivanje uskrsnice s 266 eura prije pet godina povećan na 750 eura, čime je znatno proširen broj korisnika.

“Od ove godine uskrsnicu će dobiti i naši nezaposleni hrvatski branitelji koji imaju prebivalište na području Velike Gorice. To je najmanje što možemo učiniti kao znak zahvalnosti i poštovanja prema onima koji su dali svoj doprinos stvaranju naše domovine. Za ovu mjeru iz gradskog proračuna izdvajamo oko pola milijuna eura, jer želimo konkretnim djelima pokazati da nam je socijalna osjetljivost i briga za naše sugrađane jedan od prioriteta “, rekao je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Za umirovljenike i korisnike koji su već primili božićnicu u 2025. godini, zahtjev za isplatu uskrsnice nije potreban.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno