Povežite se s nama

Vijesti

Već gotovo četiri desetljeća tu je za Goričane

Nekada je biciklom prelazila i 30 kilometara kako bi došla do ljudi kojima je potrebna pomoć

Objavljeno

na

Prema procjenama u Hrvatskoj danas nedostaje oko 12 tisuća medicinskih sestara. One su te koje su možda i najbliže pacijentima te podnose najveći teret u našem sustavu javnog zdravstva. U manjim sredinama njihova uloga još je važnija, one poznaju gotov sve stanovnike i odnosi među njima jako su prisni. Jadranka Krvarić pet godina radila je kao patronažna sestra u Črnkovcu. Krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća Jadranka nije imala službeno vozilo, njezino vozilo bio je bicikl. Dnevno je na njemu prelazila 25 do 30 kilometara.

– Patronaža danas nije omiljena među kolegicama. Na nju se gleda kao na svojevrsnu degradaciju. Ja sam tada bila sretna da radim. U to vrijeme sam se i rastala. Sin mi je tada bio mali. Morala sam nam osigurati egzistenciju. Automobila službenog nije bilo, niti sam imala svoj automobil pa sam lijepo sjela na bicikl i na posao. Po ljeti vruće, po zimi hladno. Meni je taj posao bio jako lijep. Upoznate ljude i dužite se s njima. Dođete u kuću izmjerite tlak, popričate s ljudima, date im poneki savjet. Ljudi su vas tada uvažavali – rekla nam je sestra Jadranka.

Foto: privatni album

Smatra kako se ozračje u društvu promijenilo prema zdravstvenoj struci. Ljudi su se više okrenuli Google-u i medijima, a sve manje traže mišljenje svojih liječnika. Pacijenti često dovode u pitanje njihovu stručnost.

– Danas ljudi misle da sve znaju. Svoje znanje temelje na informacijama pročitanima na internetu. Danas je recimo cijepljenje djece postala tabu tema. Tijekom svoje karijere nisam imala niti jedno loše iskustvo s cijepljenjem djece. Mi smo nekad svu djecu cijepili i procijepljenost je bila vrlo dobra – objasnila je sestra.

Jadranka se u zdravstvu našla sasvim slučajno. Naime, namjeravala je postati trgovac ili cvjećar. Igrom sudbine postala je medicinska sestra.

Foto: privatni album

– Bilo je to vrijeme upisa u srednje škole. Krenula sam upisati trgovačku školu, kad sam na autobusnoj stanici srela prijateljicu. Rekla sam joj kako želim ići za trgovca, a ona me nagovorila da upišem srednju medicinsku školu. Nije mi žao što sam izabrala ovu profesiju. Tada nije bilo posla kao danas i teško je bilo dobiti posao u bolnici. Jedna moja prijateljica radila je u Domu zdravlja u Velikoj Gorici i obavijestila me kako primaju sestre u hitnu pomoć. Svaki drugi dan radila sam smjenu od 12 sati, što je bilo jako naporno uz malo dijete kod kuće – objasnila nam je Jadranka.

Početkom Domovinskog rata u Velikoj Gorici nalazila se ratna bolnica. Od kolovoza 1991. do  veljače 1992. godine u njoj je radila i Jadranka. U bolnici su dovoženi ranjenici sa sisačkog i glinskog područja, a u njoj se obavljale operacije i liječili ranjenici.

– Ponekad mi bude teško kad se sjetim tih mladića. Većinom su to bili dečki između 20 i 25 godina, bilo je nešto i starijih muškaraca. Većinom su to bile prostrjelne rane, a najgore su bile rane od gelera. Bio je to veliki stres za sve nas, ali smo morali biti jaki i uspjeli smo u tome. Teško je bilo ostati ravnodušan na njihov osjećaj za našu domovinu. Ti mladi ljudi riskirali su svoje živote za našu slobodu – otkrila nam je medicinska sestra.

Foto: Anes Šuvalić/cityportal.hr

Nakon iskustva u ratnoj bolnici, Jadranka je počela raditi kao sestra u zubnoj ambulanti u Črnkovcu. No, baš kad se činilo da je sve sjelo na svoje mjesto u njezinom životu, pogodila ju je velika tragedija. U prometnoj nesreći izgubila je 21-godišnjeg sina jedinca. Cijeli svijet joj se u jednom danu srušio. Pala je u tešku depresiju. Pred njom je bila možda najteža životna borba. Kako nastaviti živjeti nakon takve tragedije. U tim trenutcima nije joj bilo lako.

– Borba je život i život je borba, ako se pustite začas odete. Teško mi je bilo vratiti se i raditi s ljudima. No, kad sam došla u ambulantu i vidjela ljude kojima je bilo stalo do mene, sebi sam rekla moram početi raditi. Na sprovod je došlo preko dvije i pol tisuće ljudi. Nema kuće iz koje netko nije došao. Shvatila sam to kao podršku i poštovanje ljudi te odlučila im to vratiti tako što ću biti uz njih i pomoći im kako god mogu. Ljudi često dođu kod stomatologa dođu u strahu  i jako je važno smanjiti njihovu nelagodu. Ponekad ih držim i za ruku, jer im je lakše kad sam ja uz njih. Rad i razgovor s ljudima jako mi je pomogao u borbi s depresijom. Najgore je kad se čovjek zatvori u sebe. Nitko vam ne može pomoći, ako vi ne želite sami pomoći sebi. Odlučila i sam pokušati smanjiti količinu lijekova koje pijem kao terapiju, ali to nije baš lako. Iako mi ti lijekovi pomažu, ne želim biti ovisna o njima. Tijelo se naviknulo i traži lijekove, a ja taj problem rješavam tako da čitam, vozim bicikl, planinarim, šetam psa ili sjednem s prijateljicom na kavu – povjerila nam se sugovornica.

Foto: privatni album

Jadranku uz Dom zdravlja u Črnkovcu vežu lijepa sjećanja. Kada je tamo počela raditi 1985. godine ordinacije su se grijale kaminom i pećima na drva, nije bilo centralnog grijanja, ali je zato je bilo zajedništva napretek.

– Tada tu nije bilo trgovina, doručkovali smo svi zajedno. Svatko je nešto donio od kuće. Pokrenuli smo i kasu uzajamne pomoći. Tu su se rodila cjeloživotna prijateljstva. Moja kolegica, koja je sada u mirovini, i ja radile smo 34 godine zajedno i niti jednom se nismo posvađale. Svi smo bili kako jedna velika obitelj. Danas su uvjeti rada puno bolji nego prije, ali je teže raditi s ljudima. Ljudi više nisu što su bili – ispričala nam je sestra.

 

Moja županija

Rezervirajte besplatni pregled ranog otkrivanja melanoma!

Zagrebačka županija nastavlja sa sufinanciranjem, a svoj termin za preventivni pregled možete osigurati već danas!

Objavljeno

na

Objavio/la

Zagrebačka županija nastavlja sufinancirati preventivni program ranog otkrivanja zloćudnih tumora, u sklopu kojeg građani mogu besplatno rezervirati svoj pregled.

Dermatovenerolozi iz Specijalne bolnice Naftalan provodit će program u prostorijama Ljekarni Zagrebačke županije te u Zaprešiću, u prostoru Bioteke Zagrebačke županije.

Na tablici se nalazi raspored odvijanja programa. Obavezno je rezervirati termin putem telefona, a brojevi su dostupni OVDJE.

Tijekom 2025. godine, u okviru ovog programa pregledano je ukupno 673 osoba, a njih 105 upućeno je na daljnju dijagnostičku obradu zbog sumnje na karcinom kože.

Redoviti preventivni pregledi kože, usmjereni na rano otkrivanje zloćudnih tumora, ključni su jer pravodobna dijagnoza značajno povećava mogućnost potpunog izlječenja.

Osigurajte svoj termin za preventivni pregled već danas!

Nastavite čitati

Vijesti

U tri dana prikupljeno 425 doza krvi! Evo kakvo je stanje sa zalihama u državi

Još jedna uspješna akcija.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Crveni križ Velika Gorica

Gotova je trodnevna akcija dobrovoljnog darivanja krvi koju je organiziralo Gradsko društvo Crvenog križa. Od 23. do 25. veljače, 484 darivatelja ozavalo se darivanju, što je rezultiralo s ukupno 425 prikupljenih doza krvi, dovoljno za spašavanje više od 1.200 života, budući da jedna doza može pomoći trima pacijentima.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, zalihe najugroženijih krvnih grupa su i dalje kritične, osobito 0- i AB+. B- je nešto bolje opskrbljena, dok A- stoji iznad sredine optimalnih količina. Stabilne su zalihe AB-, a prevelike zalihe bilježe se kod A+ i 0+.

“Vaša nesebičnost i spremnost pomoći drugima još jednom su pokazale snagu zajedništva i solidarnosti naše zajednice. Vidimo se na sljedećoj akciji jer darovana krv znači darovan život”, poručuju iz Crvenog križa.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

FOTO Nastavak radova energetske obnove na stambenoj zgradi Trg grada Vukovara 1-7

Gradsko stambeno gospodarstvo Velika Gorica izvršilo je prijavu na Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Energetska obnova višestambenih zgrada“ Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Objavljeno

na

Nastavljaju se radovi na projektu Energetska obnova višestambene zgrade Trg grada Vukovara 1-7 u Velikoj Gorici, drugoj zgradi za koju su ostvarena bespovratna sredstva u okviru Nacionalnog plana opravka i otpornosti Obnova zgrada.

Bespovratna sredstva su dodjeljivana iz Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru instrumenta „EU  slijedeće generacije“.

Iskazanom voljom suvlasnika/stanara stambene zgrade, Gradsko stambeno gospodarstvo Velika Gorica izvršilo je prijavu na Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Energetska obnova višestambenih zgrada“ Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Odlukom suvlasnika radovi će obuhvaćati: rekonstrukciju vanjske ovojnice – vanjskih zidova i ravnih krovova, rekonstrukciju ovojnice grijanih prostora prema negrijanima.

Cilj izvođenja radova je povećanje energetske učinkovitosti i dekarbonizacija zgrada, odnosno smanjenje potrošnje električne energije i emisije CO2, te ostvarenje uštede potrebne energije od minimalno 50% Qh,nd.

U skladu s odredbama Poziva, kao opravdani i financijski prihvatljivi radovi izvodi se: obnova pročelja zgrade, sanacija ravnog krova zgrade, toplinska sanacija omotača grijanog dijela prema unutarnjim negrijanim prostorima, zamjena dijela postojeće stolarije nezadovoljavajućih karakteristika novom te razni vezni radovi.

Svrha radova:

Energetska obnova je proces kojim se postiže poboljšanje energetske učinkovitosti uz samu mogućnost korištenja obnovljivih izvora energije. Poboljšanjem energetske učinkovitosti smanjuje se potrošnja energije i emisija stakleničkih plinova čime doprinosimo očuvanju okoliša.

Energetska obnova takvih zgrada je važna jer se time ostvaruje energetska učinkovitost zgrade što rezultira nižim troškovima energije, dok sam vizualni izgled obnovljene zgrade doprinosi atraktivnosti kako naselja tako i grada u cjelini.

Gradsko stambeno gospodarstvo Velika Gorica d.o.o.  je u cilju poboljšanja kvalitete pružanja svojih usluga, u proteklih 7 godina, usmjerilo svoje djelovanje projektima energetske obnove višestambenih zgrada s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti kako bi unaprijedili kulturu stanovanja i poboljšali kvalitetu života svih korisnika te smanjili troškove za energiju.

Nastavite čitati

HOTNEWS

POTPISAN UGOVOR Odobreno 66 milijuna eura za škole! “Obrazovanje je ključ demografske obnove i ekonomske snage”

Pet škola dobit će modernizirane i nove objekte zahvaljujući najvećem ulaganju u obrazovanje u povijesti grada.

Objavljeno

na

Foto: Krešimir Ačkar/FB

Velika Gorica kreće u najveći ciklus školskih ulaganja u svojoj povijesti. Za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje pet osnovnih škola odobreno je ukupno 66 milijuna eura. Ugovore su gradonačelniku Krešimir Ačkar uručili predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Projekt se financira kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026., a uključuje izgradnju tri nove škole u Kurilovcu, Rakarju/Plesu i Šćitarjevu te rekonstrukciju i dogradnju škola u Vukovini i Novom Čiču.

“Danas je uistinu povijesni dan za moju Veliku Goricu, ali i za sve koji su danas ovdje okupljeni. Politika Vlade RH, koja uključuje besplatne udžbenike, obroke i prijevoz, a sada i masovnu izgradnju infrastrukture za jednosmjensku nastavu, jasno pokazuje da Republika Hrvatska ulaže u ono najvrjednije, u znanje i buduće generacije. Obrazovanje je ključ naše demografske obnove i dugoročne ekonomske snage”, rekao je gradonačelnik te dodao je napredak jedino moguć uz moderne škole i kvalitetne uvjete za učenike.

Prema odluci Vlade, za dogradnju Osnovne škole Novo Čiče odobreno je 3,45 milijuna eura, za rekonstrukciju i dogradnju OŠ Vukovina s novom sportskom dvoranom i vanjskim sadržajima 9,91 milijun eura, dok će za izgradnju OŠ Kurilovec biti utrošeno 25,09 milijuna eura, za OŠ Rakarje/Pleso 22,71 milijun eura, a za OŠ Šćitarjevo 4,87 milijuna eura.

Nova škola u Kurilovcu moći će primiti oko 700 učenika, imat će 29 učionica, čitaonicu, kuhinju i blagovaonicu te trodijelnu sportsku dvoranu. Škola u Rakarju/Plesu imat će 25 učionica, dvoranu i vanjske terene za više sportova, dok će u Vukovini i Novom Čiču postojeće škole dobiti dodatne učionice i dvorane. Škola u Šćitarjevu bit će energetski učinkovita, prilagođena osobama s invaliditetom i omogućit će jednosmjensku nastavu.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO U centru Zagreba otvorena poznata putujuća izložba „Volim svoju županiju“

Izložbu organizira Hrvatska zajednica županija te se na natječaj svake godine prijavi izrazito velik broj autora sa svojima radovima.

Objavljeno

na

Objavio/la

Preuređeni prostor Turističke zajednice Zagrebačke županije ugostio je dugogodišnju putujuću izložbu „Volim svoju županiju“.

Izložbu organizira Hrvatska zajednica županija te se na natječaj svake godine prijavi izrazito velik broj autora sa svojima radovima.

Na posljednji je pristiglo više od tisuću. Najuspješnije fotografije izložene su prostoru TZZŽ-a u zagrebačkoj Preradovićevoj ulici, a odabrao ih je stručni žiri i njegov predsjednik, poznati fotograf Damir Hoyka, te publika online glasanjem.

U ime Hrvatske zajednice županija izložbu je otvorio zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec, uz podršku Ivane Alilović, direktorice Turističke zajednice Zagrebačke županije.

– Zajednica okuplja sve hrvatske županije i zajedničkim snagama donosimo važne strateške odluke koje se tiču svih nas, uz kontinuiranu provedbu brojnih programa i projekata. Posebno mi je drago što je jedan od njih ove godine stigao i u našu Zagrebačku županiju. Zahvaljujem svim autorima na fotografijama koje na poseban način prikazuju ljepotu, identitet i kulturnu baštinu naših krajeva diljem Lijepe Naše – rekao je Kolarec proglasivši putujuću izložbu „Volim svoju županiju“ otvorenom.

– Velika nam je čast što u samom centru Zagreba možemo pokazati kako se može uživati u ruralnim prostorima cijele naše Lijepe Hrvatske. Zahvaljujem svima koji su sudjelovali u natječaju i svojim radovima pokazali da ljepota Hrvatske nije samo priča, već osjećaj i emocija, sve ono što turizam u svojoj srži i jest – istaknula je Alilović.

Prema ocjeni žirija, prvo mjesto osvojila je fotografija Luigija Shkrelija iz Šibensko-kninske županije. U kategoriji fotografija snimljenih dronom pobijedila je Andreja Čuljak iz Dubrovačko-neretvanske županije, dok je u kategoriji „Hrvati izvan Hrvatske“ najboljom proglašena fotografija Maire Pilas. Najviše glasova publike osvojila je fotografija Alena Matanovca iz Osječko-baranjske županije.

Izložba „Volim svoju županiju“ otvorena je za razgledavanje do 20. ožujka 2026. godine.

FOTO GALERIJA:

 

Foto: TZZŽ

Nastavite čitati

Reporter 457 - 26.02.2026.

Facebook

Izdvojeno