Povežite se s nama

Vijesti

Već gotovo četiri desetljeća tu je za Goričane

Nekada je biciklom prelazila i 30 kilometara kako bi došla do ljudi kojima je potrebna pomoć

Objavljeno

na

Prema procjenama u Hrvatskoj danas nedostaje oko 12 tisuća medicinskih sestara. One su te koje su možda i najbliže pacijentima te podnose najveći teret u našem sustavu javnog zdravstva. U manjim sredinama njihova uloga još je važnija, one poznaju gotov sve stanovnike i odnosi među njima jako su prisni. Jadranka Krvarić pet godina radila je kao patronažna sestra u Črnkovcu. Krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća Jadranka nije imala službeno vozilo, njezino vozilo bio je bicikl. Dnevno je na njemu prelazila 25 do 30 kilometara.

– Patronaža danas nije omiljena među kolegicama. Na nju se gleda kao na svojevrsnu degradaciju. Ja sam tada bila sretna da radim. U to vrijeme sam se i rastala. Sin mi je tada bio mali. Morala sam nam osigurati egzistenciju. Automobila službenog nije bilo, niti sam imala svoj automobil pa sam lijepo sjela na bicikl i na posao. Po ljeti vruće, po zimi hladno. Meni je taj posao bio jako lijep. Upoznate ljude i dužite se s njima. Dođete u kuću izmjerite tlak, popričate s ljudima, date im poneki savjet. Ljudi su vas tada uvažavali – rekla nam je sestra Jadranka.

Foto: privatni album

Smatra kako se ozračje u društvu promijenilo prema zdravstvenoj struci. Ljudi su se više okrenuli Google-u i medijima, a sve manje traže mišljenje svojih liječnika. Pacijenti često dovode u pitanje njihovu stručnost.

– Danas ljudi misle da sve znaju. Svoje znanje temelje na informacijama pročitanima na internetu. Danas je recimo cijepljenje djece postala tabu tema. Tijekom svoje karijere nisam imala niti jedno loše iskustvo s cijepljenjem djece. Mi smo nekad svu djecu cijepili i procijepljenost je bila vrlo dobra – objasnila je sestra.

Jadranka se u zdravstvu našla sasvim slučajno. Naime, namjeravala je postati trgovac ili cvjećar. Igrom sudbine postala je medicinska sestra.

Foto: privatni album

– Bilo je to vrijeme upisa u srednje škole. Krenula sam upisati trgovačku školu, kad sam na autobusnoj stanici srela prijateljicu. Rekla sam joj kako želim ići za trgovca, a ona me nagovorila da upišem srednju medicinsku školu. Nije mi žao što sam izabrala ovu profesiju. Tada nije bilo posla kao danas i teško je bilo dobiti posao u bolnici. Jedna moja prijateljica radila je u Domu zdravlja u Velikoj Gorici i obavijestila me kako primaju sestre u hitnu pomoć. Svaki drugi dan radila sam smjenu od 12 sati, što je bilo jako naporno uz malo dijete kod kuće – objasnila nam je Jadranka.

Početkom Domovinskog rata u Velikoj Gorici nalazila se ratna bolnica. Od kolovoza 1991. do  veljače 1992. godine u njoj je radila i Jadranka. U bolnici su dovoženi ranjenici sa sisačkog i glinskog područja, a u njoj se obavljale operacije i liječili ranjenici.

– Ponekad mi bude teško kad se sjetim tih mladića. Većinom su to bili dečki između 20 i 25 godina, bilo je nešto i starijih muškaraca. Većinom su to bile prostrjelne rane, a najgore su bile rane od gelera. Bio je to veliki stres za sve nas, ali smo morali biti jaki i uspjeli smo u tome. Teško je bilo ostati ravnodušan na njihov osjećaj za našu domovinu. Ti mladi ljudi riskirali su svoje živote za našu slobodu – otkrila nam je medicinska sestra.

Foto: Anes Šuvalić/cityportal.hr

Nakon iskustva u ratnoj bolnici, Jadranka je počela raditi kao sestra u zubnoj ambulanti u Črnkovcu. No, baš kad se činilo da je sve sjelo na svoje mjesto u njezinom životu, pogodila ju je velika tragedija. U prometnoj nesreći izgubila je 21-godišnjeg sina jedinca. Cijeli svijet joj se u jednom danu srušio. Pala je u tešku depresiju. Pred njom je bila možda najteža životna borba. Kako nastaviti živjeti nakon takve tragedije. U tim trenutcima nije joj bilo lako.

– Borba je život i život je borba, ako se pustite začas odete. Teško mi je bilo vratiti se i raditi s ljudima. No, kad sam došla u ambulantu i vidjela ljude kojima je bilo stalo do mene, sebi sam rekla moram početi raditi. Na sprovod je došlo preko dvije i pol tisuće ljudi. Nema kuće iz koje netko nije došao. Shvatila sam to kao podršku i poštovanje ljudi te odlučila im to vratiti tako što ću biti uz njih i pomoći im kako god mogu. Ljudi često dođu kod stomatologa dođu u strahu  i jako je važno smanjiti njihovu nelagodu. Ponekad ih držim i za ruku, jer im je lakše kad sam ja uz njih. Rad i razgovor s ljudima jako mi je pomogao u borbi s depresijom. Najgore je kad se čovjek zatvori u sebe. Nitko vam ne može pomoći, ako vi ne želite sami pomoći sebi. Odlučila i sam pokušati smanjiti količinu lijekova koje pijem kao terapiju, ali to nije baš lako. Iako mi ti lijekovi pomažu, ne želim biti ovisna o njima. Tijelo se naviknulo i traži lijekove, a ja taj problem rješavam tako da čitam, vozim bicikl, planinarim, šetam psa ili sjednem s prijateljicom na kavu – povjerila nam se sugovornica.

Foto: privatni album

Jadranku uz Dom zdravlja u Črnkovcu vežu lijepa sjećanja. Kada je tamo počela raditi 1985. godine ordinacije su se grijale kaminom i pećima na drva, nije bilo centralnog grijanja, ali je zato je bilo zajedništva napretek.

– Tada tu nije bilo trgovina, doručkovali smo svi zajedno. Svatko je nešto donio od kuće. Pokrenuli smo i kasu uzajamne pomoći. Tu su se rodila cjeloživotna prijateljstva. Moja kolegica, koja je sada u mirovini, i ja radile smo 34 godine zajedno i niti jednom se nismo posvađale. Svi smo bili kako jedna velika obitelj. Danas su uvjeti rada puno bolji nego prije, ali je teže raditi s ljudima. Ljudi više nisu što su bili – ispričala nam je sestra.

 

Moja županija

Kreće izbor najuzornije hrvatske seoske žene, prijave otvorene do 1. lipnja

Završnica natjecanja održat će se u listopadu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: FB Uzorne Hrvatske Seoske Zene

Otvorene su prijave za ovogodišnji Izbor najuzornije hrvatske seoske žene, a kandidatkinje se mogu prijaviti do 1. lipnja 2026. godine. Na natječaj se mogu javiti i žene s područja Zagrebačke županije, odakle su uputili poziv svim zainteresiranima da pošalju svoje prijave.

Izbor organizira Udruga Uzorne hrvatske seoske žene, a završnica natjecanja će se održati 3. listopada u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Prijaviti se mogu žene u dobi od 25 do 65 godina koje žive na selu i aktivno sudjeluju u životu svoje zajednice. Uz vođenje kućanstva i poljoprivrednog gospodarstva, kandidatkinje se mogu baviti proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda, izradom rukotvorina ili umjetničkim stvaralaštvom. Važan kriterij je i njihov doprinos razvoju društvenog, kulturnog i gospodarskog života sredine u kojoj žive.

Natječaj je namijenjen ženama koje do sada nisu sudjelovale u ovom izboru.

Prijava treba sadržavati osnovne osobne podatke te kratak životopis, a kandidatkinje iz Zagrebačke županije ispunjeni obrazac za prijavu mogu poslati na e-mail adresu [email protected].

Nastavite čitati

Moja županija

Stanovnicima Jastrebarskog Županija ispunila obećanje

Postavljen je uspornik prometa kako bi se dodatno povećala sigurnost svih sudionika u prometu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Goran Navoj

Stanovnicima Ulice bana Josipa Jelačića u Jastrebarskom, ispunjeno je obećanje. Postavljen je uspornik prometa s ciljem dodatnog povećanja sigurnosti svih sudionika u prometu, kako vozača, tako i pješaka te osiguravanja mirnijeg i sigurnijeg odvijanja svakodnevnog prometa.

Na svom je Facebook pofilu potpredsjednik Županijske skupštine, Goran Navoj, obavijestio građane o ovome pothvatu:

“Kao što smo i obećali stanovnicima Ulice bana Josipa Jelačića ŽC 3055– obećanje smo i ispunili. Postavljen je uspornik prometa kako bi se dodatno povećala sigurnost svih sudionika u prometu.
Ovim zahvatom napravljen je važan korak prema sigurnijem prometu i većoj zaštiti stanovnika ove ulice. Iako je riječ o manjem projektu, njegov značaj za sigurnost prometa i svakodnevni život stanovnika je velik.
Kao član Upravnog vijeća Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije i dalje ću se zalagati za projekte koji doprinose većoj sigurnosti prometa na području cijele Zagrebačka županija.
Pješački prijelaz koji je ostao neoznačen bit će označen u popodnevnim satima tijekom sljedećih dana, kako bi se tijekom radnog vremena omogućilo nesmetano prometovanje vozila prema poslovnom objektu”.
Na naš upit o tome planiraju li se i na drugim lokacijama na području Zagrebačke županije slične mjere, Potpredsjednik je odgovorio rekao kako ” Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije kontinuirano radi na povećanju sigurnosti u prometu u suradnji s jedinicama lokalne samouprave te će s tim aktivnostima nastaviti i ubuduće. Na pojedinim kritičnim lokacijama već su poduzeti određeni koraci, dok su dodatne mjere trenutno u procesu rješavanja.”

Nastavite čitati

Najave

Građani pozvani na Dan narcisa u Rakitovcu – “zajedno za zdravlje žena”

Objavljeno

na

Objavio/la

Udruga Naš Rakitovec organizira obilježavanje Dana narcisa u subotu, 14. ožujka, od 8 do 12 sati ispred prostorija Mjesnog odbora Rakitovec.

Dan narcisa posvećen je informiranju javnosti o važnosti redovitih pregleda i brige o zdravlju, a kroz ovu akciju želi se dodatno potaknuti građane da se uključe i daju podršku borbi protiv raka dojke.

“Zajedno za zdravlje žena”, poručuju iz udruge.

Nastavite čitati

Moja županija

Stara kurija u novom ruhu – Kratečko dobilo Centar baštine

U obnovljenoj zgradi smješten je izložbeni postav „Kratečko – tok tradicije, baštine i povijesti“ koji prikazuje razvoj sela Kratečko i naselja sisačke Donje Posavine

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Sisačko-moslavačka županija

Jučer  je u srcu sisačke Donje Posavine, svečano otvoren Centar baštine Sisačko-moslavačke županije. Centar je smješten u obnovljenoj povijesnoj zgradi koja datira iz 1835. godine. Objekt je izvorno izgrađen kao kurija grofa Tome Keglevića, a tijekom kasnijih razdoblja, nakon prodaje imanja, služio je i kao župni dvor te bio važan dio društvenog života ovog kraja.

Zahvaljujući cjelovitoj obnovi koju je provela Sisačko-moslavačka županija u suradnji s Ministarstvom kulture i medija, povijesna zgrada danas je dobila novu funkciju i postala prostor namijenjen očuvanju i predstavljanju baštine ovog područja. Obnovljenu zgradu otvorio je župan Ivan Celjak koji je rekao kako će “Centar baštine u Kratečkom zasigurno podići kvalitetu života mještana, ali i obogatiti turističku ponudu za sve koji dolaze na ovo područje”.

Lokalni identitet

Svečanom otvorenju nazočili su brojni uzvanici i predstavnici institucija kao i mještani Kratečkog i Donje Posavine kojima je ovaj prostor važan dio lokalnog identiteta. Sisačka biskupija zgradu je ustupila Sisačko-moslavačkoj županiji na upravljanje. Župan Celjak tom je prilikom posebno zahvalio sisačkom biskupu mons. Vladi Košiću, koji je nakon blagoslova zgrade istaknuo važnost zajedništva, suradnje i zajedničkog djelovanja institucija iz kojih proizlaze ovako značajni projekti.

Baština za buduće generacije

Izaslanica ministrice kulture i medija Ivana Miletić Čakširan istaknula je kako je obnova kulturne baštine oštećene u potresu od izuzetne važnosti. Naglasila je ulogu Ministarstva kulture i medija u očuvanju i obnovi vrijednih povijesnih objekata rekavši da je “potres ovoj zgradi donio novu budućnost i mogućnost da ponovno živi zajedno s mještanima i doprinosi očuvanju bogate baštine Lonjskog polja.”

Svečani program upotpunili su nastupi članova KUD-a Hrvatsko srce Kratečko, dok su učenice 2. razreda Osnovne škole Budaševo – Topolovac – Gušće, Allena Radić i Tamara Vidović, izvele scenski prikaz koji je na poseban način dočarao život na selu nekada.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Ačkar označio početak nove ere gradskog prometovanja

e-Autobusi imaju kapacitet 92 putnika i potpuno su prilagođeni osobama s invaliditetom

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović

Velika Gorica je službeno zakoračila u novu eru gradskog prijevoza. Danas s početkom u 10 sati, gradonačelnik Krešimir Ačkar i predsjednik Uprave Arriva Hrvatska, Dražen Divjak, sudjelovali su u prvoj vožnji potpuno novih električnih autobusa.

Ovi moderni autobusi, kapaciteta 92 putnika i potpuno prilagođeni osobama s invaliditetom, od sada voze na lokalnim gradskim linijama, donoseći tišu, čišću i ekološki prihvatljiviju vožnju građanima Velike Gorice.

Polazak prve vožnje bio je s autobusnog kolodvora u Velikoj Gorici, a ukupno pet novih električnih autobusa će od sada prometovati gradskim ulicama.

U suradnji s Arrivom Hrvatska u promet smo uveli pet električnih autobusa koji prometuju na ključnim gradskim linijama. Riječ je o modernim, niskopodnim autobusima prilagođenima osobama s invaliditetom, kapaciteta do 92 putnika. Ovi autobusi tiši su i ekološki prihvatljiviji te doprinose smanjenju buke i emisija štetnih plinova u našem gradu, posebno u najužem centru. Današnja vožnja prilika je da još jednom pokažemo kako ovaj sustav funkcionira u praksi i koliko nam je važno da Velika Gorica ima moderan, održiv i kvalitetan javni prijevoz”,  poručio je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Korak prema čišćem i održivijem javnom prijevozu

Grad Velika Gorica sklopio je sedmogodišnji ugovor s tvrtkom Arriva Hrvatska za obavljanje usluge komunalnog linijskog prijevoza. Samim time, predsjednik Uprave Arriva Hrvatska – Dražen Divjak, poručio je da od danas počinje djelomično uvođenje električnih autobusa u gradski prijevoz Velike Gorice čime će to činiti važan korak prema čišćem i održivijem javnom prijevozu.

Radi se o električnim autobusima VDL Citea SLF 120 Electric, niskopodnim vozilima prilagođenima osobama s invaliditetom. Svaki autobus može prevesti do 92 putnika te je opremljen USB priključcima, sustavom za validaciju karata i audio-vizualnim sustavom za najavu stanica. Baterija snage 180 kW omogućuje doseg od približno 150 km. 

Novi električni autobusi vozit će na linijama 1, 2 i 3, a to je kružna gradska linija, linija prema željezničkom kolodvoru te linija koja vozi od željezničkog kolodvora do poslovne zone Meridian 16.

Nastavite čitati

Reporter 457 - 26.02.2026.

Facebook

Izdvojeno