Povežite se s nama

Vijesti

Već gotovo četiri desetljeća tu je za Goričane

Nekada je biciklom prelazila i 30 kilometara kako bi došla do ljudi kojima je potrebna pomoć

Objavljeno

na

Prema procjenama u Hrvatskoj danas nedostaje oko 12 tisuća medicinskih sestara. One su te koje su možda i najbliže pacijentima te podnose najveći teret u našem sustavu javnog zdravstva. U manjim sredinama njihova uloga još je važnija, one poznaju gotov sve stanovnike i odnosi među njima jako su prisni. Jadranka Krvarić pet godina radila je kao patronažna sestra u Črnkovcu. Krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća Jadranka nije imala službeno vozilo, njezino vozilo bio je bicikl. Dnevno je na njemu prelazila 25 do 30 kilometara.

– Patronaža danas nije omiljena među kolegicama. Na nju se gleda kao na svojevrsnu degradaciju. Ja sam tada bila sretna da radim. U to vrijeme sam se i rastala. Sin mi je tada bio mali. Morala sam nam osigurati egzistenciju. Automobila službenog nije bilo, niti sam imala svoj automobil pa sam lijepo sjela na bicikl i na posao. Po ljeti vruće, po zimi hladno. Meni je taj posao bio jako lijep. Upoznate ljude i dužite se s njima. Dođete u kuću izmjerite tlak, popričate s ljudima, date im poneki savjet. Ljudi su vas tada uvažavali – rekla nam je sestra Jadranka.

Foto: privatni album

Smatra kako se ozračje u društvu promijenilo prema zdravstvenoj struci. Ljudi su se više okrenuli Google-u i medijima, a sve manje traže mišljenje svojih liječnika. Pacijenti često dovode u pitanje njihovu stručnost.

– Danas ljudi misle da sve znaju. Svoje znanje temelje na informacijama pročitanima na internetu. Danas je recimo cijepljenje djece postala tabu tema. Tijekom svoje karijere nisam imala niti jedno loše iskustvo s cijepljenjem djece. Mi smo nekad svu djecu cijepili i procijepljenost je bila vrlo dobra – objasnila je sestra.

Jadranka se u zdravstvu našla sasvim slučajno. Naime, namjeravala je postati trgovac ili cvjećar. Igrom sudbine postala je medicinska sestra.

Foto: privatni album

– Bilo je to vrijeme upisa u srednje škole. Krenula sam upisati trgovačku školu, kad sam na autobusnoj stanici srela prijateljicu. Rekla sam joj kako želim ići za trgovca, a ona me nagovorila da upišem srednju medicinsku školu. Nije mi žao što sam izabrala ovu profesiju. Tada nije bilo posla kao danas i teško je bilo dobiti posao u bolnici. Jedna moja prijateljica radila je u Domu zdravlja u Velikoj Gorici i obavijestila me kako primaju sestre u hitnu pomoć. Svaki drugi dan radila sam smjenu od 12 sati, što je bilo jako naporno uz malo dijete kod kuće – objasnila nam je Jadranka.

Početkom Domovinskog rata u Velikoj Gorici nalazila se ratna bolnica. Od kolovoza 1991. do  veljače 1992. godine u njoj je radila i Jadranka. U bolnici su dovoženi ranjenici sa sisačkog i glinskog područja, a u njoj se obavljale operacije i liječili ranjenici.

– Ponekad mi bude teško kad se sjetim tih mladića. Većinom su to bili dečki između 20 i 25 godina, bilo je nešto i starijih muškaraca. Većinom su to bile prostrjelne rane, a najgore su bile rane od gelera. Bio je to veliki stres za sve nas, ali smo morali biti jaki i uspjeli smo u tome. Teško je bilo ostati ravnodušan na njihov osjećaj za našu domovinu. Ti mladi ljudi riskirali su svoje živote za našu slobodu – otkrila nam je medicinska sestra.

Foto: Anes Šuvalić/cityportal.hr

Nakon iskustva u ratnoj bolnici, Jadranka je počela raditi kao sestra u zubnoj ambulanti u Črnkovcu. No, baš kad se činilo da je sve sjelo na svoje mjesto u njezinom životu, pogodila ju je velika tragedija. U prometnoj nesreći izgubila je 21-godišnjeg sina jedinca. Cijeli svijet joj se u jednom danu srušio. Pala je u tešku depresiju. Pred njom je bila možda najteža životna borba. Kako nastaviti živjeti nakon takve tragedije. U tim trenutcima nije joj bilo lako.

– Borba je život i život je borba, ako se pustite začas odete. Teško mi je bilo vratiti se i raditi s ljudima. No, kad sam došla u ambulantu i vidjela ljude kojima je bilo stalo do mene, sebi sam rekla moram početi raditi. Na sprovod je došlo preko dvije i pol tisuće ljudi. Nema kuće iz koje netko nije došao. Shvatila sam to kao podršku i poštovanje ljudi te odlučila im to vratiti tako što ću biti uz njih i pomoći im kako god mogu. Ljudi često dođu kod stomatologa dođu u strahu  i jako je važno smanjiti njihovu nelagodu. Ponekad ih držim i za ruku, jer im je lakše kad sam ja uz njih. Rad i razgovor s ljudima jako mi je pomogao u borbi s depresijom. Najgore je kad se čovjek zatvori u sebe. Nitko vam ne može pomoći, ako vi ne želite sami pomoći sebi. Odlučila i sam pokušati smanjiti količinu lijekova koje pijem kao terapiju, ali to nije baš lako. Iako mi ti lijekovi pomažu, ne želim biti ovisna o njima. Tijelo se naviknulo i traži lijekove, a ja taj problem rješavam tako da čitam, vozim bicikl, planinarim, šetam psa ili sjednem s prijateljicom na kavu – povjerila nam se sugovornica.

Foto: privatni album

Jadranku uz Dom zdravlja u Črnkovcu vežu lijepa sjećanja. Kada je tamo počela raditi 1985. godine ordinacije su se grijale kaminom i pećima na drva, nije bilo centralnog grijanja, ali je zato je bilo zajedništva napretek.

– Tada tu nije bilo trgovina, doručkovali smo svi zajedno. Svatko je nešto donio od kuće. Pokrenuli smo i kasu uzajamne pomoći. Tu su se rodila cjeloživotna prijateljstva. Moja kolegica, koja je sada u mirovini, i ja radile smo 34 godine zajedno i niti jednom se nismo posvađale. Svi smo bili kako jedna velika obitelj. Danas su uvjeti rada puno bolji nego prije, ali je teže raditi s ljudima. Ljudi više nisu što su bili – ispričala nam je sestra.

 

Crna kronika

Lukava krađa u Ogulincu, četvorica muškaraca opljačkala staricu

Šteta se procjenjuje na nekoliko stotina eura…

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Rafael Classen/pexels.com

U Ogulincu dogodila se krađa, u kojoj je žrtva bila 74-godišnja žena. Incident se dogodio u utorak, 24. veljače između 11 i 12 sati (policiji je prijavljen tek 9. ožujka).

Prema dostupnim informacijama, četvorica nepoznatih muškaraca došla su do kuće starije žene. Dvojica su je zadržavala u razgovoru i tako joj skrenula pažnju, dok su druga dvojica ušla u kuću i ukrala nakit. Šteta se procjenjuje na nekoliko stotina eura.

Ovakve krađe često su usmjerene upravo na starije osobe koje žive same. Zato se građanima savjetuje da budu oprezni kada im na vrata dolaze nepoznate osobe, da ih ne puštaju u kuću i da u slučaju sumnje obavijeste policiju ili nekoga od članova obitelji.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Grad brine za obnovu turopoljske tradicijske baštine! Financijska potpora do 9.150,00 eura

Objavljeno

na

Objavio/la

Jučer je gradonačelnik Grada Velike Gorice raspisao Javni poziv za dodjelu bespovratnih financijskih potpora iz gradskog proračuna za obnovu tradicijske graditeljske baštine Turopolja.

Pozivaju se svi vlasnici tradicijskih objekata na području Grada Velike Gorice da podnesu prijave za dodjelu financijske potpore iz gradskog proračuna za obnovu tradicijske graditeljske baštine Turopolja.

Obnova će se sufinancirati iz gradskog proračuna za obnovu tradicijske graditeljske baštine Turopolja. Grad Velika Gorica dodijelit će financijske potpore za obnovu tradicijskih objekata u maksimalnom iznosu do 80% od traženog iznosa navedenog u prijavnom obrascu, a najviše do 9.150,00 EURA.

Sredstva će Grad isplatiti u roku od 30 dana, a Javni poziv je otvoren do 20. travnja 2026. godine.

Više informacija je dostupno ovdje.

 

Nastavite čitati

Vijesti

Započeo vojni rok! Danas 800 ročnika ulazi u tri vojarne

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSEL

Prema podacima Ministarstva obrane, nakon upućenih 1200 poziva, u Kninu, Slunju i Požegi započinje vojna obuka 800 ročnika.

Nakon 17 godina, prvi ročnici su stigli na temeljno vojno osposobljavanje (TVO). Među njima je 446 dragovoljaca, od kojih su čak 82 žene, a  s njima će boraviti 80 instruktora.

Sve o načinu izvođenja obuke, trajanju i elementima te „što poslije?“objasnio je Ivan Jušić, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale Ministarstva obrane (MORH).

– Čeka ih dva mjeseca organizirane obuke koja se sastoji od teorijskog znanja i praktičnog obučavanja. Prvo će se upoznati s odredbama Zakona o službi i ostalim pravilima i obvezama. U prvih sedam dana zadužit će i oružje. Nakon toga polažu svečanu prisegu – rekao je Jušić.

Na pitanje o rukovanju novim tehnologijama, Jušić je izjavio kako će svi ročnici bit će obučeni za specijalnost strijelca u pješaštvu, a bit će upoznati i sa svim složenim borbenim sustavima kao što su topništvo, sredstva za protuoklopnu borbu, tenkovi, dronovi, kibernetička sigurnost i informacijska kultura.

Također je izrazio zadovoljstvo prema izraženom interesu dragovoljaca, koji čine više od 50% svih pristiglih, a posebno što se tiče broja dragovoljnih ročnica.

Više informacija saznajte OVDJE.

Nastavite čitati

Vijesti

Dio Velike Gorice ostaje bez vode – provjerite je li vaša ulica na popisu

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Nithin Pa/Pexels.com

U utorak, 10. ožujka, zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, bez vode će biti stanovnici Ulice Bratstvo I, Ulice Eugena Kvaternika i Ulice Željka Sabola, kao i dio Zagrebačke ulice na kućnim brojevima od 71 do 75 te Ulice kneza Ljudevita Posavskog na broju 24.

Kako bi građani ipak imali pristup pitkoj vodi, tijekom radova bit će postavljena cisterna kod igrališta.

Opskrba vodom, poručuju iz vodoopskrbe, trebala bi biti ponovno uspostavljena u najkraćem mogućem roku nakon završetka radova.

Nastavite čitati

Moja županija

Održana sjednica Županijske skupštine Zagrebačke županije

Objavljeno

na

Objavio/la

Danas je u hotelu International s početkom u 10.00 održana sjednica Županijske skupštine Zagrebačke županije.

Na sjednici je prihvaćeno Izvješće o radu župana za drugu polovicu 2025. godine, a istaknuto je kako je Zagrebačka županija iz NPOO-a do sada ugovorila 91 milijun eura za izgradnju i dogradnju 18 školskih objekata za prelazak na jednosmjensku nastavu.

Predsjednik Županijske skupštine je pohvalio Rugvicu “koja je prošli tjedan otvorila radove na proširenju škole i stečeni su uvjeti za jednosmjensku nastavu”, a župan Stjepan Kožić je rekao da očekuje “kako će Zagrebačka županija uspješno realizirati čak 27 školskih projekata”.

Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije osigurala je iz EU fondova do sada najveći iznos bespovratnih sredstava i to 2 milijuna eura za projekt „ReNatura u Zagrebačkoj županiji“ kojim će biti obuhvaćena restauracija Creta Dubravica, zatim staništa ribe crnke u šumi Žutica, skloništa za šišmiše u Turopoljskom lugu, kao i travnjačkih staništa Odranskog polja. Ravnateljica, Tatjana Masten Milek rekla je kako se radi o tome da će radti na revitalizaciji staništa i očuvanju i staništa i ciljnih vrsta u zaštiti prirode: “Radit ćemo interesantne stvari, radit ćemo na tome da poboljšamo stanje jer svi znate da klimatske promjene danas predstavljaju jako velik problem.”

Na aktualnom satu vezano uz županijske natječaje, vijećnike je zanimalo kada će biti raspisani natječaji i koliko je sredstava osigurano za poduzetnike, poljoprivrednike, gradove i općine, kao i eko projekte škola i vrtića. Iz sfere školstva pitanja su se odnosila na imenovanje školskih odbora, najam sportske dvorane u Rakitju te potpisivanje aneksa ugovora za stipendiste nastavljače. Iz sfere prometa pitanja su se odnosila na sanaciju cesta na području Vrbovca, mogućnost izgradnje nogostupa i autobusnog stajališta u Svetoj Nedelji te plan radova Županijske uprave za ceste na području Dugog Sela. Ostala vijećnička pitanja odnosila su se na obnovu zgrada javne namjene oštećenih u potresu, gospodarenje otpadom i divlje deponije, početak radova na energetskoj obnovi Doma zdravlja Zagrebačke županije – Ispostava Velika Gorica, sanaciju grijanja u zdravstvenom objektu „Zaprešić-sjever”, izgradnju pogona za preradu mesa u Klinča Selima, visinu prihoda koju Županija ostvaruje od prodaje državnih nekretnina te sufinanciranje rada trenera u sportovima s loptom.

 

Nastavite čitati

Reporter 457 - 26.02.2026.

Facebook

Izdvojeno