Poveži se s nama

HOTNEWS

Upoznajte pravu goričku coprnicu

Na ovogodišnjem Perunfestu posjetite kuću coprnice

Objavljeno

Turopoljski kraj vrvi raznim legendama o mističnim bićima – vilama,  duhovima, no nekako najviše pažnje izazivaju predaje o coprnicama. Što i ne čudi s obzirom na brojna „vjerovanja“ i knjige koje su napisane o progonu vještica. U svakom selu ima barem jedna priča o ženi za koju se smatralo da je vještica i da se bavila magijom. Postoji predaja iz Pokuplja gdje je vračara bacila zamotuljak preko puta dvorišta pa su ljudima skakale krave po dvorištu i preskakale ogradu, a u zamotuljak je stavila perje, kosu, komad metala i kosti.

Kako je napisao Emilij Laszowski 1914.godine u svom „Progonu vještica u Turopolju“, prva vještica u Turopolju koju su počeli progoniti bila je Ana Kranjica rodom iz Kranjske. Ubrzo nakon nje, čak istog dana, za vraćanje je optuženo 13 žena. Inače, 1733. smatra se godinom najžešćeg progona vještica u Hrvatskoj. Godinu kasnije, u svom iskazu, kad je stavljena na muke, Barbara Vagiček je ispričala kako su se „copernice“ sastajale kod lomničkog križnog drva kod Odre. Osim svjedočanstava mještana, jedan od načina kako su prepoznavali vještice, bio je „vražji pečat“ – madež ili bradavicu koje su smatrali nepobitnim dokazom da je sklopila ugovor s vragom. Neke od njih su oslobođene optužbi, dok su druge osuđene na smrt – odrubljivanjem glave te spaljivanjem na lomači. Progon vještica u Turopolju završen je 1758. godine. Navodno su se vještice okupljale na križanjima za mlade i kvartne noći, pa su se ljudi bojali proći tim mjestima kad je pao mrak, a najveće spravišće coprnica bilo je na staro Jurjevo 23. travnja.

Danas pričama o vješticama najčešće plašimo malu djecu ili ih jednostavno volimo prepričavati jer nas podsjećaju na neka davna, zaboravljena vremena. Nikola Pejak, ljubitelj povijesti i sakupljač starih narodnih priča Turopolja, Posavine, Pokuplja i Vukomeričkih gorica, kaže kako se dosta često susreće s pričama takve tematike, no radi se zapravo o događajima koji su se zbili davno prije.

„Postoje je i danas ljudi koji se bave magijom, a prenosi se po ženskoj lozi u obitelji, mama uči kćer i tako dalje. Vide se nažalost i posljedice u rodoslovnom stablu, teške bolesti, nagle smrti, nesretne obitelji. Ima raznih priča, a jedna od zanimljivijih je o tri coprnice koje su se mazale magičnom masti i onda kroz ključanice ulazile ljudima u podrume i pile vino.“ ispričao je Pejak.

No, postoje li uistinu vještice u 21. stoljeću?

Na Konjskom otoku posjetite kuću coprnice. Foto: Staša Sahman

Dva dana u godini volim biti „coprnica“

Jednu takvu ženu moći ćete vidjeti i ove godine na „Perunfestu“ – festivalu zaboravljenih priča i narodnih predaja koji će se održati u Starom gradu Lukavcu 26. i 27. svibnja. Velikogoričanka Maja Novak prije nekoliko godina sasvim je slučajno postala „coprnica“. Naime, njezin prijatelj Zdenko Bašić, između ostalog autor knjige o vješticama sjeverozapadnog dijela Medvednice i samoborskog kraja „Mjesečeve sjene“, trebao je za festivale animatoricu koja će glumiti upravo coprnicu – i tako se rodila suradnja.

„Za coprnice vele da su stare grde babe pa je i moj kostim u skladu s pričom. Stvarno volim dva dana u godini biti coprnica, jer mogu isprobati letjeti na svim metlama koje se tamo nađu, tako da jedva čekam ovogodišnji Perunfest. Osim djece, ima i odraslih koji me se pomalo boje kad me vide.“

Coprnica Maja imat će i ove godine svoju kućicu na Konjskom otoku gdje ćete i vi moći „zaraditi“ diplomu coprnice, ako točno odgovorite na pitanja koja vam postavi.

„Diplomu mogu svi polagati. Najčešća pitanja koja postavljam: po čemu se prepoznaje vještica? Kad je najveće okupljanje vještica? S čime se skidaju uroci? U koje se vrijeme najbolje leti na metli? Dalje ti neću odavati da možeš i ti doći na ispit“ kaže mi Maja.

Organizatori i za ovo izdanje pripremaju bogat program – od raznih radionica, izložbi, predavanja, scenskih prikaza i slično. Vjerujete li u coprnice ili ne, kraj svibnja rezerviran je za Perunfest.

HOTNEWS

VIDEO City puls: Srce Turopoljskog fašnika osvojile žene!

Pogledajte i ovo: Grad Velika Gorica je među prvim gradovima u Hrvatskoj sa sustavnim upravljanjem energijom.
Saznajte tko su pobjednici Zimske malonogometne lige!
Gdje su besplatni pregledi kože?
Gorički doktori obiteljske medicine uključili su se u Nacionalni programa ranog otkrivanja raka pluća.

Objavljeno

on

Nastavi čitati

HOTNEWS

VIDEO VIJEST Survakari prodrmali Veliku Goricu

Zanimljivim maskama i bučnim zvonima plijenili pažnju posjetitelja

Objavljeno

on

U velikoj povorci središtem Velike Gorice prodefilirale su maškare. Među brojnim sudionicima bili su i gosti iz Bugarske.

Nastavi čitati

HOTNEWS

Prvi na liniji obrane tradicije, povijesti i kulture, ali i u pokretanju nekih novih priča u Turopolju

Godišnje ih posjeti 17 tisuća posjetitelja

Objavljeno

on

Muzej Turopolja osnovan je 1960. godine, a njegova kulturno-povijesna zbirka sadrži obrtničke predmete i alate, kao i hladno i vatreno oružje. Među eksponatima se ističu grbovnice turopoljskih plemenitaša, listine o dodjeljivanju plemstva, razni dokumenti te stare fotografije. Jedna od najvažnijih zadaća ovog zavičajnog muzeja je očuvanje turopoljske kulturne baštine na koju su domaći ljudi izuzetno ponosni.

Povijest i tradicija igraju važnu ulogu u životu Turopoljaca

– Turopoljcima je jako bitna njihova tradicija. Drže do nje, cijene je i vole. Vi osjetite tu energiju kada ljudi dolaze u Muzej, respektiraju ga, bez obzira jesu li ili nisu obrazovani. Osjećaju respekt prema svojoj kulturi, tradiciji, precima i prošlosti. Najviše su zainteresirani za povijest Plemenite opčine turopoljske, a onda kroz to i za etnologiju. To se najbolje vidi upravo kroz djelovanje ove Udruge – rekla nam je ravnateljica Margareta Biškupić Čurla.

Iako je Turopolje imalo svoje plemstvo, nisu svi Turopoljci bili plemeniti. No, Plemenita opčina turopoljska bila je i ostala važan faktor društvenog života na ovom području.

– Istina nisu svi Turopoljci bili plemeniti. Nisu ni sva mjesta u Turopolju imala plemenitaše. Bez obzira na to dolaze li iz plemenitaških obitelji ili ne, svi Turopoljci imaju respekt prema Plemenitoj opčini kao pravnom subjektu koji je sagradio Veliku Goricu. Većina zgrada u centru grada izgrađena je novcem i angažmanom Plemenite opčine. Povijesno gledajući bili su vrlo sposobna organizacija – objasnila je ravnateljica.

01.08.2017. Velika Gorica foto: Sanjin Vrbanus

Velikogorička smotra folklora jača od županijske

Ljubav prema svojoj etnološkoj baštini Turopoljci pokazuju velikim brojem kvalitetnih kulturno-umjetničkih društava, koja čuvaju pjesme, plesove i običaje ovog kraja.

-Velikogorička smotra folklora jača je od smotre zagrebačke županije, što je malo apsurdno, ali je tako. Gorica može dati samo jednog najboljeg sa smotre, koji dalje odlazi na županijsku smotru. Velikogorička smotra folklora bolja je i kvalitetnija od županijske – tvrdi Biškupić Čurla.

Staroslavenska mitologija, kao i antička, također su dio identiteta Turopolja. Neki od običaja koji se i danas održavaju u sebi sadrže elemente tih starih vjerovanja, poput Turopoljskog Jurjeva.

– To su sve stvari iz naše prošlosti. Priče koje se trebaju čuvati. Jurjevo je puno starih rituala, paljenje krijesa u konačnici je ritual kojim se slavi početak poljoprivredne godine. Nekad se preko njegovog žara prevodila stoka kako bi se zaštitila od bolesti. Realno, mi smo u davnini bili slavenski poganski narod, koji je u jednom periodu prihvatio kršćanstvo, ali dio tih rituala i običaja je u narodu ostao. Ljudi jesu prihvatili novu vjeru, ali se nisu bili spremni u potpunosti odreći rituala, koje su prilagodili novoj vjeri. Kićenje jelke i farbanje jaja jesu u biti poganski običaji – ispričala nam je ravnateljica.

26.03.2017. Donja Lomnica -Turopoljska smotra folklora. Foto: Anes Šuvalić/cityportal.hr

Perunfest u Turopolje godišnje dovede više od 10 tisuća posjetitelja

Upravo na toj staroslavenskoj tradiciji počeo se razvijati jedan zanimljiv i financijski održiv projekt. Manifestacija pod nazivnom Perunfest postalo je jedno od neprepoznatljivijih goričkih turističkih događanja. Samo prošle godine dvorac Lukavec zahvaljujući tome posjetilo više od 10-tak tisuća ljudi. No, počeo se osjećati i svojevrsni otpor u dijelu javnosti prema konceptu ove manifestacije. I dok Dubrovčanima ne smeta što je njihov grad postao kulisa za snimanje mega popularnog serijala Igra prijestolja, a rumunjska Transilvanija živi od priče o grofu Drakuli, u ravnom Turopolju neki smatraju kako vilama, coprnicama, čarobnjacima i ostalim mitološkim bićima, koja se tijekom trajanja Perunfesta razmile dvorcem Lukavcem i njegovom okolicom, nije tu mjesto. Ukratko, problem nije estetske već svjetonazorske naravi.

25.05.2019. Lukavec – Perunfest 2019. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

‘Perunfest se može nekome vizualni sviđati ili ne sviđati, ali apsolutno ne vrijeđa nikoga’

– Meni je žao što je to ispalo tako. Perunfest se može nekome vizualni sviđati ili ne sviđati, dopuštam da nekom to može biti premračno ili prestrašno, ali apsolutno ne vrijeđa nikoga. Nakon prošlogodišnje manifestacije do mene su došle priče da se na Perunfestu pojavljuju sotonski znakovi, ali svi mi koji radimo, uključujući i umjetničkog direktora Zdenka Bašića, povezani smo s vjerom ili smo vjernici. Ja sam i sama vjernica i katolkinja. Ne volim kad netko vrijeđa ili marginalizira moju vjeru, ali mogu razumjeti kad netko drugi vjeruje u nešto drugo. Ljudi vole stavljati stvari u krivi kontekst pa sam čula primjedbu da u sklopu programa imamo školu vještičarenja. Riječ je o Udruzi Ministarstvo magije čiji su članovi obožavatelji filmskog serijala Harry Potter. Oni održavaju radionice čarobnih napitaka, a vodi ih profesorica s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Na njima djeca putem kemijskih pokusa uče što se događa kad u ocat dodaš soda bikarbonu i općenito što kako reagira kad se pomiješa. Radionicu Obrana od mračnih sila vodi profesor sociologije koji s djecom raspravlja o njihovim problemima u školi i kako ih riješiti, a pod mračne sile se podrazumijeva na primjer bullying, odnosno vršnjačko nasilje – istaknula je Biškupić Čurla.

25.05.2019. Lukavec – Perunfest 2019. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

Koncept umjetničkog direktora Zdenka Bašića privlači ljude privlači ljude sa svih strana

Tijekom proteklog prosinca i Muzej Turopolja uključio se u predblagdanska događanja u centru grada. U želji da iskoriste prepoznatljivi brend i privuku posjetitelje sa svih strana, organizirali su Perun Božić. Za umjetnički sadržaj bio je zadužen poznati domaći umjetnik Zdenko Bašić, koji je usput rečeno, predavao na sveučilištu u jedenoj od najkonzervativnijih zemalja na svijetu poput Saudijske Arabije.

– On je odbio Klovićeve dvore, da bi radio s nama za Božić. To što je radio u Velikoj Gorici mogao je raditi i na zagrebačkom Gornjem gradu. Perun Božić ove godine posjetilo je 1500 ljudi, što je zaista veliki broj uzme li se u obzir da na godišnjoj razini Muzej posjeti 17 tisuća posjetitelja. Velika većina onih koji su zimus posjetili naš predbožićni program nije iz Velike Gorice. Svi ti ljudi koji su došli iz Zagreba, dok su se klinci klizali na klizalištu, popili su kuhano vino i pojeli kobasu te ostavili neki novac u našem gradu – kaže ravnateljica.

22.12.2018. Otvorenje izložbe Hrvatski adventski kalendar. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

Muzej Turopolja bio je i ostao jedna od najvažnijih kulturnih institucija u Velikoj Gorici. Osim muzejske djelatnosti, aktivni su i na drugim poljima. Surađuju s dječjim vrtićima i školama s goričkog područja, a s Turističkom zajedničkom i Gradom Velikom Goricom sudjeluju u organizaciji raznih događanja u gradu.

Nastavi čitati

Reporter 389 - 19.12.2019.

Facebook

Izdvojeno