Gradska knjižnica Velika Gorica i ove će se godine uključiti u manifestaciju ‘Noć knjige’. I ovogodišnje 13. izdanje u središe svojeg interesa stavlja djela, njihove tvorce i čitatelje, a koja se priređuje u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava i Dana hrvatske knjige.

Najmasovnija domaća kulturna manifestacija održat će se 23. travnja diljem Hrvatske s čak više od 1150 prijavljenih programa i akcija. Ovogodišnja je tema ‘Kad je prizma kataklizma: knjige za izazovna vremena’, a zaštitni znak dinosaur Gjuro Nachitanovicz.

U Središnjem odjelu goričke knjižnice u utorak u goste stižu Petra Jukić i Robert Međurečan. Od 18 sati, a zaljubljenica u knjige i autorica knjiškog bloga ‘Ljepota čitanja’ govorit će o tome kako pronaći vrijeme za čitanje u izazovnim vremenima.

U svom će predavanju razmotriti nekoliko savjeta kako pronaći vrijeme za čitanje iz ljubavi i učiniti ga dijelom svakodnevice.

Potom u 20 sati slijedi književni susret s Robertom Međurečanom, autorom četiri romana “Prodajem odličja, prvi vlasnik” (2008.), “Kad jaganjci utihnu u Zdihovu” (2011.), “Krletka za glinenog goluba” (2018.) i ”Domovina to go”(2022).

– Na književnom susretu u okviru Noći knjige od autora želimo saznati što mu je u izazovnim vremenima koja živimo poslužilo kao inspiracija, a od njegovih čitatelja koje im nove svjetove spomenuti romani otkrivaju – ističu iz Gradske knjižnice te pozivaju Velikogoričane da im se pridruže u ovoj zanimljivoj manifestaciji.

Nakon uspješno završenih pregovora, direktor Zrakoplovno-tehničkog centra d.d. Ivica Vidović i predsjednik Samostalnog sindikata zaposlenika u zrakoplovstvu Marijan Luketić potpisali su jučer, 15. travnja 2024. Kolektivni ugovor za trgovačko društvo Zrakoplovno-tehnički centar. Potpisivanjem Kolektivnog ugovora na razdoblje od četiri godine povećana su materijalna prava radnika, osiguran je socijalni mir kao i stabilnost poslovanja.

– Dogovorena je osnovica za izračun plaće u iznosu 947,18 eura te koeficijenti složenosti poslova po grupama u ukupnom rasponu od 1,00 do 3,50. Povećana su ostala materijalna prava radnika te su dogovoreni regres i božićnica u iznosu 200 eura, uskrsnica u iznosu 150 eura. Naknada za topli obrok povećana je s 2,65 na 4,10 eura. Povećan je i iznos jubilarnih nagrada kao i dar za dijete do 15 godina starosti u iznosu od 130 eura. Poslodavac će snositi i dio troškova smještaja djece u ustanovama predškolskog odgoja u visini do 40 eura – istaknuli su iz ZTC-a.

Osim toga tu su i otpremnine za radnike koji odlaze u starosnu mirovinu, a koje će kako ističu, iznositi 2000 eura, a za one koji imaju status hrvatskog branitelja najmanje 12 mjeseci 3000 eura, odnosno 4000 za one koji imaju najmanje 12 mjeseci borbenog sektora.

Nakon potpisivanja ugovora Društvo treba donijeti novi Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta te Pravilnik o plaćama, koji se donosi u suglasnosti sa Sindikatom, za što je predviđen rok od 45 dana.

– Potpisivanjem novog Kolektivnog ugovora Zrakoplovno-tehnički centar još je jednom pokazao socijalnu osjetljivost i brigu koju ulaže u poboljšanje uvjeta života i rada svojih zaposlenika – dodali su iz ZTC-a.

 

Nakon dva vezana poraza, domaćeg od Lokomotive II i gostujućeg kod opatijske Liburnije, rukometašice Udarnika su povratak u pobjednički ritam tražile u drugoj polovici rukometne nedjelje. S druge strane bio je neugodni Karlovac, a kao takve su se gostujuće igračice predstavile i ovoga puta.

Teškom mukom uspio je Udarnik izboriti novu pobjedu, trebalo je “orati i kopati” za nova dva boda, ali cure koje vodi Martina Vugrinović na to su bile spremne. Iako stvari nisu funkcionirale idealno od prve minute, jer Udarnik je već u startu upao i minus i sve do završnice prvog poluvremena lovio zaostatak za gošćama. Minimalan, doduše, ali tek u 27. minuti, golom Nere Butković, konačno su domaće rukometašice prvi put povele.

Na predah se na kraju otišlo “na nuli”, s izjednačenih 18-18, što je značilo da će se u nastavak krenuti praktički ispočetka. I nije se puno toga mijenjalo u prvih desetak minuta, tek nakon toga uspio se Udarnik prvi put značajnije odvojiti, na “čak” tri gola razlike, ali u 55. minuti opet se sve vratilo na početak: 25-25!

I tu je krenula dramatična završnica, u kojoj su Diana Vincek i Magdalena Jurić vraćale Udarniku minimalnu prednost, no Karlovčanke su se oba puta uspjele vratiti. Kad je Bernarda Mostarlić zabila za 28-27 minutu i 50 sekundi prije kraja, teško je bilo naslutiti da je to i posljednji gol na utakmici. S igračicom manje, u sljedećem napadu golmanica Stela Hrnčić zaustavila je pokušaj Karlovčanki, nakon čega su “udarnice” uspjele sačuvati loptu, pobjedu, bodove…

I zadržale odlično četvrto mjesto na tablici, vratile se pobjedama uoči ogleda koji se dugo iščekuje. U sljedećem kolu, naime, slijedi gostovanje kod prvaka Trešnjevke, za koju igraju tri dojučerašnje igračice Udarnika, koje su zimus promijenile dres, Lena Durđenović, Nikolina Laco i Ella Bajkuša.

U jednom trenutku činilo se da bi završnica sezone mogla biti dramatična za rukometaše Gorice, jer potencijalno dramatično izgledala je u tim trenucima tablica Lige za ostanak. Međutim, nova promjena na klupi, dolazak Mateja Miškovića, trećeg trenera ove sezone, pokrenula je stvari u željenom smjeru. Seriju pobjeda na svom je oproštaju u Kaštelima započeo bivši trener, klupska legenda Tomo Mesarov, a nastavio 36-godišnji Mišković.

U prve dvije svoje utakmice u ulozi trenera ostvario je dvije uvjerljive pobjede, Gorica je sredila križevački KTC s devet golova razlike, a onda protutnjala kroz Rude, pobijedivši sa čak 15 golova viška! U tjednu iza nas smjestio se i ogled protiv moćnog Nexea u četvrtfinalu Kupa, u kojem je Gorica očekivano morala čestitati boljem (31-38), no već četiri dana poslije Miško i njegova družina vratili su se pobjedničkim navikama. I nastavili u stilu u kojem su zajedno i krenuli.

Otvorila je tako njegova momčad rukometno nedjeljno poslijepodne u našem gradu ogledom protiv Dubrave. U bizarnom trenutku, u kojem su prvu i osmu momčad Lige za ostanak dijelila samo dva boda, Gorica je igrala protiv momčadi s kojom je dijelila tu vodeću poziciju, što je značilo da pobjeda u toj utakmici donosi samostalnost za vrhu poretka. Shvatili su to i igrači, pogotovo oni od kojih se najviše očekuje, pa onda i isporučili na terenu. Opet sigurno i uvjerljivo, ovoga puta završilo je 34-26, lijepih osam razlike.

Iako, nije u prvoj polovici utakmice izgledalo da će tako završiti. Cijelo prvo poluvrijeme proteklo je u neizvjesnoj borbi, pri čemu nitko nije uspio otići na više od dva gola razlike. S plus dva, i to u korist Gorice, okončano je tih prvih 30 minuta, i to nakon gola Svržnjaka s istekom vremena. Kapetan Ceković već u prvih 20-ak minuta zabio je šest komada, vukao Goricu, ali Dubrava nije odustajala…

Nastavilo se u istom ritmu i u dvije trećine drugog poluvremena. Iako je Gorica uspjela probiti tu barijeru i povesti tri razlike, na ulasku u posljednjih deset minuta i dalje su mlađahni i opasni gosti bili na dva gola zaostatka (26-24). Tad su stvari u svoje ruke preuzela tri najbolja igrača Gorice, s po jednim golom Hrvoja Cekovića, Ivana Laljeka i Jakova Dujića razlika je otišla na plus pet u samo dvije i pol minute. I povratka za Dubravu više nije bilo.

U tih posljednjih deset minuta Gorica je napravila seriju 8-2, došla do pobjede od osam razlike, a to je i prikladno s obzirom na učinak trojca koji je predvodio goričke strijelce: Ceković osam, Laljek osam, Dujić osam! Po tri gola dodali su Čakarić, Svržnjak i Cikatić, deset lopti zaustavio je golman Sorić, a sve to bilo je dovoljno da se Gorica lansira na prvo mjesto, s dva boda više od najbliže pratnje.

Sljedeće kolo donosi najudaljenije gostovanje u sezoni, putovanje u Metković, nakon čega slijedi domaći oproštaj od sezone protiv već otpisane Kaštele, a na kraju i gostovanje u Križevcima kod KTC-a. Udaljenost od sedmoga mjesta, koje vodi u dodatne kvalifikacije, sad je značajna četiri boda, što će reći da je ovom pobjedom Gorica prebrinula najveći dio svojih briga. I može u miru završavati sezonu.

Nakon što je prije nepunih mjesec dana proslavio svoj 104 rođendan, medijima je jutros odjeknula vijest kako je preminuo Josip Manolić. Bio je obavještajac, političar, predsjednik Vlade i Sabora kao i jedan od osnivača HDZ-a.

Rođen je u obitelji Ivana i Kate Manolić, kao najmlađi od četvero djece. Kada mu je bilo šest godina, umro mu je otac, od posljedica Prvog svjetskog rata, te mu se majka preudala. Odrastao je uz starijeg brata, dvije sestre, te četvero djece iz očuhove obitelji. Kad mu je bilo osam godina, s obitelji se preselio iz Kalinovca u Orlovac blizu Nove Rače. U Bjelovaru je završio srednju obrtničku školu, smjer za postolara.

Politikom se počeo baviti 1937. godine. Već sljedeće godine postaje omladinskim i sindikalnim rukovoditeljem. Za vrijeme Drugog svjetskog rata (1941. – 1945.) postaje organizacijski sekretar PK SKOJ-a za Hrvatsku. Bio je član SKOJ-a od 1938., dok je u Novoj Gradiški primljen u članstvo KPJ-a negdje u rujnu 1939.godine.

Bio je sudionik NOP-a od 1941., gdje je dobio nom de guerre Abesinac i Crni Joža, kada se u Novoj Gradiški uključio u ilegalnu aktivnost protiv vlasti NDH, koje su ga uhitile u svibnju 1941.

Nakon rata, 13. svibnja 1945., oženio se svojom prvom suprugom Marijom Erker, s kojom je bio u braku sve do njezine tragične smrti 2003., te ima troje djece.  Kako je na dan vjenčana bio predviđen prolazak Tita pokraj Bjelovara, na njegovom putu za Zagreb, Manolić je zakasnio na vlastito vjenčanje, jer je bio zadužen za osiguranje dionice puta od Kutine do Ivanić-Grada. Manolić se za svoga života ženio dva puta te je nadživio obje supruge.

Manolić je uz rad je upisao pravni studij, na zagrebačkom Pravnom fakultetu, gdje je diplomirao pravo, 31. siječnja 1961. godine.

Nakon karijere u državnoj sigurnosti i unutarnjim poslovima, 1965., napušta državnu službu, te je izabran za zastupnika u Saboru SR Hrvatske, a nakon sloma hrvatskog proljeća isključen je iz društveno-političkog života te je umirovljen.

Manolić je kao jedan od osnivača HDZ-a, sudjelovao na osnivanju HDZ-a, u zagrebačkom naselju Jarun 1989. Početkom 1990-ih drugi je čovjek u novonastaloj Republici Hrvatskoj, odmah je do Franje Tuđmana, kojemu je bliski suradnik.

Od 24. kolovoza 1990. do 17. srpnja 1991. obnašao je dužnost predsjednika Vlade RH, naslijedivši Stipu Mesića na toj dužnosti, jer je ovaj bio izabran za hrvatskog člana u Predsjedništvu SFRJ.

Za vrijeme Manolićeva mandata Hrvatski sabor je 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske čime je započet proces razdruživanja Hrvatske od jugoslavenskih republika i autonomnih pokrajina, a Hrvatska je proglašena nezavisnom i suverenom državom.

Manolić je mlađim generacijama postao poznat zahvaljujući društvenim mrežama, a gdje su pošalice na njegove godine postale hit.

Fotografija: Pixell