Povežite se s nama

Gospodarstvo

U Zagrebačkoj županiji zaustavljen pad broja obrta

Objavljeno

na

U organizaciji Obrtničke komore Zagreb i Zagrebačke županije u Zaprešiću je održan II. Obrtnički forum „Obrtništvo Zagrebačke županije“. Razgovaralo se o trenutnom stanju obrtništva, predstavljene su bespovratne potpore Zagrebačke županije obrtnicima i poduzetnicima u 2017. godini te su najavljeni novi projekti Obrtničke komore Zagreb kao i 2. Zagrebački obrtnički sajam, koji se održava 26. i 27. travnja.

Također, govorilo se o nužnosti otvaranja reciklažnih dvorišta za građevinski otpad, stipendiranju učenika za deficitarna zanimanja, razvoju poduzetničkih zona u Županiji, kao i o utjecanju povećanja PDV-a na ugostiteljsku djelatnost.

„Želja nam je ostvariti što bolju suradnju s lokalnom upravom. Živimo na istom području i moramo međusobno surađivati, to je jedini način da nam svima bude bolje. Što se tiče obrtništva na prostoru županije zaustavljen je pad broja obrta, idemo u lagani plus i nadam se da će u 2017. doći do ravnoteže, da ćemo imati isti broj zatvorenih i novootvorenih obrta“, komentirao je Mirza Šabić, predsjednik Obrtničke komore Zagreb.

Foto: Zagrebačka županija

Prema iznesenim podacima, kroz osam udruženja, sveukupno u Županiji posluje oko 17.300 obrtnika. Županija ih, prema riječima župana Stjepana Kožića, pomaže kroz Upravne odjele za gospodarstvo i poljoprivredu.

„Nadam se da osjećaju našu pomoć, koja će i dalje biti maksimalno moguća. Također, trudit ćemo se, zajedno s Obrtničkom komorom, da se obrtnicima pomogne i kroz druge institucije države, kako bi im se olakšalo poslovanje“, rekao je župan, dodavši da, nažalost, sve porezne reforme u zadnje vrijeme idu ne štetu lokalne i regionalne uprave. No unatoč tome, Županija je i ove godine, kroz proračun, osigurala za gospodarstvo oko 40 milijuna kuna. Obrtnike pomaže i Grad Zaprešić. Zajedno sa Županijom sudjeluje u sufinanciranju kamate poduzetničkih kredita podignutih kod poslovnih banaka, a razvija i komunalnu infrastrukturu.

„Gradeći ceste i vodovode, plinske i električne instalacije stvaramo pretpostavke za gospodarski razvoj. Gradska uprava izdaje i informativni bilten kojim poduzetnike obavještavamo o promjeni zakonodavstva i mogućnostima povlačenja sredstva iz EU fondova“, rekao je Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića.

O dodjeli bespovratnih potpora Zagrebačke županije u 2016. te poticajima koji će poduzetnicima i obrtnicima biti dodijeljeni u ovoj godini govorio je pročelnik za gospodarstvo, Damir Fašaić. Za poticanje poduzetnika početnika i žena poduzetnica, za povećanje konkurentnosti i nastupe na sajmovima, Županija je u 2017. osigurala 3,4 milijuna kuna.

„Usmjereni smo prema malim obrtnicima i poduzetnicima“, naglasio je Fašaić, dodavši da je za programe edukacije, kroz projekte udruženja obrtnika, osigurano 250.000 kuna, a dodatnih 100.000 kuna osigurano je za organizaciju 2. Zagrebačkog obrtničkog sajma.

Gospodarstvo

DZS objavio nove brojke, evo što se dogodilo s trgovinom u ožujku – jedan sektor posebno iskače

Ukupni promet u trgovini na malo u ožujku je porastao, no prehrambeni sektor bilježi pad na mjesečnoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj u ožujku 2026. realno je porastao za 0,9 % u odnosu na veljaču, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najveći rast zabilježen je u prodaji motornih goriva i maziva, koja je na mjesečnoj razini skočila za 6,4 %. Rastu je pridonijela i trgovina neprehrambenim proizvodima (bez goriva), gdje je promet povećan za 2,4 %. S druge strane, promet od prodaje prehrambenih proizvoda u ožujku je pao za 0,8 % u usporedbi s prethodnim mjesecom.

U usporedbi s ožujkom prošle godine, kalendarski prilagođeni promet u trgovini na malo realno je porastao za 3,3 %.

Najveći godišnji rast ostvaren je u prodaji neprehrambenih proizvoda (osim goriva), gdje je promet porastao za čak 8 %. Pozitivan trend bilježi i sektor hrane, pića i duhanskih proizvoda, s rastom od 3,1 %. Ipak, prodaja motornih goriva i maziva na godišnjoj je razini pala za 4,7 %, što pokazuje da se tržište u tom segmentu kreće u suprotnom smjeru u odnosu na ukupni trend.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Hrvatskoj opet porasle – evo koliki je bio prosjek u veljači

Neto plaće u odnosu na prošlu godinu porasle su gotovo 8 %, a najveće iznose bilježi farmaceutska industrija.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna neto plaća u Hrvatskoj za veljaču 2026. iznosila je 1.527 eura. U odnosu na siječanj to je rast od 1,1 %, dok je realno povećanje iznosilo 0,8 %. Prosječna bruto plaća u veljači bila je 2.139 eura, što je u odnosu na prethodni mjesec nominalno više za 1,2 %, a realno za 0,9 %.

Na godišnjoj razini rast je još vidljiviji. Prosječna neto plaća bila je 7,8 %veća nego u veljači prošle godine, dok je realni rast iznosio 3,9 %. Bruto plaće su u istom razdoblju porasle nominalno 8,9 %, a realno 4,9 %.

Medijalna neto plaća iznosila je 1.282 eura, što znači da je polovica radnika primila manje, a polovica više od tog iznosa. U odnosu na siječanj medijan je pao za 1,7 %, ali je u odnosu na prošlu godinu porastao za 9,1 %.

Medijalna bruto plaća u veljači iznosila je 1.750 eura, što je mjesečno manje za 2,2 %, dok je na godišnjoj razini veća za 10,5 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Nezaposlenost u gradu pada! Broj prijavljenih manji, poslodavci najviše traže ovo zanimanje

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Krajem ožujka 2026. godine na području Ispostave Velika Gorica u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 849 nezaposlenih osoba. Riječ je o padu od 5,5 % u odnosu na veljaču te 11,4 % manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Tijekom istog mjeseca iz evidencije HZZ-a zaposleno je 110 osoba, pri čemu su se najčešće zapošljavali administrativni službenici, ukupno njih devet.

S druge strane, poslodavci su u ožujku na području Velike Gorice Zavodu prijavili 319 slobodnih radnih mjesta. Najveća potražnja zabilježena je za poštarima, za koje je oglašeno 65 radnih mjesta.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Industrija u plusu – Hrvatska bilježi rast proizvodnje u odnosu na prošlu godinu

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Nattanan23/pixabay.com

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u veljači 2026. godine bila je 1,2 % veća nego u veljači prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Međutim, u odnosu na siječanj, ukupna proizvodnja pala je za 0,8 %.

Najveći mjesečni pad zabilježen je u proizvodnji energije, koja je pala za 10,7 %.

S druge strane, rast je predvodila proizvodnja kapitalnih proizvoda, koja je u veljači porasla za 14,3 % u odnosu na siječanj.

Na godišnjoj razini kapitalni proizvodi također su u plusu, s rastom od 7 %, dok su trajni proizvodi za široku potrošnju pali za 9,3 %. Broj zaposlenih u industriji ostao je isti kao u siječnju, ali je u odnosu na veljaču 2025. godine manji za 5,3 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velika pomoć poljoprivrednicima: do 50.000 eura potpora za proljetnu sjetvu

Prijava se podnosi isključivo online, putem AGRONET sustava, i to u razdoblju od 2. do 17. travnja 2026. godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: lilang wan/Pexels

Poljoprivrednici u Hrvatskoj od danas mogu računati na novu financijsku potporu za proljetnu sjetvu i sadnju. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju otvorila je javni poziv kojim se dodjeljuju sredstva za 2026. godinu, a rok za prijavu istječe 17. travnja.

Program se provodi prema važećem pravilniku (Narodne novine, br. 34/26), a potpore se dodjeljuju u okviru tzv. de minimis pravila Europske unije. To u praksi znači da pojedini korisnik kroz tri godine može dobiti najviše 50.000 eura potpore.

Tko ima pravo na prijavu?

Na potporu mogu računati poljoprivrednici koji su već evidentirani u sustavu, odnosno upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Također, uvjet je da su podnijeli Jedinstveni zahtjev za 2025. godinu za površine od najmanje jednog hektara te da predaju odgovarajući zahtjev za ovu potporu.

Obuhvaćen je širok spektar proizvodnje – od žitarica i uljarica do voća i povrća, uključujući i krmno bilje, soju, šećernu repu i ostale industrijske kulture.

Koliko novca se može dobiti?

Visina potpore ovisi o površini koja se obrađuje. Minimalno se priznaje jedan hektar, dok je gornja granica 20 hektara po korisniku.

Za prvih 10 hektara predviđena je potpora od 100 eura po hektaru, dok se za dodatnih 10 hektara isplaćuje 50 eura po hektaru.

Kako se prijaviti?

Prijava se podnosi isključivo online, putem AGRONET sustava, i to u razdoblju od 2. do 17. travnja 2026. godine. Važno je napomenuti da nema potrebe za ispisivanjem niti slanjem dokumentacije – cijeli postupak odvija se digitalno.

Poziv je već otvoren, a više informacija potražite ovdje.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno