Povežite se s nama

Vijesti

‘U samoizolaciji sam se družio s mojim pticama, hranio fazane…’

Dr. Stjepan Zagorac, voditelj Doma zdravlja Velika Gorica, 14 dana proveo je u samoizolaciji, iako mu je nalaz bio negativan. Na posao se vratio s optimizmom, uvjeren kako će krivulja koju svi pratimo iz dana u dan krenuti prema dolje

Objavljeno

na

Doktor Stjepan Zagorac, voditelj Doma zdravlja Velika Gorica, boravio je dva tjedna u izolaciji zbog kontakta s pacijentom koji je bio pozitivan na koronavirus. Do kontakta je došlo u Ambulanti Črnkovec, u kojoj ordinira dr. Zagorac. U izolaciji je boravila i medicinska sestra koja radi u istoj ambulanti, a slijedom toga i ambulanta je ispala iz sustava. Iako nijedno od njih dvoje nije bilo pozitivno na koronavirus, uslijedila je obvezna dvotjedna izolacija. Nakon izlaska iz izolacije ponovno testiranje je pokazalo da dr. Zagorac nije pozitivan na virus koji izaziva bolest covid-19 te je on u utorak, 7. travnja, opet bio na svom radnom mjestu.

Razgovarali smo s dr. Zagorcem o tome kako je dospio u situaciju da se eventualno zarazi te o vremenu provedenom u izolaciji.

Kako se dogodilo da ste sa zaraženom osobom bili u kontaktu, koji je uzrokovao Vašu izolaciju i ispadanje ambulante iz sustava?

Pacijent mi se četiri dana (četvrtak, 19. ožujka) prije tog kontakta pred ambulantom požalio na kašalj, temperaturu i znojenje tijekom noći, rekao je kako nije bio u kontaktu s bilo kojom osobom iz tada poznatih žarišta epidemije (Italija, Austrija, Slovenija) odnosno da on osobno nije putovao u te zemlje. Pozvao sam ga ipak u ambulantu, jer nisam mogao dozvoliti da se svlači na otvorenom i pregledao sam ga. Preporučio sam sumamed i rekao mu da se javi ako bude opet imao iste simptome, odnosno ako mu se stanje pogorša. Nije se javljao, tek je četvrti dan (ponedjeljak) došao ponovo i rekao kako mu je bolje, iako je dan prije (nedjelja) povraćao. Jedino se požalio da nema apetita i dao sam mu tablete za poboljšanje apetita. Isti dan uvečer bilo mu je slabo i završio je u bolnici gdje je i zadržan. Dva testa na koronavirus bila su negativna, tek je treći bio pozitivan. Jednu noć je završio čak na respiratoru, pa na kisiku, ali mu se stanje ipak stabiliziralo i nije bilo kritično. Sve mi je to sutradan javila njegova žena, a za mene i moju sestru to je značilo da se moramo testirati na koronavirus. Oboje smo bili negativni, ali uslijedila je dvotjedna izolacija. Moram naglasiti da mi je jako žao što nisam u tom vremenu bio na raspolaganju mojim pacijentima i molim ih za razumijevanje. Zaista mi je žao, ali za sve njih isto bih napravio i nimalo ne zamjeram pacijentu zbog kojeg sam dva tjedna bio izvan moje ambulante. Moji pacijenti su morali ići u ordinaciju opće medicine u Veliku Mlaku kod dr. Ivanke Kazalicki, kojoj se puno zahvaljujem da je podnijela toliki teret skrbeći se i za njih i za svoje pacijente, što znači nekoliko stotina pacijenata.

Kako se odvijao život u izolaciji, pogotovo kada ste izolirani u vlastitoj kući?

Izolacija mi je teško pala, jer sam inače stalno u pokretu, bilo na poslu ili negdje u Gorici. Auto nisam palio dva tjedna, nisam uopće izlazio na ulicu kada sam bio u kraćoj šetnji, a sa susjedima sam se pozdravljao na daljinu pokretom ruke. Izolaciju sam provodio doma u dijelu kuće koji ima odvojenu prostoriju s WC-om. Supruga mi je hranu dostavljala do vrata, poštivali smo sve mjere karakteristične za proces izolacije. Prva promjena je bila da sam spavao duže nego obično, nisam bio budan oko 5:30, nego između 7 i 7:30 sati. Nakon jutarnje higijene i doručka pregledavao sam poruke na dva mobitela, privatnom i službenom, te odgovarao na njih. Bio sam u stalnom telefonskom kontaktu s Domom zdravlja odnosno glavnom sestrom i drugim liječnicima. Ručao sam između 13 i 13:30 sati, slijedio je kraći dnevni odmor i kraća šetnja na otvorenom, kada sam se družio s pticama i hranio fazane, koje imam na svom gruntu. Aktivirao sam već dugo zaboravljenu teretanu i ponovo sam se trudio izvesti već zaboravljene vježbe. Bilo je dana kada sam uspio napraviti i preko 800 različitih pokreta na zahtjevnim spravama. Ipak, nedostajalo mi je plivanje i duže kretanje.

Kakav je bio Vaš odnos spram mogućnosti da ste ipak zaraženi bolešću covid-19?

Strah? Ne! Oprez? Da! Koliko god ste sigurni da niste zaraženi, u izolaciji ste konfrontirani s iščekivanjem hoće li se virus ipak odnekud pojaviti. Zaista, nisam se bojao, čak sam bio smiren kada sam došao do faze kada sam si rekao: pa šta, i ako imam virus! Naprosto, bio sam spreman i na tu varijantu. Zapravo, ta razmišljanja su rezultat konfrontacije unutrašnje napetosti i opće psihoze u društvu, koju je izazvala pandemija koronavirusa. Ali, kada znate da u ovoj situaciji imamo dva faktora, faktor uzročnika i faktor organizma, onda povratite svoj psihički sklad i ozbiljnost situacije trezvenije procjenjujete. Zbog toga se moja izolacija ne bi mogla podvesti, primjerice, pod naziv ”štićenje od fantoma u vlastitoj kući”!

Kako ocjenjujete broj liječnika, medicinskih sestara i medicinskih radnika koji su tijekom ovog izvanrednog stanja u izolaciji, samoizolaciji i samim tim izvan sustava?

To je očekivani broj liječnika u izolaciji odnosno samoizolaciji. Poziv liječnika je da pomogne pacijentu, jer tko će prvi pomoći oboljelom ako ne liječnik? Mislim da je zdravstveni sustav jako dobro reagirao u ovoj situaciji, ne samo u Zagrebu, nego i u Splitu, Osijeku, Rijeci. Mi ćemo izdržati ovaj nalet zloćudne bolesti, epidemija ima svoje zakonitosti, kada uzročnik gubi virulenciju (sposobnost da izazove zarazu) u sudaru s kolektivnim imunitetom.

Svakodnevno viđamo duge redove pred ljekarnama. Da li je moguće da se ljudi opskrbljuju lijekovima i koji im nisu trenutno potrebni?

Epidemije kod ljudi izazivaju inicijalni strah na koji se reagira na dva načina: konstruktivno (dosta dobra kontrola zbivanja) i destruktivno (stihijski). Kao eklatantan primjer navodi se epidemija španjolske gripe iz 1918. godine koja je, prema podacima iz tog vremena, usmrtila 20 milijuna ljudi! To je broj stanovnika jedne srednje europske države, tu katastrofu je teško pojmiti. Zbog toga budimo realni i logični, u ljekarne ipak nitko ne dolazi iz luksuza nego iz potrebe. Ima dosta kroničnih bolesnika, postoje kronične terapije i oni su prisiljeni svaki mjesec, ili pak svaki tjedan, dolaziti u ljekarne po nužne lijekove. A, redova pred ljekarnama prije nije bilo iz jednostavnog razloga što kupci nisu čekali vani nego su bili u prostoru ljekarne i ponekad su činili gužvu.

Kad će biti obuzdana pandemija koronavirusa u Hrvatskoj?

Na koronavirus nismo bili pripremljeni i popratni refleks je bio, između ostalih, povećana kupovina medikamenata. U međuvremenu su definirani određeni modeli ponašanja i ova bolest je stavljena pod kontrolu, a to potvrđuju i svakodnevna izvješća Nacionalnog stožera civilne zaštite. Već sam napomenuo da epidemija ima svoje zakonitosti i moguće je da će, recimo za tri tjedna, krivulja novozaraženih pokazivati silazni trend odnosno smirivanje.

Poruka za kraj?

Nemojmo sada odustati, trebamo uvažavati aktualne mjere koje su polučile dobre rezultate, pridržavajmo se socijalne distance, pogotovo u većim trgovinama. Čini mi se da smo u velikim prostorima ipak nešto komotniji i to u ovoj situaciji nije dobro. Izdržimo do kraja, koji ipak nije daleko i onda ćemo svi moći izaći iz svojevrsne izolacije te uživati u ljepšem vremenu i životu bez sadašnjih ograničenja.

CityLIGHTS

Velika Gorica otvara raspravu o umjetnoj inteligenciji u školama

Umjesto zabrana ili nekritičkog prihvaćanja novih tehnologija, ovom panel raspravom se želi potaknuti promišljanje o tome kako UI alate koristiti odgovorno, sigurno i u korist učenja, razvoja djece i mladih.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Matheus Bertelli/Pexels

Umjetna inteligencija sve snažnije ulazi u obrazovni sustav, a upravo o njezinoj ulozi u učenju, nastavi i svakodnevnom školskom radu raspravljat će stručnjaci, nastavnici i učenici na panelu koji krajem svibnja organizira Osnovna škola Eugena Kvaternika.

Panel rasprava pod nazivom „Umjetna inteligencija u obrazovanju: stavovi, praksa i etičke dileme” održat će se u petak, 29. svibnja 2026. godine u dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta s početkom u 14 sati. Organizaciju događanja podržavaju Grad Velika Gorica, Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica te udruga TurTeh.

Središnji dio događanja bit će razgovor o tome kako škole mogu pronaći ravnotežu između korištenja novih tehnologija i zaštite učenika uz poseban naglasak na etičke dvojbe, odgovornost i sigurnost primjene AI alata u obrazovanju. Prije same panel rasprave bit će predstavljeni rezultati istraživanja provedenog među učenicima i učiteljima o korištenju i percepciji umjetne inteligencije.

U raspravi će sudjelovati Magdalena Čurić iz Ekonomske škole Velika Gorica i članica Dječjeg gradskog vijeća, prof. dr. sc. Saša Mladenović s Odjela za informatiku PMF-a Split i voditelj istraživačke grupe za umjetnu inteligenciju, dr. sc. Lana Ceraj, astrofizičarka iz udruge MUZZA, Vjera Barbir Alavanja, učiteljica informatike iz Osnovne škole Ivana Gundulića u Zagrebu te psihologinja dr. sc. Ivna Ivanković iz Gimnazije Velika Gorica.

Organizatori ističu kako cilj nije ni odbacivanje novih tehnologija ni njihovo nekritičko prihvaćanje, nego otvaranje prostora za argumentiranu raspravu o njihovoj ulozi u obrazovanju.

– Posebno nam je važno otvoriti razgovor o umjetnoj inteligenciji iz perspektive škole, učenika, učitelja, roditelja, stručnjaka i lokalne zajednice. Umjesto zabrana ili nekritičkog prihvaćanja novih tehnologija, želimo potaknuti promišljanje o tome kako UI alate koristiti odgovorno, sigurno i u korist učenja, razvoja djece i mladih te jačanja digitalnih kompetencija.

Nastavite čitati

Kultura

“Dar od Boga” u Galženici – izložba koja je nastala nakon četiri desetljeća pauze u slikanju

Objavljeno

na

Objavio/la

U Područnoj knjižnici Galženica, od 25. svibnja do 6. lipnja 2026. bit će otvorena izložba likovnih radova pod nazivom “Dar od Boga” autorice Sanja Mastin.

Riječ je o izložbi koja donosi presjek njezina povratka slikarstvu nakon višedesetljetne pauze. Nakon što je posljednju sliku naslikala još u osnovnoj školi, Mastin se umjetnosti vratila tek četrdesetak godina kasnije, potaknuta životom u prirodi i okruženjem koje ju je, kako navodi, ponovno usmjerilo prema boji i crtežu.

U svojim radovima najčešće koristi akril i ugljen, a inspiraciju pronalazi u religijskim motivima te crkvenoj umjetnosti i vitrajima. Izložba će biti postavljena u prostoru područne knjižnice.

Izložba će biti postavljena u prostoru područne knjižnice.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Izložba koja spaja nakit, crtež i skulpturu stiže u Galeriju Galženica

Otvorenje je najavljeno za 19 sati, a postav ostaje dostupan do 25. lipnja 2026. godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Publika će od 2. lipnja u Galeriji Galženica moći razgledati novu samostalnu izložbu akademskog kipara i dizajnera nakita Ivana Midžića pod nazivom „Krpama, prstima, kistom i osjećajem”.

Midžićev najnoviji ciklus temelji se na istraživanju likovnosti kroz različite umjetničke forme i materijale. Autor, koji se tijekom karijere kretao između suvremene skulpture, slikarstva, prostornih instalacija i konceptualnih radova i ovoga puta povezuje više područja vlastitog stvaralaštva u jedinstvenu cjelinu.

Posebnu ulogu u izložbi ima njegov dugogodišnji rad na umjetničkom nakitu. Oblikovanju nakita pristupa kiparski, naglašavajući volumen i prostor, dok žica koja je nekada osnovni element u izradi nakita, u novijim radovima prelazi u liniju na papiru izvedenu pastelom. Inspiraciju pritom pronalazi u prirodi, posebice u motivima šuma, korijenja i stabala.

Ivan Midžić rođen je 1976. godine u Osijeku. Diplomirao je kiparstvo na Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Šime Vulas, a potom je magistrirao na Akademija za likovno umetnost in oblikovanje kod profesora Jože Barši. Sudjelovao je na brojnim domaćim i međunarodnim samostalnim te skupnim izložbama, a član je Hrvatsko društvo likovnih umjetnika i Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika.

Otvorenje je najavljeno za 19 sati, a postav ostaje dostupan do 25. lipnja 2026. godine.

Nastavite čitati

Vijesti

Pijani vozači, brzina i mobiteli – policija u četiri dana zabilježila 45 prekršaja

Pojačani policijski nadzor tijekom vikenda otkrio je 45 prometnih prekršaja, a dvojica vozača završila su na sudu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Velikogorička policija je provela pojačani nadzor prometa, a u četiri dana akcije zabilježeno je ukupno 45 prometnih prekršaja. Najviše ih se odnosilo na vožnju pod utjecajem alkohola, prekoračenje brzine i nekorištenje sigurnosnog pojasa.

Policijski službenici od 22. do 25. svibnja zaustavili su šest vozača pod utjecajem alkohola, četvero ih je vozilo prebrzo kroz naselje, a pet vozača nije koristilo sigurnosni pojas. Zabilježen je i jedan slučaj korištenja mobitela tijekom vožnje te jedan vozač koji je upravljao automobilom bez dozvole.

Najveća koncentracija alkohola izmjerena je u nedjelju oko pola sata iza ponoći u Ulici Slavka Kolara. Policija je ondje zaustavila 38-godišnjeg vozača koji je imao 1,97 promila alkohola u krvi. Vozač je uhićen i priveden na općinski sud, gdje mu je izrečena novčana kazna od 1330 eura te šest mjeseci zabrane upravljanja vozilima B kategorije.

Tijekom akcije dvojica vozača završila su na sudu uz optužni prijedlog, a šestero vozača privremeno je isključeno iz prometa oduzimanjem vozačke dozvole na 12 sati zbog vožnje pod utjecajem alkohola.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

HZZ objavio brojke, evo što se događa na tržištu rada u Velikoj Gorici

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Krajem travnja 2026. na području Velike Gorice u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 815 nezaposlenih osoba, što predstavlja pad od 4,0 % u odnosu na ožujak te 14,6 % manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Podaci HZZ-a pokazuju i da je tijekom travnja iz evidencije zaposleno 93 osobe. Najčešće su posao pronalazile u zanimanju čistača, gdje je zaposleno ukupno devet osoba.

Istodobno, poslodavci su u istom mjesecu prijavili 162 slobodna radna mjesta na području ispostave Velika Gorica. Među oglašenim poslovima najviše je traženih poštara, točnije njih 26.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno