Povežite se s nama

Vijesti

‘U samoizolaciji sam se družio s mojim pticama, hranio fazane…’

Dr. Stjepan Zagorac, voditelj Doma zdravlja Velika Gorica, 14 dana proveo je u samoizolaciji, iako mu je nalaz bio negativan. Na posao se vratio s optimizmom, uvjeren kako će krivulja koju svi pratimo iz dana u dan krenuti prema dolje

Objavljeno

na

Doktor Stjepan Zagorac, voditelj Doma zdravlja Velika Gorica, boravio je dva tjedna u izolaciji zbog kontakta s pacijentom koji je bio pozitivan na koronavirus. Do kontakta je došlo u Ambulanti Črnkovec, u kojoj ordinira dr. Zagorac. U izolaciji je boravila i medicinska sestra koja radi u istoj ambulanti, a slijedom toga i ambulanta je ispala iz sustava. Iako nijedno od njih dvoje nije bilo pozitivno na koronavirus, uslijedila je obvezna dvotjedna izolacija. Nakon izlaska iz izolacije ponovno testiranje je pokazalo da dr. Zagorac nije pozitivan na virus koji izaziva bolest covid-19 te je on u utorak, 7. travnja, opet bio na svom radnom mjestu.

Razgovarali smo s dr. Zagorcem o tome kako je dospio u situaciju da se eventualno zarazi te o vremenu provedenom u izolaciji.

Kako se dogodilo da ste sa zaraženom osobom bili u kontaktu, koji je uzrokovao Vašu izolaciju i ispadanje ambulante iz sustava?

Pacijent mi se četiri dana (četvrtak, 19. ožujka) prije tog kontakta pred ambulantom požalio na kašalj, temperaturu i znojenje tijekom noći, rekao je kako nije bio u kontaktu s bilo kojom osobom iz tada poznatih žarišta epidemije (Italija, Austrija, Slovenija) odnosno da on osobno nije putovao u te zemlje. Pozvao sam ga ipak u ambulantu, jer nisam mogao dozvoliti da se svlači na otvorenom i pregledao sam ga. Preporučio sam sumamed i rekao mu da se javi ako bude opet imao iste simptome, odnosno ako mu se stanje pogorša. Nije se javljao, tek je četvrti dan (ponedjeljak) došao ponovo i rekao kako mu je bolje, iako je dan prije (nedjelja) povraćao. Jedino se požalio da nema apetita i dao sam mu tablete za poboljšanje apetita. Isti dan uvečer bilo mu je slabo i završio je u bolnici gdje je i zadržan. Dva testa na koronavirus bila su negativna, tek je treći bio pozitivan. Jednu noć je završio čak na respiratoru, pa na kisiku, ali mu se stanje ipak stabiliziralo i nije bilo kritično. Sve mi je to sutradan javila njegova žena, a za mene i moju sestru to je značilo da se moramo testirati na koronavirus. Oboje smo bili negativni, ali uslijedila je dvotjedna izolacija. Moram naglasiti da mi je jako žao što nisam u tom vremenu bio na raspolaganju mojim pacijentima i molim ih za razumijevanje. Zaista mi je žao, ali za sve njih isto bih napravio i nimalo ne zamjeram pacijentu zbog kojeg sam dva tjedna bio izvan moje ambulante. Moji pacijenti su morali ići u ordinaciju opće medicine u Veliku Mlaku kod dr. Ivanke Kazalicki, kojoj se puno zahvaljujem da je podnijela toliki teret skrbeći se i za njih i za svoje pacijente, što znači nekoliko stotina pacijenata.

Kako se odvijao život u izolaciji, pogotovo kada ste izolirani u vlastitoj kući?

Izolacija mi je teško pala, jer sam inače stalno u pokretu, bilo na poslu ili negdje u Gorici. Auto nisam palio dva tjedna, nisam uopće izlazio na ulicu kada sam bio u kraćoj šetnji, a sa susjedima sam se pozdravljao na daljinu pokretom ruke. Izolaciju sam provodio doma u dijelu kuće koji ima odvojenu prostoriju s WC-om. Supruga mi je hranu dostavljala do vrata, poštivali smo sve mjere karakteristične za proces izolacije. Prva promjena je bila da sam spavao duže nego obično, nisam bio budan oko 5:30, nego između 7 i 7:30 sati. Nakon jutarnje higijene i doručka pregledavao sam poruke na dva mobitela, privatnom i službenom, te odgovarao na njih. Bio sam u stalnom telefonskom kontaktu s Domom zdravlja odnosno glavnom sestrom i drugim liječnicima. Ručao sam između 13 i 13:30 sati, slijedio je kraći dnevni odmor i kraća šetnja na otvorenom, kada sam se družio s pticama i hranio fazane, koje imam na svom gruntu. Aktivirao sam već dugo zaboravljenu teretanu i ponovo sam se trudio izvesti već zaboravljene vježbe. Bilo je dana kada sam uspio napraviti i preko 800 različitih pokreta na zahtjevnim spravama. Ipak, nedostajalo mi je plivanje i duže kretanje.

Kakav je bio Vaš odnos spram mogućnosti da ste ipak zaraženi bolešću covid-19?

Strah? Ne! Oprez? Da! Koliko god ste sigurni da niste zaraženi, u izolaciji ste konfrontirani s iščekivanjem hoće li se virus ipak odnekud pojaviti. Zaista, nisam se bojao, čak sam bio smiren kada sam došao do faze kada sam si rekao: pa šta, i ako imam virus! Naprosto, bio sam spreman i na tu varijantu. Zapravo, ta razmišljanja su rezultat konfrontacije unutrašnje napetosti i opće psihoze u društvu, koju je izazvala pandemija koronavirusa. Ali, kada znate da u ovoj situaciji imamo dva faktora, faktor uzročnika i faktor organizma, onda povratite svoj psihički sklad i ozbiljnost situacije trezvenije procjenjujete. Zbog toga se moja izolacija ne bi mogla podvesti, primjerice, pod naziv ”štićenje od fantoma u vlastitoj kući”!

Kako ocjenjujete broj liječnika, medicinskih sestara i medicinskih radnika koji su tijekom ovog izvanrednog stanja u izolaciji, samoizolaciji i samim tim izvan sustava?

To je očekivani broj liječnika u izolaciji odnosno samoizolaciji. Poziv liječnika je da pomogne pacijentu, jer tko će prvi pomoći oboljelom ako ne liječnik? Mislim da je zdravstveni sustav jako dobro reagirao u ovoj situaciji, ne samo u Zagrebu, nego i u Splitu, Osijeku, Rijeci. Mi ćemo izdržati ovaj nalet zloćudne bolesti, epidemija ima svoje zakonitosti, kada uzročnik gubi virulenciju (sposobnost da izazove zarazu) u sudaru s kolektivnim imunitetom.

Svakodnevno viđamo duge redove pred ljekarnama. Da li je moguće da se ljudi opskrbljuju lijekovima i koji im nisu trenutno potrebni?

Epidemije kod ljudi izazivaju inicijalni strah na koji se reagira na dva načina: konstruktivno (dosta dobra kontrola zbivanja) i destruktivno (stihijski). Kao eklatantan primjer navodi se epidemija španjolske gripe iz 1918. godine koja je, prema podacima iz tog vremena, usmrtila 20 milijuna ljudi! To je broj stanovnika jedne srednje europske države, tu katastrofu je teško pojmiti. Zbog toga budimo realni i logični, u ljekarne ipak nitko ne dolazi iz luksuza nego iz potrebe. Ima dosta kroničnih bolesnika, postoje kronične terapije i oni su prisiljeni svaki mjesec, ili pak svaki tjedan, dolaziti u ljekarne po nužne lijekove. A, redova pred ljekarnama prije nije bilo iz jednostavnog razloga što kupci nisu čekali vani nego su bili u prostoru ljekarne i ponekad su činili gužvu.

Kad će biti obuzdana pandemija koronavirusa u Hrvatskoj?

Na koronavirus nismo bili pripremljeni i popratni refleks je bio, između ostalih, povećana kupovina medikamenata. U međuvremenu su definirani određeni modeli ponašanja i ova bolest je stavljena pod kontrolu, a to potvrđuju i svakodnevna izvješća Nacionalnog stožera civilne zaštite. Već sam napomenuo da epidemija ima svoje zakonitosti i moguće je da će, recimo za tri tjedna, krivulja novozaraženih pokazivati silazni trend odnosno smirivanje.

Poruka za kraj?

Nemojmo sada odustati, trebamo uvažavati aktualne mjere koje su polučile dobre rezultate, pridržavajmo se socijalne distance, pogotovo u većim trgovinama. Čini mi se da smo u velikim prostorima ipak nešto komotniji i to u ovoj situaciji nije dobro. Izdržimo do kraja, koji ipak nije daleko i onda ćemo svi moći izaći iz svojevrsne izolacije te uživati u ljepšem vremenu i životu bez sadašnjih ograničenja.

HOTNEWS

Rekordan odaziv: za Ružu Zagrebačke županije pristiglo 70 prijava

Svaka prijava koja je stigla nosi konkretnu priču o ljudima koji svakodnevno grade turističku ponudu našega kraja, od obiteljskih smještaja i restorana do digitalnih projekata i manifestacija koje okupljaju tisuće posjetitelja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Turistička zajednica Zagrebačke županije

Četvrto izdanje nagrade „Ruža Zagrebačke županije” bilježi dosad najveći interes – u natječajnom roku pristiglo je 70 prijava, što je rekordan broj u odnosu na prethodne godine, priopćila je Turistička zajednica Zagrebačke županije.

Veliki odaziv, kako navode iz TZ-a, pokazuje da nagrada sve snažnije zauzima mjesto prepoznatljivog pokazatelja turističke kvalitete u županiji te da je interes među dionicima turističkog sektora u stalnom porastu.

Najviše prijava ove je godine evidentirano u segmentu smještajnih objekata, što se povezuje s kontinuiranim razvojem i jačanjem smještajne ponude na području Zagrebačke županije. Uz tu kategoriju, značajan broj kandidatura zabilježen je i u segmentima manifestacija i događanja te djelatnika u turizmu i povezanim djelatnostima.

O ovogodišnjem odazivu govorila je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije i predsjednica Povjerenstva za dodjelu nagrade Ivana Alilović.

„Sedamdeset prijava govori samo za sebe. Kada smo prije četiri godine pokrenuli Ružu Zagrebačke županije, nadali smo se da će nagrada postati prepoznatljiva platforma za isticanje turističke izvrsnosti, a danas vidimo da je postala i više od toga. Svaka prijava koja nam je stigla nosi konkretnu priču o ljudima koji svakodnevno grade turističku ponudu našega kraja, od obiteljskih smještaja i restorana do digitalnih projekata i manifestacija koje okupljaju tisuće posjetitelja”, poručila je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije i predsjednica Povjerenstva za dodjelu nagrade Ivana Alilović.

U svakoj od osam kategorija dodjeljuju se po dvije nagrade, odnosno ukupno 16 priznanja.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

VE-GO-RA otkriva kako do HZZ potpore za samozapošljavanje

Prijave na mjeru otvorene su do 30. rujna 2026. godine, odnosno do iskorištenja predviđenih sredstava.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Anna Shvets/Pexels

Hrvatski zavod za zapošljavanje i dalje provodi mjere poticanja samozapošljavanja, a u 2026. godini iznosi potpora kreću se od 7.000 do 20.000 eura, ovisno o vrsti poslovnog subjekta i karakteru projekta. Upravo o tim mogućnostima i uvjetima bit će riječi na radionici koju organizira Razvojna agencija VE-GO-RA u Velikoj Gorici.

Edukativni susret zakazan je za 6. svibnja 2026. godine, od 16:00 do 18:00 sati, u Poduzetničkom inkubatoru. Radionicu vodi Josipa Matić iz VE-GO-RA-e, a fokus će biti na praktičnim koracima potrebnima za prijavu na mjeru samozapošljavanja.

Sudionicima će biti objašnjeno kako izgleda postupak prijave, što je ključno u izradi poslovnog plana te koji se uvjeti moraju ispuniti prije ulaska u vlastiti poslovni projekt. Predviđen je i prostor za individualna pitanja vezana uz konkretne poslovne ideje.

Program je namijenjen širokom krugu zainteresiranih – od nezaposlenih osoba koje tek razmatraju pokretanje vlastitog posla, preko onih koji su već u fazi razvoja poduzetničke ideje pa sve do mladih koji završavaju obrazovanje i razmišljaju o ulasku u poduzetništvo. Obuhvaća i osobe koje planiraju promjenu karijere i žele započeti samostalnu djelatnost.

U okviru HZZ mjere, najveći iznos potpore od 20.000 eura odnosi se na projekte u zelenim i digitalnim djelatnostima, dok se do 15.000 eura može ostvariti za ostale poslovne oblike. Za paušalne obrte predviđena je potpora do 7.000 eura.

Pravo na korištenje mjere imaju osobe koje su prijavljene na HZZ kao nezaposlene, koje prethodno nisu koristile ovu vrstu potpore te koje u posljednje dvije godine nisu imale aktivno poslovanje.

Prijave na mjeru otvorene su do 30. rujna 2026. godine, odnosno do iskorištenja predviđenih sredstava.

Prijavite se za VE-GO-RA radionicu ovdje.

Za detaljne informacije posjetite službenu stranicu mjera zapošljavanja ovdje.

Nastavite čitati

Najave

Velika akcija u Gudcima – u subotu se čiste šume, pozvani svi mještani

Objavljeno

na

Objavio/la

Udruga Mještana Gudci i Mjesni odbor Gudci organiziraju akciju čišćenja šuma na području mjesta, koja će se održati u subotu, 16. svibnja. Okupljanje sudionika predviđeno je u 8 sati ispred Društvenog doma u Gudcima, a organizatori pozivaju sve mještane da se pridruže.

Cilj akcije je uklanjanje otpada i uređenje šumskih površina kako bi se očuvala priroda i urednost mjesta.

Akcija se održava uz podršku Grada Velike Gorice, Šumarije Velika Gorica i Lovačkog društva Zvonimir.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Velika Gorica priprema obilježavanje Dana branitelja: dogovorene ključne aktivnosti

Obilježavanje će obuhvatiti svetu misu, polaganje vijenaca i paljenje svijeća, dok je za kraj predviđeno i zajedničko druženje branitelja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Grad Velika Gorica

Dan branitelja grada Velike Gorice i ove će se godine obilježiti 10. svibnja, na datum koji podsjeća na 1991. godinu i početak organiziranog naoružavanja Narodne zaštite.

Tim povodom Grad priprema program kojim će se odati počast svim poginulim, nestalim, ranjenim i preminulim hrvatskim braniteljima, ali i iskazati zahvalnost svima koji su sudjelovali u obrani grada i države.

Kako bi se usuglasili detalji obilježavanja, u Gradskoj upravi održan je koordinacijski sastanak s predstavnicima braniteljskih udruga koje djeluju na području Velike Gorice. Riječ je o udrugama koje i danas aktivno čuvaju uspomenu na razdoblje Domovinskog rata, a sastanak je vodio zamjenik gradonačelnika Neven Karas.

Prema dogovorenom programu, obilježavanje će obuhvatiti svetu misu, polaganje vijenaca i paljenje svijeća, dok je za kraj predviđeno i zajedničko druženje branitelja u Društvenom domu Pleso.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Lukas ostvario izviđački san: na Jurjevo postao poletarac

Zakletva i obećanja se polažu uvijek za svečanije prigode kada je više djece iz Udruge tamo jer to djeci ostaje zauvijek u sjećanju.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Turopoljska udruga skauta "TuR"

Na središnjoj proslavi Turopoljskog Jurjeva, održanoj u nedjelju 26. travnja, izviđački pokret u Velikoj Gorici dobio je nove najmlađe članove – među njima i Lukasa Kotromana Sliška, koji je položio obećanje i postao poletarac.

Izviđački odred „Tur“ osnovan je još 1992. godine, u jeku Domovinskog rata, s ciljem da djeci čiji su roditelji bili na bojišnici omogući strukturirane aktivnosti, druženje i boravak u prirodi gdje god je to bilo moguće. Tijekom godina odred je prerastao u Turopoljsku udrugu skauta „TUR“, kako danas djeluje.

U fokusu rada udruge nalaze se zaštita okoliša, boravak u prirodi te suradnja s lokalnom zajednicom – gradskim institucijama, ustanovama i drugim udrugama. Kroz izviđački program djecu i mlade potiče se na razvoj fizičkih, društvenih i emocionalnih vještina, ali i na odgovornost prema zajednici i prirodi. Skautske aktivnosti većinom se odvijaju na otvorenom i uključuju kretanje, igru, natjecanja i učenje kroz praktičan rad. Višednevni boravci u prirodi dodatno uključuju sportske i rekreativne sadržaje, od jutarnje gimnastike do organiziranih natjecanja koja testiraju spretnost, brzinu i snalažljivost.

Poseban naglasak stavlja se i na očuvanje lokalne tradicije. Članovi udruge već deset godina sudjeluju u manifestaciji „Turopoljsko Jurjevo“, koja je proglašena nematerijalnom kulturnom baštinom Republike Hrvatske. U sklopu obilježavanja, skauti redovito sudjeluju u izradi Jurjevskog krijesa u Velikoj Gorici. Svečanost na Jurjevo bila je prilika da Lukas i službeno postane dio te zajednice. Njegovo obećanje glasi:

„Obećavam da ću
Biti dobar poletarac
Voljeti svoju Domovinu,
Poštivati svoju i vjeru drugih ljudi,
Učiti i poštovati Izviđačke zakone.“

Nakon ceremonije Lukas je izjavio da je „jako sretan i ponosan“, dodajući kako mu znači što su u Udruzi prepoznali njegov trud, zalaganje i redovite dolaske.

Uz njega, izviđačke zavjete  položilo je još troje djece, dva dječaka i jedna djevojčica, a predsjednik udruge Alen Konjević naglasio je važnost ovakvih trenutaka: „Zavjeti i obećanja se polažu uvijek za svečanije prigode kada je više djece iz Udruge tamo jer to djeci ostaje zauvijek u sjećanju. Posebnost ove priče je u tome što se zapravo Sveti Juraj u skautskom pokretu slavi kao zaštitnik.“

Prvi koraci su napravljeni, a pred mladim članovima sada su brojna nova iskustva koja će ih oblikovati kroz boravak u prirodi, timski rad i osobni razvoj.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno