Povežite se s nama

Vijesti

‘U samoizolaciji sam se družio s mojim pticama, hranio fazane…’

Dr. Stjepan Zagorac, voditelj Doma zdravlja Velika Gorica, 14 dana proveo je u samoizolaciji, iako mu je nalaz bio negativan. Na posao se vratio s optimizmom, uvjeren kako će krivulja koju svi pratimo iz dana u dan krenuti prema dolje

Objavljeno

na

Doktor Stjepan Zagorac, voditelj Doma zdravlja Velika Gorica, boravio je dva tjedna u izolaciji zbog kontakta s pacijentom koji je bio pozitivan na koronavirus. Do kontakta je došlo u Ambulanti Črnkovec, u kojoj ordinira dr. Zagorac. U izolaciji je boravila i medicinska sestra koja radi u istoj ambulanti, a slijedom toga i ambulanta je ispala iz sustava. Iako nijedno od njih dvoje nije bilo pozitivno na koronavirus, uslijedila je obvezna dvotjedna izolacija. Nakon izlaska iz izolacije ponovno testiranje je pokazalo da dr. Zagorac nije pozitivan na virus koji izaziva bolest covid-19 te je on u utorak, 7. travnja, opet bio na svom radnom mjestu.

Razgovarali smo s dr. Zagorcem o tome kako je dospio u situaciju da se eventualno zarazi te o vremenu provedenom u izolaciji.

Kako se dogodilo da ste sa zaraženom osobom bili u kontaktu, koji je uzrokovao Vašu izolaciju i ispadanje ambulante iz sustava?

Pacijent mi se četiri dana (četvrtak, 19. ožujka) prije tog kontakta pred ambulantom požalio na kašalj, temperaturu i znojenje tijekom noći, rekao je kako nije bio u kontaktu s bilo kojom osobom iz tada poznatih žarišta epidemije (Italija, Austrija, Slovenija) odnosno da on osobno nije putovao u te zemlje. Pozvao sam ga ipak u ambulantu, jer nisam mogao dozvoliti da se svlači na otvorenom i pregledao sam ga. Preporučio sam sumamed i rekao mu da se javi ako bude opet imao iste simptome, odnosno ako mu se stanje pogorša. Nije se javljao, tek je četvrti dan (ponedjeljak) došao ponovo i rekao kako mu je bolje, iako je dan prije (nedjelja) povraćao. Jedino se požalio da nema apetita i dao sam mu tablete za poboljšanje apetita. Isti dan uvečer bilo mu je slabo i završio je u bolnici gdje je i zadržan. Dva testa na koronavirus bila su negativna, tek je treći bio pozitivan. Jednu noć je završio čak na respiratoru, pa na kisiku, ali mu se stanje ipak stabiliziralo i nije bilo kritično. Sve mi je to sutradan javila njegova žena, a za mene i moju sestru to je značilo da se moramo testirati na koronavirus. Oboje smo bili negativni, ali uslijedila je dvotjedna izolacija. Moram naglasiti da mi je jako žao što nisam u tom vremenu bio na raspolaganju mojim pacijentima i molim ih za razumijevanje. Zaista mi je žao, ali za sve njih isto bih napravio i nimalo ne zamjeram pacijentu zbog kojeg sam dva tjedna bio izvan moje ambulante. Moji pacijenti su morali ići u ordinaciju opće medicine u Veliku Mlaku kod dr. Ivanke Kazalicki, kojoj se puno zahvaljujem da je podnijela toliki teret skrbeći se i za njih i za svoje pacijente, što znači nekoliko stotina pacijenata.

Kako se odvijao život u izolaciji, pogotovo kada ste izolirani u vlastitoj kući?

Izolacija mi je teško pala, jer sam inače stalno u pokretu, bilo na poslu ili negdje u Gorici. Auto nisam palio dva tjedna, nisam uopće izlazio na ulicu kada sam bio u kraćoj šetnji, a sa susjedima sam se pozdravljao na daljinu pokretom ruke. Izolaciju sam provodio doma u dijelu kuće koji ima odvojenu prostoriju s WC-om. Supruga mi je hranu dostavljala do vrata, poštivali smo sve mjere karakteristične za proces izolacije. Prva promjena je bila da sam spavao duže nego obično, nisam bio budan oko 5:30, nego između 7 i 7:30 sati. Nakon jutarnje higijene i doručka pregledavao sam poruke na dva mobitela, privatnom i službenom, te odgovarao na njih. Bio sam u stalnom telefonskom kontaktu s Domom zdravlja odnosno glavnom sestrom i drugim liječnicima. Ručao sam između 13 i 13:30 sati, slijedio je kraći dnevni odmor i kraća šetnja na otvorenom, kada sam se družio s pticama i hranio fazane, koje imam na svom gruntu. Aktivirao sam već dugo zaboravljenu teretanu i ponovo sam se trudio izvesti već zaboravljene vježbe. Bilo je dana kada sam uspio napraviti i preko 800 različitih pokreta na zahtjevnim spravama. Ipak, nedostajalo mi je plivanje i duže kretanje.

Kakav je bio Vaš odnos spram mogućnosti da ste ipak zaraženi bolešću covid-19?

Strah? Ne! Oprez? Da! Koliko god ste sigurni da niste zaraženi, u izolaciji ste konfrontirani s iščekivanjem hoće li se virus ipak odnekud pojaviti. Zaista, nisam se bojao, čak sam bio smiren kada sam došao do faze kada sam si rekao: pa šta, i ako imam virus! Naprosto, bio sam spreman i na tu varijantu. Zapravo, ta razmišljanja su rezultat konfrontacije unutrašnje napetosti i opće psihoze u društvu, koju je izazvala pandemija koronavirusa. Ali, kada znate da u ovoj situaciji imamo dva faktora, faktor uzročnika i faktor organizma, onda povratite svoj psihički sklad i ozbiljnost situacije trezvenije procjenjujete. Zbog toga se moja izolacija ne bi mogla podvesti, primjerice, pod naziv ”štićenje od fantoma u vlastitoj kući”!

Kako ocjenjujete broj liječnika, medicinskih sestara i medicinskih radnika koji su tijekom ovog izvanrednog stanja u izolaciji, samoizolaciji i samim tim izvan sustava?

To je očekivani broj liječnika u izolaciji odnosno samoizolaciji. Poziv liječnika je da pomogne pacijentu, jer tko će prvi pomoći oboljelom ako ne liječnik? Mislim da je zdravstveni sustav jako dobro reagirao u ovoj situaciji, ne samo u Zagrebu, nego i u Splitu, Osijeku, Rijeci. Mi ćemo izdržati ovaj nalet zloćudne bolesti, epidemija ima svoje zakonitosti, kada uzročnik gubi virulenciju (sposobnost da izazove zarazu) u sudaru s kolektivnim imunitetom.

Svakodnevno viđamo duge redove pred ljekarnama. Da li je moguće da se ljudi opskrbljuju lijekovima i koji im nisu trenutno potrebni?

Epidemije kod ljudi izazivaju inicijalni strah na koji se reagira na dva načina: konstruktivno (dosta dobra kontrola zbivanja) i destruktivno (stihijski). Kao eklatantan primjer navodi se epidemija španjolske gripe iz 1918. godine koja je, prema podacima iz tog vremena, usmrtila 20 milijuna ljudi! To je broj stanovnika jedne srednje europske države, tu katastrofu je teško pojmiti. Zbog toga budimo realni i logični, u ljekarne ipak nitko ne dolazi iz luksuza nego iz potrebe. Ima dosta kroničnih bolesnika, postoje kronične terapije i oni su prisiljeni svaki mjesec, ili pak svaki tjedan, dolaziti u ljekarne po nužne lijekove. A, redova pred ljekarnama prije nije bilo iz jednostavnog razloga što kupci nisu čekali vani nego su bili u prostoru ljekarne i ponekad su činili gužvu.

Kad će biti obuzdana pandemija koronavirusa u Hrvatskoj?

Na koronavirus nismo bili pripremljeni i popratni refleks je bio, između ostalih, povećana kupovina medikamenata. U međuvremenu su definirani određeni modeli ponašanja i ova bolest je stavljena pod kontrolu, a to potvrđuju i svakodnevna izvješća Nacionalnog stožera civilne zaštite. Već sam napomenuo da epidemija ima svoje zakonitosti i moguće je da će, recimo za tri tjedna, krivulja novozaraženih pokazivati silazni trend odnosno smirivanje.

Poruka za kraj?

Nemojmo sada odustati, trebamo uvažavati aktualne mjere koje su polučile dobre rezultate, pridržavajmo se socijalne distance, pogotovo u većim trgovinama. Čini mi se da smo u velikim prostorima ipak nešto komotniji i to u ovoj situaciji nije dobro. Izdržimo do kraja, koji ipak nije daleko i onda ćemo svi moći izaći iz svojevrsne izolacije te uživati u ljepšem vremenu i životu bez sadašnjih ograničenja.

Vijesti

KAKO SMANJITI RIZIK DEMENCIJE Kretanje jača pamćenje i emocionalnu ravnotežu

Kroz ove teme stručnjaci upozoravaju kako je mozak iznimno prilagodljiv organ čije zdravlje uvelike ovisi o svakodnevnim navikama, okruženju i životnim iskustvima. 

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pixabay

Međunarodna javnozdravstvena kampanja Tjedan mozga i ove se godine obilježava diljem svijeta s ciljem podizanja svijesti o važnosti istraživanja mozga i očuvanja mentalnog zdravlja. Kampanja, koja traje od 16. do 22. ožujka, okuplja stručnjake, institucije i građane u više od 100 zemalja.

Ovogodišnje izdanje fokusira se na nekoliko aktualnih tema iz područja neuroznanosti, među kojima su povezanost mozga i kretanja, cirkadijalni ritam te neurobiologija ljubavi. Posebno se naglašava važnost tjelesne aktivnosti, koja potiče stvaranje novih neuronskih veza, poboljšava pamćenje i učenje te doprinosi emocionalnoj stabilnosti.

Demencija kao najveći izazov današnjice

Kroz ove teme stručnjaci upozoravaju kako je mozak iznimno prilagodljiv organ čije zdravlje uvelike ovisi o svakodnevnim navikama, okruženju i životnim iskustvima. Posebna pažnja usmjerena je na demenciju, jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice. Riječ je o sindromu obilježenom postupnim padom kognitivnih funkcija poput pamćenja, pažnje i rasuđivanja, što značajno otežava svakodnevno funkcioniranje oboljelih.

U borbi protiv tog izazova aktivno sudjeluje Hrvatski zavod za javno zdravstvo kroz europski projekt JADE Health. Riječ je o inicijativi koja okuplja 18 država članica Europske unije s ciljem smanjenja opterećenja demencijom i drugim neurološkim poremećajima.

Zajednička poveznica Tjedna mozga i projekta JADE Health upravo je naglasak na prevenciji. Istraživanja pokazuju da zdrave životne navike, poput redovite tjelesne aktivnosti, kvalitetnog sna i mentalne stimulacije, mogu značajno smanjiti rizik od razvoja demencije.

Prema riječima Danijele Štimac Grbić, voditeljice projekta JADE Health pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo:

”Mozak pamtimo kao nešto što ‘radi samo od sebe’, no istina je da ga svakodnevno oblikujemo svojim navikama – kretanjem, snom, učenjem i odnosima. Upravo zato prevencija mora započeti puno prije pojave prvih simptoma. Kroz JADE Health projekt želimo građanima približiti konkretne načine kako očuvati zdravlje mozga i smanjiti rizik od demencije.”

Tjedni plan za kognitivno vježbanje (15 min dnevno)

Ponedjeljak – Pamćenje + pažnja

  • (5 min) Zapamtite 5 riječi (npr. pas, more, knjiga…)
  • (5 min) Nakon pauze pokušajte ih ponoviti
  • (5 min) Brojanje unatrag od 50

Utorak – Vizualno pamćenje

  • (5 min) Promatrajte 6 predmeta na stolu
  • (5 min) Maknite ih pa ih pokušajte nabrojati
  • (5 min) “Što nedostaje?” (netko makne jedan predmet)

Srijeda – Jezik i koncentracija

  • (5 min) Pročitajte kratki tekst (novine ili članak)
  • (5 min) Prepričajte ga naglas
  • (5 min) Pronađite 5 riječi koje počinju na isto slovo

Četvrtak – Logika

  • (10 min) Križaljka ili lagani sudoku
  • (5 min) Brojanje unatrag po 3

Petak – Svakodnevno pamćenje

  • (5 min) Prisjetite se jučerašnjeg dana (što, gdje, s kim)
  • (5 min) Prisjetite se što ste radili prije 2–3 dana
  • (5 min) Nabrojite 5 stvari koje planirate sutra

Subota – Kreativno razmišljanje

  • (5 min) Smislite kratku priču od 3 riječi (npr. pas, kiša, park)
  • (5 min) Naučite 2–3 nove riječi (strani jezik ili zanimljive riječi)
  • (5 min) Ponovite ih bez gledanja

Nedjelja – Lagano ponavljanje

  • (5 min) Ponovite riječi iz prethodnih dana
  • (5 min) Traženje razlika (slike, novine)
  • (5 min) Duboko disanje i fokus na jednu misao

Nastavite čitati

Moja županija

Povijesni iskorak Siska: milijunsko ulaganje u moderni i održivi javni prijevoz

Ovi projekti predstavljaju snažan razvojni iskorak za Grad Sisak te potvrđuju uspješnost u povlačenju sredstava iz europskih i nacionalnih izvora.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Grad Sisak

U Sisku su danas potpisani ugovori za provedbu dvaju važnih projekata usmjerenih na unaprjeđenje javnog gradskog i prigradskog prijevoza te razvoj održive mobilnosti. Svečanost potpisivanja održana je u gradskoj vijećnici, uz prisustvo gradskog vodstva i predstavnika uključenih tvrtki.

Grad je osigurao značajna bespovratna sredstva kroz poziv za nabavu vozila na alternativni pogon, čime se realizira jedno od najvećih ulaganja u javni prijevoz u povijesti Siska. Ukupna vrijednost projekta iznosi 9,44 milijuna eura, dok se 7,56 milijuna eura financira iz Nacionalni plan oporavka i otpornosti putem Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

U sklopu projekta planirana je nabava 12 novih niskopodnih autobusa na alternativni pogon, koji će značajno unaprijediti kvalitetu javnog prijevoza. Vozila će biti prilagođena osobama s invaliditetom, starijima, roditeljima s djecom te svim korisnicima javnog prijevoza, uz veći stupanj sigurnosti, pouzdanosti i udobnosti.

Osim poboljšanja usluge, novi autobusi donose i ekološke koristi, poput smanjenja emisija štetnih plinova i buke, čime se dodatno podiže kvaliteta života u gradu.

Paralelno s nabavom vozila, provodi se i projekt izgradnje infrastrukture za njihovo punjenje. Planirana je instalacija najmanje 12 punionica za električne autobuse, koje će opsluživati osam solo i četiri midi vozila, čime se dodatno osigurava učinkovit i održiv sustav javnog prijevoza.

Projekt izgradnje punionica financira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kroz program Ministarstva gospodarstva. Ukupna vrijednost tog projekta iznosi 2,16 milijuna eura, dok će se dio troškova, uključujući PDV, podmiriti iz vlastitih sredstava.

U realizaciji sudjeluju i privatni partneri – Novatec d.o.o., Wawa d.o.o., Autobus d.o.o. i Končar d.o.o. – čime se dodatno naglašava važnost suradnje javnog i privatnog sektora u velikim infrastrukturnim projektima.

Gradonačelnik Domagoj Orlić tom je prilikom istaknuo:

”Ovi projekti predstavljaju snažan razvojni iskorak za Grad Sisak te potvrđuju uspješnost u povlačenju sredstava iz europskih i nacionalnih izvora. Ulaganjem u održivi promet ne samo da se unapređuje kvaliteta javne usluge, već se dugoročno smanjuju troškovi, povećava energetska učinkovitost i doprinosi stvaranju modernog, zelenog i otpornog grada po mjeri svih građana”.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Otvoren natječaj za male poduzetnike – dijeli se 50.000 eura za društveno korisne ideje

Program „Pokreni nešto svoje“ nudi financijsku i mentorsku podršku onima koji žele razvijati poslovanje s pozitivnim utjecajem na zajednicu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Cottonbro studio/pexels.com

Mikropoduzetnici i oni koji tek planiraju pokrenuti vlastiti posao s društvenim ili ekološkim ciljem mogu se prijaviti na program „Pokreni nešto svoje“, koji organiziraju ACT Grupa i Philip Morris Zagreb, a prijave su otvorene do 12. travnja 2026. godine.

Riječ je o šestomjesečnom programu podrške koji kombinira financijsku pomoć i mentorski rad sa stručnjacima, uz dodatnu vidljivost i prilike za umrežavanje. Ukupna vrijednost potpore iznosi 50.000 eura. Program će obuhvatiti deset odabranih poduzetničkih projekata. Pet najboljih dobit će pojedinačnu potporu od 7.000 eura, dok će preostalih pet dobiti po 3.000 eura.

Cilj programa je potaknuti razvoj poslovanja koje ne donosi samo profit, već i konkretne koristi za društvo ili okoliš, a priliku za prijavu imaju i postojeći poduzetnici i oni koji su tek u fazi osnivanja poslovanja. Osim financijske injekcije, sudionici mogu računati na mentorsku podršku i jačanje poslovnih kompetencija, što bi im trebalo pomoći u daljnjem razvoju i održivosti njihovih ideja. Prijaviti se možete ovdje.

Nastavite čitati

Crna kronika

VIDEO Pokušaj provale u Velikoj Buni! Provalnik razvaljivao vrata dok je žena bila u kući, sve je zabilježila kamerom

“Čula sam kao da vrata lupaju”.

Objavljeno

na

U Velikoj Buni danas je zabilježen pokušaj provale u obiteljsku kuću. Nepoznati muškarac pokušao je nasilno ući kroz vrata terase, no pobjegao je nakon što ga je vlasnica primijetila i posegnula za mobitelom.

“Ja danas nisam trebala biti doma nego na poslu, ali sam zbog nekih okolnosti slučajno ostalo doma. Kad je muž otišao, oni su počeli tu lupat, a ja sam bila gore na katu. Čula sam kao da vrata lupaju i nakon kratke pauze, počelo je opet. Kad sam se spuštala s kata, pogledam prema terasi, a ono čovjek nogom pokušava provaliti vrata”, ispričala nam je Vlatka Zgurić Dobrenić, u čiju je kuću provalnik pokušao ući.

Kada mu se približila, muškarac je počeo vikati kako ga netko progoni i želi napasti. U trenutku kada je pokušala snimiti situaciju mobitelom, udaljio se s mjesta događaja.

Vlatka je potom pokušala predvidjeti njegov smjer kretanja kroz kuću, a kako navodi, muškarac je pobjegao vozilom, plavim Golfom s koprivničkim registracijama.

O događaju je odmah obaviještena policija koja je obavila očevid.

Nastavite čitati

Priroda

Prvi dan proljeća! Što kaže Kristijan Božarov, a što naši sugrađani?

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: JU Zeleni prsten Zagrebačke županije

Danas je i službeno započelo proljeće, godišnje doba koje mnogima donosi novi početak, više energije i osmijeh na lice.

Astronomski gledano, proljeće počinje u trenutku kada se Sunce i Zemlja prividno poravnaju u ravnini ekvatora. Tada na sjevernoj polutki, kod nas, započinje proljeće, dok na južnoj počinje jesen. Kako objašnjava Kristijan Božarov s portala „Kad će kiša“, sve do 2050. godine proljeće će najčešće počinjati 20. ožujka, dok će se u razdoblju između 2050. i 2100. u nekim godinama pojavljivati već 19. ožujka. Tek u sljedećem stoljeću ponovno će se ustaliti 20. ožujka kao prvi dan proljeća.

No, iza svih tih astronomskih objašnjenja krije se ono najvažnije – osjećaj koji proljeće donosi. Povodom prvog dana proljeća sreli smo i pitali naše sugrađane što ih asocira na ovo godišnje doba.

– Dolazak proljeća znači kraj zime i ljepše vrijeme. Više smo vani, šetamo… nekako je život odmah ljepši – rekao nam je sugrađanin Javor.

Za Paulinu proljeće ima i osobnu notu:

– Povezujem ga sa svojim rođendanom. Kad dođe ljepše vrijeme, odmah sam sretnija i sve mi je nekako lakše. Kad se ujutro probudim i vidim sunce, puno se lakše dignem, čak i u šest ujutro.

Sličnog je razmišljanja i Vesna iz Donjeg Podotočja, kojoj je proljeće posebno drago:

– Rođena sam u proljeće i baš ga volim, zato sam i dobila ime Vesna.

Ne zaboravite, sutra je imendan Vesnama! Razveselite svoju Vesnu i uljepšajte joj dan malom pažnjom.

Dulji dani, toplije vrijeme i prve zrake sunca mnogima su dovoljan razlog za bolje raspoloženje, a parkovi, šetnice i terase uskoro će ponovno oživjeti. Jer proljeće, složit će se mnogi, nije samo godišnje doba – to je onaj osjećaj kad napokon malo lakše dišemo (osim onih na “peludnom frontu” – držite se).

Nastavite čitati

Reporter 457 - 26.02.2026.

Facebook

Izdvojeno