ktc
Povežite se s nama

Vijesti

‘U samoizolaciji sam se družio s mojim pticama, hranio fazane…’

Dr. Stjepan Zagorac, voditelj Doma zdravlja Velika Gorica, 14 dana proveo je u samoizolaciji, iako mu je nalaz bio negativan. Na posao se vratio s optimizmom, uvjeren kako će krivulja koju svi pratimo iz dana u dan krenuti prema dolje

Objavljeno

na

Doktor Stjepan Zagorac, voditelj Doma zdravlja Velika Gorica, boravio je dva tjedna u izolaciji zbog kontakta s pacijentom koji je bio pozitivan na koronavirus. Do kontakta je došlo u Ambulanti Črnkovec, u kojoj ordinira dr. Zagorac. U izolaciji je boravila i medicinska sestra koja radi u istoj ambulanti, a slijedom toga i ambulanta je ispala iz sustava. Iako nijedno od njih dvoje nije bilo pozitivno na koronavirus, uslijedila je obvezna dvotjedna izolacija. Nakon izlaska iz izolacije ponovno testiranje je pokazalo da dr. Zagorac nije pozitivan na virus koji izaziva bolest covid-19 te je on u utorak, 7. travnja, opet bio na svom radnom mjestu.

Razgovarali smo s dr. Zagorcem o tome kako je dospio u situaciju da se eventualno zarazi te o vremenu provedenom u izolaciji.

Kako se dogodilo da ste sa zaraženom osobom bili u kontaktu, koji je uzrokovao Vašu izolaciju i ispadanje ambulante iz sustava?

Pacijent mi se četiri dana (četvrtak, 19. ožujka) prije tog kontakta pred ambulantom požalio na kašalj, temperaturu i znojenje tijekom noći, rekao je kako nije bio u kontaktu s bilo kojom osobom iz tada poznatih žarišta epidemije (Italija, Austrija, Slovenija) odnosno da on osobno nije putovao u te zemlje. Pozvao sam ga ipak u ambulantu, jer nisam mogao dozvoliti da se svlači na otvorenom i pregledao sam ga. Preporučio sam sumamed i rekao mu da se javi ako bude opet imao iste simptome, odnosno ako mu se stanje pogorša. Nije se javljao, tek je četvrti dan (ponedjeljak) došao ponovo i rekao kako mu je bolje, iako je dan prije (nedjelja) povraćao. Jedino se požalio da nema apetita i dao sam mu tablete za poboljšanje apetita. Isti dan uvečer bilo mu je slabo i završio je u bolnici gdje je i zadržan. Dva testa na koronavirus bila su negativna, tek je treći bio pozitivan. Jednu noć je završio čak na respiratoru, pa na kisiku, ali mu se stanje ipak stabiliziralo i nije bilo kritično. Sve mi je to sutradan javila njegova žena, a za mene i moju sestru to je značilo da se moramo testirati na koronavirus. Oboje smo bili negativni, ali uslijedila je dvotjedna izolacija. Moram naglasiti da mi je jako žao što nisam u tom vremenu bio na raspolaganju mojim pacijentima i molim ih za razumijevanje. Zaista mi je žao, ali za sve njih isto bih napravio i nimalo ne zamjeram pacijentu zbog kojeg sam dva tjedna bio izvan moje ambulante. Moji pacijenti su morali ići u ordinaciju opće medicine u Veliku Mlaku kod dr. Ivanke Kazalicki, kojoj se puno zahvaljujem da je podnijela toliki teret skrbeći se i za njih i za svoje pacijente, što znači nekoliko stotina pacijenata.

Kako se odvijao život u izolaciji, pogotovo kada ste izolirani u vlastitoj kući?

Izolacija mi je teško pala, jer sam inače stalno u pokretu, bilo na poslu ili negdje u Gorici. Auto nisam palio dva tjedna, nisam uopće izlazio na ulicu kada sam bio u kraćoj šetnji, a sa susjedima sam se pozdravljao na daljinu pokretom ruke. Izolaciju sam provodio doma u dijelu kuće koji ima odvojenu prostoriju s WC-om. Supruga mi je hranu dostavljala do vrata, poštivali smo sve mjere karakteristične za proces izolacije. Prva promjena je bila da sam spavao duže nego obično, nisam bio budan oko 5:30, nego između 7 i 7:30 sati. Nakon jutarnje higijene i doručka pregledavao sam poruke na dva mobitela, privatnom i službenom, te odgovarao na njih. Bio sam u stalnom telefonskom kontaktu s Domom zdravlja odnosno glavnom sestrom i drugim liječnicima. Ručao sam između 13 i 13:30 sati, slijedio je kraći dnevni odmor i kraća šetnja na otvorenom, kada sam se družio s pticama i hranio fazane, koje imam na svom gruntu. Aktivirao sam već dugo zaboravljenu teretanu i ponovo sam se trudio izvesti već zaboravljene vježbe. Bilo je dana kada sam uspio napraviti i preko 800 različitih pokreta na zahtjevnim spravama. Ipak, nedostajalo mi je plivanje i duže kretanje.

Kakav je bio Vaš odnos spram mogućnosti da ste ipak zaraženi bolešću covid-19?

Strah? Ne! Oprez? Da! Koliko god ste sigurni da niste zaraženi, u izolaciji ste konfrontirani s iščekivanjem hoće li se virus ipak odnekud pojaviti. Zaista, nisam se bojao, čak sam bio smiren kada sam došao do faze kada sam si rekao: pa šta, i ako imam virus! Naprosto, bio sam spreman i na tu varijantu. Zapravo, ta razmišljanja su rezultat konfrontacije unutrašnje napetosti i opće psihoze u društvu, koju je izazvala pandemija koronavirusa. Ali, kada znate da u ovoj situaciji imamo dva faktora, faktor uzročnika i faktor organizma, onda povratite svoj psihički sklad i ozbiljnost situacije trezvenije procjenjujete. Zbog toga se moja izolacija ne bi mogla podvesti, primjerice, pod naziv ”štićenje od fantoma u vlastitoj kući”!

Kako ocjenjujete broj liječnika, medicinskih sestara i medicinskih radnika koji su tijekom ovog izvanrednog stanja u izolaciji, samoizolaciji i samim tim izvan sustava?

To je očekivani broj liječnika u izolaciji odnosno samoizolaciji. Poziv liječnika je da pomogne pacijentu, jer tko će prvi pomoći oboljelom ako ne liječnik? Mislim da je zdravstveni sustav jako dobro reagirao u ovoj situaciji, ne samo u Zagrebu, nego i u Splitu, Osijeku, Rijeci. Mi ćemo izdržati ovaj nalet zloćudne bolesti, epidemija ima svoje zakonitosti, kada uzročnik gubi virulenciju (sposobnost da izazove zarazu) u sudaru s kolektivnim imunitetom.

Svakodnevno viđamo duge redove pred ljekarnama. Da li je moguće da se ljudi opskrbljuju lijekovima i koji im nisu trenutno potrebni?

Epidemije kod ljudi izazivaju inicijalni strah na koji se reagira na dva načina: konstruktivno (dosta dobra kontrola zbivanja) i destruktivno (stihijski). Kao eklatantan primjer navodi se epidemija španjolske gripe iz 1918. godine koja je, prema podacima iz tog vremena, usmrtila 20 milijuna ljudi! To je broj stanovnika jedne srednje europske države, tu katastrofu je teško pojmiti. Zbog toga budimo realni i logični, u ljekarne ipak nitko ne dolazi iz luksuza nego iz potrebe. Ima dosta kroničnih bolesnika, postoje kronične terapije i oni su prisiljeni svaki mjesec, ili pak svaki tjedan, dolaziti u ljekarne po nužne lijekove. A, redova pred ljekarnama prije nije bilo iz jednostavnog razloga što kupci nisu čekali vani nego su bili u prostoru ljekarne i ponekad su činili gužvu.

Kad će biti obuzdana pandemija koronavirusa u Hrvatskoj?

Na koronavirus nismo bili pripremljeni i popratni refleks je bio, između ostalih, povećana kupovina medikamenata. U međuvremenu su definirani određeni modeli ponašanja i ova bolest je stavljena pod kontrolu, a to potvrđuju i svakodnevna izvješća Nacionalnog stožera civilne zaštite. Već sam napomenuo da epidemija ima svoje zakonitosti i moguće je da će, recimo za tri tjedna, krivulja novozaraženih pokazivati silazni trend odnosno smirivanje.

Poruka za kraj?

Nemojmo sada odustati, trebamo uvažavati aktualne mjere koje su polučile dobre rezultate, pridržavajmo se socijalne distance, pogotovo u većim trgovinama. Čini mi se da smo u velikim prostorima ipak nešto komotniji i to u ovoj situaciji nije dobro. Izdržimo do kraja, koji ipak nije daleko i onda ćemo svi moći izaći iz svojevrsne izolacije te uživati u ljepšem vremenu i životu bez sadašnjih ograničenja.

CityLIGHTS

VELIKA GORICA SDP otvara raspravu o kraćem radnom vremenu

Skraćenje radnog vremena nadilazi pitanje broja radnih sati te ga definira kao važan instrument za postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: SDP

Socijaldemokratska partija Hrvatske nastavlja s programskim aktivnostima usmjerenima na poboljšanje položaja radnika, a središnja tema novog ciklusa tribina bit će skraćenje radnog vremena.

Nakon što su tijekom ožujka u Vinkovcima, Slavonskom Brodu i Zagrebu predstavili prijedloge za rješavanje problema prekarnih oblika rada, iz SDP-a sada otvaraju širu raspravu o jednom od ključnih elemenata svoje Programske deklaracije usvojene početkom godine.

Prva tribina pod nazivom „Raditi da bi živjeli” održat će se u petak, 10. travnja 2026. u 18 sati u prostorijama Gradske organizacije SDP-a u Velikoj Gorici, na adresi Cvjetno naselje 11.

Raspravu će voditi Ivana Mlinar, predsjednica Kluba gradskih vijećnika i lokalne organizacije SDP-a, dok će u panelu sudjelovati saborski zastupnici Mišo Krstičević i Denis Kralj, predsjednik Središnjeg savjeta SDP-a Gordan Gledec te predsjednik Foruma seniora Ivo Jelušić.

Fokus na kraći radni tjedan i digitalna prava

U središtu tribine bit će prijedlog postupnog uvođenja kraćeg radnog tjedna uz zadržavanje iste razine plaće, kao i pitanje prava radnika na digitalno isključenje. Sudionici će raspravljati i o redefiniranju društvene pravednosti u kontekstu ubrzanog tehnološkog napretka i rasta produktivnosti, uz naglasak na ravnomjerniju raspodjelu stvorenih vrijednosti.

Programska deklaracija SDP-a pritom ističe da skraćenje radnog vremena nadilazi pitanje broja radnih sati te ga definira kao važan instrument za postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, povećanje učinkovitosti i ukupnog društvenog blagostanja.

Primjeri iz prakse i uloga sindikata

Na tribini će biti predstavljeni i konkretni primjeri iz Hrvatske, uključujući tvrtke koje su već implementirale četverodnevni radni tjedan. Prema tim iskustvima, takav model može donijeti veću produktivnost, zadovoljstvo zaposlenika i pozitivne poslovne rezultate.

Također će se otvoriti pitanje jačanja sindikata i kolektivnog pregovaranja kao ključnih mehanizama zaštite radničkih prava u promjenjivim ekonomskim uvjetima.

Ovim ciklusom tribina SDP želi potaknuti javnu raspravu o modernizaciji tržišta rada u Hrvatskoj, s ciljem stvaranja uvjeta u kojima rad osigurava dostojanstven život, ali i dovoljno vremena za obitelj, zdravlje i osobni razvoj.

Nastavite čitati

Najave

DVD Mraclin otvara vrata najmlađima – prvi sastanak već u petak

Objavljeno

na

Objavio/la

03.06.2018. Turopolje - Gradsko vatrogasno natjecanje djece i mladeži. Foto: David Jolić / cityportal.hr

DVD Mraclin pokreće vježbe za djecu i mladež, i to za dječake i djevojčice, a prvi informativni sastanak održat će se u petak, 10. travnja u 19:30 sati. Cilj prvog susreta je utvrditi broj zainteresiranih te dogovoriti daljnji plan aktivnosti, a iz DVD-a pozivaju djecu i roditelje da dođu na razgovor.

Program je namijenjen djeci u dobi od 6 do 12 godina te mladeži od 12 do 16 godina.

Rad s djecom vodit će Željko Babić i Petar Vinetić, dok će mušku mladež trenirati Filip Križanić i Josip Vukašinec. Za žensku mladež zadužene su Lucija Kos i Ana Posavec.

Nastavite čitati

Vijesti

MUP traži nove policajce! Otvoren natječaj za 700 kandidata

Upisuje se 150 učenika u Policijsku školu „Josip Jović“ i 550 polaznika u program za odrasle.

Objavljeno

na

Objavio/la

Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je natječaje za upis novih kandidata za zanimanje policajac/policajka u školskoj godini 2026./2027., a ukupno se traži 700 budućih policijskih službenika, kroz Policijsku školu „Josip Jović“ i program obrazovanja odraslih. Prijave kreću 8. travnja, a podnose se putem sustava e-Građani ili poštom.

Za Policijsku školu „Josip Jović“ planiran je upis 150 učenika u treći razred, od čega 130 za potrebe MUP-a te 20 za potrebe Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Prijaviti se mogu hrvatski državljani koji su završili drugi razred četverogodišnje srednje škole (gimnazije ili strukovne škole razine 4.2), imaju najmanje dobar uspjeh i vladanje, te na početku nastave nisu stariji od 19 godina.

Kandidati moraju proći profesionalnu selekciju, testove tjelesne spremnosti, motivacijski razgovor te provjere zdravstvene sposobnosti i osobne dostojnosti. Također, ne smiju biti članovi političkih stranaka. Natječaj je otvoren do 31. srpnja 2026.

Osim toga, MUP planira upis 550 polaznika u Program srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac/policajka. Program bi trebao početi najranije 19. listopada 2026., a nakon završetka polaznici će se, ovisno o potrebama službe, primati u radni odnos u MUP. Prijaviti se mogu hrvatski državljani koji imaju završenu srednju školu, trogodišnju ili četverogodišnju, te na dan 19. listopada 2026. nisu navršili 28 godina. Uvjeti uključuju i prolazak psihološkog testiranja, provjeru tjelesne spremnosti, motivacijski razgovor te zdravstvenu provjeru i provjeru osobne dostojnosti. Rok za prijave traje do 28. kolovoza 2026.

U oba natječaja kandidati su obvezni priložiti traženu dokumentaciju, uključujući svjedodžbe i dokaze o državljanstvu i prebivalištu, a nepotpune prijave neće se razmatrati. Kandidati će o terminima provjera biti obaviješteni putem web stranice MUP-a, korisničkog pretinca e-Građani te putem SMS-a i e-maila navedenih u prijavi. Više informacija možete pronaći ovdje.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Velika Gorica i Zagrebačka županija prednjače u APN zahtjevima za prvu nekretninu

U kontekstu Zagrebačke županije, koja bilježi 345 odobrenih zahtjeva, jasno je da upravo ovaj prostor predstavlja jedno od ključnih područja za rješavanje stambenog pitanja mladih.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: SHOX ART/Pexels

Velika Gorica i Zagrebačka županija nalaze se među najistaknutijim područjima po broju odobrenih zahtjeva za državne potpore mladima pri kupnji ili gradnji prve nekretnine, pokazuju najnoviji podaci APN-a.

Do 8. travnja 2026. godine Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama zaprimila je ukupno 5.280 zahtjeva za povrat poreza. Riječ je o mjeri kojom država nastoji olakšati mladim građanima i obiteljima rješavanje stambenog pitanja, a dosad je odobrena isplata gotovo 27 milijuna eura.

Velika Gorica među vodećim gradovima

Posebno se ističe Velika Gorica, koja se s 130 odobrenih zahtjeva svrstava među gradove s najvećim interesom za ovu mjeru. Time se nalazi odmah iza najvećih urbanih središta poput Zagreba, Splita i Rijeke.

U kontekstu Zagrebačke županije, koja bilježi 345 odobrenih zahtjeva, jasno je da upravo ovaj prostor predstavlja jedno od ključnih područja za rješavanje stambenog pitanja mladih. Blizina glavnog grada, ali i nešto pristupačnije cijene nekretnina, očito su među glavnim razlozima pojačanog interesa.

Ukupna vrijednost odobrenih potpora dosegnula je 27.183.298 eura, a najveći broj odobrenih zahtjeva dolazi iz Grada Zagreba – njih 1.530.

Profil korisnika i cijene nekretnina

Prosječna dob podnositelja zahtjeva iznosi 32 godine, dok se dob kreće od 18 do 44 godine. Kućanstva u prosjeku imaju dva člana, a zabilježen je i primjer obitelji s čak 12 članova. Prosječna površina nekretnina iznosi 71 četvorni metar. Najmanja odobrena nekretnina ima 14 kvadrata, dok najveća doseže 259 kvadrata.

Kada je riječ o cijenama, prosjek iznosi 2.181 euro po kvadratnom metru.

Interes u cijeloj Hrvatskoj, ali fokus ostaje na metropolitanskom području

Zahtjevi su pristigli iz svih dijelova Hrvatske, a potpore su raspoređene u svim županijama. Ipak, podaci jasno pokazuju da metropolitansko područje, predvođeno Zagrebom i Zagrebačkom županijom, uz snažan doprinos Velike Gorice, ostaje u središtu interesa mladih koji rješavaju svoje prvo stambeno pitanje.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Tko gleda koga? Otvorene prijave za ovogodišnje izdanje Oglede festivala

Bit će odabrano do šest radova za izlaganje, dok će tri najbolje ocijenjena rada biti i novčano nagrađena iz ukupnog fonda od 800 eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Oglede festival

Oglede festival objavio je javni poziv za umjetnike za izdanje koje će se održati od 1. do 3. listopada 2026. u Velikoj Gorici, s fokusom na temu „Uvijek (te) netko gleda“.

Festival, koji djeluje kao platforma za suvremene izvedbene prakse i afirmaciju nezavisne scene, ove godine traži vizualne radove koji promišljaju identitet u kontekstu suvremenog društva i digitalnog okruženja. Naglasak je na identitetu kao promjenjivom procesu koji se oblikuje kroz odnos s drugima, ali i kroz stalnu izloženost, nadzor i granice između privatnog i javnog.

Umjetnička voditeljica festivala Ana Katulić ističe: „Zanimaju nas radovi koji na različite načine promišljaju identitet kao proces i konstrukciju kroz različite politike gledanja, ne gledanja ili zabrane gledanja. Koja je pozicija moći onoga koji promatra u odnosu na onoga koji je promatran te kako taj odnos definira nečiji pogled i mogući voajerizam. Radovi bi trebali odgovoriti na pitanja različitih načina pogleda, odnosno kako gledamo i bivamo gledani, kao i pitanja nadzora, osobne izloženosti te granice između privatnog i javnog prostora u digitalnom i društvenom kontekstu današnjice“.

Natječaj je otvoren za radove iz područja vizualnih komunikacija, industrijskog dizajna, umjetnosti, fotografije, grafike i kolaža. Svi prijavljeni radovi moraju biti prilagodljivi za tisak u formatu plakata dimenzija 100×70 centimetara. Moguće je prijaviti i multimedijalne radove, poput videa, performansa ili GIF-a, pod uvjetom da imaju jasno definiranu vizualnu formu pogodnu za statični prikaz.

Prijaviti se mogu vizualni umjetnici, studenti umjetničkih i dizajnerskih smjerova, kao i mladi autori te svi zainteresirani čiji rad odgovara zadanoj temi.

O odabiru će odlučivati stručni žiri koji čine vizualni umjetnici i dizajneri Martina Granić i Mario Dobrečević te kustosica Antonia Vodanović. Bit će odabrano do šest radova za izlaganje, dok će tri najbolje ocijenjena rada biti i novčano nagrađena iz ukupnog fonda od 800 eura.

Prijave se zaprimaju putem e-mail adrese [email protected], uz naznaku „Prijava za Javni natječaj“, a potrebno je priložiti opis rada, vizualne materijale i kratku biografiju autora ili autorice.

Rok za prijavu je 27. svibnja 2026. godine.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno