Povežite se s nama

Vijesti

‘U samoizolaciji sam se družio s mojim pticama, hranio fazane…’

Dr. Stjepan Zagorac, voditelj Doma zdravlja Velika Gorica, 14 dana proveo je u samoizolaciji, iako mu je nalaz bio negativan. Na posao se vratio s optimizmom, uvjeren kako će krivulja koju svi pratimo iz dana u dan krenuti prema dolje

Objavljeno

na

Doktor Stjepan Zagorac, voditelj Doma zdravlja Velika Gorica, boravio je dva tjedna u izolaciji zbog kontakta s pacijentom koji je bio pozitivan na koronavirus. Do kontakta je došlo u Ambulanti Črnkovec, u kojoj ordinira dr. Zagorac. U izolaciji je boravila i medicinska sestra koja radi u istoj ambulanti, a slijedom toga i ambulanta je ispala iz sustava. Iako nijedno od njih dvoje nije bilo pozitivno na koronavirus, uslijedila je obvezna dvotjedna izolacija. Nakon izlaska iz izolacije ponovno testiranje je pokazalo da dr. Zagorac nije pozitivan na virus koji izaziva bolest covid-19 te je on u utorak, 7. travnja, opet bio na svom radnom mjestu.

Razgovarali smo s dr. Zagorcem o tome kako je dospio u situaciju da se eventualno zarazi te o vremenu provedenom u izolaciji.

Kako se dogodilo da ste sa zaraženom osobom bili u kontaktu, koji je uzrokovao Vašu izolaciju i ispadanje ambulante iz sustava?

Pacijent mi se četiri dana (četvrtak, 19. ožujka) prije tog kontakta pred ambulantom požalio na kašalj, temperaturu i znojenje tijekom noći, rekao je kako nije bio u kontaktu s bilo kojom osobom iz tada poznatih žarišta epidemije (Italija, Austrija, Slovenija) odnosno da on osobno nije putovao u te zemlje. Pozvao sam ga ipak u ambulantu, jer nisam mogao dozvoliti da se svlači na otvorenom i pregledao sam ga. Preporučio sam sumamed i rekao mu da se javi ako bude opet imao iste simptome, odnosno ako mu se stanje pogorša. Nije se javljao, tek je četvrti dan (ponedjeljak) došao ponovo i rekao kako mu je bolje, iako je dan prije (nedjelja) povraćao. Jedino se požalio da nema apetita i dao sam mu tablete za poboljšanje apetita. Isti dan uvečer bilo mu je slabo i završio je u bolnici gdje je i zadržan. Dva testa na koronavirus bila su negativna, tek je treći bio pozitivan. Jednu noć je završio čak na respiratoru, pa na kisiku, ali mu se stanje ipak stabiliziralo i nije bilo kritično. Sve mi je to sutradan javila njegova žena, a za mene i moju sestru to je značilo da se moramo testirati na koronavirus. Oboje smo bili negativni, ali uslijedila je dvotjedna izolacija. Moram naglasiti da mi je jako žao što nisam u tom vremenu bio na raspolaganju mojim pacijentima i molim ih za razumijevanje. Zaista mi je žao, ali za sve njih isto bih napravio i nimalo ne zamjeram pacijentu zbog kojeg sam dva tjedna bio izvan moje ambulante. Moji pacijenti su morali ići u ordinaciju opće medicine u Veliku Mlaku kod dr. Ivanke Kazalicki, kojoj se puno zahvaljujem da je podnijela toliki teret skrbeći se i za njih i za svoje pacijente, što znači nekoliko stotina pacijenata.

Kako se odvijao život u izolaciji, pogotovo kada ste izolirani u vlastitoj kući?

Izolacija mi je teško pala, jer sam inače stalno u pokretu, bilo na poslu ili negdje u Gorici. Auto nisam palio dva tjedna, nisam uopće izlazio na ulicu kada sam bio u kraćoj šetnji, a sa susjedima sam se pozdravljao na daljinu pokretom ruke. Izolaciju sam provodio doma u dijelu kuće koji ima odvojenu prostoriju s WC-om. Supruga mi je hranu dostavljala do vrata, poštivali smo sve mjere karakteristične za proces izolacije. Prva promjena je bila da sam spavao duže nego obično, nisam bio budan oko 5:30, nego između 7 i 7:30 sati. Nakon jutarnje higijene i doručka pregledavao sam poruke na dva mobitela, privatnom i službenom, te odgovarao na njih. Bio sam u stalnom telefonskom kontaktu s Domom zdravlja odnosno glavnom sestrom i drugim liječnicima. Ručao sam između 13 i 13:30 sati, slijedio je kraći dnevni odmor i kraća šetnja na otvorenom, kada sam se družio s pticama i hranio fazane, koje imam na svom gruntu. Aktivirao sam već dugo zaboravljenu teretanu i ponovo sam se trudio izvesti već zaboravljene vježbe. Bilo je dana kada sam uspio napraviti i preko 800 različitih pokreta na zahtjevnim spravama. Ipak, nedostajalo mi je plivanje i duže kretanje.

Kakav je bio Vaš odnos spram mogućnosti da ste ipak zaraženi bolešću covid-19?

Strah? Ne! Oprez? Da! Koliko god ste sigurni da niste zaraženi, u izolaciji ste konfrontirani s iščekivanjem hoće li se virus ipak odnekud pojaviti. Zaista, nisam se bojao, čak sam bio smiren kada sam došao do faze kada sam si rekao: pa šta, i ako imam virus! Naprosto, bio sam spreman i na tu varijantu. Zapravo, ta razmišljanja su rezultat konfrontacije unutrašnje napetosti i opće psihoze u društvu, koju je izazvala pandemija koronavirusa. Ali, kada znate da u ovoj situaciji imamo dva faktora, faktor uzročnika i faktor organizma, onda povratite svoj psihički sklad i ozbiljnost situacije trezvenije procjenjujete. Zbog toga se moja izolacija ne bi mogla podvesti, primjerice, pod naziv ”štićenje od fantoma u vlastitoj kući”!

Kako ocjenjujete broj liječnika, medicinskih sestara i medicinskih radnika koji su tijekom ovog izvanrednog stanja u izolaciji, samoizolaciji i samim tim izvan sustava?

To je očekivani broj liječnika u izolaciji odnosno samoizolaciji. Poziv liječnika je da pomogne pacijentu, jer tko će prvi pomoći oboljelom ako ne liječnik? Mislim da je zdravstveni sustav jako dobro reagirao u ovoj situaciji, ne samo u Zagrebu, nego i u Splitu, Osijeku, Rijeci. Mi ćemo izdržati ovaj nalet zloćudne bolesti, epidemija ima svoje zakonitosti, kada uzročnik gubi virulenciju (sposobnost da izazove zarazu) u sudaru s kolektivnim imunitetom.

Svakodnevno viđamo duge redove pred ljekarnama. Da li je moguće da se ljudi opskrbljuju lijekovima i koji im nisu trenutno potrebni?

Epidemije kod ljudi izazivaju inicijalni strah na koji se reagira na dva načina: konstruktivno (dosta dobra kontrola zbivanja) i destruktivno (stihijski). Kao eklatantan primjer navodi se epidemija španjolske gripe iz 1918. godine koja je, prema podacima iz tog vremena, usmrtila 20 milijuna ljudi! To je broj stanovnika jedne srednje europske države, tu katastrofu je teško pojmiti. Zbog toga budimo realni i logični, u ljekarne ipak nitko ne dolazi iz luksuza nego iz potrebe. Ima dosta kroničnih bolesnika, postoje kronične terapije i oni su prisiljeni svaki mjesec, ili pak svaki tjedan, dolaziti u ljekarne po nužne lijekove. A, redova pred ljekarnama prije nije bilo iz jednostavnog razloga što kupci nisu čekali vani nego su bili u prostoru ljekarne i ponekad su činili gužvu.

Kad će biti obuzdana pandemija koronavirusa u Hrvatskoj?

Na koronavirus nismo bili pripremljeni i popratni refleks je bio, između ostalih, povećana kupovina medikamenata. U međuvremenu su definirani određeni modeli ponašanja i ova bolest je stavljena pod kontrolu, a to potvrđuju i svakodnevna izvješća Nacionalnog stožera civilne zaštite. Već sam napomenuo da epidemija ima svoje zakonitosti i moguće je da će, recimo za tri tjedna, krivulja novozaraženih pokazivati silazni trend odnosno smirivanje.

Poruka za kraj?

Nemojmo sada odustati, trebamo uvažavati aktualne mjere koje su polučile dobre rezultate, pridržavajmo se socijalne distance, pogotovo u većim trgovinama. Čini mi se da smo u velikim prostorima ipak nešto komotniji i to u ovoj situaciji nije dobro. Izdržimo do kraja, koji ipak nije daleko i onda ćemo svi moći izaći iz svojevrsne izolacije te uživati u ljepšem vremenu i životu bez sadašnjih ograničenja.

Vijesti

Više romatnike, manje administracije – vjenčanja se sada mogu prijaviti online

Nova opcija omogućuje online prijavu braka ili životnog partnerstva i izvan matičnog ureda.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Doğukan Benli/pexels.com

Parovi koji planiraju vjenčanje ili sklapanje životnog partnerstva od sada sve mogu pokrenuti online, bez odlaska u matični ured. Naime, Ministarstvo je proširilo usluge e-Prijava, omogućivši online prijavu namjere sklapanja braka ili partnerstva.

Dosad su parovi mogli prijaviti brak ili partnerstvo samo u matičnom uredu. Novim sustavom postupak je brži, administrativno opterećenje matičara smanjeno je, a građani dobivaju veću fleksibilnost u odabiru mjesta prijave.

Nova digitalna usluga tako građanima daje veću slobodu u planiranju važnog dana, ali i olakšava cijeli proces prijave.

Nastavite čitati

Vijesti

HNS u plusu 2,5 milijuna eura – gradi se novi kamp, a reprezentacija već gleda prema Svjetskom prvenstvu

Na Skupštini u Zagrebu usvojena financijska izvješća te istaknuti sportski uspjesi.

Objavljeno

na

Foto: Drago Sopta/HNS

Hrvatski nogometni savez održao je u Zagrebu redovnu sjednicu Skupštine na kojoj su usvojena ključna financijska izvješća, potvrđen pozitivan poslovni rezultat te istaknuti aktualni sportski i infrastrukturni iskoraci. Sjednicom je predsjedao Marijan Kustić, a prisustvovalo joj je 60 od ukupno 75 zastupnika.

HNS je u 2025. godini ostvario prihode od 49,29 milijuna eura, uz rashode od 46,78 milijuna eura. To znači da je Savez godinu završio s viškom od oko 2,5 milijuna eura. Revizija je pritom potvrdila da su financijski izvještaji sastavljeni uredno i u skladu s važećim standardima. Uz financije, jedna od glavnih tema bio je i projekt izgradnje nogometnog kampa HNS-a. Radovi napreduju prema planu, a otvorenje nogometnog centra predviđeno je za 2027. godinu. Projekt ima i podršku Vlade Republike Hrvatske.

Predsjednik Saveza Marijan Kustić u obraćanju skupštinarima osvrnuo se na rezultate u proteklom razdoblju, posebno izdvojivši uspjeh futsalske reprezentacije koja je osvojila povijesnu brončanu medalju na Europskom prvenstvu.

Foto: Drago Sopta/HNS

“Čestitao bih izborniku Mavroviću i futsalskoj reprezentaciji na ovoj sjajnoj medalji, na to smo izrazito ponosni, kao i činjenicu da je futsal danas najgledaniji dvoranski sport u Hrvatskoj. Zahvala svima koji rade u futsalu, svim klubovima, naravno i našim igračima i trenerima, nadam se da ćemo nastaviti u istom trendu. HNS će se maksimalno trsiti da vam i dalje omogućimo što bolje uvjete za rad. Ne mora uvijek biti medalja, ali da budemo na ovom visokom nivou, da smo na velikim natjecanjima, to su značajni uspjesi i za nogomet i za futsal”, rekao je Kustić.

U fokusu su već i novi izazovi. Hrvatsku reprezentaciju očekuju pripremne utakmice u ožujku i lipnju, a potom i nastup na Svjetskom prvenstvu 2026. godine u SAD-u, Kanadi i Meksiku.

Na Skupštini su potvrđena i kadrovska rješenja u vodstvu Saveza. Josip Tomaško imenovan je glavnim tajnikom HNS-a, dok je Iva Olivari postala njegova zamjenica, čime je postala prva žena na toj funkciji u povijesti Saveza. Na kraju sjednice dodijeljeni su i Trofeji podmlatka za dugogodišnji doprinos nogometu. Priznanja su dobili Željko Bel, Branko Kajfeš te posmrtno Jurica Gizdić.

Skupštini su prisustvovali i predstavnici FIFA-e i UEFA-e koji su pohvalili rad Saveza i rezultate hrvatskog nogometa, ističući kako Hrvatska i dalje ima snažan međunarodni ugled unatoč tome što se radi o zemlji s tek četiri milijuna stanovnika.

Nastavite čitati

Vijesti

33 milijuna eura na stolu zahvaljujući ITU mehanizmu – Ačkar okupio načelnike, kreće dogovor o projektima

Na radnom sastanku definirani su zajednički prioriteti općina koje s Velikom Goricom čine ITU područje.

Objavljeno

na

Foto: Krešimir Ačkar/FB

Gradonačelnik Krešimir Ačkar okupio je načelnike općina Pokupsko, Kravarsko, Pisarovina, Orle i Rugvica na radnom sastanku posvećenom planiranju zajedničkih projekata unutar ITU područja.

Glavna tema bila je usklađivanje razvojnih prioriteta i priprema projekata koji bi trebali pridonijeti ravnomjernom i održivom razvoju cijelog područja. Riječ je o suradnji jedinica lokalne samouprave koje zajedno s Velikom Goricom sudjeluju u mehanizmu Integriranih teritorijalnih ulaganja.

“Velika Gorica postala je 23. ITU središte u Hrvatskoj čime se našem gradu otvara nova važna razvojna prilika. Kroz njega, u aktualnom financijskom razdoblju na raspolaganju nam je 33 milijuna eura bespovratnih sredstava za projekte koji će dodatno unaprijediti kvalitetu života naših građana”, istaknuo je gradonačelnik.

Svaka od uključenih općina kandidirat će vlastite projekte, dok će se njihovo sufinanciranje određivati prema prioritetima koje utvrđuje nadležno ministarstvo. Naglasak je pritom stavljen na projekte u visokoj fazi spremnosti kako bi se mogli realizirati unutar predviđenog roka, do 2029. godine.

Sljedeći koraci uključuju donošenje Strategije razvoja urbane aglomeracije, kao i uspostavu upravljačkih tijela, odnosno Partnerskog i Koordinacijskog vijeća.

Nastavite čitati

Sport

Uspon otvorio sezonu s osam medalja i novim državnim rekordom Martine Krog

Paraatletičari velikogoričkog kluba sjajno su krenuli u novu sezonu na dvoranskom prvenstvu Hrvatske i prvom kolu HPAL-a u Zagrebu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Para Atletski Klub Uspon/FB

Paraatletski klub Uspon uspješno je otvorio novu sezonu nastupom na dvoranskom prvenstvu Hrvatske i prvom kolu Hrvatske paraatletske lige, održanima u nedjelju 15. ožujka u atletskoj dvorani na Zagrebačkom velesajmu. Klub je natjecanje završio s ukupno osam medalja, jednim državnim rekordom i nizom osobnih rekorda.

Najsjajniju medalju osvojila je Kristina Ivšić koja je slavila na 60 metara u kategoriji T20 s rezultatom 9:85 sekundi, a uz zlato u sprintu osvojila je i srebro u bacanju kugle (6,73 m). Državni rekord postavila je Martina Krog s hicem od 10,38 metara u bacanju kugle (F44-46-62-64), dok su srebrne medalje osvojili Stjepan Dereta (kugla muški T20, 8,88 m, osobni rekord), Dominik Počekal (kugla muški F57, 8,43 m) i Nataša Sobočan (kugla žene F55-57, 5,35 m). Bronce su uzeli Ivano Rajković (kugla muški T20, 8,56 m, osobni rekord) i Milena Vujević (kugla žene F37-38, 4,86 m, osobni rekord).

Među ostalim članovima Uspona, Stjepan Dereta zauzeo je 6. mjesto na 60 metara T20, dok je Toni Pemper bio 9. na istoj disciplini i 10. u skoku u dalj (3,36 m). Amar Jakupović zauzeo je 10. mjesto na 60 m T20, 8. mjesto u kugli T20 (10,01 m) i 8. u skoku u dalj (3,68 m, osobni rekord). Nikola Nestorović osvojio je 8. mjesto u kugli u muškoj kategoriji T20 (6,74 m), a Matej Hačić 17. mjesto u istoj disciplini (5,40 m, osobni rekord). Sara Pereković bila je 4. u kugli u ženskoj kategoriji T20 (5,50 m, osobni rekord), dok je Renata Celjak zauzela 4. mjesto u kugli žene F55-56-57 (4,18 m). U skoku u dalj, Dominik Nestić postavio je osobni rekord i osvojio 6. mjesto (4,17 m).

Sljedeći nastup članove kluba očekuje 12. travnja na paraatletskom mitingu u Velikoj Gorici, ujedno i drugom kolu Hrvatske paraatletske lige.

Nastavite čitati

Vijesti

Sjajan uspjeh goričkih trubača – zlato za učenike i priznanje profesoru

Vrhunski rezultati iz Novog Sada.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Umjetnička škola Franje Lučića/FB

Učenici trube Umjetničke škole Franje Lučića sudjelovali su na Festivalu puhača „Isidor Bajić“, održanom 14. ožujka u Novom Sadu. U Veliku Goricu su se vratili s nizom nagrada i visokih plasmana, a priznanje je stiglo i njihovom mentoru.

Najmlađa među njima, Noemi Ćaćić, osvojila je prvu nagradu i treće mjesto u Baby A kategoriji te posebnu nagradu kao najmlađa sudionica natjecanja. U Baby B kategoriji Vilim Lopuh bio je najbolji, osvojivši prvo mjesto i prvu nagradu.

U starijim kategorijama, Marin Ćaćić i Stefan Gjorgiev osvojili su prva mjesta u svojim kategorijama, dok su Veronika Kantarević i Dušan Stolevski zauzeli drugo, odnosno treće mjesto – svi uz osvojene prve nagrade.

Posebno priznanje pripalo je i njihovom mentoru Tomislavu Špoljaru, koji je proglašen najuspješnijim profesorom limenih puhačkih instrumenata. U pripremama učenika sudjelovala je i klavirska suradnica Nora Mamić.

Nastavite čitati

Reporter 457 - 26.02.2026.

Facebook

Izdvojeno