Povežite se s nama

Gospodarstvo

U plasteniku 04-23h: Sve što ima stvorila je sa svojih deset prstiju

Objavljeno

na

Svjedoci smo da nam selo ostaje pusto. Sve manje ljudi svoju egzistenciju pokušava osigurati radom na zemlji. Samo rijetki, međutim, uspijevaju u tome. Među njima je i Branka Tretinjak iz Bapča, vlasnica obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Pitali smo je kako izgleda njezina svakodnevica.

07.02.2017. – Bapče – OPG Tretinjak. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal

”Skoro svaki dan isto. Ustajem rano, oko četiri ili pola pet. Idem na tržnicu Dolac, jedino nedjeljom ne idem na plac. Kad se vratim s tržnice, moram nešto skuhati obitelji za ručak. Nakon toga čeka me posao vezan uz pripremu robe za idući dan. Radno vrijeme mi završava oko 23 sata”, otkrila nam je naša sugovornica.

Članovi njezine obitelji pomažu joj u svakodnevnim obvezama vezanim za poljoprivredno gospodarstvo.

”Većinu posla odradimo sami, a zaposlili smo i jednu radnicu koja nam pomaže. Prema potrebi znamo uzeti i dva do tri sezonska radnika”, objasnila je Tretinjak.

07.02.2017. – Bapče – OPG Tretinjak. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal

U OPG-u Tretinjak specijalizirali su se za proizvodnju povrća, koje prodaju na zagrebačkom Dolcu i jednom poznatom trgovačkom lancu. Proizvodnja se odvija u 35 plastenika. No, postoji jedan problem koji im stvara ogromne probleme – papirologija!

”Pretjeruju s papirima, to nam oduzima jako puno vremena. Kad trebate nešto obaviti, morate uzeti dva slobodna dana za to jer vas šalju od jednog šaltera na drugi. Zbilja pretjeruju”, upozorila je Branka.

07.02.2017. – Bapče – OPG Tretinjak. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal

Naša sugovornica aktivna je i u Udruzi ”Najuzornije hrvatske seoske žene”, a 2011. godine na istoimenom natjecanju ove Udruge izabrana je za drugu pratilju. Kako kaže, bila je to odlična prilika da upozna druge seoske žene, koje imaju sličnu životnu priču.

”To su žene koje su vrijedne i treba ih predstaviti javnosti. One nisu ”seljače” kako ih neki zlonamjerno nazivaju već vrijedne žene koje su se dokazale u gospodarstvu i poljoprivredi, a uspješne su i u kulturnim aktivnostima”, dodala je.

07.02.2017. – Bapče – OPG Tretinjak. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal

Kako nam je rekla Branka, sve što ima stvorila je sa svojih deset prstiju. Vrijednost strojeva i priključaka koje koriste u radu procijenila je na više stotina tisuća kuna. Iako je danas puno teže nego prije živjeti od zemlje, namjera joj je upravo na njoj zaraditi svoju mirovinu.

Galerija fotografija

Gospodarstvo

Novi podaci HZZ-a za Veliku Goricu, evo koja su zanimanja najtraženija

Rast nezaposlenosti na mjesečnoj, ali pad na godišnjoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Na području Velike Gorice krajem siječnja 2026. godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 905 nezaposlenih osoba, što je 3,7 % više nego mjesec ranije. U odnosu na siječanj 2025. godine, broj nezaposlenih je ipak manji za 9,5 %.

Tijekom istog mjeseca iz evidencije je zaposleno 71 osoba, a najviše novih radnika našlo je posao kao prodavači i prodavačice.

S druge strane, poslodavci su prijavili 222 slobodna radna mjesta. Među zanimanjima koja se najviše traže prednjače poštari (27 mjesta), čistači (16) i medicinske sestre i medicinski tehničari opće njege (13).

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Zagrebačka županija dodjeljuje sredstva za razvoj poduzetništva

Gradovi i općine! Iskoristite sredstva za gospodarske zone i poduzetničkih inkubatore.

Objavljeno

na

Objavio/la

Zagrebačka županija će ove godine gradovima i općinama dodijeliti milijun eura za razvoj poduzetničkih zona i poduzetničkih inkubatora.

Sredstva mogu iskoristiti za izgradnju energetske, komunalne, prometne i komunikacijske infrastrukture te komunalnih vodnih građevina do zone i u zoni, kao i za uređenje okoliša.

Također, sredstva se dodjeljuju i za izgradnju i opremanje poduzetničkih inkubatora i njihovih okoliša.

Maksimalno ostvariv iznos potpore je 150 tisuća eura, a postotak sufinanciranja ovisi o indeksu razvijenosti grada ili općine.

Županijski poziv je otvoren do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 30. Studenoga.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Istraživanje pokazalo – Standardna košarica potvrđuje trend rasta cijena

Objavljeno

na

Objavio/la

trgovina

– Potrošačka košarica za osnovne potrebe poskupljuje i nastavlja trend rasta cijena, što jasno pokazuje da građani sve više plaćaju, a u vrećici nose sve manje – komentirala je Ana Knežević, predsjednica HUZP-a.

Naime, još snažnije poskupljuje košarica koja odražava stvarne potrošačke navike i potrebe, a čiji se porast cijena vidi u rezultatima istraživanja portala Koliko.HR u suradnji s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača (HUZP).

Kao prvo, analizom posljednjih šest mjeseci utvrđeno je poskupljenje standardne prehrambeno-higijenske košarice za četveročlanu obitelj za 17,49 eura, pa je već drugi mjesec zaredom iznad 730 eura. Riječ je o košarici koja odražava realne potrebe i navike hrvatskih obitelji.

Kao drugo, prosječna cijena temeljne prehrambeno-higijenske košarice za četveročlanu obitelj u siječnju 2026. iznosila je 485,26 eura, što je 1,22 eura više nego u prosincu.

Koliko je to u kunama?

– Na prvu možda ne zvuči mnogo, ali dva eura mjesečno su nekadašnjih 15 kuna. Još više zabrinjava činjenica da standardna košarica za četveročlanu obitelj iznosi nekadašnjih 5.542 kuna – ističe Siniša Bogdanić s portala Koliko.HR.

Što sadrži temeljna košarica?

Temeljna ili tzv. „košarica za preživljavanje“ sadrži 51 artikl i pokriva minimalne mjesečne potrebe kućanstva: osnovne namirnice i sredstva za higijenu, uglavnom domaći proizvodi, bez luksuza.

Što sadrži standardna košarica?

Standardna košarica s 77 proizvoda bogatija je verzija, temelji se na navikama i preferencijama. Sadrži više mesa i voća, tunu i paštete, čokoladne namaze, grickalice, sokove te umjerene količine piva i vina, uz dodatne higijenske proizvode poput papirnatih kuhinjskih ručnika i vlažnih maramica.

Kako se računa?

Obje se košarice računaju prema modelu: majka, otac, sin od 13 i kći od 10 godina.

Cijena nacionalne košarice daje najtočniji prikaz trenda rasta cijena, troškova prehrane i higijene u Hrvatskoj i predstavlja prosjek županijskih vrijednosti.

Najskuplje temeljne i standardne košarice zabilježene su u Splitsko-dalmatinskoj, Požeško-slavonskoj, Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, a temelje se na cjenicima koje trgovački lanci moraju svakodnevno objavljivati prema Vladinoj odluci od 2. svibnja 2025. godine.

Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet, provodi anonimno istraživanje o tome kako doživljavate rast cijena, mjere Vlade i ponašanje trgovačkih lanaca.

Sudjelovati možete klikom na poveznicu.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Rekordan broj novih majstora! U 2025. godini položeno čak 900 ispita

Broj novih majstora raste treću godinu zaredom, a najviše ih dolazi iz tehničkih i ugostiteljskih zanimanja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

U 2025. godini u Hrvatskoj je položeno 900 majstorskih ispita, čime je nastavljen trend rasta broja novih majstora. Prema podacima Hrvatske obrtničke komore (HOK), godinu ranije položena su 884 ispita, a 2023. njih 777.

Najviše novih majstora dolazi iz zanimanja elektroinstalatera, frizera, autoservisera, automehaničara, kuhara te vodoinstalatera i instalatera grijanja i klimatizacije.

Osim majstorskih ispita, u 2025. godini položena su i 1.062 ispita o stručnoj osposobljenosti, najviše u zanimanjima priprematelja jednostavnih jela i slastica, masera, keramičara, poslužitelja jela i pića, cvjećara-aranžera te vulkanizera. I u ovom segmentu bilježi se rast u odnosu na prethodne dvije godine. 2024. položeno je 971, a 2023. godine 770 ispita.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Obrtnici mogu raditi i u mirovini bez zatvaranja obrta – stižu izmjene zakona

Ministar gospodarstva najavio je promjene koje bi starijim obrtnicima omogućile nastavak rada uz mirovinu te smanjenje dijela nameta.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: unsplash.com

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar najavio je novi Zakon o obrtu kojim bi se obrtnicima omogućilo da i nakon 65. godine nastave raditi bez gašenja obrta. Mjera je povezana s odlukom Vlade prema kojoj od 1. siječnja 2026. umirovljenici mogu raditi puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine, dok ostaje i opcija rada na pola radnog vremena uz punu mirovinu.

Kako piše Mirovina.hr, promjene dolaze nakon nezadovoljstva dijela obrtnika koji su upozoravali na nepovoljniji položaj u odnosu na vlasnike trgovačkih društava.

Mogućnost nastavka rada odnosi se i na osobe koje obavljaju profesionalnu samostalnu djelatnost, kao i na roditelje njegovatelje, njegovatelje prema propisima socijalne skrbi, udomitelje te osobe koje pružaju pomoć i njegu hrvatskim ratnim vojnim invalidima.

Uz to, najavljeno je i smanjenje opterećenja za obrtnike, uključujući niže doprinose te uklanjanje dijela administrativnih i financijskih prepreka.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno