Povežite se s nama

Vijesti

U Parizu se natjecala s najboljim frizerima svijeta

Matea: ‘Na Svjetsko prvenstvo velike ekipe vode modele, nutricioniste, trenere, mentore pa čak i psihologe da frizere smire i opuste pred natjecanje’

Objavljeno

na

Tradicija obrtništva u Velikoj Gorici je jaka, a gorički majstori svojim umijećem uspješno su se dokazivali po svijetu. Da goričko obrtništvo ne mora strahovati za svoju budućnost najbolje pokazuje i mlada gorička frizerka Matea Mesić, koja već godinama uspješno sudjeluje na međunarodnima natjecanjima. Za svoj doprinos  i iznimna dostignuća u profesionalnoj uslužnoj gospodarskoj djelatnosti, kao i promicanju Velike Gorice na međunarodnim natjecanjima nagrađena je i Nagradom grada Velike Gorice Krčka vrata.

Naša sugovornica nedavno se vratila sa Svjetskog prvenstva u Parizu gdje je odmjerila snage s najboljim svjetskim frizerima. Iako joj ove godine nije pošlo za rukom obraniti prošlogodišnju broncu, pred ovom mladom i ambicioznom frizerkom sjajna je perspektiva. Ipak, teško je parirati ekipama iz Kine, Tajvana, Italije, Japana, Francuske i Švicarske koje na natjecanje dolaze s prvom malom vojskom ljudi zaduženih za ‘support’ natjecateljima.

 

– Mjesecima sam se pripremala za taj nastup. Konkurencija je bila strašno jaka. Dio natjecatelja uopće ne radi po salonima, već samo šiša na natjecanjima. Do nas se nalazila ekipa iz Kine čiji članovi žive od natjecanja, odnosno plaćeni su da se natječu. Mjesto da šišaju po salonima, oni osam sati dnevno vježbaju i idu po natjecanjima. Ekipu od 12 frizera pratilo je 12 modela, nutricionist, treneri, mentori i psiholog, koji je frizerima pomagao oko treme i smirivao ih – otkrila nam je Matea.

Mlada frizerka natjecati se počela već tijekom svog školovanja. Prvi put natjecala se 2015. godine na Županijskom natjecanju iz frizerstva i tamo osvojila prvo mjesto. Kako kaže, jako je zahvalna svojoj profesorici Mirjani Mikulčić koja ju je naučila osnove struke i potaknula je da krene na natjecanja. No, napretka nema bez konstantnog usavršavanja.

– Ja sam od kako sam upisala srednju školu točno znala što želim postići. Položila sam majstorski ispit i uvijek su mi moj posao i struka bili na prvom mjestu. Mlada sam i želim se maksimalno ostvariti u profesionalnom dijelu. Potrebno je i malo se žrtvovati. Tu su stalne edukacije i seminari koje treba uskladiti s radnim vremenom. Svaki mjesec sudjelujem na nekom stručnom seminaru, a nekad se to zna zaredati i dvaput tjedno. U današnje vrijeme jako je važno biti u trendu s novitetima – objasnila je mlada frizerka.

Matea trenutno radu u jednom goričkom frizerskom salonu, a prije toga radila je u Zagrebu. Želja joj je jednog dana otvoriti frizerski salon u svom gradu.

– Ovdje je moj dom, ovdje sam odrasla i započela karijeru. Znam kako ljudi dišu i stvorila sam svoj krug ljudi – kazala je Matea.

Zanimalo nas je kakve frizure vole Velikogoričanke i Velikogoričani.

– Uglavnom preferiraju klasiku. Za razliku od Zagreba, malo je onih koji traže nešto ekscentrično. Doduše, primijetila sam da u zadnje vrijeme Goričani pridaju pažnju svojim frizurama. Ponovno se u modu vraća ‘barbering’, frizure s ‘fadeovima’ i uređenje brade – objasnila nam je naša sugovornica.

Postoje tri vrste ljudi koje dolaze kod frizera. Oni koji šute, oni koji su razgovorljivi i oni koji se u frizerski zanat razumiju bolje od frizera. Upitali smo Mateu da nam ispriča kako izgleda s one strane frizerske stolice.

– Dio ljudi se upravo na frizerskoj stolici toliko se opusti da otvori dušu i podijeli svoje probleme upravo s frizerom. Kroz godine rada otupite na to i na jedno uho vam uđe, a na drugo izađe. Gorica je mala, sve se brzo dozna pa je potrebno biti i diskretan. U radu s ljudima izuzetno je važan kompromis i zdrava komunikacija. Društvene mreže dirigiraju trendove i mušterije dolaze s fotografijama frizura kakve bi htjeli, a ponekad je to nemoguće napraviti takvu frizuru s obzirom na kvalitetu kose i oblik lica. Meni je važno da moj klijent iz salona izađe zadovoljan i sretan. Važno je ispuniti njihove želje u najvećoj mogućoj mjeri, a opet paziti da im frizura pristaje. Tu se gradi jedan uzajamni odnos, a to nije uvijek lako. Jednom mi je došla gospođa s časopisom u rukama i tijekom šišanja pratila svaki moj pokret rukama. Upozorila me čak kako škare ne držim u dobrom položaju, jer ih frizer na fotografiji nije tako držao. Cijelo vrijeme listala je časopis, sliku po sliku, i pokazivala mi što navodno krivo radim. Trebalo je dosta snage za suzdržati se i objasniti klijentici razloge zašto se škare ne smiju u stvarnom životu držati kao što ih drži model na fotografiji – prisjetila frizerka.

Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

U razgovoru smo doznali da je brigu o Matejinoj frizuri preuzela njezina šefica, jer donedavno se sama šišala. Kako kaže, nije joj to predstavljalo nikakav problem. Valjda kad naučiš šišati svejedno je čija je kosa, važno je samo da je kosa. Naša 21-godišnja sugovornica uvijek je tu i za svoje prijateljice kad se požele urediti za izlazak.  Uz njih, veliku podršku ima i u svojoj obitelji, čiji članovi nisu uvijek blagonaklono gledali na njezin izbor profesije.

– Mama me odgovarala od ove profesije i protivila se da upišem tu srednju školu. No, čim je vidjela da sam se pronašla u tome i krenula na natjecanja te da stvarno to volim, dobila sam njezinu punu podršku, kao i od ostatka obitelji. Zahvaljujući mojim uspjesima na natjecanjima sve više ljudi prepoznaje moj rad i traže da upravo ja radim njihove frizure. Svi moji klijenti znaju kad se pripremam za natjecanje i gdje ću nastupiti te mi i oni daju veliku podršku – istaknula je Matea.

 

 

Kultura

MATIČIN ČETVRTAK kako istražiti svoje pretke i obiteljsku povijest

Deda, a jesi i ti imao dedu?

Objavljeno

na

Objavio/la

U četvrtak, 2. travnja održat će se novo izdanje Matičinog četvrtka u organizicaciji Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici. Predavanje pod naslovom „Deda, a jesi i ti imao dedu?“ održat će Alka Horvat, članica Hrvatskog rodoslovnog društva „Pavao Ritter Vitezović“.

Horvat će također govoriti o praktičnim savjetima za početnike u istraživanju predaka, matematici predaka, odnosno eksponencijalnom rastu broja predaka kroz generacije te o životu i djelu Pavla Rittera Vitezovića, znamenitog hrvatskog polihistora i jednog od prvih rodoslovaca u Hrvatskoj.

Predavanje će biti održano na adresi Šetalište Franje Lučića 15, a moći će se pratiti i putem web stranice Ogranka, a ulaz je slobodan.

Nastavite čitati

Vijesti

Zagreb opet podrhtava – potres magnitude 1,5 osjetili građani s istoka grada

Građani javljali su da su osjetili kratko podrhtavanje i čuli glasan zvuk.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: potres, ilustrativna/ Borna Filic/PIXSELL

Dio građana Zagreba jutros je isjetio novo podrhtavanje tla. Kako piše Zagreb.info, potres magnitude 1,5 prema Richteru zabilježen je u 10:11 sati, a prema podacima EMSC-a epicentar je bio oko 10 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.

Najviše dojava stiglo je s područja Gornje Dubrave, Markuševca, Čučerja, Dankovca i okolnih naselja. Neki su opisivali “glasan zvuk”, drugi “lagano drmanje”, a bilo je i komentara da se čulo “kao eksplozija u daljini”.

Krajem ožujka Seizmološka služba zabilježila je još jedan potres na području Medvednice. Tada je magnituda iznosila 2,6 prema Richteru, a intenzitet u epicentru bio je III stupnja EMS ljestvice.

Nastavite čitati

Moja županija

Lovački savez Zagrebačke županije perjanica je hrvatskog lovstva

Lovački savez Zagrebačke županije perjanica je hrvatskog lovstva

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Lovački savez Zagrebačke županije obilježio je u Zaprešiću 30 godina djelovanja, a svečanost je održana u prostoru Vršilnice uz sudjelovanje brojnih predstavnika lovačkih društava, lokalne samouprave i državnih institucija.

Ovo značajno jubilejsko okupljanje poslužilo je kao prilika za osvrt na razvoj i rezultate Saveza kroz tri desetljeća rada. Prema riječima predsjednika Lovačkog saveza Zagrebačke županije i Hrvatskog lovačkog saveza Mate Čička, danas u sastavu županijske organizacije djeluje 83 lovačka društva te više od 3600 lovaca.

Istaknuo je kako su od 1996. godine do danas mnogi pojedinci dali svoj doprinos razvoju i promociji lovstva te im je ovom prilikom uputio zahvalu.

„Puno dobrih ljudi radilo je na promociji lovstva od 1996. godine do danas. Ovo je prilika da se svima njima kaže jedno veliko hvala“, rekao je Čičak, istaknuvši brojne uspjehe u protekla tri desetljeća.

U svom obraćanju posebno se osvrnuo na rezultate u kinologiji i sportskom streljaštvu, gdje su članovi Saveza ostvarili zapažene uspjehe, kako na nacionalnoj, tako i na međunarodnoj razini. Među istaknutim rezultatima izdvojio je pojedinačne i ekipne uspjehe na europskim natjecanjima.

„Bilo je tu puno sjajnih kinologa, a i rezultati u lovnom streljaštvu bili su izvrsni, pogotovo u posljednjih nekoliko godina, kada imamo državne prvake, ali i brojne uspjehe na međunarodnoj sceni. Mario Genzić bio je treći na Europskom prvenstvu, dok je naša ekipa lani bila ukupni pobjednik. Tu su i naši kinolozi Postić, Gligora, Štritof, Škrobot i brojni drugi“, rekao je Čičak, istaknuvši kako je Lovački savez Zagrebačke županije perjanica hrvatskog lovstva.

Posebno je zahvalio Zagrebačkoj županiji te gradovima i općinama na kontinuiranoj podršci, istaknuvši kako se kroz različite modele financiranja i suradnje osigurava stabilno djelovanje lovačkih društava.

U ime Županije na svečanosti je sudjelovao zamjenik župana Damir Tomljenović, koji je podsjetio na važnu ulogu Županije u razdoblju kada su prvi put dodjeljivane koncesije lovišta domaćim društvima.

„Bio je to pun pogodak, a slijedom toga mi njima i produžujemo koncesije, ali i osiguravano značajne potpore za njihovo djelovanje, od uređenja lovačkih domova pa do potpora za unos divljači u lovište“, naglasio je Tomljenović, dodajući kako Županija i dalje pruža snažnu potporu lovcima i njihovim aktivnostima.

Svečanosti je nazočio i ministar unutarnjih poslova te potpredsjednik Vlade RH Davor Božinović, koji je istaknuo važnost i širu društvenu ulogu lovaca.

„Trideset godina Lovačkog saveza obljetnica je koja je vrijedna svakog poštovanja. Vaša je uloga je puno više od lovačke aktivnosti, jer vi doprinosite očuvanju prirode, kao i odgovornosti prema sigurnosti zajednice“, rekao je Božinović.

Program obilježavanja 30. obljetnice održan je u Vršilnici, a najavljeno je da će tijekom 2026. godine Zaprešić biti domaćin nizu lovnih manifestacija koje će završiti svečanim Lovačkim balom 27. studenoga.

Čestitku povodom jubileja uputio je i gradonačelnik Željko Turk, koji je naglasio kako Grad Zaprešić prepoznaje i cijeni doprinos lovačkih društava u zaštiti prirode i okoliša.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Uskrsni sajam u Dubravici okupio OPG-ove i brojne posjetitelje

Ove godine na raspolaganju je gotovo 1,5 milijuna eura vrijedan paket bespovratnih potpora, a sajmovi su važna platforma za promociju domaće proizvodnje te očuvanje tradicije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

U Dubravici je protekle subote održan tradicionalni Uskrsni sajam koji je i ove godine okupio lokalne OPG-ove, udruge te posjetitelje iz same općine i okolnih područja.

Manifestacija je svečano otvorena u prisutnosti potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, koji je tom prilikom naglasio važnost razvijene komunalne i prometne infrastrukture u općini, ali i veliki broj djece i mladih na sajmu kao snažan pokazatelj perspektive i vitalnosti lokalne zajednice.

Programu se pridružio i načelnik Općine Dubravica Marin Štritof, koji je u svom obraćanju istaknuo zajedništvo i optimizam kao ključne preduvjete za održavanje i razvoj ovakvih događanja.

U ime Zagrebačke županije nazočio je zamjenik župana Damir Tomljenović, zajedno s direktoricom Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivane Alilović. Tomljenović je istaknuo kako su sajmovi važna platforma za promociju domaće proizvodnje te očuvanje tradicije, a pritom je uputio i poziv poljoprivrednicima na prijavu na županijske natječaje. „Ove godine raspolaganju je gotovo 1,5 milijuna eura vrijedan paket bespovratnih potpora, što je oko 400 tisuća eura više nego prošle godine“, naglasio je Tomljenović.

Sajamski prostor bio je ispunjen ponudom domaćih proizvoda – od suhomesnatih delicija, jaja i kolača do raznih uskrsnih dekoracija i rukotvorina, a posjetitelji su mogli kušati i kupiti najbolje iz lokalne proizvodnje.

U sklopu programa organizirano je i ocjenjivanje proizvoda, pri čemu je stručni žiri odabrao najbolje izlagače. Dodijeljena su priznanja najboljim vinarima te nagrada za najbolju domaću šunku.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Obrazovanje

Škole u fokusu nove inicijative: otvoren poziv za pilot projekt

Prijave za sudjelovanje otvorene su do 30. travnja, a projekt bi trebao započeti u rujnu 2026. godine te trajati sedam mjeseci.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pixabay by Luboshouska

Borba protiv bacanja hrane ulazi i u učionice. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva pokrenulo je projekt „Moja škola bez otpada od hrane“, a istodobno je otvorilo i javni poziv kojim traži tri osnovne ili srednje škole spremne sudjelovati u pilot-provedbi.

Riječ je o projektu koji u praksu prenosi preporuke iz nedavno izrađenog Vodiča za smanjenje otpada od hrane u ugostiteljstvu i institucionalnim kuhinjama. Taj dokument nudi konkretne metode za prepoznavanje gdje i kako nastaje višak hrane te načine kako ga smanjiti, a sada će se isti pristup testirati u školskim kuhinjama.

Projekt je zamišljen kroz dva paralelna pravca. S jedne strane, u odabranim školama provodit će se detaljna analiza postojećeg stanja, nakon čega slijedi izrada i provedba mjera za smanjenje otpada te završno vrednovanje rezultata. S druge strane, naglasak je i na edukaciji – znanja će stjecati učenici, nastavnici i profesori, ali i djelatnici koji sudjeluju u pripremi i distribuciji hrane.

Jedan od važnijih ciljeva jest i razvoj konkretnih alata i materijala koji će ostati dostupni i drugim školama, kako bi mogle samostalno primijeniti slične modele i nakon završetka projekta.

Prijave za sudjelovanje otvorene su do 30. travnja, a projekt bi trebao započeti u rujnu 2026. godine te trajati sedam mjeseci. Sudjelovanje donosi niz prednosti: od stručne podrške i praktičnih rješenja za dugoročno smanjenje otpada, do edukativnih sadržaja i javne promocije kao primjera dobre prakse.

Više informacija pročitajte ovdje.

Nastavite čitati

Reporter 457 - 26.02.2026.

Facebook

Izdvojeno