Povežite se s nama

Gospodarstvo

U funkciji nova linija u Distributivnom centru

U sat vremena sortira i zapakira 900 kilograma borovnica!

Objavljeno

na

Distributivni centar za voće i povrće u Radnoj zoni Rakitovec u Velikoj Gorici počeo je s radom na novom stroju za sortiranje i pakiranje bobičastog voća čiju je kupnju u cijelosti financirala Zagrebačka županija. – U najvećoj krizi koronavirusa uložili smo u stroj koji bobičasto voće sortira po boji, tvrdoći i po promjeru, kako bi ono zadovoljilo zahtjevno tržište. Njegova vrijednost je milijun i 600 tisuća kuna. Lani smo financirali i pakirnicu koja je koštala 800.000 kuna, a svime što smo kupili najviše su zadovoljni naši proizvođači. – rekao na obilasku nove linije za sortiranje župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić.

Uslugu sortiranja i pakiranja koristit će proizvođači iz cijele regije, koji su ovime riješili svoj glavni problem – nemogućnost kvalitetnog i brzog pakiranja. – Prije je to bilo obiteljsko pakiranje, posudicu po posudicu, čime nije bilo šanse da zadovolje potražnju trgovačkih lanaca. A kada znamo da nova linija sortira i zapakira čak 900 kilograma u jednom satu, možemo reći da proizvođačima više neće propadati ubrano voće. – naglasio je direktor Distributivnog centra za voće i povrće, Hrvoje Bunjevac. U Distributivnom centru u Rakitovcu registrirala se Zadruga Fruktura koja okuplja devet proizvođača borovnice, i to iz Zagreba, Ivanić Grada, Siska, Karlovca, Vrbovca i Križevaca a zajedno uzgajaju voće na 25 hektara. Udruživanjem manjih proizvođača u zadrugu lakše je konkurirati na tržištu. – rekao je upravitelj Zadruge Josip Paurević, dodajući kako sada mogu garantirati kvalitetu ubranog proizvoda jer nova linija njihovo voće sortira brzo i kvalitetno.

Upravitelj Zadruge Fruktura Josip Paurević

Moderna tehnologija omogućila je našim proizvođačima distribuciju van granice Hrvatske, a suradnjom grada, županije, ministarstva te europskih fondova, izgradnja Distributivnog centra za voće i povrće pokazala je svoju isplativost, te otvorila inozemna tržišta mnogim poljoprivrednicima.  – Odluka župana i orijentacija Županije prema ruralnom području Zagrebačke županije je vizionarska i pametna jer sada stojimo u Distributivnom centru koji novim strojem daje šansu proizvođačima da se održe na tržištu, i da svojim radom garantiraju opstanak seoskih domaćinstava. S druge strane, naša je suradnja pokazala da pametno raspolažemo javnim novcem. – istaknuo je gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić. Prije dvije godine Distributivni centar dobio je i ULO hladnjaču jedinu takvu u Hrvatskoj koja nije u vlasništvu trgovaca, a u 90 postotnom iznosu financirana je EU sredstvima. Uz novu liniju za bobičasto voće proizvođači imaju zadovoljene visoke standarde koje određuje tržište.

 

Gospodarstvo

DZS objavio nove brojke, evo što se dogodilo s trgovinom u ožujku – jedan sektor posebno iskače

Ukupni promet u trgovini na malo u ožujku je porastao, no prehrambeni sektor bilježi pad na mjesečnoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj u ožujku 2026. realno je porastao za 0,9 % u odnosu na veljaču, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najveći rast zabilježen je u prodaji motornih goriva i maziva, koja je na mjesečnoj razini skočila za 6,4 %. Rastu je pridonijela i trgovina neprehrambenim proizvodima (bez goriva), gdje je promet povećan za 2,4 %. S druge strane, promet od prodaje prehrambenih proizvoda u ožujku je pao za 0,8 % u usporedbi s prethodnim mjesecom.

U usporedbi s ožujkom prošle godine, kalendarski prilagođeni promet u trgovini na malo realno je porastao za 3,3 %.

Najveći godišnji rast ostvaren je u prodaji neprehrambenih proizvoda (osim goriva), gdje je promet porastao za čak 8 %. Pozitivan trend bilježi i sektor hrane, pića i duhanskih proizvoda, s rastom od 3,1 %. Ipak, prodaja motornih goriva i maziva na godišnjoj je razini pala za 4,7 %, što pokazuje da se tržište u tom segmentu kreće u suprotnom smjeru u odnosu na ukupni trend.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Hrvatskoj opet porasle – evo koliki je bio prosjek u veljači

Neto plaće u odnosu na prošlu godinu porasle su gotovo 8 %, a najveće iznose bilježi farmaceutska industrija.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna neto plaća u Hrvatskoj za veljaču 2026. iznosila je 1.527 eura. U odnosu na siječanj to je rast od 1,1 %, dok je realno povećanje iznosilo 0,8 %. Prosječna bruto plaća u veljači bila je 2.139 eura, što je u odnosu na prethodni mjesec nominalno više za 1,2 %, a realno za 0,9 %.

Na godišnjoj razini rast je još vidljiviji. Prosječna neto plaća bila je 7,8 %veća nego u veljači prošle godine, dok je realni rast iznosio 3,9 %. Bruto plaće su u istom razdoblju porasle nominalno 8,9 %, a realno 4,9 %.

Medijalna neto plaća iznosila je 1.282 eura, što znači da je polovica radnika primila manje, a polovica više od tog iznosa. U odnosu na siječanj medijan je pao za 1,7 %, ali je u odnosu na prošlu godinu porastao za 9,1 %.

Medijalna bruto plaća u veljači iznosila je 1.750 eura, što je mjesečno manje za 2,2 %, dok je na godišnjoj razini veća za 10,5 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Nezaposlenost u gradu pada! Broj prijavljenih manji, poslodavci najviše traže ovo zanimanje

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Krajem ožujka 2026. godine na području Ispostave Velika Gorica u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 849 nezaposlenih osoba. Riječ je o padu od 5,5 % u odnosu na veljaču te 11,4 % manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Tijekom istog mjeseca iz evidencije HZZ-a zaposleno je 110 osoba, pri čemu su se najčešće zapošljavali administrativni službenici, ukupno njih devet.

S druge strane, poslodavci su u ožujku na području Velike Gorice Zavodu prijavili 319 slobodnih radnih mjesta. Najveća potražnja zabilježena je za poštarima, za koje je oglašeno 65 radnih mjesta.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Industrija u plusu – Hrvatska bilježi rast proizvodnje u odnosu na prošlu godinu

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Nattanan23/pixabay.com

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u veljači 2026. godine bila je 1,2 % veća nego u veljači prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Međutim, u odnosu na siječanj, ukupna proizvodnja pala je za 0,8 %.

Najveći mjesečni pad zabilježen je u proizvodnji energije, koja je pala za 10,7 %.

S druge strane, rast je predvodila proizvodnja kapitalnih proizvoda, koja je u veljači porasla za 14,3 % u odnosu na siječanj.

Na godišnjoj razini kapitalni proizvodi također su u plusu, s rastom od 7 %, dok su trajni proizvodi za široku potrošnju pali za 9,3 %. Broj zaposlenih u industriji ostao je isti kao u siječnju, ali je u odnosu na veljaču 2025. godine manji za 5,3 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velika pomoć poljoprivrednicima: do 50.000 eura potpora za proljetnu sjetvu

Prijava se podnosi isključivo online, putem AGRONET sustava, i to u razdoblju od 2. do 17. travnja 2026. godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: lilang wan/Pexels

Poljoprivrednici u Hrvatskoj od danas mogu računati na novu financijsku potporu za proljetnu sjetvu i sadnju. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju otvorila je javni poziv kojim se dodjeljuju sredstva za 2026. godinu, a rok za prijavu istječe 17. travnja.

Program se provodi prema važećem pravilniku (Narodne novine, br. 34/26), a potpore se dodjeljuju u okviru tzv. de minimis pravila Europske unije. To u praksi znači da pojedini korisnik kroz tri godine može dobiti najviše 50.000 eura potpore.

Tko ima pravo na prijavu?

Na potporu mogu računati poljoprivrednici koji su već evidentirani u sustavu, odnosno upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Također, uvjet je da su podnijeli Jedinstveni zahtjev za 2025. godinu za površine od najmanje jednog hektara te da predaju odgovarajući zahtjev za ovu potporu.

Obuhvaćen je širok spektar proizvodnje – od žitarica i uljarica do voća i povrća, uključujući i krmno bilje, soju, šećernu repu i ostale industrijske kulture.

Koliko novca se može dobiti?

Visina potpore ovisi o površini koja se obrađuje. Minimalno se priznaje jedan hektar, dok je gornja granica 20 hektara po korisniku.

Za prvih 10 hektara predviđena je potpora od 100 eura po hektaru, dok se za dodatnih 10 hektara isplaćuje 50 eura po hektaru.

Kako se prijaviti?

Prijava se podnosi isključivo online, putem AGRONET sustava, i to u razdoblju od 2. do 17. travnja 2026. godine. Važno je napomenuti da nema potrebe za ispisivanjem niti slanjem dokumentacije – cijeli postupak odvija se digitalno.

Poziv je već otvoren, a više informacija potražite ovdje.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno