Povežite se s nama

Vijesti

U Donjoj Lomnici ponosni su na stoljetnu tradiciju vatrogastva

Klafurić: ‘Bili su i jaki udari vjetra, a vatra se uzdizala na čak dva i pol metra u visinu. U jednom trenutku shvatite da gledate smrt u oči. Jedna nagla promjena vjetra može biti kobna, izgorite u sekundi’

Objavljeno

na

Ovo turopoljsko mjesto prvi put se spominje još davne 1279. godine, a njegovi stanovnici nazivani su plemićima zagrebačkog polja, odnosno čuvarima grada Zagreba. Njegovi žitelji u raznim periodima bili su izuzetno društveno aktivni pa su tako izrazito ponosni na svoje udruge koje spadaju među najstarije ovom kraju. Dobrovoljno vatrogasno društvo iduće godine proslavit će 130. godišnjicu postojanja, a lovstvom i folklorom mještani se u ovom selu organizirano bave već više od 100 godina.

Vatrogasna zajednica Grada Velike Gorice jedna je od rijetkih u zemlji koja se može pohvaliti s čak 10 društava starijih od 100 godina. Najstarije vatrogasno društvo u Hrvatskoj od Lomničkog je starije samo 26 godina, a u Turopolju starija su samo Dobrovoljna vatrogasna društva Velika Gorica i Mraclin, prvo je osnovano 1876., a drugo 1888. godine. Dobrovoljno vatrogasno društvo Donja Lomnica osnovano je 1890. godine.

Foto: privatni album

– Mi možemo biti ponosni na vatrogasnu tradiciju koju imamo u Turopolju. Vatrogastvom su se u Lomnici davno prije osnivanja društva. Kako su sve kuće, štale i gospodarski objekti bili od drveta te pokriveni slamom, mještani su morali sami gasiti vatru. Svoje društvo registrirali su 1890. godine i od onda zvanično počinje rad našeg društva. No, u starim zapisima spominje se kako su 1882. godine u gašenje požara u Kurilovcu došli vatrogasci iz Lomnice sa svojom štrcaljkom – rekao nam je Ivica Stepanić, predsjednik DVD-a Donja Lomnica.

Svoj doprinos razvoju vatrogastva u ovom kraju dale su sestre Bedeković, vlasnice kurije Modić-Bedeković. One su mjestu darovale zemlju na kojoj je izgrađen današnji Vatrogasni dom, ali i nekadašnji društveno-vatrogasni dom i spremište. Zbog toga im 1930. godine iskazana posebna čast te su postale kume zastave DVD-a Donja Lomnica. Riječ je o jedinstvenom primjerku, koju krasi pozlata.

Foto: privatni album

Na dobrovoljno vatrogastvo mnogi gledaju kao na relikt nekih prošlih vremena. U vrijeme profesionalnog vatrogastva, kada svaki grad i općina mora imati javnu vatrogasnu postrojbu, postavlja se pitanje koja je uloga dobrovoljnih vatrogasnih društava. No lomnički vatrogasci nisu šminkeri, dan prije našeg susreta dečki su sudjelovali u akciji gašenja požara na otvorenom.

– Na znak za uzbunu tu se okupilo 20-tak ljudi, što djece što starijih ljudi, odazvali su se i bivši zapovjednici i predsjednici. Svim im je bilo zajedničko to što ih srce vuče da pomognu. Sedmoro naših dečkiju sjelo je u kamion i otišlo na požarište. U roku od pet minuta ljudi su se okupili – istaknuo je naš sugovornik.

Naš sugovornik u vatrogastvu je već više od 26 godina. Kako kaže, gotovo svaka kuća u njegovom mjestu ima vatrogasca.

– Tako je bilo i u mojoj kući. Moj djed je 55 godina bio aktivni vatrogasac, gotovo do same smrti. U društvu je obnašao razne funkcije, bio je tajnik i blagajnik te dopredsjednik. Ovo je poziv i velika ljubav, ali potrebno je da te netko usmjeri. Najčešće je to upravo obitelj – objasnio nam je Ivica.

Foto: Ivica Stepanić

U intervencijama će im zasigurno pomoći terensko vozilo koje su dobili kao donaciju Grada i Vatrogasne zajednice. Tijekom godine u vozilo će se ugraditi visokotlačno modul i služit će za gašenje manjih požara na otvorenom. Mini navalno vozilo idealno je za gašenje požara niskog raslinja i trave, odnosno za akcije u kojima dobrovoljni vatrogasci i djeluju. No, Lomnički vatrogasci znali su izaći na teren i prije profesionalnih postrojbi. Kad je 2015. godine pao MIG u njihovo mjesto, oni su prvi izašli na mjesto nesreće, ali zbog nedostatka opreme nisu mogli djelovati. Sudjelovali su i u akcijama gašenja požara u Dalmaciji.

– Ja sam u dva navrata, 2016. i 2017. godine, bio na Hvaru. Po dva tjedna smo proveli dolje. Prve godine mi je bio najteže, dva dana i dvije noći bio sam na intervenciji, a požar su gasila četiri kanadera i dva air traktora. U gašenju je sudjelovalo 150 vatrogasaca i 25 vozila. Visoke temperature te borova šuma i makija recept su za katastrofu. Tamo sam prvi put vidio kako je udar groma zapalio borovu šumu – otkrio nam je Josip Klafurić, zamjenik zapovjednika DVD-a Donja Lomnica.

Foto: Ivica Stepanić

Dobrovoljni vatrogasci posebna su sorta ljudi. Oni doista žive onu staru poznatu uzrečicu ‘Vatru gasi, brata spasi!’. Ići ususret požaru ne može svatko. Svaka promjena vjetra na terenu može biti kobna za ove hrabre ljude, a svaka akcija posljednja.

– Sinoć je gorjelo u Petrovini Turopoljskoj. Bili su i jaki udari vjetra, a vatra se uzdizala na čak dva i pol metra u visinu. U jednom trenutku shvatite da gledate smrt u oči. Jedna nagla promjena vjetra može biti kobna, izgorite u sekundi. Tako su najvjerojatnije poginuli i dečki na Kornatima. To su temperature od preko pet tisuća stupnjeva, abnormalno visoke temperature – dodao je Klafurić.

vatrogasci, uniforme

Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

Naš sugovornik u vatrogastvu je od svoje šeste godine i već 20 godina aktivno sudjeluje u radu svoga DVD-a. kako kaže, nije mu teško otići u druge dijelove Hrvatske te spašavati živote i imovinu svojih sunarodnjaka.

Ovi volonteri imaju samo jedan cilj pomoći ljudima oko sebe, a oni to često primijete tek kad im zatreba njihova pomoć.

– Prije par godina jak vjetra dignuo je krov s garaže našem sumještaninu. U pet minuta okupilo se 40-oro ljudi. Narezali smo građu i prekrili krov. Čovjek je dugo vremena proveo u inozemstvu i zabrinuo se tko će to platiti. Odgovor je bio nitko. Ljudi su odlučili priskočiti u pomoć svojem susjedu. Čovjek nije mogao vjerovati da netko svoje slobodno vrijeme troši kako bi mu pomogao – pohvalio nam se predsjednik Stepanić.

Reporter 380

 

 

CityLIGHTS

Velika Gorica otvara raspravu o umjetnoj inteligenciji u školama

Umjesto zabrana ili nekritičkog prihvaćanja novih tehnologija, ovom panel raspravom se želi potaknuti promišljanje o tome kako UI alate koristiti odgovorno, sigurno i u korist učenja, razvoja djece i mladih.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Matheus Bertelli/Pexels

Umjetna inteligencija sve snažnije ulazi u obrazovni sustav, a upravo o njezinoj ulozi u učenju, nastavi i svakodnevnom školskom radu raspravljat će stručnjaci, nastavnici i učenici na panelu koji krajem svibnja organizira Osnovna škola Eugena Kvaternika.

Panel rasprava pod nazivom „Umjetna inteligencija u obrazovanju: stavovi, praksa i etičke dileme” održat će se u petak, 29. svibnja 2026. godine u dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta s početkom u 14 sati. Organizaciju događanja podržavaju Grad Velika Gorica, Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica te udruga TurTeh.

Središnji dio događanja bit će razgovor o tome kako škole mogu pronaći ravnotežu između korištenja novih tehnologija i zaštite učenika uz poseban naglasak na etičke dvojbe, odgovornost i sigurnost primjene AI alata u obrazovanju. Prije same panel rasprave bit će predstavljeni rezultati istraživanja provedenog među učenicima i učiteljima o korištenju i percepciji umjetne inteligencije.

U raspravi će sudjelovati Magdalena Čurić iz Ekonomske škole Velika Gorica i članica Dječjeg gradskog vijeća, prof. dr. sc. Saša Mladenović s Odjela za informatiku PMF-a Split i voditelj istraživačke grupe za umjetnu inteligenciju, dr. sc. Lana Ceraj, astrofizičarka iz udruge MUZZA, Vjera Barbir Alavanja, učiteljica informatike iz Osnovne škole Ivana Gundulića u Zagrebu te psihologinja dr. sc. Ivna Ivanković iz Gimnazije Velika Gorica.

Organizatori ističu kako cilj nije ni odbacivanje novih tehnologija ni njihovo nekritičko prihvaćanje, nego otvaranje prostora za argumentiranu raspravu o njihovoj ulozi u obrazovanju.

– Posebno nam je važno otvoriti razgovor o umjetnoj inteligenciji iz perspektive škole, učenika, učitelja, roditelja, stručnjaka i lokalne zajednice. Umjesto zabrana ili nekritičkog prihvaćanja novih tehnologija, želimo potaknuti promišljanje o tome kako UI alate koristiti odgovorno, sigurno i u korist učenja, razvoja djece i mladih te jačanja digitalnih kompetencija.

Nastavite čitati

Kultura

“Dar od Boga” u Galženici – izložba koja je nastala nakon četiri desetljeća pauze u slikanju

Objavljeno

na

Objavio/la

U Područnoj knjižnici Galženica, od 25. svibnja do 6. lipnja 2026. bit će otvorena izložba likovnih radova pod nazivom “Dar od Boga” autorice Sanja Mastin.

Riječ je o izložbi koja donosi presjek njezina povratka slikarstvu nakon višedesetljetne pauze. Nakon što je posljednju sliku naslikala još u osnovnoj školi, Mastin se umjetnosti vratila tek četrdesetak godina kasnije, potaknuta životom u prirodi i okruženjem koje ju je, kako navodi, ponovno usmjerilo prema boji i crtežu.

U svojim radovima najčešće koristi akril i ugljen, a inspiraciju pronalazi u religijskim motivima te crkvenoj umjetnosti i vitrajima. Izložba će biti postavljena u prostoru područne knjižnice.

Izložba će biti postavljena u prostoru područne knjižnice.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Izložba koja spaja nakit, crtež i skulpturu stiže u Galeriju Galženica

Otvorenje je najavljeno za 19 sati, a postav ostaje dostupan do 25. lipnja 2026. godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Publika će od 2. lipnja u Galeriji Galženica moći razgledati novu samostalnu izložbu akademskog kipara i dizajnera nakita Ivana Midžića pod nazivom „Krpama, prstima, kistom i osjećajem”.

Midžićev najnoviji ciklus temelji se na istraživanju likovnosti kroz različite umjetničke forme i materijale. Autor, koji se tijekom karijere kretao između suvremene skulpture, slikarstva, prostornih instalacija i konceptualnih radova i ovoga puta povezuje više područja vlastitog stvaralaštva u jedinstvenu cjelinu.

Posebnu ulogu u izložbi ima njegov dugogodišnji rad na umjetničkom nakitu. Oblikovanju nakita pristupa kiparski, naglašavajući volumen i prostor, dok žica koja je nekada osnovni element u izradi nakita, u novijim radovima prelazi u liniju na papiru izvedenu pastelom. Inspiraciju pritom pronalazi u prirodi, posebice u motivima šuma, korijenja i stabala.

Ivan Midžić rođen je 1976. godine u Osijeku. Diplomirao je kiparstvo na Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Šime Vulas, a potom je magistrirao na Akademija za likovno umetnost in oblikovanje kod profesora Jože Barši. Sudjelovao je na brojnim domaćim i međunarodnim samostalnim te skupnim izložbama, a član je Hrvatsko društvo likovnih umjetnika i Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika.

Otvorenje je najavljeno za 19 sati, a postav ostaje dostupan do 25. lipnja 2026. godine.

Nastavite čitati

Vijesti

Pijani vozači, brzina i mobiteli – policija u četiri dana zabilježila 45 prekršaja

Pojačani policijski nadzor tijekom vikenda otkrio je 45 prometnih prekršaja, a dvojica vozača završila su na sudu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Velikogorička policija je provela pojačani nadzor prometa, a u četiri dana akcije zabilježeno je ukupno 45 prometnih prekršaja. Najviše ih se odnosilo na vožnju pod utjecajem alkohola, prekoračenje brzine i nekorištenje sigurnosnog pojasa.

Policijski službenici od 22. do 25. svibnja zaustavili su šest vozača pod utjecajem alkohola, četvero ih je vozilo prebrzo kroz naselje, a pet vozača nije koristilo sigurnosni pojas. Zabilježen je i jedan slučaj korištenja mobitela tijekom vožnje te jedan vozač koji je upravljao automobilom bez dozvole.

Najveća koncentracija alkohola izmjerena je u nedjelju oko pola sata iza ponoći u Ulici Slavka Kolara. Policija je ondje zaustavila 38-godišnjeg vozača koji je imao 1,97 promila alkohola u krvi. Vozač je uhićen i priveden na općinski sud, gdje mu je izrečena novčana kazna od 1330 eura te šest mjeseci zabrane upravljanja vozilima B kategorije.

Tijekom akcije dvojica vozača završila su na sudu uz optužni prijedlog, a šestero vozača privremeno je isključeno iz prometa oduzimanjem vozačke dozvole na 12 sati zbog vožnje pod utjecajem alkohola.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

HZZ objavio brojke, evo što se događa na tržištu rada u Velikoj Gorici

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Krajem travnja 2026. na području Velike Gorice u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 815 nezaposlenih osoba, što predstavlja pad od 4,0 % u odnosu na ožujak te 14,6 % manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Podaci HZZ-a pokazuju i da je tijekom travnja iz evidencije zaposleno 93 osobe. Najčešće su posao pronalazile u zanimanju čistača, gdje je zaposleno ukupno devet osoba.

Istodobno, poslodavci su u istom mjesecu prijavili 162 slobodna radna mjesta na području ispostave Velika Gorica. Među oglašenim poslovima najviše je traženih poštara, točnije njih 26.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno