Povežite se s nama

HOTNEWS

Tradiciju Kosnice i Novog Čiča oživjela su dvojica doseljenika

Objavljeno

na

Novo Čiče dugo je stajalo po strani društvenog života Velike Gorice. Iako se radi o naselju koje je do početka II. svjetskog rata cvjetalo, o životu u Novom Čiču nema napisanih knjiga, pjesama, a ni drugih dokumenata. No, na scenu prije 10-ak godina stupa KUD Čiče i stvari se pokreću. Zaslužan za sve to, uglavnom, je jedan čovjek. Uređenje pučke škole, postavljanje dviju drvenih kuća i čardaka, uređenje i oživljavanje etno naselja, projekt ‘Od lana haljina tkana’ te mnoge druge pokrenuo je Stipo Duvnjak. Iako s Turopoljem do 1997. godine nije imao nikakve veze, jer rođen je u susjednoj Bosni i Hercegovini i nakon služenja u Hrvatskoj vojsci živi godinama u Rijeci, upravo on okuplja ljude u Čiču i pokreće svojevrsnu kulturnu i društvenu renesansu tog mjesta. Više puta tokom razgovora, Duvnjak će upozoriti kako sve ovo nije njegova zasluga. Uspjeh, reći će, duguju zajedničkom i predanom radu i ‘nije on ništa posebno napravio’. Ipak, zanimljivo je kako se pojedinac toliko zainteresirao za turopoljsku tradiciju i počeo ju oživljavati, uz iznimke, mnogo više od rođenih Turopoljaca.

 

“Razmišljao sam što bi se moglo napraviti u Čiču. Tada ono nije imalo ni sadržaje ni aktivnosti. Djeca su mi plesala u KUD-u. Bila je 2006. godina, gledao sam kako nemaju narodnih nošnji nego roditelji sami financiraju kupnju, tamburaša sve više, a tambura ne baš puno. Razmišljao sam kako im pomoći. Prva naša velika aktivnost je bila obnova stare pučke škole koja nije imala ni prozore ni fasadu”, kaže Stipo Duvnjak, predsjednik KUD-a Čiče, i priča kako je za obnovu zgrade trebalo nabaviti 600.000 kuna, a Grad taj novac nije imao.

 

Foto: Stipo Duvnjak

Uz pomoć mnogih sponzora, ali i pomoći iz Grada u građevinskom materijalu, okupili su se roditelji djece iz KUD-a, mještani, prijatelji i obitelj Stipe Duvnjaka te krenuli u obnovu. Stekli su povjerenje tvrtki koje su im pomogle, a ta se suradnja nastavila do danas.

 

“Tu su nastali i prvi problemi jer su ljudi mislili da to radimo za novce i da nam Grad plaća dnevnice. Na početku sam mislio da ćemo pomoći jedni drugima i da neće biti toliko zavisti u mjestu. Sve ovo što radimo ostat će za iduće naraštaje. Sve što dođe u ovo dvorište, ostaje Čiču. Tako bi svi trebali raditi. Najlakše je pričati ružno o drugima, ali da svi sjednemo zajedno, uz razgovor i razum može se puno“, objasnio je Duvnjak.

 

“Prvo gledam što je interes mjesta, sela i grada, a onda dalje. Kad ljudi vide da ste vrijedni, oni će vam dati. Kad prve novce potrošimo bezveze, ljudi nam više neće dati. Stvorili smo poštenu sliku o sebi i radimo. Uvijek kažemo što radimo i ljudi nam pomognu i osjećaju se ponosno što su pomogli”, smatra Duvnjak i dodaje kako je ponosan i na suradnju s Mjesnim odborom Novo Čiče i njegovim predsjednikom Nikolom Šimcem.

 

Foto: Facebook/KUD Čiče

“Sve što vidite u našem dvorištu, od pučke škole, dvije drvene kuće, sad je tu i treći čardak, napravili smo zahvaljujući roditeljima djece iz KUD-a, prijateljima i sponzorima. Ne možemo reći da nam je neka institucija, Grad ili Županija, dala više od 15.000 kuna, a mi danas imamo oko 1,5 milijuna kuna vrijednosti koje smo stvorili. Sad možemo i drugima pomoći. Sami smo rastavljali čardak, u roku tri dana skupili smo dovoljno donacija za pokriti čardak i tu smo vidjeli da nas ljudi cijene”, priča Stipo Duvnjak i kaže kako na održavanju etno naselja, koje je samo u listopadu posjetilo oko 600 djece vrtićke dobi, rade sami članovi KUD-a.

 

“Ponosan sam i na projekt ‘Od lana haljina tkana‘ kojim smo zainteresirali mlade ljude za preradu, sijanje, žetvu i tkanje lana. Osim toga, dobili smo promociju za naše Turopolje. Ja uvijek kažem naše, tu sam, tu smo svi mi i gledamo kako napredovati”, smatra Duvnjak i dodaje:” Ti mladi ljudi će moći svoje znanje prenijeti dalje na nove naraštaje. Najlakše je reći ‘ne znam’. I ja i mladi iz KUD-a smo imali želju i išli smo korak po korak. Znanje se uvijek može naučiti, ako se hoće. Isto je bilo s drvenim kućama. Ideje se javljaju jer mi nikada nemamo mira, stalno nešto radimo”.

A ne rade KUD Čiče i njegov predsjednik samo za svoje mjesto. Želja im je pretvoriti Turopolje u poželjnu turističku destinaciju.

 

“Ovakvo nešto, kao što je naše etno naselje, nama u Turopolju fali. Ipak je tu blizu Zagreb i zračna luka. Nadamo se da će nam institucije pomoći da u čardaku napravimo smještajne kapacitete. Tako bi ljudi iz Zagreba mogli doći na selo, biti na našoj farmi, a u kuhinji bi ih čekali svi domaći proizvodi i mogli bi se odmoriti od gradske gužve, jer život je sve brži i ljudima će sve više trebati mjesto gdje se mogu odmoriti”, kaže Duvnjak.

 

No, nije tu kraj idejama. Učiteljske stanove u staroj zgradi Duvnjak namjerava preurediti i otvoriti etno restoran i regionalni edukativni centar za preradu lana. Na katu bi, pak, napravili 10-ak soba u kojima bi se moglo prenoćiti.

 

Sve što zna o Turopolju i tradiciji ovoga kraja Duvnjak je naučio i saznao. Projekata je puno, a mnogi od njih, kaže, čekaju jer im nedostaje vremena za provesti sve što zamisle.

 

 

Foto: Facebook/Filip Margić

A kako je sve teklo s Kosnicom?

 

Kažu kad dođeš u neko mjesto, uvijek će te, ma što god učinio smatrati doseljenikom, iliti ‘dotepencem’. Punih 16 godina na svojoj koži to osjeća i predsjednik KUU Turopoljska tradicija Filip Margić. Iako je za svoju Kosnicu, koja mu je u srcu kao i njegova rodna Vrbanja, napravio više nego što su učinili svi stanovnici zajedno, i danas ga mnogi gledaju poprijeko.

 

Njegova priča počinje 2000. godine. Doselio je s obitelji u mjesto koje nije bilo razvijeno ni kulturno, ni sportski, kako kaže nikako. KUU Turopoljsku tradiciju osniva 2013. godine.

 

“Potaknuo me Vladimir Štarkelj koji je prepoznao moj rad, jer sam bio aktivan i u Mičevcu i Šćitarjevu. Nas nekoliko entuzijasta napisalo je statut, napravilo registraciju i krenuli smo s prvim projektom – Kosničke večeri. Ideja je dočekana ‘na nož’ od lokalnih političkih moćnika, ali stanovnici su to dobro prihvatili. Da nije njih bilo, udruga nikad ne bi zaživjela. No, dio njih je bio protiv toga samo zato što sam dotepenec, i danas to nekima smeta”, kaže Margić.

 

Oduvijek je htio povezati upravo domaće stanovništvo i doseljenike, pa je otud nastalo Posavljačko-turopljsko sijelo. Jer, kako kaže, nijedna kultura ne vrijeđa nikoga, a taj projekt je osmišljen da jedni drugima pokažu svoju kulturu, tradiciju i običaje. Margić se prisjeća prve godine i ističe: “Bili smo u Odranskom ribiču i to posebno pamtim. Pred kraj tog druženja, Posavljaci su zasvirali svoje kolo u koje su ušli i Turopoljci. To mi je dalo poticaj i znao sam da će projekt uspjeti“.

 

Često ga pitaju koji interes ima u svemu tome, i svima jednako odgovara.

 

“Interes je taj da dobiješ milijun obveza, niske udarce jer ljudi misle da radiš iz vlastitih interesa i da odlično zarađuješ, a stvarnost je drugačija. Imaš samo rad, obavezu i financijski trošak, čovjek mora hodati uokolo, zvati, trošiti vrijeme i vlastiti novac. Mi Slavonci oduvijek smo bili vezani uz svoju kulturu, tradiciju i crkvu. To je nama usađeno i, gdje god bi došli ili bi širili svoje, ili bi nastavili njegovati tradiciju mjesta u koje bi došli. Kod mene se nije dogodilo da njegujem svoje, što je naišlo na negodovanje mojih Slavonaca, nego sam razmišljao da je normalno uklopiti se u sredinu u kojoj živim, pa sam krenuo s promocijom narodnih običaja, pjesama i plesova te narodnog ruha mjesta, obzirom da tu prije koju godinu nije bilo ničega”.

 

17.12.2016.-Velika Kosnica-prikaz živih jaslica. Foto: Miljenko Milanović/Cityportal

Pun je Margić ideja, pa često razgovara s domaćima i, osim što im pomažu Kosničani, pomažu im i iz okolnih mjesta. U projekte se uključe i sami mještani, i materijalom i financijski, jer udruga nema toliko sredstava da pokrije sve troškove. Žalostan je jer su se ljudi dosta povukli u sebe pa i ne predlažu ideje, ali zato on stalno istražuje, vuče za rukav, pogotovo one najstarije jer oni najviše znaju. Sretnim ga čini jer se smanjio otpor, gotovo ga i nema. Kako nemaju svoj prostor sastanke i probe imaju u prostorijama DVD-a Kosnica. A ispočetka su se nalazili po birtijama, na cesti, na livadi.

 

Nasljednika, kaže, traži još od prošle godine i volio bi da domaći čovjek dođe na čelo udruge kako bi se pojedinci smirili, a on bi uvijek bio na raspolaganju. I ne odustaje od svega što radi.

 

“Domaćem bi bilo lako jer bolje poznaje svoje običaje, ja to sve moram istražiti. Domaći se ne mora dokazivati jer je već priznat među svojima, a mi doseljenici itekako moramo, da bi bili prihvaćeni. A da te prihvate moraš zapeti, raditi, da bi se dokazao kako ti je stalo do mjesta u kojem živiš.”

Razmišlja jednog dana sve staviti na papir, jer sve zapisuje, fotografira i arhivira. Prošle godine imao je tekst u Ljetopisu Grada Velike Gorice o hrvatskom branitelju iz Kosnice Mladenu Bedekoviću.

 

“Nitko se time nije htio baviti, a ja sam htio da o tom čovjeku ostane pisani trag“, kaže Margić koji radi i na obnavljanju Hrvatskog seljačkog društva LIPA. Krenulo se i u obnovu narodnog ruha, do sad je obnovljeno sedam narodnih nošnji, tri su još u izradi.

 

I dok se naš sugovornik bavi kulturom, tradicijom i običajima, ne može ne istaknuti kako su Kosničani prvi susjedi metropoli i dio Velike Gorice, šestog grada po veličini u Hrvatskoj, a nemaju kanalizaciju, dječji vrtić, plin, nemaju završenu vodovodnu mrežu, ni poštanski sandučić, ili bankomat. I upravo zato poručuje: “Ujedinimo se, radimo za boljitak svih nas i naše djece da napravimo to mjesto ugodnim za život generacijama koje dolaze. I vodim se onom starom narodnom ‘bolje da izumre selo nego običaji‘, jer ako nemaš svog onda i ne pripadaš nikom.“

 

Tekst objavljen u Reporteru

Autorice: Vanja Stanojević i Suzana Majstorović

CityLIGHTS

Petek na Gorice donosi humanitarni buvljak i val održive solidarnosti

Sav prihod prikupljen donacijama bit će usmjeren za pomoć u organizaciji kampa za djecu oboljelu od dijabetesa, koji provodi Hrvatsko dijabetičko društvo.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Turistička zajednica Velike Gorice

Ovog petka, 10. travnja od 13 do 15 sati, u sklopu manifestacije Petek na Gorice održat će se inicijativa „Second Chance”, koja spaja temu održivosti s humanitarnim djelovanjem.

Riječ je o projektu koji skreće pozornost na problem tekstilnog otpada te potiče građane na odgovorniji odnos prema odjeći kroz recikliranje i ponovnu upotrebu. Središnji dio događanja bit će donatorski buvljak, na kojem će posjetitelji imati priliku dati staroj odjeći novu svrhu, istovremeno sudjelujući u humanitarnoj akciji.

Podaci pokazuju razmjere problema – prosječan građanin godišnje odbaci oko 12 kilograma tekstila. U Velikoj Gorici je tijekom 2024. godine prikupljeno čak 102 tone otpadnog tekstila, što dodatno naglašava potrebu za promjenom navika.

Organizatori ističu kako je cilj pokazati da održivost ne mora biti složena, već može biti praktična i dostupna svima, uz pozitivan utjecaj na zajednicu.

Sav prihod prikupljen donacijama bit će usmjeren za pomoć u organizaciji kampa za djecu oboljelu od dijabetesa, koji provodi Hrvatsko dijabetičko društvo.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Od Plešivice do Moslavine: pjenušci Zagrebačke županije oduševili svjetske stručnjake

Ovakva događanja dodatno potvrđuju rastući ugled Zagrebačke županije kao regije koja sve snažnije gradi identitet na vrhunskim vinima i autentičnom turističkom doživljaju.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Uoči početka prestižnog ocjenjivanja Sauvignon Selection by Concours Mondial de Bruxelles, dio programa preselio se u Veliku Goricu gdje su se okupili vodeći vinski stručnjaci iz cijelog svijeta. Ukupno 55 sudaca iz 23 zemlje stiglo je u Hrvatsku kako bi sudjelovalo u natjecanju koje se od 7. do 9. travnja održava u Varaždinu.

Susret s domaćom vinskom scenom organiziran je u prostoru InterWine, novom mjestu koje spaja vinsku kulturu, turizam i baštinu. Upravo ondje Zagrebačka županija predstavila se kao sve prepoznatljivija eno-gastronomska destinacija.

Osim degustacije, program je uključivao i stručna predstavljanja. O autohtonoj sorti škrlet govorio je Vlado Mikulčić, čija je radionica izazvala velik interes među međunarodnim gostima. Turistički potencijal regije predstavila je Ivana Alilović, istaknuvši raznolikost vinskih područja i ponude Zagrebačke županije.

Ipak, glavnu riječ imali su pjenušci. Upravo su oni ostavili najjači dojam na kušače, koji su kroz odabranu selekciju mogli steći uvid u stilsku raznolikost i napredak kvalitete posljednjih godina. Na kušanju je predstavljeno 17 pjenušavih vina 14 proizvođača iz Zagrebačke županije – Bedekovich, Braje, Coletti, Ivančić Griffin, Jagunić, Korak, Kos, Kurtalj, Majcenović, Puhelek Purek, Šember, Tomac & Bajda, Voštinić Klasnić i Žnidarić.

„Baš nam je drago vidjeti ovakav interes za naše vinare i pjenušce. Nije mala stvar kada vam u Veliku Goricu dođe 55 vinskih stručnjaka iz 23 države i imaju priliku kušati ono što radimo ovdje u Zagrebačkoj županiji. To je za nas velika potvrda, ali i dobra prilika da ljudi iz struke iz prve ruke dožive našu regiju i kvalitetu koju imamo. Vjerujem da će mnogi od njih otići s jako dobrim dojmovima“, rekla je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović.

Međunarodni suci oduševljeni, Zagrebačka županija sve vidljivija

Uzorci s Plešivice, iz Prigorja i Moslavine dali su reprezentativan uvid u proizvodnju Zagrebačke županije i Bregovite Hrvatske, a mnogi suci priznali su kako su upravo ovdje prvi put ozbiljnije upoznali ovu vinsku scenu.

Posebnu pažnju privukli su pjenušci vinarije Jagunić, Braje, Šember i Korak, dok su etikete vinarije Kos iz Zeline također ostavile snažan dojam. Među najuspješnijima istaknuo se Jagunić Blanc de Blancs s osvojenih 94 od mogućih 100 bodova.

Važan aspekt ovog susreta leži i u činjenici da su brojni sudionici ujedno i vinski novinari te autori, što znači da će dojmove iz Hrvatske prenijeti i međunarodnoj publici.

Ovogodišnji uvodni program dio je međunarodnog natjecanja Sauvignon Selection by CMB, koje će okupiti oko tisuću uzoraka sauvignona iz 25 zemalja, a organizirano je u suradnji više institucija, među kojima su Hrvatska turistička zajednica i Hrvatska gospodarska komora, uz podršku regionalnih turističkih zajednica i strukovnih udruga.

Ovakva događanja dodatno potvrđuju rastući ugled Zagrebačke županije kao regije koja sve snažnije gradi identitet na vrhunskim vinima i autentičnom turističkom doživljaju.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Dinamo Hidrel i Milka Trnina odigrali neodlučeno bez pogodaka

Objavljeno

na

Objavio/la

Dinamo Hidrel i Milka Trnina (Vezišće) u 20. kolu Jedinstvene 1.ŽNL-e, odigrali su u Novom Čiču neodlučeno bez pogodaka. Napadački dio obje momčadi posve je zakazao, jer nisu uspjeli realizirati niti jednu od nekoliko velikih prigoda za pogodak.

Novo Čiče, 06.04.2026. Jedinstvena 1.ŽŽNL-20.kolo: Dinamo Hidrel – Milka Trnina 0:0. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Novo Čiče, 06.04.2026. Jedinstvena 1.ŽŽNL-20.kolo: Dinamo Hidrel – Milka Trnina 0:0. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Gosti su sredinom prvog poluvremena nakon ubačaja iz kuta i gužve u šesnaestercu bili najbliže golu, ali domaći su odbili tri uzastopna udarca, a četvrti pokušaj je završio na vratnici.

Novo Čiče, 06.04.2026. Jedinstvena 1.ŽŽNL-20.kolo: Dinamo Hidrel – Milka Trnina 0:0. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Novo Čiče, 06.04.2026. Jedinstvena 1.ŽŽNL-20.kolo: Dinamo Hidrel – Milka Trnina 0:0. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Domaći su dva puta imali situaciju ‘jedan na jedan’ i oba puta su reagirali brzopleto tako da vratar nije morao niti intervenirati.

Novo Čiče, 06.04.2026. Jedinstvena 1.ŽŽNL-20.kolo: Dinamo Hidrel – Milka Trnina 0:0. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Novo Čiče, 06.04.2026. Jedinstvena 1.ŽŽNL-20.kolo: Dinamo Hidrel – Milka Trnina 0:0. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Dinamo Hidrel (20 3 4 13 24:54 13) je s 13 bodova na posljednjem 16. mjestu u trenutačnom poretku.

Galerija fotografija

Jedinstvena 1.ŽNL NSZŽ 2025./2026., 20. kolo

NK Dinamo Hidrel – NK Milka Trnina (Vezišće) 0:0

Novo Čiče. Stadion: ŠRC Novo Čiče. Gledatelja: 80. Uskrsni ponedjeljak, 06.04.2026., 17 sati. Sudac: Ivan Družanović. Pomoćni suci: Eugen Novak i Josip Žiljak (svi Zaprešić). Delegat: Velibor Miličević (Velika Gorica). Strijelci:–.

DINAMO HIDREL: Ogrič, Smilović, Varivoda (cap.), Maras (od 75. Rus), Budimir, Minković, Rebihić, Milanščak, Štivić, Babić, Mišura. Trener: Tomislav Posavec.

MILKA TRNINA: Moguljak (cap.), Kipson, Dumbović (od 80. Hmorinski), Košutić, Kanceljak, Čičević, Bilać, Fešta (od 80. Felix), Radman, Woidella (od 35. Avelar), Podgorski. Trener: Marijo Moštak.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Uskrsno druženje u Velikoj Gorici: gradonačelnik Ačkar podijelio 1.200 porcija ribica i čestitao Uskrs

Okupljanje je proteklo u vedrom i opuštenom ozračju, uz zajedničko druženje i najavu skorog uskrsnog slavlja koje je dodatno unijelo radost među okupljene građane.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal.hr

Danas je na Veliki petak kod Tržnog centra održano tradicionalno uskrsno druženje koje je okupilo brojne građane u blagdanskom ozračju.

U jutarnjim satima, od 9:30, građani su imali priliku uživati u podjeli besplatnih porcija prženih ribica, što je i ove godine privuklo velik broj Velikogoričanki i Velikogoričana koji su se odazvali pozivu na zajedničko druženje.

Događaju je nazočio gradonačelnik Krešimir Ačkar sa suradnicima, koji je tom prigodom osobno čestitao sugrađanima nadolazeće uskrsne blagdane te poručio:

“Jako nam je drago da se tradicionalno održava druženje na Veliki petak, podjela ribica našim sugrađankama i sugrađanima. Veliki petak, blagdan muke gospodnje, kada je uistinu prilika da svi zajedno steknemo snagu. Zajedno je to prilika za svakoga od nas da pobudi u sebi više razumijevanja, tolerancije i ljubavi prema svakome čovjeku, prema svome bližnjemu i da ako s nekime i jesmo u zavadi, da se pruži ruka pomirenja i da se dočeka Uskrs čista srca onako kako to i priliči. Prošle godine smo imali 1.000 porcija, ove godine 1.200 porcija, ali prema svemu sudeći, kako danas vidimo, vjerojatno će biti iduće godine i  1.500.”

Okupljanje je proteklo u vedrom i opuštenom ozračju, uz zajedničko druženje i najavu skorog uskrsnog slavlja koje je dodatno unijelo radost među okupljene građane.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Želiš mijenjati stvari u svom gradu? Velika Gorica traži nove članove Savjeta mladih

Rok za podnošenje kandidatura traje 15 dana od objave poziva.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pixabay

Grad Velika Gorica otvorio je postupak izbora novog saziva Savjeta mladih, tijela koje ima važnu ulogu u povezivanju mladih s lokalnom vlasti i donošenju odluka koje ih se tiču.

Riječ je o savjetodavnom tijelu koje zastupa interese mladih, potiče njihovo aktivno uključivanje u društveni i javni život te služi kao platforma za iznošenje prijedloga i inicijativa. Kroz njegov rad mladi imaju priliku sudjelovati u oblikovanju politika i aktivnosti na lokalnoj razini.

Savjet mladih broji 11 članova, uključujući predsjednika i njegova zamjenika. Prijaviti se mogu osobe u dobi od 15 do 30 godina koje žive ili borave na području Velike Gorice. Važno je napomenuti kako članstvo u Savjetu nije spojivo s funkcijom vijećnika u Gradskom vijeću.

Kandidate mogu predlagati organizacije i skupine koje djeluju u području mladih – od udruga i obrazovnih institucija do političkih podmladaka, sindikata i neformalnih inicijativa mladih. U slučaju neformalnih skupina, potrebno je okupiti najmanje 20 mladih koji zajednički predlažu kandidata.

Prijave se podnose na službenim obrascima dostupnima na mrežnim stranicama Grada, uz sve tražene podatke i dokumentaciju, uključujući obrazloženje i životopis kandidata.

Rok za podnošenje kandidatura traje 15 dana od objave poziva. Rezultati izbora bit će objavljeni na službenim stranicama Grada, čime će i službeno započeti mandat novog saziva Savjeta mladih.

Više informacija pročitajte ovdje.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno