HOTNEWS
TOMISLAV KIŠ Od svih posudbi najljepše mi je bilo u Gorici, a tu sam i najviše napredovao
Objavljeno
prije 10 godinana
Objavio/la
drMa koliko to ponekad bilo teško priznati, nogomet je u svega stotinjak godina svog razvoja u svijetu prerastao sve ono što su njegovi začetnici izvorno zamislili. Danas je nogomet društvena djelatnost koja okuplja mase, a neki će otići toliko daleko pa će reći da je nogomet prerastao u religiju koja ne dijeli ljude po boji kože ili stvara slojeve. Nogomet globalno povezuje i spaja, iako ćemo kao i u svakom segmentu života pronaći i one suprotne činjenice u kojima nogomet razdvaja, a baš u Hrvatskoj one ponekad i u nekim posebnim trenucima utječu i na podjele unutar sjevera i juga.
Baš u takvim okolnostima godinama nezaobilazno prolazimo uz za nas vječne dileme u tome tko je bolji i da li se bolji nogomet u Hrvatskoj igra na sjeveru, jugu, istoku ili zapadu i baš u svakoj situaciji i u svakoj regiji ćemo slušati priče i uvjeravanja sa različitim odgovorima. Dinamo i Hajduk ili obrnuto Hajduk i Dinamo u nekoliko posljednjih desetljeća pričali su svoje posebne sportske priče i bilo da se radilo o prvenstvima bivše države ili unutar samostalne Hrvatske i danas su najžešće teme ipak one, o tome koliko je igrača iz Zagreba otišlo u Split i obratno.
Teško je povijesno ispratiti sve rane koje su u takvim situacijama kod obje strane bile vruće i bolne, no ne možemo zaboraviti transfere poput onih Dinamovih kada su Wilson Džoni ili Joško Jeličić iz “bilog” prelazili u modri dres, ili pak one modre od velikogoričkog “Turopoljskog topa” iz Lomnice Štefa Deverića i kultnog zagrebačkog djeteta Nike Kranjčara koji su u svojim karijerama modru boju mijenjali “bilom”. No, u svim ljubavima Torcide ne smijemo zaboraviti jednu koja je iz zagrebačke Dubrave put Splita krenula u srpnju 2011. godine i vrlo brzo postala ikona splitskog juga. Radi se o Tomislavu Kišu, mladiću iz zagrebačke Dubrave, koji je nakon svojih nogometnih epizoda u Dubravi, Dinamu i sesvetskoj Croatiji krenuo put Splita kao sedamnaestogodišnjak i vrlo brzo svojim igrama ovaj je plavokosi simpatični mladić postao ljubimac domaćih navijača. Mladi igrači u svojim karijerama prolaze i brojne prepreke kroz koje moraju potvrditi jesu li ili nisu, a obično se tu radi o čestim selidbama na posudbe. I upravo je jedna od važnijih stanica plavokosog splitskog Zagrepčanina koji je hladnokrvno punio mreže protivničkim vratarima bila i Gorica.
Dogodilo se to pomalo neočekivano u ljeto 2014. godine kada je u prvom tjednu priprema Gorice objavljena vijest kako Hajduk posuđuje Kiša Gorici, a ključnu ulogu u tom poslu odradio je tadašnji sportski direktor Gorice Igor Čalo. Nedugo potom, za Goricu su potpisali i Nikola Rak i Matija Dvorneković, Zagreb je iz druge HNL preselio u prvu, dok je Hrvatski Dragovoljac napustio elitni rang. Bili su tu bivši prvoligaši Inter i Cibalia, no Gorica je nekako iz sjene ponijela ulogu pritajenog favorita, a kako je prvenstvo odmicalo Kiš je postajao glavna karika Gorice u borbi za naslov. Golovi Tomislava Kiša nisu ostali nezapaženi, a Gorica je u toj sezoni dobila najviše novih fanova iz Dalmacije, a bijelih i crvenih adidas dresova sa prezimenom Kiš gotovo je bilo nemoguće kupiti jer su sve narudžbe išle put hrvatskog juga. Bila je to po svemu lijepa godina, Kiš je nakon samo šest mjeseci i blistavih partija u Gorici prebačen u slovenski Zavrč koji je igrao u najelitnijem rangu Slovenije, da bi se po završetku sezone vratio u Hajduk.
Gorica bez Kiša nije u proljeće kapitalizirala sve svoje prednosti od jeseni, a Kiš je u nekoliko blistavih utakmica nosio Hajduk kroz europska pretkola, da bi nakon neuspješnih pregovora i po mnogima premalo Hajdukove volje da zadrži ovog odličnog plavokosog mladića završio u Belgiji u KV Kortrijku koji se trenutno nakon 22 kola nalazi na 12 mjestu belgijske Jupiter PRO lige. Kiš je u 13 utakmica postigao dva pogotka. Nije nam bilo teško doći do Kiša, ipak je danas Facebook jedan od vodećih svjetskih medija, a bivši igrač Gorice se vrlo rado odazvao da zajedno popričamo o nogometnim temama.
KV Kortrijk je četvrti klub u koji si preselio u 2015. godini. Do veljače si bio na posudbi u Gorici, nakon toga polusezonu u Zavrču, nakon Zavrča Hajduk, pa onda sredinom jeseni u Belgiju. Nekima se već od nabrajanja vrti u glavi, kako igrač podnosi sve ove promjene?
“Da, uvijek je igračima teško proći određene faze privikavanja, ali mislim da sam se dobro snašao i da sam taj period sveo na najmanju moguću mjeru. Najteže mi padaju selidbe, pa dok se privikneš na nove ljude, sredinu, ali ne žalim se, gledam to pozitivno i u svakoj novoj sredini tražim nove izazove kako bih bio još bolji.”
Počeo si igrati nogomet u Dubravi gotovo pred kućnim pragom, nakon dvije godine završio u Dinamu. Nakon tri sezone u Dinamu pa Croatiji Sesvete, 2011. prelaziš u Hajduk. Što je to prelomilo i kako se uopće dogodilo da u takvom nogometnom putu dečko iz Dubrave potpiše za Hajduk?
“Dolaskom u Croatiju Sesvete mnogo toga mi se poklopilo. Bio sam zdrav, dobro pripremljen i željan dokazivanja, a iza mene su ostale možda i moje tri ponajbolje igračke sezone. Nije dugo trebalo da mi dođe poziv od Hajduka i ne moram ni naglašavati da se to ne odbija.”
Za Hajduk si odigrao ukupno 42 utakmice i postigao 9 golova. Da li ti je bilo žao što odlaziš?
“Nisam se puno naigrao u tim sezonama u Hajduku. Tek sad pred kraj sam dobivao nešto više prilika, jer u onim prijašnjim utakmicama su to bile tek simbolične minutaže. Nije mi bilo lako donijeti ovakvu odluku i ostaviti grad, klub i navijače sa kojima sa proživio nezaboravne trenutke. Vjerujte mi, proživio sam pet teških dana u kojima je bilo i suza kada sam donosio ovakvu odluku, ali prelomio sam isključivo zbog sebe, egzistencije i svoje karijere. Jesam li ispravno postupio, pokazat će vrijeme, no ja sam uvjeren da jesam.”
Posebna priča je tvoja velika poveznica sa Torcidom. Razmišljaš li o povratku na Poljud?
“Moj odnos sa navijačima je doista bio i ostao poseban i stvarno smo se voljeli. Još danas se naježim kada se sjetim toga i naravno, volio bih se vratiti jednog dana. Poljud i Torcida se ne zaboravljaju nikada.”
Gorica je klub za koji si u seniorskoj karijeri zabio najviše pogodaka. Ukupno 11 u 16 utakmica, a bio si tu tek polusezonu. Kakav je dojam ostavila Gorica na tebe?
“Moram biti iskren i konstatirati da je Gorica klub u kojem sam uzevši u obzir sve svoje posudbe najviše napredovao u kratkom vremenu. Tu mi je bilo i daleko najljepše, momčad je bila odlična, kao i atmosfera u svlačionici. Trenera Lončarevića da i ne spominjem, on nam je bio i roditelj i učitelj i njegov potpis se itekako osjetio u našoj igri. Ne mogu ne spomenuti odličnu upravu kluba koja nas je pratila na svakom koraku, kao i sve ljude koji rade u klubu, a to je potvrdilo ne samo da smo se odlučili za pravi klub koji mi je omogućio napredak u karijeri, već i da priče koje ne zaobilaze ni nas nogometaše o Gorici kao stabilnom i sređenom klubu točne. Gorica je odličan klub i uvijek bih preporučio Goricu mladim igračima koji žele napredak u svojoj karijeri.”
Velikogoričani te i danas zazivaju na stadionu kad krene po zlu. Pratiš li rezultate Gorice i misliš li da bi Gorica mogla i trebala tražiti poziciju unutar I HNL?
“He, he, lijepo je to čuti, a ovom prilikom se želim još jednom zahvaliti svim Velikogoričanima i navijačima Gorice što su me tako lijepo prihvatili. Naravno da pratim sve oko Gorice, šteta što u početku nove sezone nije dobro krenulo, jer bi Gorica sada bila u mnogo boljoj poziciji. No, teško je dvije godine zaredom, a kako čujem sve se slaže prema idućoj sezoni i čvrsto vjerujem da Gorica mora dobiti priliku igranja u I HNL i da će i uspjeti. Taj klub to može i zaslužuje.”
Čega se prvog sjetiš kad se spomene Gorica? Jesi li uspio upoznati i neke gradske kutke za vrijeme igranja u Velikoj Gorici?
“Nemam ništa posebno što bih izdvojio, bilo je mnogo lijepih trenutaka i sve tamo mi je jedna lijepa uspomena. Uvijek poslije utakmica, a ponekad i nakon pokojeg treninga izašao sam sa ostalim igračima na piće i stvarno sam u ovih 6 mjeseci imao prilike upoznati grad.”
S kim si se od suigrača najbolje slagao na terenu, a tko ti je bio najdraži ciimer na pripremama?
“Na terenu smo bili odlični, jedinstveni, disali smo kao jedan i svi smo se odlično slagali. Rak i Dvorneković su bili samnom u napadu i naravno da mi je sa njima bio gušt igrati. Sa svima sam bio dobar, a najbolje sam se slagao sa dečkima iz kvarta Šuškovićem, Jerkovićem i Petanjkom, a sa mnogim igračima iz te momčadi se i danas rado čujem i popričam.”
Sviđa li ti se u Belgiji, kako su te prihvatili u novom klubu i jesi li sam ovdje ili si nekog poveo sa sobom?
“Hvala Bogu dobro sam se snašao, čak odlično. Imam nekoliko suigrača sa ovog podneblja iz susjednih zemalja pa mi je bilo lakše i u komunikaciji i u prilagodbi. Grad je manji i lakše se ovdje uklopiti. Nitko nije samnom, trenutno živim sam i potpuno sam podređen treninzima i utakmicama.”
Koji broj dresa nosiš u Belgiji? U Hajduku si stalno nosio 33, ima li neke simbolike u tom broju i zašto baš 33?
“Nažalost ovdje je 33 bio zauzet pa sam odabrao 44 po datumu rođenja (04.04.). 33 mi je najdraži broj, nema neke posebne simbolike u svemu, jednostavno mi je prirastao srcu i sa tim brojem na leđima sam postao prepoznatljiv.”
Tko ti je najveća potpora u životu? Kakvu poruku šalješ mladim sportašima?
“Najveću potporu sam imao i imam je još uvijek u svojoj obitelji, djevojci, brojnim prijateljima, ali i navijačima klubova u kojima sam igrao, gdje posebno mjesto u mom srcu ima Torcida. Vrlo je teško u sportu postizati vrhunske rezultate i zato mladim sportašima poručujem da rade, budu uporni i da vjeruju u sebe, a svim navijačima i nogometašima Gorice šaljem pozdrave iz Belgije uz poruku kako se zajedno sa njima radujem svim pobjedama Gorice.”
Možda vam se sviđa
-
FOTO Iznenađenja u kategoriji mlađih pionira
-
FOTO Gorica uvjerljiva u konkurenciji mlađih pionira, Ban Jelačić 1 vodeći kod pionira
-
Idemo dalje! Jutro poslije Rudeša prvo sastanak, a onda i trening…
-
Veterani Gorice deklasirali vršnjake Dinama iz Novog Čiča
-
U Pulu po potvrdu: Uz hajdučke benefite po prekid crne serije na Drosini
CityLIGHTS
Kreće obnova Ulice Nikole Kramarića u Velikoj Mlaki, promet će se odvijati uz posebnu regulaciju
Rok za izvođenje radova je 60 kalendarskih dana, a procijenjena vrijednost radova iznosi oko 313 tisuća eura.
Objavljeno
prije 47 minutana
28. svibnja 2026.Objavio/la
Morena Martinović
Stanovnike Velike Mlake od početka lipnja očekuju privremene prometne izmjene zbog početka opsežnih radova u Ulici Nikole Kramarića. Jedna od najfrekventnijih prometnica u naselju bit će zatvarana po etapama, a mijenja se i trasa autobusne linije 13 koja povezuje Veliku Goricu i Mičevec.
Zbog izvođenja radova autobusi Arrive vozit će obilazno, ovisno o fazi rekonstrukcije. U prvoj etapi autobusi će iz Ulice Nikole Kramarića skretati u Ulicu Napredak te preko Ulice sv. Barbare dolaziti do Trga majke Hrvatice. Tada će privremeno biti ukinuta dva autobusna stajališta na Trgu majke Hrvatice, dok će nova biti organizirana u Ulici sv. Barbare kod kućnih brojeva 47 i 70.
Druga faza donosi obilazak preko Ulice Vladimira Nazora, Ulice Ivana Lackovića i Ulice sv. Barbare. U tom razdoblju izvan funkcije bit će stajališta u Ulici Nikole Kramarića kod brojeva 15 i 32A te dva stajališta na Trgu majke Hrvatice, a putnici će koristiti privremena stajališta u Ulici sv. Barbare.
U završnoj fazi autobusi će prometovati Zagrebačkom cestom, zatim Velikomlačkom ulicom i Ulicom sv. Barbare, nakon čega će se vraćati na redovnu trasu u Ulici Nikole Kramarića. Privremeno će se ukinuti stajališta kod kućnog broja 2/1 te kod brojeva 15 i 32A, dok će nova stajališta biti postavljena u Ulici Napredak kod kućnih brojeva 3 i 8.
Sama rekonstrukcija prometnice obuhvatit će dionicu dugu 830 metara, a širina kolnika iznosit će 6,70 metara. Posao je povjeren VG Komunalcu, a ukupna vrijednost radova procjenjuje se na oko 313 tisuća eura. Osim novog asfaltnog sloja, projekt uključuje i niz zahvata na postojećoj infrastrukturi. Predviđena je prilagodba vodovodnih i kanalizacijskih okana, oborinskih kanala, slivnika, telekomunikacijskih zdenaca te plinskih i vodovodnih instalacija. Uredit će se i oštećeni rubnjaci, a postojeći asfalt bit će uklonjen frezanjem prije postavljanja novog kolnika.
Dio zahvata odnosi se i na pješačku infrastrukturu. Na istočnoj strani ulice sanirat će se i produžiti pješačka staza u duljini od približno stotinu metara. Radovi će se odvijati u tri etape. Prvo će se uređivati dio od Trga majke Hrvatice do Ulice Napredak, zatim dionica do Ulice Vladimira Nazora, a na kraju potez prema Zagrebačkoj cesti. Tijekom izvođenja pojedini dijelovi ulice bit će potpuno zatvoreni za promet, osim za vozila gradilišta i stanare.
Prema planu, svi radovi trebali bi biti završeni u roku od 60 kalendarskih dana.

HOTNEWS
Treninzi, dijete i prve vrućine: zašto organizmu tada trebaju elektroliti
Objavljeno
prije 2 satana
28. svibnja 2026.Objavio/la
Redakcija Cityportala
Tijekom proljeća i uoči ljeta mnogi povećavaju fizičku aktivnost i istovremeno smanjuju unos kalorija kako bi izgubili višak kilograma i poboljšali tjelesnu formu. Sve su popularniji različiti oblici povremenog posta (intermittent fasting), prehrana s reduciranim unosom ugljikohidrata te intenzivnije trening rutine.
Iako takvi pristupi mogu imati određene metaboličke prednosti, važno je razumjeti njihov utjecaj na ravnotežu tekućine i elektrolita. Kod smanjenog unosa ugljikohidrata dolazi do pada razine inzulina, što potiče pojačano izlučivanje natrija putem bubrega. Posljedično organizam u početnim fazama često:
- brže gubi vodu
- gubi natrij
- može gubiti i dio kalija i magnezija
U kombinaciji s:
pojačanim znojenjem, treningom, kalorijskim deficitom, unosom isključivo vode bez minerala
povećava se rizik od simptoma poput:
- umora
- vrtoglavice
- mentalne magle (brain fog)
- slabije fizičke izvedbe
- glavobolje

Zbog toga se kod osoba koje prakticiraju fasting ili restriktivnije prehrambene režime često javlja paradoks: unatoč “zdravijem” načinu života i redovitom vježbanju, osjećaju manjak energije i slabiju toleranciju na fizički napor.
U takvim situacijama odgovarajući unos elektrolita može biti važan čimbenik u održavanju energije, koncentracije i opće funkcionalnosti organizma.
Koju ulogu imaju ključni elektroliti?
Elektroliti su minerali koji nose električni naboj i sudjeluju u brojnim fiziološkim procesima – od regulacije hidratacije i krvnog tlaka do funkcije živčanog sustava i mišićne kontrakcije.
Među najvažnijima su natrij, kalij i magnezij.
Natrij je ključan za ravnotežu tekućine u organizmu. Sudjeluje u održavanju volumena krvi, krvnog tlaka i prijenosa živčanih impulsa. Najviše se gubi znojenjem, ali i tijekom prehrane s reduciranim unosom ugljikohidrata ili posta zbog pojačanog izlučivanja putem bubrega. Njegov manjak može dovesti do umora, vrtoglavice, glavobolje i smanjene mentalne jasnoće.
Kalij djeluje u bliskoj ravnoteži s natrijem te je važan za funkciju stanica, mišića i srca. Sudjeluje u neuromišićnoj funkciji i održavanju stabilnog srčanog ritma. Povećani gubitci kroz znojenje ili nedovoljan unos hranom mogu dovesti do slabosti i smanjene fizičke izdržljivosti.
Magnezij sudjeluje u više od 300 enzimskih reakcija u organizmu, uključujući proizvodnju energije, funkciju živčanog sustava i opuštanje mišića. U razdobljima pojačanog stresa, treninga ili kalorijskog deficita potrebe za magnezijem mogu biti povećane, a manjak se često očituje kroz grčeve, umor i razdražljivost.
Sauna, trening i toplinski stres: dodatni gubitak elektrolita
Osim prehrane i već povišenih temperatura, sve više ljudi u sklopu wellness rutina koristi saune, intenzivne treninge i različite oblike toplinske izloženosti. Iako ove prakse mogu imati određene kardiovaskularne i metaboličke koristi, istovremeno povećavaju gubitak tekućine i elektrolita putem znojenja.
Tijekom boravka u sauni ili intenzivne fizičke aktivnosti u toplim uvjetima dolazi do značajnog gubitka vode i natrija, a u manjoj mjeri i drugih elektrolita.
Ako se nakon toga nadoknađuje isključivo voda, bez minerala, može doći do relativnog razrjeđenja elektrolita u organizmu, što kod osjetljivijih osoba može izazvati:
- umor
- glavobolju
- osjećaj slabosti
- smanjenje sportske izvedbe
- vrtoglavicu
Posebno povećane potrebe za elektrolitima imaju osobe koje kombiniraju:
- treninge na otvorenom ili u teretani
- saune
- fasting ili restriktivnu prehranu
- boravak u toplijim vremenskim uvjetima

Zbog toga se u sportskim i protokolima za oporavak sve više naglašava važnost kombinirane rehidracije – ne samo vode, nego i nadoknade natrija, kalija i magnezija.
Kako nadoknaditi minerale bez prekidanja posta?
Najveći izazov kod fastinga ili restriktivnijih oblika prehrane jest kako organizmu osigurati potrebne minerale, a da se pritom ne prekine post ili ne unesu skriveni izvori kalorija. Uobičajeni sportski napitci u tom kontekstu najčešće nisu opcija jer često sadrže šećere.
Elektroliti se mogu nadoknaditi različitim jednostavnim metodama:
- Prstohvat soli u vodi
Mala količina morske ili himalajske soli u vodi može pomoći u održavanju razine natrija i hidratacije, osobito tijekom posta ili pojačanog znojenja.
- Mineralne vode
Prirodne mineralne vode sadrže magnezij i kalcij te predstavljaju jednostavan, bezkalorijski način nadoknade dijela elektrolita.
- Elektroliti bez šećera

Kod odabira dodataka prehrani preporučuje se birati formule bez šećera i nepotrebnih aditiva, po mogućnosti s čistim mineralnim sastavom.
Rehidracijske otopine koje sadrže određenu količinu šećera mogu imati važnu ulogu kod osoba izloženih intenzivnom znojenju, dugotrajnijoj fizičkoj aktivnosti ili većem gubitku tekućine tijekom visokih temperatura. Naime, glukoza pomaže apsorpciji natrija i vode u crijevima, zbog čega takve otopine mogu omogućiti bržu i učinkovitiju rehidraciju.
S druge strane, kod kraćih aktivnosti, laganog znojenja ili osoba koje prakticiraju fasting, često su prikladnije formule bez šećera ili kombinacija vode, mineralne vode i elektrolita bez kalorijske vrijednosti.
- Temeljci i juhe (u periodu prehrane)
Tijekom prozora prehrane topla juha ili temeljac mogu brzo nadoknaditi natrij i doprinijeti oporavku nakon treninga ili izloženosti vrućini.
Savjeti iz ljekarne:
Kada nastupi proljetni ili ljetni umor, većina ljudi poseže za kavom. No, ako je osoba na dijeti ili intenzivno trenira, kofeinom može samo pogoršati dehidraciju. Uzrok iscrpljenosti je u većini slučajeva elektrolitni disbalans.
Pri odabiru dodataka prehrani u ljekarni, treba obratiti pozornost i na oblike minerala:
- Magnezijev bisglicinat: Ima visoku bioraspoloživost (dobro se apsorbira) i nježan je za želudac
- Magnezijev malat: Izvrsna opcija za aktivne osobe jer jabučna kiselina (malat) daje dodatnu energetsku potporu stanicama.
Potreban je oprez za kronične bolesnike: Osobe koje uzimaju lijekove za krvni tlak (pogotovo ACE inhibitore) ili diuretike ne smiju samoinicijativno uzimati veće količine natrija i kalija bez konzultacije s liječnikom ili ljekarnikom.
Zaključak
Ljetna i proljetna hidratacija zahtijevaju uravnotežen unos elektrolita – prvenstveno natrija, kalija i magnezija – kako bi se održala optimalna razina energije i mišićna funkcija. Okolnosti poput intenzivnog treninga, posta, restriktivnih dijeta i visokih temperatura značajno povećavaju potrebe organizma za ovim mineralima. U tom kontekstu ljekarnici imaju ključnu ulogu: oni mogu pomoći u pravovremenom prepoznavanju simptoma dehidracije te preporučiti odgovarajući oblik i sastav mineralnih dodataka prehrani prilagođenih individualnim potrebama pojedinca.
CityLIGHTS
Projekt RAVA spaja sortiranje i nagrade
Projekt Rava tako pokazuje kako se inovativnim pristupom i modernom tehnologijom može potaknuti odgovornije gospodarenje otpadom te istovremeno građanima ponuditi konkretne koristi.
Objavljeno
prije 3 satana
28. svibnja 2026.Objavio/la
Redakcija Cityportala
Dok pitanje gospodarenja otpadom sve snažnije dolazi u fokus javnosti i politike, u Hrvatskoj je razvijen novi model koji građane motivira na odgovornije odvajanje otpada.
Riječ je o Ravi, posebnom loyalty programu namijenjenom komunalnim poduzećima, kroz koji korisnici za pravilno razvrstavanje otpada ostvaruju različite pogodnosti i nagrade. Projekt je u potpunosti nastao u Hrvatskoj, a uz poticanje ekološki prihvatljivih navika donosi i dodatne koristi komunalnim tvrtkama kroz učinkovitije poslovanje. Istodobno, Rava predstavlja novi pristup i suvremeniji standard u sustavu gospodarenja otpadom. Tim povodom, porazgovarali smo s direktorom i osnivačem tvrtke Waste&Points, vlasnikom projekta RAVA – Počinje od tebe, Marijom Musom.
Kako je krenula priča o ovome projektu?
– Ideja se rodila negdje 2018. godine. Obzirom na moj prijašnji posao i posao od mojeg kolege s kojim sam zajedno razvio ovaj cijeli projekt, uvidjeli smo da tu postoji jedna praznina. Tada smo mislili da kasnimo s ovim projektom, međutim sada vidimo da imamo dobru priču. Vidimo to i na odazivu u Velikoj Gorici jer već danas imamo oko 150 korisnika u nešto malo više od mjesec dana. Vidimo da korisnici iskorištavaju bodove kod naših partnera trgovaca tako da vjerujemo da će biti interes sve veći i veći.
Cijelu ovu priču ste zapravo pokrenuli s kolegom. Kako ste došli na tu ideju?
– Da, kolega je godinama radio u loyalty programima, a ja sam radio s kamionima, ponajviše s komunalnim poduzećima. Tako sam i uvidio probleme koje komunalci imaju prilikom eksploatacije tih vozila. To su jako skupa vozila koja se vrlo često smatraju radnim strojevima, koji onda imaju i posebne režime održavanja, tj. veće troškove održavanja, registracije, osiguranja, kvarove na vozilima i slično. Upravo tu smo vidjeli priliku i mogućnost za veliku uštedu. Razmišljali smo o nekom projektu koji bi obuhvatio loyalty program s nekom tehnologijom. Obzirom da loyalty ima svoje zakonitosti, jedno vrijeme smo se vrtili u krug s krivim idejama, ali u jednom trenutku smo shvatili da svi mi proizvodimo otpad i to svaki dan, a upravo događaji u životu koji se često ponavljaju pogodni su za loyalty programe. Sve ostalo je povijest.
Što je zapravo Rava i kako je došlo do ovog, pomalo neobičnog, imena?
– Rava je jedinstveni projekt prvi put napravljen bilo gdje u svijetu, koliko je nama poznato. To je loyalty program za prikupljanje otpada u kojem motiviramo građane da svoj otpad što bolje sortiraju. U principu to funkcionira tako da građani otpad donesu na reciklažno dvorište, zatim se registriraju u sustav, izvažu na našem uređaju i odlože ga u za to pripadajući kontejner.
Rava je u potpunosti hrvatski projekt, od praznog lista papira do konačnog proizvoda koji funkcionira, sve je osmišljeno i proizvedeno u Hrvatskoj. Nismo imali ideju kako nazvati projekt te smo angažirali također Hrvatskog dizajnera, koji je dizajnirao naš uređaj da osmisli ime i vizualni identitet. On nam je napomenuo da bi bilo dobro projekt nazvati prema geografskom pojmu od 3 ili 4 slova koja se vizualno lijepo slažu. Kad je već tako, pomislio sam, neka onda bude Hrvatski geografski pojam. Nakon nekog vremena dizajner je došao s imenom i logom. Kada je rekao RAVA, moram priznati da sam ostao blago šokiran. Pitao sam ga kakva RAVA? A on je odgovorio, pa otočić u Zadarskom arhipelagu. Brzo sam otvorio Google karte i uvjerio se da otok stvarno postoji i da je priroda netaknuta. Nakon toga prezentirao je i logo s kolibrićem. Prihvatili smo odmah i ime i logo, s tim da sam inzistirao da u logo ubacimo i jednu „kockicu“ da i na taj način projekt označimo našim Hrvatskim.
Na koji način motivirate građane da pravilno sortiraju otpad?
– Ukratko, donošenjem otpada u reciklažno dvorište građani skupljaju bodove i onda te iste bodove mogu iskoristiti kod naših trgovaca partnera za razne popuste. Ti popusti su vrlo često značajno veći nego mjesečni režijski trošak odvoza otpada.
Kako Rava funkcionira u praksi?
– Svako kućanstvo u Velikoj Gorici je, sa zadnjim računom, dobilo naš dopis u kojem je detaljno opisano kako se služiti tim sustavom. Korisnik prvo treba skinuti našu aplikaciju na svoj mobilni uređaj. Sustav zatim pozdravlja korisnika s par kratkih informacija – sortiraj, donesi otpad u reciklažno dvorište, skupljaj bodove i iskoristi bodove, odnosno ostvari nagrade. Korisnik otpad koji je sortirao doma, donese u reciklažno dvorište te se registrira na našem uređaju skeniranjem QR koda koji se nalazi na ekranu uređaja. Skeniranje QR koda i proces samog vaganja je vrlo jednostavan – kao vaganje voća i povrća u bilo kojem supermarketu. Mi volimo reći da ako netko zna izvagati kilu jabuka u supermarketu, zna se koristiti i našim sustavom. Nakon vaganja, korisniku se u realnom vremenu prikazuju bodovi u aplikaciji koje on jednostavno, u aplikaciji, zamijeni za kupone naših trgovaca partnera. Ti kuponi sadržavaju osnovne informacije npr. Bar kod ili QR kod za kupovinu u stvarnim trgovinama, TAN-ove za kupovine na web shopu, ili kontakt osobe za kupovinu osiguranja itd.
S kojim partnerima surađujete?
– S obzirom na to da smo tek na početku i da smo tek 1.4. krenuli sa skupljanjem bodova u Velikoj Gorici, mogu biti zadovoljan da imamo već dosta dobrih partnera. Izdvojio bih neke od njih: BIPA – kućne potrepštine, TOKIĆ – oprema za automobile, PET CENTAR – Oprema za kućne ljubimce, BILIJON – agencija za posredovanje u osiguranju koja radi s čak 11 osiguravajućih kuća i mnoge druge. Zapravo, naša je želja da pokrijemo praktično sve branše tako da naši korisnici imaju što veći izbor i da mogu izabrati što im je potrebno u određenom trenutku.
Osim pogodnosti, nudi li aplikacija još neke prednosti?
– Bitno je spomenuti da smo ovom aplikacijom olakšali sam ulazak u reciklažno dvorište. Naime, u reciklažno dvorište u Velikoj Gorici, moguće je ući samo s računom čiji se bar kod skenira na rampi. Mi smo primijetili da ljudi taj račun imaju, ali on je u većini slučaja zgužvan, kad pada kiša se smoči, pa to stvara probleme pri skeniranju. Tu smo odmah reagirali i ubacili bar kod u aplikaciju tako da građani više ne moraju nositi sa sobom račun već im je omogućen ulaz i izlaz preko našeg sustava. Također razgovaramo s kolegama u VG čistoći da ubacimo i određeni broj kratkih edukacijskih poruka o pravilnom sortiranju otpada. Te poruke bi se pojavile prilikom otvaranja aplikacije i nakon što ih korisnik pročita bi nestale s ekrana. Vjerujemo da ćemo u skoroj budućnosti omogućiti i plaćanje računa putem aplikacije, a već sada ima i nekoliko drugih modula koji su u ovom trenutku isključeni, jer želimo ići korak po korak i novosti uvoditi tek kad procijenimo da je većina savladala korištenje prethodnog modula.
Sve ovo govori kako je riječ o dugoročnom projektu, zar ne?
– Da, svakako. Ovo je dugoročna priča, ovo je dugoročan projekt i ako ga tako ne shvatimo, projekt neće zaživjeti. Upravo zato se zahvaljujem direktoru VG Čistoće g. Jurjeviću i njegovim djelatnicima, posebno g. Ružiću jer su nam u početku pružili priliku da duboko predstavimo projekt sa svim svojim značajkama i mogućnostima. Znači, dugoročna želja je povećati količinu reciklabilnog otpada u Velikoj Gorici. Na taj način će se proporcionalno smanjiti količine otpada na ulicama. Kontejneri neće biti pretrpani, a ujedno će se smanjiti i troškovi kapilarnog prikupljanja otpada. Nadalje, frakcije, odnosno vrste otpada – staklo, papir i slično, koje se prikupljaju kroz naš sustav su čiste frakcije i bit će sve čišće i čišće. U ovom trenutku imamo tri postavljena uređaja u Hrvatskoj. To su Konavle, Popovača i Velika Gorica. U najavi imamo niz gradova koji žele doći i vidjeti kako taj sustav funkcionira u stvarnosti. Također, s obzirom na to da je ovo projekt sufinanciran od strane Europske Unije, želimo se širiti prema zapadu.
Za kraj, recite nam kakvi smo mi Goričani po odvajanju otpada?
– Gorica je, ako ocjenjujemo od 1 do 5, negdje dobra četvorka. Tako da ovom prilikom pozivamo građane da se ne boje, da otvore um za nešto novo i korisno i da se uključe u projekt, da, ako već nisu, počnu što bolje sortirati otpad i donositi ga u reciklažno dvorište. Ne moraju to biti velike količine. Naša vaga važe do 30 kg težine i možete donijeti i jednu vrećicu stakla, te ćete za to biti nagrađeni kuponima s popustima.
Projekt Rava tako pokazuje kako se inovativnim pristupom i modernom tehnologijom može potaknuti odgovornije gospodarenje otpadom te istovremeno građanima ponuditi konkretne koristi. Spojem recikliranja, digitalnih rješenja i sustava nagrađivanja, ovaj hrvatski projekt postupno mijenja navike građana i otvara prostor za učinkovitiji i održiviji sustav odvajanja otpada u gradovima diljem Hrvatske.
HOTNEWS
OŠ Šćitarjevo opet prvak Hrvatske! Finale odlučeno tek u trećem setu – “malo smo pribrali glave i pobijedili”
Do naslova su stigli nakon tri seta neizvjesnog finala protiv OŠ Marina Držića.
Objavljeno
prije 3 satana
28. svibnja 2026.Objavio/la
Franjo Kompes
Ekipa OŠ Šćitarjevo osvojila je naslov državnih prvaka na Državnom natjecanju u odbojci održanom od 26. do 28. svibnja u Vinkovcima. U konkurenciji osam ekipa do zlata su stigli nakon zahtjevnog finala protiv OŠ Marina Držića, koje je odlučeno tek u trećem setu. Ovo je drugi naslov državnih prvaka za OŠ Šćitarjevo u posljednje tri godine, a prvi put su ga osvojili 2023. godine.
Put prema naslovu otvorili su u polufinalu pobjedom protiv Osnovne škole Josipa Bečića rezultatom 2:0 u setovima, a završnica turnira ponudila je puno više neizvjesnosti. U finalu su igrali protiv ekipe OŠ Marina Držića, sastavljene od više igrača koji igraju za OK Dinamo, no učenici iz Šćitarjeva uspjeli su zadržati mirnoću kada je bilo najpotrebnije.
Prvi set pripao je Šćitarjevu rezultatom 26:24, drugi su istim rezultatom uzeli protivnici, dok je odlučujući treći set završio uvjerljivih 15:8 za novu titulu državnih prvaka.
“U trećem setu smo malo pribrali glave i uspjeli pobijediti”, rekao je profesor tjelesne i zdravstvene kulture OŠ Ščitarjevo, Matija Ribić.
Za OŠ Šćitarjevo nastupili su Ivano Ćosić, Teo Grbač, Alexandar Nesvanulica, Bruno Serdar, Jurica Trupčević, David Uroić, Patrik Urošević, Luka Vukadin, Jakov Martinović, Stjepan Malec, Adriano Svekrić i Benjamin Šibalić.
HOTNEWS
Više od tisuću invazivnih kornjača uklonjeno iz jezera Zagrebačke županije
Invazivne kornjače zauzimaju mjesta za sunčanje, natječu se za hranu te remete prirodnu ravnotežu ekosustava.
Objavljeno
prije 4 satana
28. svibnja 2026.Objavio/la
Morena Martinović
Čak 437 invazivnih kornjača tijekom 2025. godine uklonjeno je na području Zagrebačke županije, što ovu regiju svrstava među najpogođenija područja u Hrvatskoj kada je riječ o širenju stranih vrsta u vodenim ekosustavima.
Podaci su predstavljeni na završnoj konferenciji projekta „Spas za barske – stop za invazivne kornjače“, održanoj na jezeru Rakitje. Projekt zaštite zavičajne barske kornjače trajao je tri i pol godine, a tijekom provedbe djelatnici Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije uklonili su više od 1100 invazivnih crvenouhih i žutouhih kornjača s 22 lokacije diljem županije.
Riječ je o vrstama koje ne pripadaju hrvatskoj prirodi, nego su u okoliš unesene ljudskim djelovanjem, najčešće nakon što su ih vlasnici pustili iz kućnih akvarija i terarija u jezera, ribnjake i druge vodene površine. Stručnjaci upozoravaju kako takve vrste predstavljaju ozbiljan problem jer se brzo razmnožavaju i potiskuju domaće životinje iz njihovih prirodnih staništa.

Na konferenciji je istaknuto kako invazivne kornjače zauzimaju mjesta za sunčanje, natječu se za hranu te remete prirodnu ravnotežu ekosustava. Nakon uklanjanja dijela populacije invazivnih vrsta na pojedinim lokacijama zabilježeno je više opažanja barske kornjače, što pokazuje pozitivan učinak provedenih aktivnosti. Osim terenskog rada, projekt je uključivao i edukaciju građana. Organizirana su 23 predavanja i radionice za djecu, ribiče i širu javnost, a sudjelovalo je više od 750 ljudi. Građanima je kroz edukativne materijale posebno skrenuta pozornost na štetnost puštanja kućnih ljubimaca u prirodu. Ravnateljica Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije dr. sc. Tatjana Masten Milek rekla je kako su crvenouhe i žutouhe kornjače među najopasnijim invazivnim vrstama na svijetu te naglasila da je, uz Grad Zagreb, najveća koncentracija invazivnih kornjača evidentirana upravo na području Zagrebačke županije. Zahvalila je Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije te Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na financijskoj potpori projektu, kao i Zoološkom vrtu Grada Zagreba koji je prihvatio velik broj uklonjenih jedinki.

Na posljedice koje invazivne kornjače ostavljaju na ribolov upozorio je predsjednik Športsko ribolovnog saveza Zagrebačke županije Dubravko Šeketa. Naveo je kako ove vrste smanjuju riblji fond, oštećuju ulov te često skidaju mamce s udica, zbog čega predstavljaju problem sportskim i rekreativnim ribičima. Predstavnica Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vlatka Gulan Zetić podsjetila je kako je Fond u posljednje četiri godine financirao 26 projekata uklanjanja invazivnih stranih vrsta ukupne vrijednosti 4,2 milijuna eura, među kojima je bio i projekt „Spas za barske – stop za invazivne kornjače“. Petra Kutleša iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije predstavila je aktualne aktivnosti i sustav upravljanja invazivnim vrstama u Hrvatskoj, dok je Tina Belej iz Zavoda Republike Slovenije za varstvo narave govorila o iskustvima Slovenije i mjerama koje se ondje provode u suzbijanju invazivnih kornjača.
Skup na jezeru Rakitje zaključen je raspravom stručnjaka i sudionika o izazovima koje invazivne vrste predstavljaju za zaštitu prirode te razmjenom iskustava i primjera dobre prakse u njihovu uklanjanju i kontroli.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Reporter 460 - 28.05.2026.

Izdvojeno
-
Gospodarstvoprije 4 danaHZZ objavio brojke, evo što se događa na tržištu rada u Velikoj Gorici
-
Gospodarstvoprije 24 sataVelika logistička tvrtka otvara sortirni centar u Vukovini – dnevno će se obrađivati do 150 tisuća paketa
-
Gospodarstvoprije 4 danaVelika Gorica sve više ulaže u poduzetnike i obrtnike, grad među vodećima po rastu pomoći
-
Vijestiprije 5 danaFOTO Velika Gorica u projektu “Od izvora do mora”, akciji se pridružilo stotinu ljudi






