Povežite se s nama

Moja županija

Svoje projekte najradije financiraju europskim novcem

Škrinjarić: „Angažirali smo stalnog konzultanta koji je na raspolaganju našim stanovnicima za pomoć pri pisanju europskih projekata“

Objavljeno

na

Općina Pokupsko smjestila se u srednjem Pokuplju uz lijevu obalu rijeke Kupe na važnom prometnom križanju prometnica Velika Gorica-Glina i Sisak-Karlovac. Prema zadnjem popisu stanovništva na području Općine Pokupsko živi 2.224 stanovnika, koji žive u četrnaest naselja: Auguštanovec, Cerje Pokupsko, Cvetnić Brdo, Gladovec Pokupski, Hotnja, Lijevi Degoj, Lijevi Štefanki, Lukinić Brdo, Opatija, Pokupsko, Roženica, Strezojevo, Šestak i Zgurić Brdo. Administrativno središte nalazi se u Pokupskom.

Općina na sjeveru graniči s Gradom Velika Gorica, na  sjeveroistoku  s Općinom Kravarsko, na zapadu s Općinom Pisarovina i Karlovačkom županijom, a svojim južnim i jugoistočnim dijelom graniči s područjem Sisačko-moslavačke županije.

Rijeka Kupa i njezina očuvana priroda jedinstven je resurs koji omogućava razvoj turizma u ovom kraju, a uz njega poljodjelstvo i malo zanatstvo glavne su grane gospodarstva na području općine.

Posjetili smo Pokupsko i porazgovarali sa stanovnicima o problemima koji ih muče. Mora se priznati da je ova općina jedna od razvijenijih po pitanju infrastrukture, ali  kako smo doznali odlazak ljudi najveći je problem. U razdoblju od 2001. do 2011. godine u naselju Pokupsko zabilježen je pad broja stanovnika od 9,27 posto, a taj trend isti je i u ostalim naseljima, izuzev  Cvetnić Brda i Lijevog Degoja koji jedini bilježe rast stanovnika u Općini Pokupsko.

18.04.2018. Pokupsko. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

Odlazak radno sposobnog stanovništva u inozemstvo isti je kao i u drugim mjestima u Hrvatskoj, no veliki problem predstavlja lokalna migracija.

„Meni sin upravo završava osmi razred i trebao bi upisati srednju školu u Zagrebu. Puno naše djece tijekom srednje škole odlučuje se za život u učeničkim domovima, umjesto da dnevno gube dva do tri sata na putovanje. Mnogi od njih u Zagrebu pronađu zaposlenje nakon školovanja i zauvijek ostanu tamo. Iz tog razloga je ne želim upisati svoje dijete u dom, smatram da je bolje da je pod mojim nadzorom. Rješenje ovog problema moglo bi biti uvođenje direktne autobusne linije Zagreb-Pokupsko“, objasnila nam je Martina.

Načelnik Općine Pokupsko Božidar Škrinjarić potvrdio nam je kako radi sve što je u njegovoj moći kako bi Pokupsko dobilo izravnu autobusnu vezu sa Zagrebom.

„Susreo sam se s gradonačelnikom Grada Zagreba Milanom Bandićem. Tema razgovora bila je upravo uvođenje izravne autobusne linije prema Zagrebu, ali i pomoć u izgradnji spomenika Svim poginulima za Hrvatsku, kao i kupnja orgulja. No, prema svemu sudeći od svega toga tako skoro neće biti ništa“, rekao je načelnik.

Jedno od velikih problema velikoj većini stanovnika Pokupskog, ali i ostalih naselja u ovoj općini je nedostatak benzinske crpke. Inina benzinska crpka već je više od sedam godina zatvorena.

„Ljudi koji voze stoku na plac nemaju gdje kupiti gorivo. Moraš ići ili u Goricu ili Pisarovinu ili Glinu, odnosno gdje ti se čini najbliže, da bi si kupio gorivo. Već dvije godine priča se da će se otvoriti“, požalio nam se mještanin Pokupskog, koji nam se predstavio kao Maksim. Zanimalo ga je i u kojoj je fazi izgradnja toplovoda od bio-toplane do kućanstava.

Iz Općine poručuju kako će crpka biti otvorena do dana Općine Pokupsko. „Privatni poduzetnik kupio je benzinsku i svu opremu od INA-e. Ne mogu otkriti o kome se radi, ali u roku od dva mjeseca ona bi trebala napokon proraditi“, istaknuo je Škrinjarić.

Što se tiče izgradnje toplovoda prema Kaurićima čekaju se povoljni natječaji Europske unije, kako bi se nastavili radovi na 2. fazi projekta.

18.04.2018. Pokupsko. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

U Pokupskom je prije par godina zatvoren dječji vrtić pa se roditelji djece vrtićke dobi snalaze na razne načine.

„Roditelji djecu voze u Veliku Goricu, ali cijena koju plaćaju znatno je viša od one za djecu iz Velike Gorice, čak duplo. Nije lako onima koji nemaju roditelje da im pričuvaju djecu“, prokomentirala je Marija.

Prema riječima načelnika Škrinjarića, već u jesen trebao bi proraditi dječji vrtić.

„Napravili smo anketu i imamo više od tridesetak građana zainteresiranih za otvaranje vrtića. Objekt je spreman, a trenutačno smo u pregovorima s potencijalnim partnerima. Pregovaramo s gradskim i privatnim vrtićima iz Velike Gorice“, dodao je.

18.04.2018. Pokupsko. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

Zbog konstantnog iseljavanja mladog i radno sposobnog stanovništva, sve je više staračkih i samačkih domaćinstava za koje nitko ne brine.

„Samo u Auguštanovcu od 60-tak kućanstava, 40-tak ih je starijih od 60 godina s jednim ili dva člana. Tim ljudima je potrebna svaka moguća pomoć“, rekao nam je Željko.

Iz Općine su nam rekli da je u 2018. u proračunu predviđeno za brigu o staračkim domaćinstvima predviđeno 25 tisuća kuna. Provodi se i Program „Pomoć u kući“ , čiji su korisnici samačka domaćinstva čija mjesečna primanja ne prelaze iznos od 3.500 kuna. Kako kažu, program obuhvaća organiziranje prehrane, obavljanje kućanskih poslova, održavanje osobne higijene i zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba.

Veliki problem stanovnicima Općine Pokupsko predstavljaju i česti nestanci struje.

 „Zimi kada padne snijeg, mi znamo biti tri do četiri dana bez struje i kaj ti onda vrijedi sva ostala infrastruktura. Kad nema struje ne radi niti centralno grijanje, bez obzira na to što imamo šume i drva“, rekla nam je Zorica.

Ovaj problem prema riječima načelnika riješen je postavljanjem podzemne električne mreže do Kravarskog te u Lukavcu i Štefankima pa će Pokupsko sada imati sigurniju opskrbu električnom energijom iz više izvora.

18.04.2018. Pokupsko. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

Na kraju upitali smo načelnika postoji li interes ulagača za investiranje na području Općine i imali naznaka otvaranju novih radnih mjesta.

 „Nemamo zainteresiranih za ulaganje u naše dvije poslovne zone Usta i Skender Brdo, a najveći nam je problem udaljenost od većih gradova. Ostaje nam samo da preko EU fondova osiguramo preduvjete za samozapošljavanje dijela ljudi u poljoprivredi, turizmu i poduzetništvu. Angažirali smo stalnog konzultanta koji je na raspolaganju našim stanovnicima za pomoć pri pisanju europskih projekata. Pozivam naše sugrađane da iskoriste njegove usluge i prijave se na otvorene natječaje“, poručio je Božidar Škrinjarić.

Moja županija

Zagrebačka županija dijeli gotovo 318 tisuća eura za poljoprivredu, lovstvo i ribarstvo – rok za prijavu uskoro završava

Mogu se prijaviti udruge i savezi s područja Zagrebačke županije

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačka županija otvorila je javne natječaje ukupne vrijednosti 317.570 eura namijenjene udrugama iz područja poljoprivrede, lovstva i ribarstva, a prijave su moguće još danas i sutra, do 5. ožujka 2026. godine.

Za udruge u poljoprivredi i ruralnom razvoju osigurano je 105.000 eura, dok je za projekte u lovstvu predviđeno 160.000 eura za unapređenje infrastrukture u lovištima. Za ribarstvo je izdvojeno 60.000 eura, namijenjenih uređenju vodotoka i jezera, organizaciji manifestacija te izradi potrebne dokumentacije.

Na natječaje se mogu prijaviti udruge i savezi s područja Zagrebačke županije, a maksimalni iznosi potpora ovise o vrsti prijavitelja i programu te se kreću od 4.000 do 13.200 eura, odnosno do 12.500 eura za LAG-ove.

Više informacija možete naći ovdje.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija podijelila više od 1,5 milijuna eura civilnoj zaštiti! “Vi ste ponos Zagrebačke županije jer je činite sigurnom”

Rekordan iznos za sigurnost građana, najveći dio dodijeljen vatrogascima.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačka županija obilježila je Dan civilne zaštite dodjelom ugovora vrijednih 1.518.300 eura operativnim snagama sustava civilne zaštite, što je gotovo pola milijuna eura više nego prošle godine. Sredstva su uručena u utorak, 3. ožujka, a namijenjena su financiranju rada, opremanja i razvoja ključnih službi koje sudjeluju u zaštiti i spašavanju građana.

Najveći dio sredstava, 1.458.300 eura, usmjeren je na sustav zaštite od požara putem Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije. Preostali iznos raspodijeljen je ostalim sastavnicama civilne zaštite. Društvu Crvenog križa Zagrebačke županije dodijeljeno je 20.000 eura za opremanje interventnih timova, Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja ukupno 30.000 eura za stanice Samobor i Zagreb, dok je 10.000 eura osigurano Hrvatskoj udruzi za obuku potražnih pasa.

Zamjenik župana i načelnik Stožera civilne zaštite Ervin Kolarec istaknuo je kako je riječ o rekordnom iznosu te nastavku višegodišnjeg povećanja ulaganja u sustav civilne zaštite.

“Sustav civilne zaštite temelj je sigurnosti, a njegovu snagu čine upravo ljudi. Vi ste ponos Zagrebačke županije jer ste bezbroj puta pokazali da, zahvaljujući vama, naša je županija sigurna županija. U ovoj 2026. godini, županija je osigurala rekordan proračun za snage civilne zaštite, 1,5 milijun eura, to je povećanje u odnosu na prošlu godinu 500 tisuća eura, ali isto tako želim istaknuti da smo i prošle godine povećali sredstva za 300 tisuća eura. Ovo samo pokazuje da kontinuirano ulažemo u snage civilne zaštite, a to samo pokazuje da vi svojim radom, trudom i djelovanjem, ovakvu podršku kakvu imate, apsolutno zaslužujete”, rekao je Kolarec. Dodao je i da je najveći iznos dodijeljen vatrogasnoj zajednici, jer kako je istaknuo, temelj sustava civilne zaštite čine dobrovoljna vatrogasna društva.

Voditelj Županijskog centra 112 Zagreb Antonio Stanić posebno je istaknuo dobru koordinaciju svih službi uključenih u sustav.

“Zahvalni smo što smo dobili pozamašna sredstva ove godine jer to i nama olakšava posao u konačnici. Čestitam svima dan civilne zaštite i dan civilne zaštite Republike Hrvatske”, rekao je.

Predstavnici službi naglasili su kako će sredstva imati konkretan učinak na njihov svakodnevni rad. Tako će vatrogasci svoja sredstva usmjeriti na poboljšanje svog kadra.

“Zahvaljujemo na donacijama i mi ćemo se truditi opravdati ta sredstva. Sigurno se možete osjećati bezbrižno jer ćemo ta sredstva sigurno upotrijebiti za školovanje vatrogasaca, unaprjeđenje sustava, poboljšanje uvjeta, požarne zaštite i odaziv svakoj nezgodi ili nesreći koja se dogodi. obećavam da ćemo ih iskoristiti korektno, kvalitetno i svrsishodno”, istaknuo je Slavko Povrlišek, predsjednik Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije.

Foto: Zagrebačka županija

Slično će napraviti i Crveni križ koji novac planira iskoristi za unaprjeđenje svoje opreme.

“Zagrebačka županija neposredno, kroz Društvo Crvenog križa Zagrebačke županije, a i naših gradskih društava pomaže svim našim korisnicima i svim našim građanima u potrebi na čemu im zahvaljujemo. Ovih 20 tisuća eura koje smo dobili ove godine, mi namjeravamo opremiti naše županijske timove nabavom šatora i isušivača”, rekla je Drinka Sopta, ravnateljica Društva Crvenog Križa Zagrebačke županije.

Iz HGSS-a upozoravaju da, uz rast aktivnosti, raste i potreba za financiranjem, ali i za ljudstvom. Sve je veći izazov održati volonterski sustav, istaknuli su predstavnici stanica Zagreb i Samobor, naglasivši kako financijska podrška pomaže, ali da su ključni novi volonteri.

“Vidim u kakvim vremenima živimo i mi kao stanica se razvijamo, pokušavamo pratiti trendove. Naravno, s većim aktivnostima je veća potreba za financiranjem, zahvalni smo što nas županija u tome prati. Svim kolegama želim sretan Međunarodni dan civilne zaštite”, rekao je Nikola Tot, pročelnik HGSS stanice Samobor.

“Ono što je važno, osim sredstava, mi smo ovdje svi volonteri, mi bilježimo u zadnjih nekoliko godina, sve je teže održat volontersku djelatnost i zato mi je jako drago da županija prepoznaje i nas i DVD-ove, HUOPP i sve ostale koji zapravo ulažu u volonterstvo. Prije negdje 20-ak godina, kad sam se ja počeo, sredstva su biča problem, a ljudi je bilo više. Sad mogu reći da zbog ovih potpora imamo dovoljno, ali svi zajedno trebamo što više raditi na zajedništvu i stvaranju ljudskih potencijala”, dodao je Marin Lukas, pročelnik HGSS stanice Zagreb.

S Lukasom se složila i Petra Čović, dopredsjednica HUOPP-a. “Vjerujem da ćemo s povećanim sredstvima imati prilike privući i zadržati volontere koji se uključe u naš rad”.

Međunarodni dan civilne zaštite obilježava se 1. ožujka, a u Hrvatskoj se službeno slavi od 1992. godine, s ciljem jačanja svijesti o važnosti sustava koji reagira u nesrećama, elementarnim nepogodama i drugim izvanrednim događajima.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Zagrebačka županija otvorila prvi natječaj za poduzetnike – evo tko može dobiti novac

Poduzetnici mogu dobiti do 2.000 eura za pokretanje i razvoj poslovanja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Energetska-dz-ivanic_autor-fotografije-drazen-kopac

Zagrebačka županija otvorila je natječaj za dodjelu bespovratnih potpora poduzetnicima početnicima, a prijave su moguće do 3. travnja. Za ovu mjeru osigurano je 400 tisuća eura, dok pojedini poduzetnik može dobiti najviše 2.000 eura potpore.

Potpora je namijenjena onima koji tek pokreću poslovanje, a novac se može iskoristiti za osnovne troškove potrebne za rad, od nabave opreme i alata do informatičke opreme, izrade web stranice ili uređenja poslovnog prostora. Županija sufinancira do 75 % prihvatljivih troškova, što znači da dio ulaganja poduzetnici i dalje financiraju sami, dok ostatak pokriva bespovratna potpora.

Ovo je prvi od ukupno tri planirana natječaja za gospodarstvo u ovoj godini. Zagrebačka županija za poduzetničke potpore u 2026. ukupno planira izdvojiti tri milijuna eura, a novi pozivi očekuju se tijekom travnja. Više informacija dostupno je ovdje.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija prati trend rasta plaća – saznajte o kojem se iznosu radi

Najviše plaće prošle godine isplaćene su u djelatnosti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Na kraju prošle godine prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosila je 1.494 eura, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na prosinac 2024., prosječne plaće porasle su u svim županijama, a najveći skok bilježi Međimurska županija s rastom od 10,9%, piše Župan.hr.

Zagrebačka županija, koja tradicionalno prati visok standard plaća u blizini glavnog grada, zabilježila je rast od 10,3%, čime se svrstala među županije s najbržim povećanjem isplaćenih neto plaća. U prosincu je prosječna plaća u Zagrebačkoj županiji iznosila 1.530 eura, dok je u Gradu Zagrebu, i dalje s najvišom prosječnom isplaćenom plaćom, ona dosegnula 1.708 eura.

Najviše plaće prošle godine isplaćene su u djelatnosti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, gdje je prosječna neto plaća dosegla 2.835 eura. Nasuprot tome, najmanje su zarađivali radnici u proizvodnji odjeće, prosječno 942 eura neto. Za cijelu 2025. godinu prosječna neto plaća iznosila je 1.449 eura, što je nominalno gotovo 10% više nego godinu ranije. Medijalna plaća u prosincu dosegnula je 1.280 eura, pokazujući sličan trend rasta.

Podaci po županijama pokazuju da je rast plaća u četvrtom tromjesečju bio najizraženiji u Koprivničko-križevačkoj županiji (11%) te Vukovarsko-srijemskoj i Virovitičko-podravskoj (10,7%). Ukupno 13 županija zabilježilo je povećanje prosječnih neto plaća za više od 10% u odnosu na prethodnu godinu.

Nastavite čitati

Moja županija

Tko su najbolji sportaši u županiji? Nagrade su putovale posvuda, ali često su završavale u Gorici

Posebno su se istaknuli velikogorički parasportaši.

Objavljeno

na

Objavio/la

Najbolji sportaši Zagrebačke županije za 2025. godinu proglašeni su u petak, 27. veljače, na svečanosti održanoj u Vrbovcu, gdje su se okupili sportaši, treneri, sportski djelatnici i predstavnici javnog života iz cijele županije. Organizator događanja bila je Zajednica športskih udruga i saveza Zagrebačke županije, dok je domaćin i tehnički organizator bila Sportska zajednica grada Vrbovca.

Prema podacima organizatora, u Zajednicu športskih udruga i saveza Zagrebačke županije danas je udruženo devet gradskih i sedam općinskih sportskih zajednica te 23 sportska saveza s više od 750 klubova. Na području županije djeluje više od 25 tisuća aktivnih sportaša, uz oko 1500 trenera, sudaca i delegata, a sportski programi provode se na približno 200 sportskih objekata.

Titulu najbolje sportašice ponijela je Sadea Bećirović iz Karate kluba Samobor, dok je za najboljeg sportaša proglašen olimpijski pobjednik Josip Glasnović iz Streljačkog kluba J.G.TEAM. Za najbolju žensku ekipu izabran je Odbojkaški klub Nebo iz Zaprešića, a u muškoj konkurenciji Hokej klub Zelina.

Velika Gorica i ove je godine imala čvrstu poziciju među nagrađenima, ponajprije zahvaljujući uspjesima u parasportu.

Najboljom parasportašicom Zagrebačke županije proglašena je Mirjana Lučić iz Parastolnoteniskog kluba Uspon Velika Gorica, dok je naslov najboljeg parasportaša osvojio Velimir Šandor iz Paraatletskog kluba Uspon Velika Gorica. Upravo je Paraatletski klub Uspon Velika Gorica proglašen i najboljim parasportskim klubom u županiji, a priznanje za najboljeg parasportskog trenera pripalo je Ivanu Čengiću.

Među dobitnicima priznanja za sportske djelatnike našao se i Dragutin Kovačević iz Hrvatskog rukometnog kluba Gorica.

Također, u kategoriji sportskih nada nagrađena je Franka Jerkin iz Karate kluba Velika Gorica, dok je priznanje u muškoj konkurenciji osvojio Fran Josić iz Hrvačkog kluba Velika Gorica 1991.

FOTO: Redakcija Cityportala

Nastavite čitati

Reporter 457 - 26.02.2026.

Facebook

Izdvojeno