Moja županija
Svoje projekte najradije financiraju europskim novcem
Škrinjarić: „Angažirali smo stalnog konzultanta koji je na raspolaganju našim stanovnicima za pomoć pri pisanju europskih projekata“
Općina Pokupsko smjestila se u srednjem Pokuplju uz lijevu obalu rijeke Kupe na važnom prometnom križanju prometnica Velika Gorica-Glina i Sisak-Karlovac. Prema zadnjem popisu stanovništva na području Općine Pokupsko živi 2.224 stanovnika, koji žive u četrnaest naselja: Auguštanovec, Cerje Pokupsko, Cvetnić Brdo, Gladovec Pokupski, Hotnja, Lijevi Degoj, Lijevi Štefanki, Lukinić Brdo, Opatija, Pokupsko, Roženica, Strezojevo, Šestak i Zgurić Brdo. Administrativno središte nalazi se u Pokupskom.
Općina na sjeveru graniči s Gradom Velika Gorica, na sjeveroistoku s Općinom Kravarsko, na zapadu s Općinom Pisarovina i Karlovačkom županijom, a svojim južnim i jugoistočnim dijelom graniči s područjem Sisačko-moslavačke županije.
Rijeka Kupa i njezina očuvana priroda jedinstven je resurs koji omogućava razvoj turizma u ovom kraju, a uz njega poljodjelstvo i malo zanatstvo glavne su grane gospodarstva na području općine.
Posjetili smo Pokupsko i porazgovarali sa stanovnicima o problemima koji ih muče. Mora se priznati da je ova općina jedna od razvijenijih po pitanju infrastrukture, ali kako smo doznali odlazak ljudi najveći je problem. U razdoblju od 2001. do 2011. godine u naselju Pokupsko zabilježen je pad broja stanovnika od 9,27 posto, a taj trend isti je i u ostalim naseljima, izuzev Cvetnić Brda i Lijevog Degoja koji jedini bilježe rast stanovnika u Općini Pokupsko.
18.04.2018. Pokupsko. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr
Odlazak radno sposobnog stanovništva u inozemstvo isti je kao i u drugim mjestima u Hrvatskoj, no veliki problem predstavlja lokalna migracija.
„Meni sin upravo završava osmi razred i trebao bi upisati srednju školu u Zagrebu. Puno naše djece tijekom srednje škole odlučuje se za život u učeničkim domovima, umjesto da dnevno gube dva do tri sata na putovanje. Mnogi od njih u Zagrebu pronađu zaposlenje nakon školovanja i zauvijek ostanu tamo. Iz tog razloga je ne želim upisati svoje dijete u dom, smatram da je bolje da je pod mojim nadzorom. Rješenje ovog problema moglo bi biti uvođenje direktne autobusne linije Zagreb-Pokupsko“, objasnila nam je Martina.
Načelnik Općine Pokupsko Božidar Škrinjarić potvrdio nam je kako radi sve što je u njegovoj moći kako bi Pokupsko dobilo izravnu autobusnu vezu sa Zagrebom.
„Susreo sam se s gradonačelnikom Grada Zagreba Milanom Bandićem. Tema razgovora bila je upravo uvođenje izravne autobusne linije prema Zagrebu, ali i pomoć u izgradnji spomenika Svim poginulima za Hrvatsku, kao i kupnja orgulja. No, prema svemu sudeći od svega toga tako skoro neće biti ništa“, rekao je načelnik.
Jedno od velikih problema velikoj većini stanovnika Pokupskog, ali i ostalih naselja u ovoj općini je nedostatak benzinske crpke. Inina benzinska crpka već je više od sedam godina zatvorena.
„Ljudi koji voze stoku na plac nemaju gdje kupiti gorivo. Moraš ići ili u Goricu ili Pisarovinu ili Glinu, odnosno gdje ti se čini najbliže, da bi si kupio gorivo. Već dvije godine priča se da će se otvoriti“, požalio nam se mještanin Pokupskog, koji nam se predstavio kao Maksim. Zanimalo ga je i u kojoj je fazi izgradnja toplovoda od bio-toplane do kućanstava.
Iz Općine poručuju kako će crpka biti otvorena do dana Općine Pokupsko. „Privatni poduzetnik kupio je benzinsku i svu opremu od INA-e. Ne mogu otkriti o kome se radi, ali u roku od dva mjeseca ona bi trebala napokon proraditi“, istaknuo je Škrinjarić.
Što se tiče izgradnje toplovoda prema Kaurićima čekaju se povoljni natječaji Europske unije, kako bi se nastavili radovi na 2. fazi projekta.
18.04.2018. Pokupsko. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr
U Pokupskom je prije par godina zatvoren dječji vrtić pa se roditelji djece vrtićke dobi snalaze na razne načine.
„Roditelji djecu voze u Veliku Goricu, ali cijena koju plaćaju znatno je viša od one za djecu iz Velike Gorice, čak duplo. Nije lako onima koji nemaju roditelje da im pričuvaju djecu“, prokomentirala je Marija.
Prema riječima načelnika Škrinjarića, već u jesen trebao bi proraditi dječji vrtić.
„Napravili smo anketu i imamo više od tridesetak građana zainteresiranih za otvaranje vrtića. Objekt je spreman, a trenutačno smo u pregovorima s potencijalnim partnerima. Pregovaramo s gradskim i privatnim vrtićima iz Velike Gorice“, dodao je.
18.04.2018. Pokupsko. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr
Zbog konstantnog iseljavanja mladog i radno sposobnog stanovništva, sve je više staračkih i samačkih domaćinstava za koje nitko ne brine.
„Samo u Auguštanovcu od 60-tak kućanstava, 40-tak ih je starijih od 60 godina s jednim ili dva člana. Tim ljudima je potrebna svaka moguća pomoć“, rekao nam je Željko.
Iz Općine su nam rekli da je u 2018. u proračunu predviđeno za brigu o staračkim domaćinstvima predviđeno 25 tisuća kuna. Provodi se i Program „Pomoć u kući“ , čiji su korisnici samačka domaćinstva čija mjesečna primanja ne prelaze iznos od 3.500 kuna. Kako kažu, program obuhvaća organiziranje prehrane, obavljanje kućanskih poslova, održavanje osobne higijene i zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba.
Veliki problem stanovnicima Općine Pokupsko predstavljaju i česti nestanci struje.
„Zimi kada padne snijeg, mi znamo biti tri do četiri dana bez struje i kaj ti onda vrijedi sva ostala infrastruktura. Kad nema struje ne radi niti centralno grijanje, bez obzira na to što imamo šume i drva“, rekla nam je Zorica.
Ovaj problem prema riječima načelnika riješen je postavljanjem podzemne električne mreže do Kravarskog te u Lukavcu i Štefankima pa će Pokupsko sada imati sigurniju opskrbu električnom energijom iz više izvora.
18.04.2018. Pokupsko. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr
Na kraju upitali smo načelnika postoji li interes ulagača za investiranje na području Općine i imali naznaka otvaranju novih radnih mjesta.
„Nemamo zainteresiranih za ulaganje u naše dvije poslovne zone Usta i Skender Brdo, a najveći nam je problem udaljenost od većih gradova. Ostaje nam samo da preko EU fondova osiguramo preduvjete za samozapošljavanje dijela ljudi u poljoprivredi, turizmu i poduzetništvu. Angažirali smo stalnog konzultanta koji je na raspolaganju našim stanovnicima za pomoć pri pisanju europskih projekata. Pozivam naše sugrađane da iskoriste njegove usluge i prijave se na otvorene natječaje“, poručio je Božidar Škrinjarić.
Moja županija
Zagrebačka županija rekorder u ulaganjima u javni prijevoz, evo o kojim se brojkama radi
Županija već godinama sudjeluje u modelima subvencija koji se provode zajedno s gradovima i općinama na njezinom području.
Moja županija
Zagrebačka županija podiže razinu spremnosti – 13 cesta prelazi u viši prioritet održavanja
Zimska služba Županijske uprave za ceste ulazi u sezonu s većim ulaganjima, novim pravilima i jasnim apelom vozačima.
Zagrebačka županija najavila je početak rada zimske službe za sezonu 2025./2026., koja će se provoditi od 15. studenoga do 15. travnja na više od 1.200 kilometara županijskih i lokalnih cesta. Program je predstavila Županijska uprava za ceste, najavivši ukupno 2,6 milijuna eura ulaganja i pojačano održavanje, dok je razlog povećanog obuhvata veći promet te potreba za većom sigurnošću na cestama.
Ravnatelj ŽUC-a Tomislav Landeka istaknuo je dvije ključne novosti. Čak 13 prometnica prelazi u višu razinu prednosti jer na njima prometuje više od 4000 vozila dnevno, a u naseljima s nogostupima za posipavanje će se koristiti isključivo sol umjesto sipine.
Foto: Zagrebačka županija
Zamjenik župana Damir Tomljenović podsjetio je na nedavne infrastrukturne radove diljem županije te upozorio vozače da i sami moraju odraditi svoj dio. To uključuje korištenje zimske opreme, kao i prilagođavanje uvjetima na cesti.
Dodatni apel uputio je Božidar Šnajder iz Hrvatskih cesta, ističući da sedam godina bez ozbiljnijeg snijega često stvara lažan osjećaj sigurnosti. Upozorio je da su mnogi vozači uvjereni da mogu bez zimskih guma, a među njima i generacije mladih koje nikada nisu vozile po snijegu i ledu.
Foto: Zagrebačka županija
Zimska služba ove sezone djeluje kroz sedam mjesta pripravnosti, Velika Gorica, Goričica, Vrbovec, Zaprešić, Samobor, Jastrebarsko i Ivanić-Grad, s 26 ekipa, vozilima s ralicama i posipačima te zalihama od 5000 tona soli i jednako toliko sipine. U održavanje su uključene i državne ceste, za koje su nadležne Hrvatske ceste, dok ŽUC Zagrebačke županije provodi radove na svim razinama prednosti.
Prioriteti su podijeljeni na tri razine:
- II. razina – obuhvaća prometnice s više od 4000 vozila dnevno, gdje mora biti osigurana prohodnost od 5:00 do 22:00.
- III. razina – odnosi se na važnije županijske i lokalne ceste, često s autobusnim linijama i pristupima stanicama, gdje se prohodnost održava od 5:00 do 20:00, uz mogućnost noćnih zastoja do dva sata između 20:00 i 5:00.
- IV. razina – uključuje ceste manjeg prometnog značaja, gdje se prohodnost mora osigurati od 7:00 do 20:00, a kašnjenja pri intenzivnom snijegu mogu biti i do jednog radnog dana.
Foto: Zagrebačka županija
Zagrebačka županija ulazi u zimsku sezonu s pojačanom opremom, više prioritetnih prometnica i novim režimom održavanja. Ipak, stožeri zimske službe upozoravaju da ni najbolja logistika ne može nadomjestiti neodgovorno ponašanje na cesti. Zimske gume, prilagođena brzina i pažnja ključni su za sigurnu vožnju u nadolazećim mjesecima.
Moja županija
PANEL Zašto je infrastruktura temelj razvoja turističke destinacije?
OPG-ovi, kulturne ustanove i poduzetnici oblikuju identitet lokalnog turizma.
(Foto: Dražen Kopač)
U Velikoj Gorici održana je panel rasprava pod nazivom “Utjecaj infrastrukture na turistički razvoj destinacije”, a koja je okupila dionike turističkog sektora Zagrebačke županije i otvorila razgovor o tome kako infrastruktura, kvalitetno upravljanje i suradnja utječu na razvoj turizma koji je održiv, konkurentan i usmjeren na ljude.
Poseban značaj i osvrt dala je Lidija Capković Martinek, glasnogovornica Međunarodne zračne luke Zagreb, koja je naglasila koliko je zračna luka važna za razvoj kontinentalnog turizma te kako njezina prometna dostupnost izravno utječe na poslovna, kulturna i turistička kretanja u cijeloj regiji.
Direktorice turističkih zajednica, Ivana Alilović i Maja Toth, predstavile su smjerove razvoja destinacije te naglasile važnost planiranja temeljenog na podacima, znanju i suradnji.
-Zagrebačka županija je jedina turistička zajednica u Republici Hrvatskoj koja je potpisala Glasgow Declaration, čime se obvezala na ubrzano djelovanje u području klimatske održivosti, a u listopadu je usvojila i svoj Plan upravljanja destinacijom, potvrđujući jasan i odgovoran put prema održivom i regenerativnom turizmu – istaknula je Alilović.
Maja Toth je podsjetila kako je Velika Gorica nedavno zaključila proces javnog savjetovanja o svojem Planu upravljanja, što pokazuje uključenost i otvorenost lokalne zajednice.
U raspravi je naglašeno da infrastruktura, bilo da je riječ o zračnoj luci ili kulturnim, sportskim i turističkim objektima, predstavlja temelj svakog dugoročnog razvoja. Jednako važan dio priče čine i ljudi: lokalni OPG-ovi, kulturne ustanove, poduzetnici i svi akteri koji svojim radom oblikuju identitet destinacije. Upravo oni stvaraju živu, autentičnu i cjelogodišnju ponudu koja razlikuje uspješne destinacije od prosječnih.
Zaključak panela bio je jednostavan i snažan: budućnost turizma u Zagrebačkoj županiji počiva na suradnji. Sinergija institucija, turističkih zajednica, gospodarstva i lokalne zajednice ključna je za razvoj koji je uravnotežen, održiv i usmjeren na stvarne potrebe prostora i ljudi.
Održana rasprava pokazala je da Zagrebačka županija turizam razvija promišljeno i odgovorno te da u suradnji sa svojim dionicima gradi destinaciju koja s jednakom pažnjom čuva ono što ima i stvara ono što dolazi.
Panel je vodila Katja Matković Mikulčić, a raspravi je svojim stručnim doprinosom prisustvovao akademik Zvonko Cvetnić.
Događanje su organizirali Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i njezin Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Velikoj Gorici, uz podršku Grada Velike Gorice, Turističke zajednice Zagrebačke županije i Turističke zajednice grada Velike Gorice.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Moja županija
Nova lokacija, novi termin, novi vizual – počele prijave na Dane hrane i tradicijskih proizvoda
Do 01. prosinca!
Moja županija
TIK TAK Stižu dani okusa tradicije – ponuda vrhunskih jelovnika zagrebačkog kraja!
Ručno rađena tjestenina, juha od vrganja, samoborska češnjovka, teleća koljenica, tartufi…
(Foto: TZ Zagrebačke županije)
14. studenog počinje gastronomska avantura u sklopu nacionalne manifestacije Dani Okusa hrvatske tradicije, kada će Zagrebačka županija ponuditi „Okus Zagrebačkog kraja“ – vrhunske jelovnike u restoranima, nosiocima standarda Okusi Hrvatske tradicije, po promotivnim cijenama.
Riječ je o ukupno 10 restorana i slastičarnica koji su za svoje goste pripremili posebne menije; od ručno rađene tjestenine, juhe od vrganja, samoborske češnjovke, teleće koljenica, tartufa ili doboš torte… sve to u kombinaciji s vrhunskim vinima i pjenušcima iz našeg vinogorja.
Specijalitete će pripremati i 2 velikogorička restorana: Mon Ami i Babriga, kroz tri slijeda!
Detalji oko jelovnika, restorana i posebne ponude potražite na www.okusi.hr i visitzagrebcounty.hr
„Okus Zagrebačkog kraja“ traje do 30. studenog.
-
CityLIGHTSprije 4 danaNAJLJEPŠI TROFEJ Stigla prinova – Velimir noćas postao tata!
-
Vijestiprije 2 danaPizzeria “Gavran” nakon više od 40 godina zatvorila vrata
-
Vijestiprije 1 danPronađeni nestali maloljetnici iz Siska! Trag vodio do trgovine u Zagrebu
-
Vijestiprije 1 danDio Velike Gorice sutra bez vode, saznajte gdje