Povežite se s nama

Moja županija

Svoje projekte najradije financiraju europskim novcem

Škrinjarić: „Angažirali smo stalnog konzultanta koji je na raspolaganju našim stanovnicima za pomoć pri pisanju europskih projekata“

Objavljeno

na

Općina Pokupsko smjestila se u srednjem Pokuplju uz lijevu obalu rijeke Kupe na važnom prometnom križanju prometnica Velika Gorica-Glina i Sisak-Karlovac. Prema zadnjem popisu stanovništva na području Općine Pokupsko živi 2.224 stanovnika, koji žive u četrnaest naselja: Auguštanovec, Cerje Pokupsko, Cvetnić Brdo, Gladovec Pokupski, Hotnja, Lijevi Degoj, Lijevi Štefanki, Lukinić Brdo, Opatija, Pokupsko, Roženica, Strezojevo, Šestak i Zgurić Brdo. Administrativno središte nalazi se u Pokupskom.

Općina na sjeveru graniči s Gradom Velika Gorica, na  sjeveroistoku  s Općinom Kravarsko, na zapadu s Općinom Pisarovina i Karlovačkom županijom, a svojim južnim i jugoistočnim dijelom graniči s područjem Sisačko-moslavačke županije.

Rijeka Kupa i njezina očuvana priroda jedinstven je resurs koji omogućava razvoj turizma u ovom kraju, a uz njega poljodjelstvo i malo zanatstvo glavne su grane gospodarstva na području općine.

Posjetili smo Pokupsko i porazgovarali sa stanovnicima o problemima koji ih muče. Mora se priznati da je ova općina jedna od razvijenijih po pitanju infrastrukture, ali  kako smo doznali odlazak ljudi najveći je problem. U razdoblju od 2001. do 2011. godine u naselju Pokupsko zabilježen je pad broja stanovnika od 9,27 posto, a taj trend isti je i u ostalim naseljima, izuzev  Cvetnić Brda i Lijevog Degoja koji jedini bilježe rast stanovnika u Općini Pokupsko.

18.04.2018. Pokupsko. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

Odlazak radno sposobnog stanovništva u inozemstvo isti je kao i u drugim mjestima u Hrvatskoj, no veliki problem predstavlja lokalna migracija.

„Meni sin upravo završava osmi razred i trebao bi upisati srednju školu u Zagrebu. Puno naše djece tijekom srednje škole odlučuje se za život u učeničkim domovima, umjesto da dnevno gube dva do tri sata na putovanje. Mnogi od njih u Zagrebu pronađu zaposlenje nakon školovanja i zauvijek ostanu tamo. Iz tog razloga je ne želim upisati svoje dijete u dom, smatram da je bolje da je pod mojim nadzorom. Rješenje ovog problema moglo bi biti uvođenje direktne autobusne linije Zagreb-Pokupsko“, objasnila nam je Martina.

Načelnik Općine Pokupsko Božidar Škrinjarić potvrdio nam je kako radi sve što je u njegovoj moći kako bi Pokupsko dobilo izravnu autobusnu vezu sa Zagrebom.

„Susreo sam se s gradonačelnikom Grada Zagreba Milanom Bandićem. Tema razgovora bila je upravo uvođenje izravne autobusne linije prema Zagrebu, ali i pomoć u izgradnji spomenika Svim poginulima za Hrvatsku, kao i kupnja orgulja. No, prema svemu sudeći od svega toga tako skoro neće biti ništa“, rekao je načelnik.

Jedno od velikih problema velikoj većini stanovnika Pokupskog, ali i ostalih naselja u ovoj općini je nedostatak benzinske crpke. Inina benzinska crpka već je više od sedam godina zatvorena.

„Ljudi koji voze stoku na plac nemaju gdje kupiti gorivo. Moraš ići ili u Goricu ili Pisarovinu ili Glinu, odnosno gdje ti se čini najbliže, da bi si kupio gorivo. Već dvije godine priča se da će se otvoriti“, požalio nam se mještanin Pokupskog, koji nam se predstavio kao Maksim. Zanimalo ga je i u kojoj je fazi izgradnja toplovoda od bio-toplane do kućanstava.

Iz Općine poručuju kako će crpka biti otvorena do dana Općine Pokupsko. „Privatni poduzetnik kupio je benzinsku i svu opremu od INA-e. Ne mogu otkriti o kome se radi, ali u roku od dva mjeseca ona bi trebala napokon proraditi“, istaknuo je Škrinjarić.

Što se tiče izgradnje toplovoda prema Kaurićima čekaju se povoljni natječaji Europske unije, kako bi se nastavili radovi na 2. fazi projekta.

18.04.2018. Pokupsko. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

U Pokupskom je prije par godina zatvoren dječji vrtić pa se roditelji djece vrtićke dobi snalaze na razne načine.

„Roditelji djecu voze u Veliku Goricu, ali cijena koju plaćaju znatno je viša od one za djecu iz Velike Gorice, čak duplo. Nije lako onima koji nemaju roditelje da im pričuvaju djecu“, prokomentirala je Marija.

Prema riječima načelnika Škrinjarića, već u jesen trebao bi proraditi dječji vrtić.

„Napravili smo anketu i imamo više od tridesetak građana zainteresiranih za otvaranje vrtića. Objekt je spreman, a trenutačno smo u pregovorima s potencijalnim partnerima. Pregovaramo s gradskim i privatnim vrtićima iz Velike Gorice“, dodao je.

18.04.2018. Pokupsko. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

Zbog konstantnog iseljavanja mladog i radno sposobnog stanovništva, sve je više staračkih i samačkih domaćinstava za koje nitko ne brine.

„Samo u Auguštanovcu od 60-tak kućanstava, 40-tak ih je starijih od 60 godina s jednim ili dva člana. Tim ljudima je potrebna svaka moguća pomoć“, rekao nam je Željko.

Iz Općine su nam rekli da je u 2018. u proračunu predviđeno za brigu o staračkim domaćinstvima predviđeno 25 tisuća kuna. Provodi se i Program „Pomoć u kući“ , čiji su korisnici samačka domaćinstva čija mjesečna primanja ne prelaze iznos od 3.500 kuna. Kako kažu, program obuhvaća organiziranje prehrane, obavljanje kućanskih poslova, održavanje osobne higijene i zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba.

Veliki problem stanovnicima Općine Pokupsko predstavljaju i česti nestanci struje.

 „Zimi kada padne snijeg, mi znamo biti tri do četiri dana bez struje i kaj ti onda vrijedi sva ostala infrastruktura. Kad nema struje ne radi niti centralno grijanje, bez obzira na to što imamo šume i drva“, rekla nam je Zorica.

Ovaj problem prema riječima načelnika riješen je postavljanjem podzemne električne mreže do Kravarskog te u Lukavcu i Štefankima pa će Pokupsko sada imati sigurniju opskrbu električnom energijom iz više izvora.

18.04.2018. Pokupsko. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

Na kraju upitali smo načelnika postoji li interes ulagača za investiranje na području Općine i imali naznaka otvaranju novih radnih mjesta.

 „Nemamo zainteresiranih za ulaganje u naše dvije poslovne zone Usta i Skender Brdo, a najveći nam je problem udaljenost od većih gradova. Ostaje nam samo da preko EU fondova osiguramo preduvjete za samozapošljavanje dijela ljudi u poljoprivredi, turizmu i poduzetništvu. Angažirali smo stalnog konzultanta koji je na raspolaganju našim stanovnicima za pomoć pri pisanju europskih projekata. Pozivam naše sugrađane da iskoriste njegove usluge i prijave se na otvorene natječaje“, poručio je Božidar Škrinjarić.

Moja županija

Hrvatska turistička zajednica nagradila Senku Radanović i Velimira Šandora

Svečana dodjela održana je na Danima hrvatskog turizma u Dubrovniku

Objavljeno

na

Hrvatska turistička zajednica, u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta, proglasila je pobjednike izbora za najboljeg domaćina nositelja oznake Vaš domaćin/Local Host. Senka Radovanić, vlasnica smještajnog objekta Javor Holiday House na Žumberku, ovogodišnja je dobitnica za Zagrebačku županiju. Svečana dodjela održana je na Danima hrvatskog turizma u Dubrovniku gdje su dodijeljene brojne nagrade, a među njima i nagrada za ambasadora hrvatskog turizma koju je dobio naš poznati paraatletičar Velimir Šandor.

Čestitke nagrađenima u ime Zagrebačke županije uputio je i zamjenik župana Damir Tomljenović.

-Velimire Šandor je puno više od sportaša, on je inspiracija da nikad ne odustanemo od svojih snova. Njegov sportski uspjeh dokazuje da je uz puno truda i odricanja sve moguće, stoga je nagrada za ambasadora otišla u najbolje ruke – poručio je Tomljenović.

Tomljenović je istaknuo kako je to priznanje odraz višegodišnje predanosti, truda i ljubavi koje nositelji oznake Vaš domaćin/Local Host ulažu u svoje smještajne objekte.

-Od ovog priznanja korist će imati i cijela lokalna zajednica koja će postati još privlačnija za sve buduće posjetitelje – dodao je Tomljenović i podsjetio da Zagrebačka županija uz predivnu prirodu i kulturnu baštinu, vrhunsku enogastronomiju te brojne manifestacije koje se održavaju cijelu godinu doista ima puno toga za ponuditi svojim gostima.

U Zagrebačkoj županiji 37 certificiranih domaćina nosi ovu prestižnu oznaku, što potvrđuje visoku razinu kvalitete i predanosti domaćina diljem županije – od Žumberka i Pisarovine, preko Samobora i Jastrebarskog, do Svete Nedelje, Svetog Ivana Zeline, Marije Gorice i Velike Gorice.

Javor Holiday House ističe se njegom lokalnog identiteta, visokim standardima usluge i odgovornim poslovanjem. Predanost Senke Radovanić pozicionirala je ovaj objekt kao primjer izvrsnosti koji dodatno jača ugled Zagrebačke županije kao destinacije autentičnih, srdačnih i održivih doživljaja.

-Oznaka Vaš domaćin više je od priznanja – ona je poruka da u Zagrebačkoj županiji njegujemo kulturu istinske pažnje prema gostu. Ponosna sam što čak 37 naših domaćina potvrđuje tu razinu kvalitete i šarma koja nas izdvaja. Senka Radovanić i njezin Javor Holiday House savršen su primjer kako se osobni pristup, autentičnost i odgovornost prema zajednici pretvaraju u iskustvo koje goste osvaja na prvu. To je onaj trenutak kad destinacija ne samo da se doživi, nego se osjeti. – poručila je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Zelje iz Lakteca – temelj za više od 60 gastro recepata

Već 19. godina organiziraju Sarmijadu – svojevrsni festival jela od kiseloga zelja.

Objavljeno

na

Svaka gastronomska manifestacija čuvar je tradicije pripreme jela i očuvanja starih recepata našega podneblja, kako bi i mlađe generacije znale uživati u hrani i obrocima koji su prehranjivali naše pretke.

A mjesto Laktec u okolici Svetog Ivana Zeline ponosni je čuvar tradicije uzgoja zelja i pripreme hrane od ove zdrave namirnice, stoga već 19. godina organiziraju Sarmijadu – svojevrsni festival jela od kiseloga zelja.

-Od prve Sarmijade do danas isprobali smo i sakupili recepte 62 različita jela od kiseloga zelja. Iznenađeni smo maštom, ukusima, sljubljivanjem različitih vrsta mesa i okusa sa zeljem. Nastojat ćemo do sljedeće, jubilarne 20. Sarmijade objediniti sve te recepte i napraviti zbirku jela od kiseloga zelja – najavila je Brigitte Berulec ispred organizatora manifestacije – Udruge proizvođača marke kiselog zelja Laktec.

Inače, zelje se u zelinskome kraju uzgaja još od 15./16. stoljeća.

-Ovakvom manifestacijom čuva se naša gastronomska baština i pokazuje kako jedno malo mjesto Laktec uz puno truda, veliko srce i ljubav prema baštini može napraviti veliku stvar – poručila je gradonačelnica Zeline Eva Jendriš Škrljak.

Osim očuvanja tradicije, ovakva događanja su promotor domaće proizvodnje i podrške lokalnim uzgajivačima hrane, po kojima je poznata cijela Zagrebačka županija.

-Zato i Zagrebačka županija pomaže poljoprivredna gospodarstva da dostojno mogu živjeti od svoje proizvodnje. Primjerice Županija je ove godine, kroz razne mjere, uložila u poljoprivredu 1,4 milijuna eura – podsjetila je pročelnica za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Gordana Županac.

Inače, ove godine najbolju sarmu skuhali su zaposlenici zelinskoga Muzeja, a najbolje jelo od kiseloga zelja – “zelje sa svinjskim repom” samoborska ekipa “Plahutari”.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Veliki preokret u natalitetu! Hrvatske županije bilježe rast, a Zagrebačka udvostručila naknade za bebe

Najnoviji podaci pokazuju usporavanje pada broja rođenih i sve snažniji angažman županija, a Zagrebačka županija ističe se povećanjem naknada i kontinuiranim rastom broja novorođenih.

Objavljeno

na

Objavio/la

U Hrvatskoj je od lipnja do rujna rođeno 656 beba više nego prošle godine, a trend višeg broja rođenih zahvatio je osam županija, među kojima i Zagrebačku, koja bilježi 40 više novorođenih i udvostručenu naknadu za prvo dijete, prenosi Župan.hr.

Porast se događa dok županije intenzivno ulažu u vrtiće, škole i demografske mjere, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku i lokalnih uprava.

Foto: Marija Vrbanus

Prema ukupnim podacima za prošlu godinu, u Hrvatskoj je rođeno 32.069 beba, tek 101 manje nego 2023. godine, što upućuje na usporavanje dugogodišnjeg negativnog trenda. Osam županija bilježi rast rođenih, a najveći porast zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (193 više), zadarskoj (64 više) i Šibensko-kninskoj (61 više). U relativnim pokazateljima najviše se istaknula Požeško-slavonska županija s rastom od 9,41 %.

Zagrebačka županija, u fokusu ovog članka, imala je 40 više rođenih nego godinu prije, što odgovara porastu od 1,5 %. Uz to, ove je godine udvostručila naknadu za prvo dijete, s dosadašnjih 150 na 300 eura. Time se pridružila Zadarskoj županiji koja također isplaćuje 300 eura za prvo i drugo dijete, dok su za treće i svako sljedeće predviđene naknade od 800 eura.

Naknade za novorođenčad daje ukupno osam županija, Zagrebačka, Zadarska, Osječko-baranjska, Splitsko-dalmatinska, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska i Krapinsko-zagorska. U većini su naknade ove godine povećane, a dio županija proširio je i mjere vezane uz stipendiranje učenika te opremanje škola.

Foto: Marija Vrbanus

Uz demografske poticaje, europska sredstva koriste se za gradnju i opremanje vrtića i škola u svim županijama, što gradovima i općinama značajno olakšava ulaganja. Istodobno, raste potreba za programima prevencije nasilja na internetu, što mnoge županije uključuju u svoje obrazovne i društvene programe.

Najnoviji podaci pokazuju da se pad nataliteta u Hrvatskoj usporava, a u pojedinim županijama trend se okreće prema rastu.

Zagrebačka županija pritom zauzima vidljivo mjesto, ne samo zbog porasta broja rođenih, nego i zbog konkretnog povećanja naknada za bebe. Uz ulaganja u vrtiće i škole, ovakve mjere stvaraju okvir koji bi mogao potaknuti daljnji rast broja novorođenih u godinama koje slijede.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Gradski muzej Jastrebarsko otvoren nakon dvogodišnje obnove! Uloženo više od 1,5 milijuna eura

Završena je cjelovita obnova povijesne zgrade iz 1826., a prvi postav donosi izložbu kiparice Milene Lah.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Gradski muzej Jastrebarsko ponovno je otvorio vrata nakon dvogodišnje obnove uzrokovane potresom. Rekonstrukcija, vrijedna oko dva milijuna eura, financirana je sredstvima Zagrebačke županije i Grada Jastrebarskog, a novi početak muzeja obilježen je izložbom radova kiparice Milene Lah.

Zagrebačka županija u obnovu je uložila gotovo 1,5 milijuna eura kroz decentralizirana sredstva, dok je grad sudjelovao s dodatnih pola milijuna. Na svečanosti otvorenja prisustvovao je zamjenik župana Ervin Kolarec, koji je istaknuo kako je suradnja različitih razina vlasti ubrzala povratak objekata u javnu funkciju. Podsjetio je i da Županija trenutačno provodi 126 projekata obnove vrijednih 51 milijun eura, od čega se 7,2 milijuna odnosi na područje Jastrebarskog.

Foto: Zagrebačka županija

Gradonačelnik Zvonimir Novosel naglasio je važnost kulturnih institucija za identitet grada, poručivši kako muzej predstavlja mjesto susreta lokalne povijesti i suvremenosti. Prema riječima projektantice Dijane Špirić, zgrada iz 1826. godine doživjela je kompletnu protupotresnu, energetsku i funkcionalnu obnovu. Ugrađena je dizalica topline, čime je objekt postao energetski učinkovit i bez emisija.

Muzej čuva arheološku, kulturno-povijesnu i etnografsku baštinu jaskanskog kraja, uključujući poznatu bulu kralja Bele IV. iz 1257. godine, kojom je Jastrebarsko steklo status slobodnog kraljevskog trgovišta.

Foto: Zagrebačka županija

Otvorenjem obnovljenog muzeja Jastrebarsko vraća jedan od svojih ključnih kulturnih prostora u punu funkciju, a posjetitelji opet istraživati kulturnu i povijesnu baštinu Jastrebarskog u obnovljenom i suvremenom prostoru.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

LJEKARNE SAVJETUJU Zdravlje oka – fokus na organ koji je bio inspiracija izumu fotoaparata

Zabrinutost za zdravlje očiju druga je po redu najveća zdravstvena briga populacije na globalnoj razini

Objavljeno

na

Ljudsko oko je po svojoj građi i funkciji složen organ, vrlo često uspoređivan sa fotoaparatom čiji izum je i nadahnut građom oka. Rožnica, prozirni dio očne jabučice,  kroz koju ulazi svjetlo mogla bi se usporediti sa staklom na otvoru fotoaparata; zjenica koja kontrolira količinu svjetla koje ulazi u oko slična je zatvaraču, dok je mrežnica sa nizom svojih fotoosjetljivih stanica poput filma fotoaparata. I oko i fotoaparat imaju leću koja fokusira dolazeće svjetlo s tim da je leća u fotoaparatu kruta i slika  se izoštri približavanjem ili udaljavanjem leće od senzora, dok je leća oka  mekana i fleksibilna i izoštrava vid time što mijenja oblik.

Prvi kontakt oka i okoline je suzni film, koji štiti oko od sitnih čestica prašine, sprečava isušivanje spojnice i rožnice, održava prozirnosti rožnice i sudjeluje u kvaliteti vidne oštrine, a sastoji se od tri sloja : mucinoznog, vodenog i lipidnog sloja.  Mucinozni sloj je najtanji, nalazi se odmah uz rožnicu i odgovoran je za ravnomjernu raspodjelu suza na istu. Vodeni sloj je srednji i najdeblji i upravo kod njegovog stanjenja najčešće govorimo o suhoći oka, dok je lipidni sloj onaj koji je u kontaktu sa vanjskom okolinom i sprečava pojačano isparavanje suza.

Najčešći simptomi suhog oka su nedostatak suza tj. kronični osjećaj suhoće oka,  zamagljen vid, osjećaj peckanja i žuljanja stranog tijela u oku, osjetljivost na svjetlo, crvenilo oka, osjećaj težine i umora u vjeđama, pretjerano suzenje oka, a mogu traju duže od tri mjeseca. Često dijagnoza suhog oka izazove zabunu kod pacijenata kojima oči jako suze. Radi se o tome da nakon nekog vremena žuljanja, iritacije, peckanja dolazi do pojačanog lučenja suza koje slabo utječe na ublažavanje simptoma jer suze u biti nekontrolirano istječu i nedovoljno štite oko od isušivanja. Do suhog oka može doći i zbog poremećaja u lipidnom sloju što dovodi do pojačanog isparavanja suza i pojačanog isušivanja površine oka. Boravak u uvjetima dodatno isušenog zraka posljedično dovodi do pojačane suhoće oka. Primjer takvih uvjeta su zimi pregrijani prostori koji se centralno zagrijavaju ili  ljeti učestalo korištenje klima uređaja.

Pušenje, alergije, menopauza, kirurški zahvati na očima, ozljeda oka, konzervansi u kapima za oči također mogu biti uzrokom suhog oka. Današnji način života koji podrazumijeva provođenje određenog vremena pred ekranom računala koje toliko zna zaokupiti našu pažnju da manje trepćemo, također mogu dodatno isušiti površinu oka. Tome možemo doskočiti ako ekran računala ne pozicioniramo u razini oka već spustimo 20 stupnjeva niže ispod razine pogleda tako da je pogled usmjeren prema dolje što čini da su vjeđe zatvorene za 2/3, a time je smanjeno i isušivanje površine oka. Korisno je i pravilo 20:20:20 što bi značilo svakih 20 minuta napraviti pauzu od ekrana na 20 sekundi i gledati u daljinu od 20 inča (cca dalje od pola metra).

Neke bolesti također mogu biti uzrokom sindroma suhog oka kao npr. limfom, sarkoidoza, amiloidoza, HIV-infekcija te korištenje određenih lijekova poput antikolinergika, antidepresiva, beta blokatora, lokalna primjena anestetskih kapi u oko. Suho oko može biti i simptom nekih sistemskih bolesti kao što su Sjögrenov sindrom, reumatoidni artritis, sistemski lupus eritematosus, poliarteritis, Wegenerova granulomatoza, skleroderma, dermatomiozitis i primarna bilijarna ciroza.

Terapiji suhog oka valja pristupiti individualno, a prva linija liječenja su topikalni pripravci, najčešće umjetne suze.  Danas u ponudi osim kapi koje vlaže oko, postoje i oblici koji imaju dodatne komponente koje omogućavaju njihov dugotrajniji učinak te gelovi koji se duže zadržavaju na površini oka.

Jačmenac je lokalizirana infekcija ili upala lojnih žlijezda vjeđe, koja uzrokuje crvenu kvržicu i otok u blizini ruba vjeđe. Infekcija je najčešće uzrokovana bakterijom iz grupe Staphylococcus i može uzrokovati bolnost vjeđe. Na jačmenac možemo nanositi tople, suhe obloge u trajanju 5 do 10 minuta , tri do šest puta dnevno. Nikada ga ne treba istiskivati i najčešće se spontano povuče u roku od tjedan dana. Ako se oteklina ne smanjuje ili se pojavi bol ili kvržica toliko natekne da ometa vid te se opće stanje pogoršava, treba se javiti liječniku. Halacion je vrsta očnog ječmenca, koji je prešao u kroničan oblik. U većini slučajeva ne boli.

Glaukom je nezaobilazna tema kada govorimo o zdravlju oka budući da se radi o drugom najčešćem uzroku sljepoće u svijetu. Javlja se među svim dobnim skupinama iako je najčešći kod pacijenata starije životne dobi, a radi se o kroničnoj, progresivnoj bolesti očnog živca gdje dolazi do propadanja vidnog polja i gubitka vidne funkcije, a glavni čimbenik rizika je povišeni očni tlak koji se stvara u oku kada se naruši otjecanje očne vodice koja služi za prehranu i ispiranje struktura oka. Svaka trideseta osoba na svijetu oboljeti će od glaukoma, a polovica oboljelih ni ne zna da ima glaukom. Ranim otkrivanjem i adekvatnim liječenjem, bolest se može kontrolirati te prevenirati trajni gubitak vida. Osobama starijim od 20 godina preporuča se jednom u 3 do 5 godina obaviti pregled specijalista oftalmologa i mjerenje očnog tlaka, dok se starijima od 40 godina taj pregled preporuča jednom godišnje. Terapija je doživotna i mora biti redovita.

Dijabetička retinopatija  najvažnija je komplikacija dijabetesa na oku kod koje dolazi do oštećenja unutarnjeg sloja oka koji je građen od živčanih stanica, a zove se retina ili mrežnica. Dijabetes je bolest koja oštećuje male krvne žile pa je mrežnica kao tkivo s posebno malim krvnim žilicama posebno pogođena. Iz takvih malih oštećenih krvnih žila dolazi do istjecanja tekućine koja posljedično narušava vidnu oštrinu. U ranoj fazi bolest može biti bez simptoma, a kako napreduje mogu se javit različiti simptomi kao što su crne točke ili niti koje „plutaju“ u vidnom polju, zamućen vid koji može biti i prolazan, poremećaj u percepciji boja i gubitak vida ili „zamračenje“ u dijelu vidnog polja. Dobra kontrola šećera u krvi može usporiti progresiju bolesti.

Senilna makularna degeneracija (SMD) očna je bolest u kojoj propadaju živčane stanice (fotoreceptori) u žutoj točki i  vodeći je uzrok gubitka centralne vidne oštrine populacije starije od 55 godina , a rizični faktori jesu genetika, dob i spol (Ž) te način života (pušenje, pretilost, izloženost UV zračenju bez zaštite, nekontrolirana hipertenzija, neadekvatna prehrana i visoki kolesterol).  Kod uznapredovanog oblika bolesti javljaju se simptomi kao što su poteškoće kod čitanja bez dodatnog svjetla, slika predmeta je mutna, a predmeti su nepravilnog oblika, veličine i boje, osjećaj kao da predmeti poskakuju kada se usredotočimo na njih, problemi u vožnji, poteškoće u razlikovanju detalja, tamna ili zasljepljujuća točka u središnjem vidu. Prehrana ima važnu ulogu u prevenciji SMD, a među tim hranjivim tvarima su dva ključna karotenoida – lutein i zaeksantin. Uz njih, neizostavni nutrijenti za zdravlje očiju još su vitamin D, resveratrol, cink i omega-3 masne kiseline.

Zabrinutost za zdravlje očiju druga je po redu najveća zdravstvena briga populacije na globalnoj razini, a ljekarnici Ljekarni Zagrebačke županije spremni savjetom vam umanjiti brigu te uputiti na najbolje moguće rješenje za Vas.

(FOTO: Pinterest)

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno