ktc
Povežite se s nama

Moja županija

Svoje projekte najradije financiraju europskim novcem

Škrinjarić: „Angažirali smo stalnog konzultanta koji je na raspolaganju našim stanovnicima za pomoć pri pisanju europskih projekata“

Objavljeno

na

Općina Pokupsko smjestila se u srednjem Pokuplju uz lijevu obalu rijeke Kupe na važnom prometnom križanju prometnica Velika Gorica-Glina i Sisak-Karlovac. Prema zadnjem popisu stanovništva na području Općine Pokupsko živi 2.224 stanovnika, koji žive u četrnaest naselja: Auguštanovec, Cerje Pokupsko, Cvetnić Brdo, Gladovec Pokupski, Hotnja, Lijevi Degoj, Lijevi Štefanki, Lukinić Brdo, Opatija, Pokupsko, Roženica, Strezojevo, Šestak i Zgurić Brdo. Administrativno središte nalazi se u Pokupskom.

Općina na sjeveru graniči s Gradom Velika Gorica, na  sjeveroistoku  s Općinom Kravarsko, na zapadu s Općinom Pisarovina i Karlovačkom županijom, a svojim južnim i jugoistočnim dijelom graniči s područjem Sisačko-moslavačke županije.

Rijeka Kupa i njezina očuvana priroda jedinstven je resurs koji omogućava razvoj turizma u ovom kraju, a uz njega poljodjelstvo i malo zanatstvo glavne su grane gospodarstva na području općine.

Posjetili smo Pokupsko i porazgovarali sa stanovnicima o problemima koji ih muče. Mora se priznati da je ova općina jedna od razvijenijih po pitanju infrastrukture, ali  kako smo doznali odlazak ljudi najveći je problem. U razdoblju od 2001. do 2011. godine u naselju Pokupsko zabilježen je pad broja stanovnika od 9,27 posto, a taj trend isti je i u ostalim naseljima, izuzev  Cvetnić Brda i Lijevog Degoja koji jedini bilježe rast stanovnika u Općini Pokupsko.

18.04.2018. Pokupsko. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

Odlazak radno sposobnog stanovništva u inozemstvo isti je kao i u drugim mjestima u Hrvatskoj, no veliki problem predstavlja lokalna migracija.

„Meni sin upravo završava osmi razred i trebao bi upisati srednju školu u Zagrebu. Puno naše djece tijekom srednje škole odlučuje se za život u učeničkim domovima, umjesto da dnevno gube dva do tri sata na putovanje. Mnogi od njih u Zagrebu pronađu zaposlenje nakon školovanja i zauvijek ostanu tamo. Iz tog razloga je ne želim upisati svoje dijete u dom, smatram da je bolje da je pod mojim nadzorom. Rješenje ovog problema moglo bi biti uvođenje direktne autobusne linije Zagreb-Pokupsko“, objasnila nam je Martina.

Načelnik Općine Pokupsko Božidar Škrinjarić potvrdio nam je kako radi sve što je u njegovoj moći kako bi Pokupsko dobilo izravnu autobusnu vezu sa Zagrebom.

„Susreo sam se s gradonačelnikom Grada Zagreba Milanom Bandićem. Tema razgovora bila je upravo uvođenje izravne autobusne linije prema Zagrebu, ali i pomoć u izgradnji spomenika Svim poginulima za Hrvatsku, kao i kupnja orgulja. No, prema svemu sudeći od svega toga tako skoro neće biti ništa“, rekao je načelnik.

Jedno od velikih problema velikoj većini stanovnika Pokupskog, ali i ostalih naselja u ovoj općini je nedostatak benzinske crpke. Inina benzinska crpka već je više od sedam godina zatvorena.

„Ljudi koji voze stoku na plac nemaju gdje kupiti gorivo. Moraš ići ili u Goricu ili Pisarovinu ili Glinu, odnosno gdje ti se čini najbliže, da bi si kupio gorivo. Već dvije godine priča se da će se otvoriti“, požalio nam se mještanin Pokupskog, koji nam se predstavio kao Maksim. Zanimalo ga je i u kojoj je fazi izgradnja toplovoda od bio-toplane do kućanstava.

Iz Općine poručuju kako će crpka biti otvorena do dana Općine Pokupsko. „Privatni poduzetnik kupio je benzinsku i svu opremu od INA-e. Ne mogu otkriti o kome se radi, ali u roku od dva mjeseca ona bi trebala napokon proraditi“, istaknuo je Škrinjarić.

Što se tiče izgradnje toplovoda prema Kaurićima čekaju se povoljni natječaji Europske unije, kako bi se nastavili radovi na 2. fazi projekta.

18.04.2018. Pokupsko. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

U Pokupskom je prije par godina zatvoren dječji vrtić pa se roditelji djece vrtićke dobi snalaze na razne načine.

„Roditelji djecu voze u Veliku Goricu, ali cijena koju plaćaju znatno je viša od one za djecu iz Velike Gorice, čak duplo. Nije lako onima koji nemaju roditelje da im pričuvaju djecu“, prokomentirala je Marija.

Prema riječima načelnika Škrinjarića, već u jesen trebao bi proraditi dječji vrtić.

„Napravili smo anketu i imamo više od tridesetak građana zainteresiranih za otvaranje vrtića. Objekt je spreman, a trenutačno smo u pregovorima s potencijalnim partnerima. Pregovaramo s gradskim i privatnim vrtićima iz Velike Gorice“, dodao je.

18.04.2018. Pokupsko. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

Zbog konstantnog iseljavanja mladog i radno sposobnog stanovništva, sve je više staračkih i samačkih domaćinstava za koje nitko ne brine.

„Samo u Auguštanovcu od 60-tak kućanstava, 40-tak ih je starijih od 60 godina s jednim ili dva člana. Tim ljudima je potrebna svaka moguća pomoć“, rekao nam je Željko.

Iz Općine su nam rekli da je u 2018. u proračunu predviđeno za brigu o staračkim domaćinstvima predviđeno 25 tisuća kuna. Provodi se i Program „Pomoć u kući“ , čiji su korisnici samačka domaćinstva čija mjesečna primanja ne prelaze iznos od 3.500 kuna. Kako kažu, program obuhvaća organiziranje prehrane, obavljanje kućanskih poslova, održavanje osobne higijene i zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba.

Veliki problem stanovnicima Općine Pokupsko predstavljaju i česti nestanci struje.

 „Zimi kada padne snijeg, mi znamo biti tri do četiri dana bez struje i kaj ti onda vrijedi sva ostala infrastruktura. Kad nema struje ne radi niti centralno grijanje, bez obzira na to što imamo šume i drva“, rekla nam je Zorica.

Ovaj problem prema riječima načelnika riješen je postavljanjem podzemne električne mreže do Kravarskog te u Lukavcu i Štefankima pa će Pokupsko sada imati sigurniju opskrbu električnom energijom iz više izvora.

18.04.2018. Pokupsko. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

Na kraju upitali smo načelnika postoji li interes ulagača za investiranje na području Općine i imali naznaka otvaranju novih radnih mjesta.

 „Nemamo zainteresiranih za ulaganje u naše dvije poslovne zone Usta i Skender Brdo, a najveći nam je problem udaljenost od većih gradova. Ostaje nam samo da preko EU fondova osiguramo preduvjete za samozapošljavanje dijela ljudi u poljoprivredi, turizmu i poduzetništvu. Angažirali smo stalnog konzultanta koji je na raspolaganju našim stanovnicima za pomoć pri pisanju europskih projekata. Pozivam naše sugrađane da iskoriste njegove usluge i prijave se na otvorene natječaje“, poručio je Božidar Škrinjarić.

Moja županija

Zagrebačka županija među vodećima po broju novih doktora znanosti – evo kako stoji u odnosu na ostatak Hrvatske

Najviše doktorata i dalje dolazi sa Sveučilišta u Zagrebu, a žene čine gotovo 58 % svih novih doktora znanosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Tirachard Kumtanom/pexels.com

Zagrebačka županija našla se među pet najuspješnijih u Hrvatskoj po broju novih doktora znanosti. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2025. godini u Zagrebačkoj županiji doktoriralo je 48 osoba, što je sedam više nego godinu ranije, odnosno rast od 17,1 %.

Kako prenosi Župan.hr, kada se gleda odnos prema broju stanovnika, Zagrebačka županija ima 0,15 doktora znanosti na 1.000 stanovnika. Najviše ih u tom omjeru ima Primorsko-goranska županija s 0,30, dok Splitsko-dalmatinska bilježi 0,23. Najveći dio doktorata i dalje se stječe na Sveučilištu u Zagrebu, gdje je doktoriralo 64,9 % svih novih doktora znanosti u Hrvatskoj.

Žene i dalje čine većinu među novim doktorima znanosti, od ukupno 800 doktorata, 463 su ostvarile žene, što je 57,9 %.

Najviše doktorskih radova napisano je iz područja biomedicine i zdravstva (27,9 %), zatim iz tehničkih znanosti (21,1 %) te društvenih znanosti (17,7 %). Najviše novih doktora znanosti bilo je u dobnoj skupini od 30 do 34 godine.

Najveći broj doktora znanosti zaposlen je u obrazovanju (42,4 %), a slijede zdravstvena zaštita i socijalna skrb s 17 %. Doktorski studij u najvećem broju slučajeva financirao je poslodavac (42 %), dok je 37,4 % doktoranada troškove podmirilo samostalno.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji s Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Županijsko natjecanje u atletici – cure iz AK Maraton VG pokupile medalje

Četiri medalje za mlade Goričanke.

Objavljeno

na

Objavio/la

Na stadionu Mladost održano je županijsko natjecanje osnovnih škola u atletici, na kojem su nastupili učenici i učenice iz cijele županije, a među njima i predstavnice Atletskog kluba Maraton Velika Gorica.

Najbolji pojedinačni rezultat ostvarila je Ana Trčak, koja je osvojila 2. mjesto u disciplini vortex. Do medalje je stigla i Ema Gilja, koja je u utrci na 60 metara osvojila 3. mjesto.

Odličan nastup imala je i Tia Weihnacht, koja je također osvojila 2. mjesto u svojoj disciplini, dok je Lea Šepčić upotpunila uspješan dan kluba osvajanjem još jedne medalje.

Nadomak postolja ostala je Sara Fabečić, koja je natjecanje završila na 4. mjestu.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji s Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Zagrebačka županija dobila četiri NPOO ugovora za škole i jednosmjensku nastavu

Realizacijom ovih projekata očekuje se rasterećenje postojećih kapaciteta i stvaranje uvjeta za kvalitetniji obrazovni sustav, osobito u sredinama koje bilježe rast broja učenika.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačkoj županiji dodijeljena su nova sredstva za četiri školska projekta ukupne vrijednosti 7,4 milijuna eura, usmjerena na proširenje kapaciteta i poboljšanje uvjeta rada u školama.

Ugovore za projekte izgradnje, rekonstrukcije i opremanja osnovnih škola uručili su predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministar Radovan Fuchs i ravnatelj SAFU-a Dragan Jelić. Riječ je o dijelu šireg investicijskog ciklusa kojim se želi omogućiti rad u jednoj smjeni i razvoj cjelodnevne škole.

Četiri projekta na području županije

Najveći pojedinačni iznos, 4,7 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, osiguran je za dogradnju Osnovne škole Bistra. Projekt uključuje nove učionice, sportsku dvoranu i uređenje okoliša, a ukupna vrijednost investicije procijenjena je na 6,8 milijuna eura, pri čemu će ostatak financirati Zagrebačka županija.

U Dugom Selu planirana je izgradnja manje sportske dvorane uz Osnovnu školu Josipa Zorića, za što je odobreno 1,2 milijuna eura, dok će županija osigurati dodatna sredstva do ukupnih 1,7 milijuna eura.

Na jaskanskom području predviđena je izgradnja dviju manjih sportskih dvorana – u područnim školama Desinec i Cvetković. Za te projekte iz NPOO-a je osigurano ukupno 1,5 milijuna eura, dok će ostatak sredstava, do ukupne vrijednosti od oko 3,4 milijuna eura, također pokriti županija.

Zamjenik župana Ervin Kolarec istaknuo je značaj ovih ulaganja:

„Kada govorimo o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, za 22 školska objekta koja ćemo raditi i nadograđivati, do sada smo ishodili 98 milijuna eura bespovratnih sredstava, a ukupna vrijednost je 121 milijun eura. Dakle, ovu razliku od 23 milijuna eura osigurat će Zagrebačka županija iz vlastitog proračuna. Također ovdje želim istaknuti da je Zagrebačka županija prijavila još pet školskih objekata i vjerujemo da ćemo uskoro dobiti i odluku i popisati ugovore te da ćemo na kraju imati 27 školskih objekata koje ćemo graditi. Moram istaknuti da je to doista povijesno ulaganje u školstvo, povijesno ulaganje u naše mlade i naše najmlađe sugrađane na području Zagrebačke županije.“

Cilj – jednosmjenska nastava i bolji uvjeti

Ukupno gledano, Zagrebačkoj županiji je kroz NPOO do sada odobreno 98 milijuna eura za 22 školska objekta, čija ukupna vrijednost doseže 121 milijun eura.

Premijer Plenković naglasio je da je na nacionalnoj razini već dodijeljeno 340 ugovora vrijednih dvije milijarde eura. Ravnatelj Osnovne škole Bistra Eduard Kovačević osvrnuo se na značaj projekta za lokalnu zajednicu: „Mi smo škola s oko 600 učenika u zadnjih desetak godina. Radili smo dugo vremena u tri smjene. Danas polako prelazimo na rad u jednoj smjeni što čini izuzetno zadovoljstvo. Također, želim napomenuti da smo kraj koji se razvija, koji se izgrađuje, gdje nam svakodnevno dolaze novi ljudi, novi doseljenici, gdje se povećava broj djece i to će činiti vjerojatno našu školu u budućnosti perspektivno na način da ćemo kroz kvalitetniji sustav obrazovanja moć postići bolje rezultate“.

Realizacijom ovih projekata očekuje se rasterećenje postojećih kapaciteta i stvaranje uvjeta za kvalitetniji obrazovni sustav, osobito u sredinama koje bilježe rast broja učenika.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji s Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

SISAK Županija povećala ulaganja u sport za razvoj klubova i mladih talenata

Sisačko-moslavačka županija ovim pristupom nastavlja graditi dugoročno održiv sportski sustav i potvrđuje kontinuitet ulaganja u sport.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Sisačko-moslavačka županija

Sisačko-moslavačka županija i ove godine nastavlja s provedbom programa Centra izvrsnosti u sportu, kroz koji dodatno jača uvjete za rad sportaša, klubova i trenera te potiče sustavan razvoj sporta na svom području.

Ugovori o financijskoj potpori dodijeljeni su predstavnicima deset sportskih klubova na svečanosti održanoj u kongresnoj dvorani Županijskog centra u Sisku, a uručili su ih župan Ivan Celjak i predsjednik županijske Zajednice sportskih udruga i saveza Marko Badrić.

Govoreći o važnosti ulaganja, župan je istaknuo kako je riječ o kontinuiranom i strateški usmjerenom procesu.

„Ugovore smo uručili našim sportskim klubovima koji su nositelji kvalitete u sportu, u ekipnim sportovima poput nogometa, rukometa, košarke, vaterpola i hokeja i u individualnim sportovima poput atletike, gimnastike, karatea, hrvanja i plivanja. Cilj nam je kroz program Centra izvrsnosti u sportu sustavno razvijati sport u županiji, od najmlađih uzrasta do vrhunskih rezultata na seniorskoj razini, jer upravo izvrsni rezultati seniora motiviraju mlade da ostanu u svojim klubovima i grade sportsku budućnost u našoj županiji. Cilj cijelog programa možemo sažeti u jednu riječ – razvoj“, poručio je Celjak.

Deset klubova obuhvaćeno programom

Program uključuje sportove koje na nacionalnoj razini podupire Vlada Republike Hrvatske putem Hrvatskog olimpijskog odbora, a dodatno je uvršten i hokej na ledu, zahvaljujući rezultatima sisačkog kluba.

U kategoriji ekipnih sportova potporu su dobili Športski košarkaški klub Sisak, Klub hokeja na ledu Sisak, Vaterpolo klub Siscia, Hrvatski nogometni klub Segesta i Rukometni klub Moslavina. Među pojedinačnim sportovima sredstva su dodijeljena Atletskom klubu Moslavina, Gimnastičkom klubu Petrinja, Hrvačkom klubu Petrinja, Plivačkom klubu Sisak Janaf i Športskom karate klubu Tigar Sisak.

Znatno veći proračun za sport

Za provedbu programa u 2026. godini osigurano je ukupno 860.000 eura, što predstavlja povećanje od 520 tisuća eura u odnosu na prethodnu godinu.

Da financijska potpora ima konkretan učinak, potvrđuju i sami klubovi. Predsjednik Vaterpolo kluba Siscia Davor Čobanov istaknuo je napredak koji je klub već ostvario.

„Vaterpolo klub Siscia od 1994. godine jedini je predstavnik vaterpola u gradu Sisku i u Sisačko-moslavačkoj županiji. Klub ima seniorsku momčad te sve mlađe kategorije. Inicijativa Sisačko-moslavačke županije i župana Ivana Celjaka iznimno je vrijedna i predstavlja poticaj koji nam je bio potreban. Zahvaljujući toj podršci možemo ostvariti znatno bolje rezultate i dodatno unaprijediti rad kluba. Već ove godine bilježimo rekordne rezultate. Seniorska momčad zasluženo drži prvo mjesto u Prvoj B hrvatskoj ligi, a uz nastavak ovakve podrške Županije očekujemo da ćemo sljedeće godine izboriti nastup u Prvoj hrvatskoj vaterpolskoj ligi“, istaknuo je Čobanov.

Sisačko-moslavačka županija ovim pristupom nastavlja graditi dugoročno održiv sportski sustav i potvrđuje kontinuitet ulaganja u sport.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Biciklistički spektakl: Otvorene prijave za 44. Večernjakovu biciklijadu

Osim rekreacije, događaj promiče zdrave životne navike, zajedništvo te održivu mobilnost, potičući korištenje bicikla kao svakodnevnog prijevoznog sredstva i podizanje svijesti o sigurnom sudjelovanju u prometu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Tradicionalna Večernjakova biciklijada, koja već desetljećima okuplja tisuće rekreativaca, ove će se godine održati u subotu, 13. lipnja, na ruti dugoj 21 kilometar od Zagreba do Samobora.

Start je predviđen na Trgu Franje Tuđmana u Zagrebu, dok je cilj na samoborskom Vugrinščaku, gdje će sudionike i posjetitelje dočekati cjelodnevni zabavni i glazbeni program uz bogatu gastronomsku ponudu.

Naglasak na rekreaciji i aktivnom životu

Zagrebačka županija i ove je godine pokrovitelj događaja. Zamjenik župana Ervin Kolarec istaknuo je kako biciklijada ima važnu ulogu u promociji rekreativnog sporta i aktivnog načina života, ali i u predstavljanju turističke i gastronomske ponude županije. Naglasio je i da je za razvoj sporta ove godine osigurano rekordnih 2,5 milijuna eura, što je za 840.000 eura više nego lani: „Posebno bih istaknuo novi program koji provodimo u suradnji sa Županijskim savezom za rekreaciju kroz inicijativu Sport za sve, jer želimo što više naših sugrađana, i mladih i starijih, potaknuti na aktivan način života“, pojasnio je Kolarec.

Samobor ponovno domaćin

Gradonačelnica Samobora Petra Škrobot podsjetila je da biciklijada već petu godinu zaredom završava u tom gradu.
„Ovo je peta godina zaredom da Večernjakova biciklijada dolazi ponovno u Samobor“, rekla je, dodavši da će na otvorenim bazenima biti organiziran raznovrstan program za sve generacije.

Dugogodišnja tradicija i važnost događaja

Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić istaknuo je kontinuitet manifestacije koja traje još od 1979. godine.
„Od 1979. godine pa do danas, Večernjakova biciklijada postala je jedan od najmasovnijih rekreativno-sportskih događaja u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji te predstavlja važan dio urbanog i sportskog identiteta zagrebačkog područja“, rekao je Klarić.

Osim rekreacije, događaj promiče zdrave životne navike, zajedništvo te održivu mobilnost, potičući korištenje bicikla kao svakodnevnog prijevoznog sredstva i podizanje svijesti o sigurnom sudjelovanju u prometu.

Kako sudjelovati

Svi zainteresirani mogu se prijaviti putem službene stranice: www.biciklijada.hr.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno