Grad Velika Gorica i ove je godine osigurao novac za isplatu božićnica umirovljenicima, korisnicima nacionalne naknade za starije osobe te osobama s invaliditetom.

Na ovo pravo ima čak više od 10 tisuća sugrađana, što je znatno više u odnosu na ovogodišnju isplatu uskrsnica, kada je jednokratnu isplatu primilo 6.737 korisnika – umirovljenika, korisnika nacionalne naknade i osoba s invaliditetom.

– Nakon ovogodišnjih uskrsnica, odlučili smo povećati i cenzus za božićnice kako bismo ovom mjerom obuhvatili što veći broj naših sugrađana. Božićnica je znak pažnje i brige za naše najstarije i najranjivije sugrađane, i drago mi je što ove godine više od 10 tisuća naših sugrađana može blagdane dočekati s dodatnom financijskom potporom. Promjene u odnosu na prošlu godinu uključuju podizanje cenzusa za isplatu božićnice s 430 na 750 eura te uvećanje iznosa božićnice za 10 eura, a također smo uveli novu korisničku skupinu, a to su korisnici inkluzivnog dodataka, čime nastavljamo širiti našu brigu za sve koji trebaju dodatnu podršku – istaknuo je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Božićnica se dodjeljuje umirovljenicima s područja Velike Gorice čija ukupna mirovinska primanja ne prelaze 750 eura, računajući hrvatsku i inozemnu mirovinu, kao i korisnicima nacionalne naknade za starije osobe.

Najveći iznos božićnice od 120 eura, dobit će umirovljenici čija mirovina ne prelazi 270 eura, dok će oni s mirovinom između 270,01 i 390 eura primiti 65 eura. Umirovljenici s mirovinom u rasponu od 390,01 do 480 eura dobit će božićnicu od 50 eura, a oni čija mirovina iznosi od 480,01 do 750 eura primit će 40 eura. Korisnici nacionalne naknade za starije osobe, kojima iznos naknade iznosi 154,50 eura, također će primiti božićnicu u iznosu od 120 eura.

Osim umirovljenika i korisnika nacionalne naknade, božićnica će se isplatiti i korisnicima inkluzivnog dodatka I., II. i III. razine potpore te korisnicima osobne invalidnine kojima još nije izdano rješenje o inkluzivnom dodatku. Korisnicima osobne invalidnine i inkluzivnog dodatka I. razine isplatit će se 50 eura, a korisnicima II. i III. razine 40 eura.

Popis korisnika inkluzivnog dodatka Gradu će ustupiti resorno ministarstvo, pa ti korisnici ne moraju podnositi zahtjev. Umirovljenici koji primaju samo hrvatsku mirovinu ne moraju podnositi zahtjev za isplatu već će Grad podatke preuzeti iz HZMO-a.

Korisnici inozemne mirovine bit će pozvani da podnesu Zahtjev za ostvarivanje prava na božićnicu. Ako korisnik ostvaruje pravo na božićnicu i po osnovi mirovine i po osnovi invaliditeta, božićnica će se isplatiti po povoljnijoj osnovi.

Prilikom isplate božićnice svaki korisnik mora predočiti osobnu iskaznicu, dokaz o OIB-u i biti na popisu umirovljenika ili korisnika nacionalne naknade. U iznimnim slučajevima, božićnicu može podići druga osoba uz predočenje svoje osobne iskaznice i dokumentacije korisnika, a detaljne informacije nalaze se OVDJE.

Isplata božićnica provest će se u poslovnicama FINA-e od 17. studenog do 19. prosinca 2025. godine.

Građani u Hrvatskoj od ovog tjedna mogu zatražiti potvrdu o vlasništvu ili nevlasništvu nekretnina putem portala e-Građani ili na bilo kojem zemljišnoknjižnom odjelu u državi, neovisno o lokaciji nekretnine, izvijestilo je Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Potvrdu je moguće preuzeti samostalno preko digitalnog identiteta (NIAS) ili je zatražiti u zemljišnoknjižnom odjelu, uz plaćanje sudske pristojbe od 1,99 eura.

Do sada su potvrde mogli izdavati isključivo općinski sudovi nadležni za lokaciju nekretnine. Novi sustav, razvijen u okviru Zemljišnoknjižnog informacijskog sustava (ZIS), omogućuje izdavanje potvrde za cijelu Hrvatsku bez potrebe za višestrukim posjetima sudovima.

Kako prenosi Dnevnik.hr, OIB je trenutačno upisan za oko 51 % zemljišnoknjižnih upisa, a taj broj svakodnevno raste. Građani oslobođeni plaćanja sudskih pristojbi mogu potvrdu dobiti izravno na zemljišnoknjižnom odjelu, jer sustav e-Građani ne provjerava pravo na oslobođenje.

Digitalizacija pojednostavljuje i rad javnih tijela. Prema Zakonu o zemljišnim knjigama, pristup podacima o vlasništvu imaju, uz ostale institucije, sudovi, državno odvjetništvo, Porezna uprava, Hrvatski zavod za socijalni rad, odvjetnici i javni bilježnici. Oni sada mogu sami pribaviti potvrde iz sustava ZIS, čime građani više ne moraju dostavljati dokumente tim institucijama.

Uvođenjem ove digitalne usluge Ministarstvo pravosuđa ističe smanjenje administrativnog opterećenja, ubrzanje postupaka i daljnju potporu digitalizaciji pravosuđa i zemljišnoknjižnog poslovanja u Hrvatskoj.

Županijski centar 112 Zagreb zaprimio je u 11:20 sati dojavu o požaru u tvrtki Pneumatik u Svetoj Nedelji, a na terenu su vatrogasci, žurne službe i službenici Ravnateljstvo civilne zaštite MUP RH – javlja Ravnateljstvo civilne zaštite.

Foto: Ravnateljstvo civilne zaštite MUP RH

Također, o događaju je obaviješten dežurni toksikolog i inspekcija zaštite okoliša, budući da se zrakom širi gusti dim.

Dimna kapa nadvila se nad Zagrebom, a dim je vidljiv i iz Velike Gorice.

-Preporučamo građanima u neposrednoj blizini požarišta da preventivno zatvaraju prozore i vrata. Molimo građane da se ne približavaju mjestu događaja kako bi operativne snage mogle nesmetano djelovati – stoji u preporuci Ravnateljstva.

Od 1. studenoga u Hrvatskoj je u punu funkciju stavljen Registar isključenih igrača, nacionalni sustav koji vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), a kojim se omogućuje sprječavanje sudjelovanja u igrama na sreću osoba koje su same zatražile isključenje. Ova novost dolazi nakon stupanja na snagu izmjena Zakona o igrama na sreću, kojima država želi smanjiti dostupnost i vidljivost kockanja te pojačati zaštitu građana od ovisnosti.

Od sada su zaposlenici kladionica, kockarnica i lutrija obvezni prilikom svake uplate ili registracije uzeti OIB igrača i provjeriti nalazi li se on u Registru isključenih igrača. Ako se osoba nalazi u bazi, priređivač joj mora onemogućiti klađenje, kako u poslovnicama, tako  i putem interneta.

Trajanje isključenja može biti od tri mjeseca do pet godina, pa i trajnog karaktera, a opoziv zahtjeva moguć je tek nakon tri mjeseca od podnošenja. Priređivači, prema zakonu, nemaju pristup osobnim podacima već im sustav javlja smije li se osobi omogućiti pristup igrama na sreću.

U prvim danima primjene novog sustava bilo je zastoja na terenu jer se provjere obavljaju ručno. U nekim poslovnicama to je značilo da se privremeno nije moglo uplatiti listić dok zaposlenik ne provjeri podatke. Priređivači najavljuju da će u budućnosti uvesti skener uređaje koji bi ubrzali taj proces, ali uz strogu obvezu da ne pohranjuju osobne podatke igrača.

U međuvremenu, vidljiva je i druga velika promjena, kladomati su uklonjeni iz kafića i drugih ugostiteljskih objekata, i to dva mjeseca prije zakonskog roka. Razlog je, kako neslužbeno doznaje Tportal, usklađivanje s novim licencama koje su kladioničarske tvrtke morale ishoditi kako bi nastavile s radom.

Nove odredbe zakona koje stupaju na snagu od početka iduće godine dodatno će pooštriti uvjete poslovanja. Poslovnice će morati biti diskretnije uređene, s reklamama u samo jednoj boji, a oglašavanje igara na sreću bit će zabranjeno od 6 do 23 sata. Iznimka su sportski događaji, gdje su priređivači smiju pojaviti samo kao sponzori, bez pozivanja na klađenje. Također, poslovnice će moći raditi najviše 16 nedjelja godišnje, kao i ostali trgovački objekti.

U etno naselju Novo Čiče provodi se edukativni program “Etno naselje Novo Čiče u svrhu edukacije djece o zaštiti prirode i okoliša”, namijenjen učenicima trećih i četvrtih razreda osnovnih škola. Projekt je pokrenuo KUD “Čiče” Novo Čiče, a financijski ga podupiru Grad Velika Gorica i Zagrebačka županija. Cilj projekta je kroz praktične aktivnosti pokazati djeci kako pravilno zbrinjavati otpad, prepoznati različite vrste materijala i razviti svijest o važnosti očuvanja prirode.

Kako objašnjava predsjednik KUD-a “Čiče”, Stipo Duvnjak, radionice su osmišljene tako da djeca uče kroz iskustvo i interakciju. “Sve počinje dolaskom djece u etno naselje Čiče gdje djeca dobiju sok u raznim ambalažama, od stakla, papira, plastike i tako dalje i ispunjavaju ulazni upitnik gdje gledamo njihovo znanje, da vidimo koliko znaju, gdje i kako zbrinuti otpad”, istaknuo je Duvnjak.

Nakon toga, polaznici prolaze edukativne ploče koje prikazuju koliko se pojedine vrste otpada zadržavaju u prirodi i u koju se kantu pravilno odlažu. Na kraju radionice učenici sami razvrstavaju prikupljeni otpad u pripadajuće kante i ponovno ispunjavaju upitnik kako bi se procijenilo koliko su napredovali.

Ove godine kroz program je prošlo oko 300 učenika, ne samo iz Velike Gorice, nego i iz drugih škola Zagrebačke županije. Osim teme recikliranja, djeca uče i o očuvanju starih sorti voća i sjemena te o važnosti njihove sadnje i čuvanja.

“Sretni smo s provedbom edukacije jer vidimo na osnovu početnog stanja i onog znanja koje nakon edukacije nose sa sobom da je vidljiv veliki napredak”, rekao je Duvnjak.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom