Poveži se s nama

CityLIGHTS

Solarni i njegova ekipa odškrinuli vrata budućnosti

Imaju vlastiti hibridni sustav za proizvodnju električne energije, a ni aditivna tehnologija i 3D pisači, automatika i senzorika te Arduino programiranje, kao i izrada solarnih elektrovozila nisu im strani

Objavljeno

U Velikoj Gorici postoji jedna ekipa koja prati nove trendove, a predvodi je Solarni. Tehnologija proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, aditivna tehnologija i 3D pisači, automatika i senzorika te Arduino programiranje, kao i izrada solarnih elektrovozila njima nije nepoznanica. Sudjelovali su na mnogim izložbama, ali i natjecanjima. Jedni su od rijetkih koji posjeduju vlastiti hibridni sustav za proizvodnju električne energije.

„Već desetak godina vježbe u praktikumu za elektrotehniku izvodimo na vlastitoj struji, odnosno koristimo je za napajanje naše opreme. Učenici su vrlo brzo prihvatili ovu tehnologiju i počeli racionalno koristiti električnu energiju dobivenu iz našeg sustava, koji se sastoji od vjetrogeneratora i fotonaponskih panela. Važno je naglasiti kako smo sami projektirali i napravili nosače za opremu te ih zajedno s opremom montirali na krov praktikuma. Masu stvari za montažu opreme i stup za vjetrogenerator izradili su naši strojari, bravari i tokari, iskoristili smo sve kapacitete naših učenika“, rekao nam je profesor Igor Vujičić, kojeg učenici od milja zovu Solarni.

Foto: Anes Šuvalić

Ovi mladi ljudi zalog su razvoja Velike Gorice i sigurno će doprinijeti tome da u našem gradu zažive nove tehnologije. Sa svojim generacijama vozila Tur-solar obišli su sve veće izložbe u zemlji, a njihova vozila stajala su uz bok mnogo razvikanijim komercijalnim modelima.

„Danas bilo koje električno vozilo treba drugu vrstu majstora od one koju trebaju konvencionalna vozila pokretana motorima na unutrašnje izgaranje. Nova znanja i vještine koje naši učenici stječu, zahvaljujući našem modernom, kreativnom i inovativnom pristupu, pomoći će im da se lakše snađu u svijetu novih tehnika i tehnologija. Upravo u tome Velika Gorica ima svoju veliku šansu“, dodao je naš sugovornik.

Foto: Igor Vujičić

Među učenicima koji su prije tri godine upisali Srednju strukovnu školu Velika Gorica u želji da postane elektrotehničar bio je i Antonio Sokol. Kako nam je rekao, oduvijek ga je zanimala struja, a naročito računala i tiskane pločice.

„Zadovoljan sam programom koji se ovdje nudi, ali bih volio da imamo više robotike i informatike u njemu. Praksa je definitivno najzanimljiviji dio cijele ove priče. Uvijek radimo nešto novo i nepoznato te se često susrećemo s novim izazovima, što nas u konačnici tjera da stalno smišljamo nova rješenja“, otkrio nam je Antonio.

Nije samo rad na novim tehnologijama ono što ovu školu čini drugačijom od ostalih, već i pristup prema učenicima i školskom programu.

„Nastava u strukovnoj školi treba biti zanimljiva. Rad na konkretnim atraktivnim projektima potiče učenike na razvoj vlastite kreativnosti, inovativnosti način razmišljanja potreban za uspješnu realizaciju. U moru informacija treba naučiti odabrati relevantnu. Upotreba engleskog – njemačkog postaje važna za realizaciju konkretnog projekta. Učenje temeljeno na timskom radu – proizvodu traži multidisciplinarni pristup. Učenici stječu nova znanja i vještine. Elektrotehnika, strojarstvo, dizajn, strani jezici, prezentacija, komunikacija postaju alati zainteresiranih mladih ljudi spremnih za životne izazove.  Samopouzdanje učenika strukovne koji nisu “odlikaši” raste i razvija se zahvaljujući postignutim rezultatima“, objasnio je Vujičić.

Foto: Anes Šuvalić

Prilikom rada na svojim projektima često surađuju s drugim institucijama, a u izradu jednog njihovog solarnog vozila uključio se i Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, čiji su djelatnici napravili proračun opterećenja vozila. Na osnovu njega učenici su pojačali konstrukciju vozila tamo gdje je bilo potrebno, odnosno smanjili težinu gdje je to bilo moguće. Osim obrazovnih i znanstvenih institucija, pomažu im i gorički poduzetnici te obrtnici.

„Nikada, baš nikada im nije teško odvojiti novce, materijal ili pružiti nam usluge izrade, ponekad i preko reda, kako bi naši projekti mogli ići dalje. Bit svih tih projekata je da naši učenici steknu znanja i vještine te da ih u svom kasnijem profesionalnom i poslovnom radu mogu primijeniti. Područje kojim se bavimo je relativno nepoznato i kroz šest generacija solarnih vozila napredovali smo u znanju i iskustvu“, istaknuo je  naš sugovornik.

Foto: Igor Vujičić

Multidisciplinarnost i timski rad ono je što se promovira u ovoj školi, kroz praktičnu nastavu učenici razvijaju svoja znanja o elektrotehnici, strojarstvu i dizajnu, ali i komunikacijske i prezentacijske vještine. Kroz razne projekte učenici uspješno primjenjuju teoriju koju su naučili, a rezultat su atraktivni učenički radovi. Svoja solarna vozila izlagali su tako u Tehničkom muzeju, Muzeju automobila i Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici, ali i izložbama INOVA, SOLEA i Državnoj smotri radova iz elektronike i računarstva. No, posebno pamte posjet američkom veleposlanstvu u Zagrebu.

„Zvoni telefon, a s druge strane osoblje iz veleposlanstva. Kažu trebaju solarnog profesora, valjda im je bilo komplicirano izgovoriti moje ime te da nas pozivaju da ih posjetimo za Dan planeta Zemlje. Gotovo svi djelatnici veleposlanstva provozali su se našim vozilom, a nakon toga su nas naši domaćini proveli veleposlanstvom. Nakon dvije godine pozvali su nas opet. Tako smo mi dvaput bili iza velikog zida, odnosno u Sjedinjenim američkim državama, a da nismo napustili Turopolje“, ispričao nam je profesor.

Foto: Igor Vujičić

Prema nekim procjenama u bliskoj budućnosti sustav cestovnog prijevoza trebao bi se u potpunosti promijeniti. Više nećemo biti vlasnici vozila, koja će biti znatno skuplja, a neće nam trebati ni vozačka dozvola, s obzirom na to da će se vozila kretati autonomno zahvaljujući senzorima i računalima. Upitali smo našeg sugovornika čekali nas zbilja takva budućnost.

„Ta budućnost je već nastupila u Velikoj Gorici. Od lani u našem gradu imamo električne i obične bicikle za iznajmljivanje. Preuzeti ih možete na dva važna punkta kod Komunalnog centra Goričanka i u centru grada. Ne trebamo  biti sitnoposjednici, kao moram imati svoje vozilo, bitno je da mi je ono dostupno, da je kvalitetno i da ga za čim manje novaca mogu koristiti. To je naša budućnost. Vozit ćemo se u boljim automobilima koji neće biti parkirani oko zgrada, već ćemo ih koristiti kada nam stvarno trebaju. Ti auti bit će skupi, jer nove tehnologije su skupe“, naglasio je Vujičić.

Objavljeno u Reporteru 373

CityLIGHTS

VIDEO Petek na Gorice, 6. srpnja 2018.

Slavica otkriva gdje rastu najveći klipovi kukuruza

Objavljeno

on

Ne propustite posljednji Petek na Gorice prije ljetne stanke. S vama smo ponovo od rujna.

Nastavi čitati

CityLIGHTS

Upoznajte obrtničku elitu! Ovo su novopečeni gorički majstori svog zanata

Od sada imaju zadaću da svoje mlade kolege razviju u stručne i kvalitetne majstore i ljude

Objavljeno

on

U velikoj dvorani Matice hrvatskih obrtnika u Zagrebu, svoju majstorsku diplomu preuzelo je 162 majstorica i majstora. Među njima je i 15 novopečenih goričkih majstora svog zanata. Domagoj Tomšić po zanimanju je kuhar, a položeni ispit omogućit će mu još bolju poziciju na tržištu rada.

“Evo upravo sam preuzeo majstorsku diplomu. Kao kuhar radim već sedmu godinu, a sada sam u poziciji da mogu otvoriti i vlastiti obrt. Ponosan sam na činjenicu da ću moći svoja znanja podijeliti sa praktikantima, budućim kolegama kuharima, ispričao nam je Domagoj.

Na jesenskom roku 2017. godine i proljetnom roku 2018. godine, u organizaciji Obrtničke komore Zagreb, uspješno je majstorske ispite položilo 245 kandidata. To je najviše položenih ispita u cijeloj Hrvatskoj, istaknuo je predsjednik OKZ-a dr. sc. Mirza Šabić.

“Ponosni smo što imamo najviše položenih majstorskih ispita u cijeloj Hrvatskoj. Tih 245 kolega od sada pripada obrtničkoj eliti jer jedan takav ispit nije lako položiti. Iza toga stoji puno truda, rada i učenja. Među njima je široka lepeza struka. Sretni smo što možemo širiti taj naš obrtnički način života, koji je i budućnost gospodarstva u cjelini, kaže Šabić, dodajući kako je potrebno istovremeno poticati tradicijska, umjetnička i deficitarna zanimanja te moderne tehnologije jer potrebno je ići u korak s 21. stoljećem.

Majstorski ispit najviši je stupanj obrazovanja u obrtničkim zanimanjima kojim se stječe strukovna kvalifikacija i titula majstora te otvara mogućnost za daljnje napredovanje u karijeri, otvaranje obrta, izvođenje praktične nastave i vježbe naukovanja, kao i veću konkurentnost u predstavljanju i poslovanju. Polaganjem majstorskog ispita stječe se peta razina obrazovanja koja je povezana s istom razinom obrazovanja u zemljama EU te omogućuje konkurentnost i mobilnost na europskom tržištu rada.

“Biti majstor je častan poziv i dokaz jednog usavršenog znanja. Kada vam određenu uslugu ili posao obavlja majstor svog zanata, dobit ćete kvalitetu, dobar i siguran proizvod. Obrtništvo ponovo živi i svakim danom sve više jača. Novi mastori na tržištu su jamstvo da će naše gospodarstvo dodatno rasti, a svi mi zajedno bolje živjeti”, napomenuo je predsjednik Udruženja obrtnika grada Zagreba, Antun Trojnar.

Jedna od najvažnijih zadaća majstora je i prenošenje stečenih znanja i vještina novim generacijama. Majstorice i majstori imaju značajnu ulogu kao stručni učitelji koji kod mladih ljudi-budućih obrtnika trebaju razviti i poticati osobnu, stručnu i socijalnu kompetenciju te im pomoći da se razviju u stručne i kvalitetne majstore i ljude.

Antun Trojnar, Mirza Šabić

 

 

Nastavi čitati

CityLIGHTS

VIDEO Evo kako je velikogorička obitelj Dianežević napravila najljepšu vrtnu bajku u cijeloj Zagrebačkoj županiji

Stručna komisija proučavala je svaki detalj u vrtu. Kreativnost, originalnost, zastupljenost pojedinih vrsta ukrasnog bilja i skladan međusobni odnos. I ne samo to. Pomno su promatrali staze, zidove, sjenicu, ograde i jezerce

Objavljeno

on

Ovi zaljubljenici u prirodu svoj kućni vrt neprestano kreiraju već 20 godina. Dosad su na Floraartu već dvaput osvajali nagrade, ali treća je kruna jer odnosi se na dosad najveću površinu koju je komisija ocjenjivala, od preko 500 četvornih metara i najzahtjevnija je kategorija na natječaju.

Nastavi čitati
ZELENI PRSTEN

iv>

EUROHERC
MONOKL
SOLARIJ



Izdvojeno