CityLIGHTS
Solarni i njegova ekipa odškrinuli vrata budućnosti
Imaju vlastiti hibridni sustav za proizvodnju električne energije, a ni aditivna tehnologija i 3D pisači, automatika i senzorika te Arduino programiranje, kao i izrada solarnih elektrovozila nisu im strani
U Velikoj Gorici postoji jedna ekipa koja prati nove trendove, a predvodi je Solarni. Tehnologija proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, aditivna tehnologija i 3D pisači, automatika i senzorika te Arduino programiranje, kao i izrada solarnih elektrovozila njima nije nepoznanica. Sudjelovali su na mnogim izložbama, ali i natjecanjima. Jedni su od rijetkih koji posjeduju vlastiti hibridni sustav za proizvodnju električne energije.
„Već desetak godina vježbe u praktikumu za elektrotehniku izvodimo na vlastitoj struji, odnosno koristimo je za napajanje naše opreme. Učenici su vrlo brzo prihvatili ovu tehnologiju i počeli racionalno koristiti električnu energiju dobivenu iz našeg sustava, koji se sastoji od vjetrogeneratora i fotonaponskih panela. Važno je naglasiti kako smo sami projektirali i napravili nosače za opremu te ih zajedno s opremom montirali na krov praktikuma. Masu stvari za montažu opreme i stup za vjetrogenerator izradili su naši strojari, bravari i tokari, iskoristili smo sve kapacitete naših učenika“, rekao nam je profesor Igor Vujičić, kojeg učenici od milja zovu Solarni.
Foto: Anes Šuvalić
Ovi mladi ljudi zalog su razvoja Velike Gorice i sigurno će doprinijeti tome da u našem gradu zažive nove tehnologije. Sa svojim generacijama vozila Tur-solar obišli su sve veće izložbe u zemlji, a njihova vozila stajala su uz bok mnogo razvikanijim komercijalnim modelima.
„Danas bilo koje električno vozilo treba drugu vrstu majstora od one koju trebaju konvencionalna vozila pokretana motorima na unutrašnje izgaranje. Nova znanja i vještine koje naši učenici stječu, zahvaljujući našem modernom, kreativnom i inovativnom pristupu, pomoći će im da se lakše snađu u svijetu novih tehnika i tehnologija. Upravo u tome Velika Gorica ima svoju veliku šansu“, dodao je naš sugovornik.
Foto: Igor Vujičić
Među učenicima koji su prije tri godine upisali Srednju strukovnu školu Velika Gorica u želji da postane elektrotehničar bio je i Antonio Sokol. Kako nam je rekao, oduvijek ga je zanimala struja, a naročito računala i tiskane pločice.
„Zadovoljan sam programom koji se ovdje nudi, ali bih volio da imamo više robotike i informatike u njemu. Praksa je definitivno najzanimljiviji dio cijele ove priče. Uvijek radimo nešto novo i nepoznato te se često susrećemo s novim izazovima, što nas u konačnici tjera da stalno smišljamo nova rješenja“, otkrio nam je Antonio.
Nije samo rad na novim tehnologijama ono što ovu školu čini drugačijom od ostalih, već i pristup prema učenicima i školskom programu.
„Nastava u strukovnoj školi treba biti zanimljiva. Rad na konkretnim atraktivnim projektima potiče učenike na razvoj vlastite kreativnosti, inovativnosti način razmišljanja potreban za uspješnu realizaciju. U moru informacija treba naučiti odabrati relevantnu. Upotreba engleskog – njemačkog postaje važna za realizaciju konkretnog projekta. Učenje temeljeno na timskom radu – proizvodu traži multidisciplinarni pristup. Učenici stječu nova znanja i vještine. Elektrotehnika, strojarstvo, dizajn, strani jezici, prezentacija, komunikacija postaju alati zainteresiranih mladih ljudi spremnih za životne izazove. Samopouzdanje učenika strukovne koji nisu “odlikaši” raste i razvija se zahvaljujući postignutim rezultatima“, objasnio je Vujičić.
Foto: Anes Šuvalić
Prilikom rada na svojim projektima često surađuju s drugim institucijama, a u izradu jednog njihovog solarnog vozila uključio se i Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, čiji su djelatnici napravili proračun opterećenja vozila. Na osnovu njega učenici su pojačali konstrukciju vozila tamo gdje je bilo potrebno, odnosno smanjili težinu gdje je to bilo moguće. Osim obrazovnih i znanstvenih institucija, pomažu im i gorički poduzetnici te obrtnici.
„Nikada, baš nikada im nije teško odvojiti novce, materijal ili pružiti nam usluge izrade, ponekad i preko reda, kako bi naši projekti mogli ići dalje. Bit svih tih projekata je da naši učenici steknu znanja i vještine te da ih u svom kasnijem profesionalnom i poslovnom radu mogu primijeniti. Područje kojim se bavimo je relativno nepoznato i kroz šest generacija solarnih vozila napredovali smo u znanju i iskustvu“, istaknuo je naš sugovornik.
Foto: Igor Vujičić
Multidisciplinarnost i timski rad ono je što se promovira u ovoj školi, kroz praktičnu nastavu učenici razvijaju svoja znanja o elektrotehnici, strojarstvu i dizajnu, ali i komunikacijske i prezentacijske vještine. Kroz razne projekte učenici uspješno primjenjuju teoriju koju su naučili, a rezultat su atraktivni učenički radovi. Svoja solarna vozila izlagali su tako u Tehničkom muzeju, Muzeju automobila i Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici, ali i izložbama INOVA, SOLEA i Državnoj smotri radova iz elektronike i računarstva. No, posebno pamte posjet američkom veleposlanstvu u Zagrebu.
„Zvoni telefon, a s druge strane osoblje iz veleposlanstva. Kažu trebaju solarnog profesora, valjda im je bilo komplicirano izgovoriti moje ime te da nas pozivaju da ih posjetimo za Dan planeta Zemlje. Gotovo svi djelatnici veleposlanstva provozali su se našim vozilom, a nakon toga su nas naši domaćini proveli veleposlanstvom. Nakon dvije godine pozvali su nas opet. Tako smo mi dvaput bili iza velikog zida, odnosno u Sjedinjenim američkim državama, a da nismo napustili Turopolje“, ispričao nam je profesor.
Foto: Igor Vujičić
Prema nekim procjenama u bliskoj budućnosti sustav cestovnog prijevoza trebao bi se u potpunosti promijeniti. Više nećemo biti vlasnici vozila, koja će biti znatno skuplja, a neće nam trebati ni vozačka dozvola, s obzirom na to da će se vozila kretati autonomno zahvaljujući senzorima i računalima. Upitali smo našeg sugovornika čekali nas zbilja takva budućnost.
„Ta budućnost je već nastupila u Velikoj Gorici. Od lani u našem gradu imamo električne i obične bicikle za iznajmljivanje. Preuzeti ih možete na dva važna punkta kod Komunalnog centra Goričanka i u centru grada. Ne trebamo biti sitnoposjednici, kao moram imati svoje vozilo, bitno je da mi je ono dostupno, da je kvalitetno i da ga za čim manje novaca mogu koristiti. To je naša budućnost. Vozit ćemo se u boljim automobilima koji neće biti parkirani oko zgrada, već ćemo ih koristiti kada nam stvarno trebaju. Ti auti bit će skupi, jer nove tehnologije su skupe“, naglasio je Vujičić.
Objavljeno u Reporteru 373
Svečane promocije prvostupnika i magistra struke Veleučilišta Velika Gorica održane su jučer (subota, 07. ožujka 2026. godine) u Pučkom otvorenom učilištu s početkom u 09:00, 11:30 i 14:00 sati. Ukupno je promovirano 186 prvostupnika i 76 magistra struke.
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Na promociji s početkom u 09 sati promovirani su studenti koji su završili stručne studije Održavanje računalnih sustava, Održavanje zrakoplova i Informacijski sustavi.
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Na promociji s početkom u 11:30 sati promovirani su završeni studenti stručnih studija Motorna vozila i Očna optika.
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Na promociji u 14 sati promovirani su završeni studenti studija Upravljanje u kriznim uvjetima, Krizni menadžment i Logistički menadžment.
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Promoviranima je čestitala i diplome uručila dekanica Veleučilišta Velika Gorica dr.sc.soc. Tamara Čendo Metzinger, a čestitali su im profesori: mr.sc. Vladimir Lebinac, Darko Virovac (1. promocija), mgr. Sonja Drugović, Andrija Šaban (2. promocija), dr.sc. Martina Mihalinčić i dr.sc. Ivan Nađ (3. promocija).
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Voditeljica promocija bila je prof. Jasna Jursić Stranjić.
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 07.03.2026. Promocije studenata Veleučilita Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Promocije studenata VVG-a izgledaju, skromno rečeno, kao velike obiteljske svečanosti. Dvorana i balkon svaki put su posve ispunjeni, svečanom činu nazočne su obiteljske generacije: roditelji, bake i dede, djeca, unuci! Buketi cvijeća i darovi svih vrsta cijeloj manifestaciji daju dodatnu dimenziju promocijama za dugo sjećanje.
Galerija fotografija
CityLIGHTS
Znanstveni simpozij u Velikoj Gorici: ‘Jedan od mlađih, ali i aktivnijih zavoda je upravo Zavod u Velikoj Gorici’
Danas je u vijećnici Pučkog otvorenog učilišta održan simpozij na temu Sigurnost hrane i zaštita potrošača. Tradicionalni simpozij, počeo je u 11 sati u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Akademik Željko Cvetnić, voditelj Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Velikoj Gorici, zaželio je dobrodošlicu svima prisutnima te prepustio riječ glavnom tajniku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – Dariju Vretenaru:
“Sve vas srdačno pozdravljam ispred Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Akademija nije poznata samo kroz djelovanje svoji redovitih članova, već u prvom redu kroz svoje brojne znanstvene, znanstveno-istraživačke i umjetničke muzeje i galerije. Jedan od mlađih, ali i aktivnijih zavoda je upravo zavod u Velikoj Gorici koji s velikim uspjehom svake godine organizira brojna događanja, a danas započinjemo s već tradicionalnim simpozijem. Uvijek su izabrani predavači koji nam donose teme koje su aktualne i zanimljive. Jako mi je drago da su ovdje brojni ljudi iz struke, ali pogotovo i studenti, mladi, budući stručnjaci u ovom području”.
Ovogodišnji simpozij, obuhvatio je predavanja o akvakulturi riba iz aspekta reklamiranja ribe kao zdrave namirnice koja bi trebala biti više zastupljena u svakodnevnoj prehrani, predavanja o stavovima potrošača o percepciji sigurnosti hrane te mnoga druga predavanja bitna za sve konzumente hrane u svojoj svakodnevici. Na pitanje, zašto je ova tema važna za opću populaciju, a ne samo za znanstvenike, odgovorila je prof. dr. sc. Mirjana Hruškar s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu:
“Nekako je bila ideja da krenemo u osnivanje jednog takvog simpozija koji bi prvenstveno bio namijenjen studentima Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zgarebu, a samim time i široj javnosti. To bi bio način da pokažemo da je sigurnost hrane široko područje, da o sigurnosti hrane progovorimo na jedan drugačiji način na znanstvenoj razini i da pokažemo našim studentima koji se usmjeravaju u tom području da sami sebi nismo dovoljni. Nekoliko struka treba biti uključeno u razmišljanje o sigurnosti hrane pa stoga i je koncept simpozija takav da su dva predavanja s područja veterinarske medicine, a dva predavanja su vezana za naše biotehničke znanost”. 
Uoči Međunarodnog dana žena koji se obilježava ove nedjelje 8. ožujka, gradonačelnik Krešimir Ačkar, danas je čestitao sugrađankama njihov dan.
Na Tržnom centru, gradonačelnik je zajedno sa suradnicima, dijelio cvijeće sugrađankama i pritom poručio:
“Tradicionalno već uoči dana žena, druženje s našim sugrađankama gdje vrlo jednostavno i kratko, naša je potreba samo reći jedno veliko hvala svim našim majkama, svim našim sugrađankama, svim našim sestrama, svim našim bakama na svemu što čine u našim životima, a čine ga prekrasnim, čine ga lijepim i ne bih uistinu ništa dalje mogao nadodati osim toga da im želim reći jedno veliko hvala i sretan vam drage žene, majke, kraljice, sretan vam dan žena.”
Na naše pitanje da li je osim građanki darovao i svoje zaposlenice kao i svake godine, gradonačelnik Velike Gorice odgovorio je:
“Kao i svake godine, i zaposlenice u gradskim ustanovama, dječjim vrtićima, muzeju, pučkom otvorenom učilištu, kao jedno veliko hvala za sve što i one čine i žrtvu koju podnose da bi naš grad bio što kvalitetniji, što ljepši i što poželjniji za život.”
Međunarodni dan žena posvećen je borbi za ravnopravnost, prava žena i njihov doprinos društvu. Ovakve simbolične geste često su prilika i za neposredan susret građana s predstavnicima lokalne vlasti. Sadnice cvijeća su brzo pronašle svoje vlasnice, a brojne sugrađanke pritom su iskoristile trenutak za kratko druženje i razgovor s gradonačelnikom.
CityLIGHTS
Što se događa iza sirena hitne pomoći – “Građani nekad ne razumiju s kakvim se mi izazovima suočavamo na terenu”
O nedavnoj situaciji s hitnom pomoći i kako iznenadne odluke utječu na njihov već zahtjevan posao, razgovarali smo s voditeljem velikogoričke hitne službe, dr. Sinišom Golubom.
Hitna pomoć i prijevoz pacijenata, tema je za koju smo već počeli osjećati da iskače iz paštete. Sve se odvijalo iznenada, a ni nove odluke nisu dolazile ništa sporijim tempom. Naime, zbog opterećenosti bolničkog prijema na Rebru i smanjenih kapaciteta uslijed obnove, Ministarstvo zdravstva prvo je naložilo da se velikogorički pacijenti voze u KB Dubrava. Ubrzo je došla nova odluka da će se ipak raspodjela prebaciti na više bolnica, među kojima su bile KBC Sestre milosrdnice te Klinička bolnica Sveti Duh.
Odluke su se mijenjale u kratkom razdoblju, a prema riječima voditelja velikogoričke hitne službe Siniše Goluba, dr. med., spec. OM i HM, sve je počelo jednim mailom.
“Mi smo bili iznenađeni jer smo dobili samo mail da se od danas događa to i to. Prvo smo preusmjereni u Dubravu, ali onda je Dubrava pod nasrtajem svih pacijenata koji su dolazili, bila preopterećena i otkazivali su im sustavi, ne samo ljudski nego i tehnički. Onda smo preusmjereni na druge tri bolnice. To je bilo sve lijepo zamišljeno, međutim mi nismo znali uzrok tome, a to smo kasnije kroz razgovor saznali, da se Rebro uređuje, da je kapacitet prijema s 1800 kreveta spao na 800 kreveta”, objašnjava Golub.
Problem je nastao zbog nejasnoća u samoj uputi. “Sami mail je napisan vrlo kratko i jasno, ali dao je širinu za razne interpretacije. Pa su si bolnice to prevele onako kako njima paše. Npr. dođu dva pacijenta, pa jedan mora u drugu bolnicu. Nikom to nije baš logično, a najmanje onom tko je pogođen, tj. pacijent”.
Dodaje da struka na terenu prije donošenja odluka nije bila konzultirana. “Prije toga nas nitko nije kontaktirao da bi saznao neke statističke podatke. Dakle to su ljudi koji dolaze na kontrole, preglede ili ih njihovi doktori opće medicine voze taj dan u bolnicu”.
Velikogorička hitna je ionako odgovorna za manji dio ukupnih pacijenata koji dolaze u bolnicu, no uvođenje novih ruta dodatno je opteretilo timove. “Ako odete na Rebro i niste ništa s time obavili, naš tim sjedi na hodniku sat vremena dok se negdje oslobodi krevet. Tek kada je pacijent predan u bolničku ustanovu, nama završava intervencija, a ne onog trenutka kad smo se pokrenuli prema bolnici”, objašnjava Golub
Premda je komunikacija bila puno šumova, posebno ističe angažman gradonačelnika koji se pobrinuo da sve krene u boljem smjeru.
“Nakon konkretnih mjera i angažmana našeg gradonačelnika, komunikacija je značajno poboljšana. On osobno je svojim zalaganjem razriješio na dobrobit građana Velike Gorice tu cijelu situaciju. Mislim da je kasnije kad se bura podigla, kad je prešlo sve neku granicu tolerancije prema građanima Velike Gorice, on odigrao veliku, čak i najveću ulogu. Za to mu je trebala i informacija sa same hitne pomoći, pa sam i ja bio uključen, na čemu mu zahvaljujem jer mi je pružena mogućnost da objasnim u razgovoru sa samom ministricom gdje je ustvari problem. Komunikacija je kasnije bila sasvim u redu. Kad smo mi saslušani sa zdravstvenog aspekta i aspekta statističkog pritiskom na same bolnice”.
Promjene su značile i dulje izbivanje timova s terena, što se posebno osjetilo kod udaljenih naselja Velike Gorice. “Dubranec, Pokupsko, to nije manje od 20 km blizu nas. Ovo je inače posao u kojem imate puno izazova. Onda vam ovakve turbulencije nimalo ne pogoduju jer produžuju naše vrijeme dolaska, zbrinjavanja pacijenta i prelaska do bolnice”.
Osim logističkih problema, promjene su stvorile i dodatni psihološki pritisak na djelatnike. Golub opisuje svakodnevni rad hitne kao stihijski i nepredvidiv: “Svaka minuta je važna. A kad se pravila mijenjaju iz dana u dan, to dodatno opterećuje tim. Tek kad pacijenta predamo u bolničku ustanovu, nama završava intervencija, a ne onog trenutka kad smo se uputili prema bolnici. Svaka minuta manje je više vremena posvećeno na sljedeću intervenciju ili odmor koji zaslužujemo nakon same intervencije”.
Najviše su, ističe, nezadovoljstvo osjetili građani. “Najteže je bilo što je nastala greška u komunikaciji, ali isto tako i nepravda prema građanima Velike Gorice i oni su to osjetili, komentirali su da se osjećaju kao građani drugog reda i s pravom su to rekli. Mi tu nismo mogli ništa kao hitna pomoć. Nismo se nigdje oglasili, ali daleko od toga da se ne bi složili s građanima, njihovim očekivanjima i nezadovoljstvom koje su pokazali”.
Također dodao je da građani isto tako ne razumiju uvijek s čime se oni suočavaju na terenu. “Mislim da su ovakvi razgovori uvijek potrebni i najčešće prigovori koje dobijem, volim da su usmeni i da su isti dan jer tad im najbolje mogu pomoći. Kasnije istraživanje što je tko radio i kad, naravno da mogu provesti, ali najviše volim dati konkretan odgovor za datu situaciju u datom trenutku. U prosjeku treba 20-ak minuta da dođemo do pacijenta, to znači da smo kod nekog došli za 5, a kod nekog za 40 minuta”.
Nakon angažmana gradonačelnika, situacija se stabilizirala. “Jako smo zadovoljni, sve se vratilo na staro, to ne znači uvijek loše, nekad je i dobro. Mi kao zdravstveni radnici smo navikli na prilagođavanje. Zadovoljni smo s ovim rješenjem, to je nešto što smo priželjkivali, kao građani Velike Gorice i kao oni koji se brinu o njihovom zdravlju”.
-
Vijestiprije 6 danaVIDEO Novi napad u Dubaiju! Naši sugrađani sve snimili
-
CityLIGHTSprije 3 danaZnanstveni simpozij u Velikoj Gorici: ‘Jedan od mlađih, ali i aktivnijih zavoda je upravo Zavod u Velikoj Gorici’
-
HOTNEWSprije 5 danaSvestrana Ana iz Lazine – logopedinja, volonterka i glas kao poziv
-
Vijestiprije 1 danVelika Gorica dobila prvi Baby Signs centar u Hrvatskoj