ktc
Povežite se s nama

Moja županija

Skupština stranke Stjepan Kožić – Nezavisna lista: Imamo viziju, znanje, snage za promjene…

Kožić: Pet mandata župana za redom velika su odgovornost i obveza za mene osobno, ali i sve nas koji smo u političkome životu okrenuli novu stranicu…

Objavljeno

na

Programsko izvještajnu skupštinu, prvu nakon osnutka u lipnju 2018., održala je politička stranka Stjepan Kožić – Nezavisna lista (SKNL). Izvješće o aktivnostima u proteklom jednogodišnjem razdoblju podnio je predsjednik stranke i župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić, koji je dao i smjernice budućega rada. Rekao je da stranku treba širiti i organizacijski razvijati, brojčano jačati i programski snažiti.

– Naš je politički kapital značajan, moramo ga iskoristiti u interesu svih žitelja Zagrebačke županije. Pet mandata župana za redom velika su odgovornost i obveza za mene osobno, ali i sve nas koji smo u političkome životu okrenuli novu stranicu. U javnosti moramo biti još prepoznatljiviji, a uključivanjem novih članova otvarati prostor svima koji imaju volju, ideje i energiju dati puni doprinos svojoj zajednici i okruženju, a time i Hrvatskoj u cjelini – rekao je Kožić, dodavši da SKNL treba postati snažna politička grupacija, koju do sljedećih izbora treba nadograditi i razviti novim idejama, a koje dolaze s novim ljudima. Trenutno stranka ima nešto više od tisuću članova, organiziranih u 20 općinskih i gradskih organizacija.

– Imamo viziju, imamo znanje, imamo snage napraviti ključne promjene i potaknuti pozitivne gospodarske trendove. To je temelj na kojemu počiva naš program – rekao je Kožić. Govorio je o pozitivnim trendovima u Zagrebačkoj županiji, naglasivši da su njegova obećanja uvijek bila „djela, a ne riječi“.

– Po nizu pokazatelja Zagrebačka županija je u samom vrhu države – naglasio je. Iznio je i podatke o bespovratnim potporama poduzetnicima, obrtnicima, poljoprivrednicima, OPG-ovima, udrugama civilnoga društva, gradovima, općinama…, za što je novac osiguran proračunom Županije, ove godine 93,5 milijuna kuna! Podsjetio je i na povlačenje europskih sredstava, energetsku obnovu škola i zgrada Doma zdravlja, financiranje wi-fi mreže u gradovima i općinama, skori početak proširenja Distributivnog centra za voće i povrće gradnjom kapaciteta za manipulaciju jagodičastim voćem i preradu voća. Govorio je i o gradnji nove bolnice za kronične bolesti dječje dobi u Bistri, projektu korištenja termalne vode za grijanje javnih zgrada u Ivanić-Gradu, proširenju „Naftalana“, projektu obrane od poplava uz Savu i Kupu, povezivanju Zaprešića i Samobora višenamjenskim hidrotehničkim sustavom, Centru stočarstva u općini Dubrava, projektu uređenja studentskoga doma u Ivanić-Gradu…

– Imamo niz izazova, od kojih u prvi plan iskače nedostatak radne snage. Da bi se ovaj problem kvalitetnije riješio država treba smanjiti namete i birokraciju, lokalna i regionalna samouprava stvarati preduvjete za bolje obrazovanje i biti još dostupnija gospodarstvu, a na poduzetnicima je da osiguraju što kvalitetnije uvjete rada – rekao je Kožić, dodavši da kroz projekt regionalnog centra kompetentnosti u strojarstvu, u kojega su uključene srednje strukovne škole iz Velike Gorice, Samobora i Dugog Sela, Županija dugoročno stvara preduvjete za brži gospodarski razvoj.

Programsko izvještajnoj skupštini, uz ostale, prisustvovali su i prisutnima se obratili saborski zastupnik, gradonačelnik Velike Gorice i predsjednik ŽO HDZ-a Dražen Barišić, potpredsjednik Županijske skupštine i predsjednik ŽO BM 365 – Stranke rada i solidarnosti Zvonko Kunić, potpredsjednica Županijske skupštine i načelnica Gradeca Ljubica Ambrušec (MOST) i Nenad Matić, predsjednik Zelene liste.

 

HOTNEWS

Sisačko-moslavačka županija među najuspješnijima u cjelodnevnoj nastavi: rezultati nadmašili očekivanja

Eksperimentalni program cjelodnevne osnovne škole trenutačno se provodi u ukupno 62 škole diljem Hrvatske.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Sisačko-moslavačka županija

Sisačko-moslavačka županija ubraja se među najuspješnije u Hrvatskoj u provedbi eksperimentalnog modela cjelodnevne škole, koji se već treću godinu provodi u tri osnovnoškolske ustanove.

Riječ je o Osnovnoj školi Jasenovac, Osnovnoj školi Davorina Trstenjaka u Hrvatskoj Kostajnici i Osnovnoj školi Zorke Sever u Popovači, čiji su ravnatelji i učitelji danas u Sisku predstavili dosadašnja iskustva i rezultate provedbe programa. Prezentacija je održana u suradnji sa županijom, uz sudjelovanje predstavnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te župana Ivana Celjaka.

Govoreći o dosadašnjoj realizaciji projekta, župan je naglasio kako je županija u potpunosti ostvarila planirane ciljeve, ali i nadmašila pojedine zadane okvire.

„U potpunosti smo realizirali sve planirane aktivnosti, čak i više od toga. Sjećamo se početaka i svih izazova pri uvođenju programa, ali sada možemo reći da smo bili vrlo uspješni u tome. Sisačko-moslavačka županija, u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih, nastoji osigurati što bolje uvjete za rad u školama, za sve naše učenike i zaposlenike na čemu kontinuirano radimo i dalje. Tom smo se cilju snažno posvetili, od energetske obnove školskih objekata, uređenja kuhinja, pa sve do uvođenja eksperimentalnih programa. U posljednjih nekoliko godina značajno smo ulagali u obrazovanje, a rezultati tih ulaganja već su vidljivi i vraćaju nam se kroz kvalitetniji sustav i bolje uvjete za sve“, istaknuo je župan Celjak.

U proteklih pet godina na području županije izgrađeno je i obnovljeno ukupno 25 školskih objekata, čime se nastoji osigurati ravnomjerna kvaliteta obrazovnih uvjeta bez obzira na lokaciju škole.

„Želimo osigurati kvalitetne uvjete u svakoj školi, bez obzira na mjesto stanovanja, odnosno bilo da se radi o školi koja je u gradu ili u ruralnim područjima. Želimo da svi obrazovni programi budu održivi i dostupni svima. Ulažemo puno truda i energije kako bismo unaprijedili obrazovanje u našoj županiji. Ipak, najveći teret nose naši učitelji i nastavnici, oni su ključ razvoja obrazovanja“, dodao je župan Celjak.

Eksperimentalni program cjelodnevne osnovne škole trenutačno se provodi u ukupno 62 škole diljem Hrvatske. Predviđeno trajanje programa je četiri školske godine, a njegovi rezultati trebali bi poslužiti kao temelj za donošenje odluke o mogućem uvođenju cjelodnevne nastave u sve osnovne škole u zemlji.

Nastavite čitati

Moja županija

Još stignete: Prijavite se za Ružu Zagrebačke županije do 24. travnja

Ovogodišnje izdanje obuhvaća osam različitih kategorija koje pokrivaju širok spektar turističke ponude – od održivih projekata i eno-gastro sadržaja do digitalnih rješenja i organizacije manifestacija.

Objavljeno

na

Objavio/la

Natječaj za četvrto izdanje nagrade „Ruža Zagrebačke županije” ulazi u završnu fazu, a svi zainteresirani imaju vremena za prijavu još do 24. travnja.

Turistička zajednica Zagrebačke županije uputila je poziv svima koji još nisu predali svoje kandidature da to učine prije zatvaranja prijava. Riječ je o priznanju koje se u relativno kratkom razdoblju profiliralo među najvažnije nagrade za kvalitetu i inovativnost u turizmu na području županije.

Osam kategorija i ukupno 16 nagrada

Ovogodišnje izdanje obuhvaća osam različitih kategorija koje pokrivaju širok spektar turističke ponude – od održivih projekata i eno-gastro sadržaja do digitalnih rješenja i organizacije manifestacija. U svakoj kategoriji dodjeljuju se po dvije nagrade, što ukupno čini 16 priznanja.

Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović istaknula je važnost samih prijava i ljudi koji stoje iza njih:
„Svake godine me iznova iznenadi širina i kvaliteta prijava koje pristižu. Iza svake kandidature stoji priča o ljudima koji ulažu energiju, znanje i strast u ono što rade. Pozivam sve koji još razmišljaju o prijavi da ne čekaju zadnji dan jer upravo su ti projekti, ti ljudi i te ideje ono što našu županiju čini destinacijom na koju možemo biti ponosni.”

Prijave se podnose putem online obrasca, a svi detalji o projektu dostupni su ovdje.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Objavljeni pozivi za EU projekte: Zagrebačka županija osigurala 800.000 eura

Pojedinačni korisnik može ostvariti najviše 30.000 eura potpore, a maksimalni iznos koji se može dodijeliti po projektu iznosi 100.000 eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pexels/Pixabay

Gradovima i općinama na području Zagrebačke županije u 2026. godini na raspolaganju je ukupno 800.000 eura potpore za projekte povezane s fondovima Europske unije, raspoređenih kroz dva javna poziva.

Jedan od natječaja odnosi se na financiranje pripreme projektne dokumentacije, za što je izdvojeno 300.000 eura. Lokalnim jedinicama omogućeno je pokrivanje troškova izrade ključnih dokumenata poput glavnog i izvedbenog projekta, studija izvodljivosti, procjene utjecaja na okoliš, tehničkih elaborata te analiza troškova i koristi. Pojedinačni korisnik može ostvariti najviše 30.000 eura potpore.

Drugi javni poziv usmjeren je na sufinanciranje same provedbe projekata koji se financiraju iz europskih programa i fondova. Za tu je svrhu osigurano 500.000 eura, a cilj mjere je pomoći gradovima i općinama u pokrivanju vlastitog financijskog udjela. Maksimalni iznos koji se može dodijeliti po projektu iznosi 100.000 eura.

Natječaji su otvoreni do 30. studenoga 2026. godine, odnosno do trenutka kada se raspoloživa sredstva u potpunosti iskoriste.

Javni poziv za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije nalazi se ovdje.

Javni poziv za sufinanciranje provedbe projekata nalazi se ovdje.

Nastavite čitati

Moja županija

Uz podršku Županije, 825 učenika učilo o Domovinskom ratu iz prve ruke

Zagrebačka županija niz godina njeguje suradnju s braniteljskim udrugama i financijski podržava njihove projekte, a tako i sa samoborskom 151. brigadom koja je osmislila i već nekoliko godina provodi ovaj hvalevrijedan projekt sata povijesti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Ukupno 825 učenika s područja Samobora i Svete Nedelje ove godine sudjeluje u edukativnom programu posvećenom Domovinskom ratu, koji već jedanaestu godinu provodi Udruga branitelja 151. samoborske brigade.

Program je osmišljen kao kombinacija teorijskog i terenskog učenja. Učenici tijekom dvodnevnih aktivnosti posjećuju Spomen sobu branitelja 151. samoborske brigade, a u Centru za mlade Bunker slušaju predavanje koje tradicionalno održava Jakša Raguž, autor monografije o ratnom putu brigade i znanstveni suradnik Hrvatskog instituta za povijest.

Dio edukacije odvija se i izvan učionice. U listopadu učenici odlaze na područje Trokuta kod Novske, gdje se nalazi spomen obilježje poginulim hrvatskim braniteljima sa zapadnoslavonskog ratišta iz 1991. godine. Ondje se upoznaju s vojnim operacijama koje su se odvijale na tom prostoru.

Projekt su podržali predstavnici državne i regionalne vlasti. Među njima je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, dok je Zagrebačku županiju predstavljao zamjenik župana Ervin Kolarec.

„Zagrebačka županija niz godina njeguje suradnju s braniteljskim udrugama i financijski podržava njihove projekte, a tako i sa samoborskom 151. brigadom koja je osmislila i već nekoliko godina provodi ovaj hvalevrijedan projekt sata povijesti“, rekao je Kolarec.

U programu sudjeluju učenici iz više osnovnih i srednjih škola, među kojima su Osnovna škola Milana Šiloboda, Osnovna škola Bogumila Tonija, Osnovna škola Milana Langa, Osnovna škola Samobor, Osnovna škola Rude, Osnovna škola Vladimira Deščaka iz Novaka, Osnovna škola Sveta Nedelja s područnom školom u Strmcu, kao i učenici Gimnazije Antuna Gustava Matoša, Ekonomske, trgovačke i ugostiteljske škole Samobor te Srednje strukovne škole Samobor.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Ružić u Glini i Petrinji: Model organiziranog stanovanja kao alternativa institucionalnoj skrbi

Cilj je smanjiti institucionalizaciju i razvijati oblike života koji kombiniraju samostalnost, ali i sigurnost.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Sisačko-moslavačka županija

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić boravio je u prvom službenom posjetu Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje je s županom Ivanom Celjakom obišao projekte socijalne skrbi u Glini i Petrinji, s fokusom na razvoj organiziranog stanovanja za starije osobe.

U Glini je održan radni sastanak na kojem se razgovaralo o širenju modela organiziranog stanovanja, posebno u ruralnim sredinama, gdje starije osobe često žive same. Cilj je omogućiti im dulji ostanak u vlastitoj zajednici uz dostupnu zdravstvenu i socijalnu podršku.

„Cilj je da starije osobe žive u organiziranom stanovanju u našim županijskim naseljima gdje će im biti dostupne sve potrebne zdravstvene i socijalne usluge. Upravo zato, umirovljeničko smo naselje u Glini izgradili u neposrednoj blizini Doma zdravlja i Doma za starije osobe“, rekao je župan Celjak.

Ministar Ružić istaknuo je kako takav model može biti primjer dobre prakse i izvan Hrvatske jer prati europske smjernice deinstitucionalizacije i omogućuje korisnicima samostalnost uz sigurnost.

„Smatram da je riječ o iznimno dobrom konceptu koji može poslužiti kao primjer u Hrvatskoj, ali i šire. O tome sam već razgovarao i na europskoj razini, jer se ovakvi modeli uklapaju u smjer europskih politika deinstitucionalizacije i razvoja zajedničkih oblika skrbi. Korisnici mogu zadržati visoku razinu samostalnosti, ali istovremeno imati sigurnost i dostupnu pomoć u slučaju potrebe, bilo zdravstvene, socijalne ili druge vrste. Cilj je smanjiti institucionalizaciju i razvijati oblike života koji kombiniraju samostalnost, ali i sigurnost“, rekao je Ružić.

Tijekom posjeta obišli su i Dom za starije osobe u Glini, dok je u Petrinji predstavljen obnovljeni Dom za odrasle osobe, koji će nakon otvorenja imati kapacitet za 92 korisnika, uz proširenje i dodatne sadržaje.

„Uskoro očekujemo otvaranje Doma, a novost je da kapacitet proširujemo za oko 15 korisnika u odnosu na raniji kapacitet. Dodana vrijednost je ugradnja dizala koje prije nije postojalo, imat ćemo prostor koji će se koristiti kao praonica rublja čime ćemo smanjiti troškove Doma, a korisnicima se osigurava viša razina usluge“, dodao je župan.

Na kraju, obiđeno je i umirovljeničko naselje u Petrinji s 57 stambenih jedinica, u kojem trenutno borave osobe čiji su domovi stradali u potresu.

Fotogalerija/Sisačko-moslavačka županija

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno