Poveži se s nama

Gospodarstvo

Saznajte kako napisati EU projekt

Interaktivna radionica „Kreativni proces“ otvara sudionike prema razvijanju ideja i osmišljavanju projekata

Objavljeno

Desk Kreativna Europa u suradnji s Gradom Velika Gorica sutra organizira edukativni program pod nazivom „Kreativni proces“. Riječ je o prvoj u nizu radionica na temu kreiranja EU projekata.

„Za ovu edukaciju nije potrebno imati osmišljen projekt te je zamišljeno da svi polaznici na kraju tri susreta imaju (fiktivnu ili pravu) prijavu za program Kreativna Europa i iskustvo s kojim mogu krenuti dalje promišljati o tome gdje se i kako realizirati svoje ideje u europskim programima i fondovima“, poručili su organizatori.

Prijaviti se možete još danas na mail ced@min-kulture.hr, a potrebno je ispuniti obrazac. Radionica će se održati u prostoru Grada Velika Gorica, Šetalište Franje Lučića 15. Sudionici se mogu registrirati od 9,30 sati, a u 10 sati počinje radionica.

U sklopu ovog projekta održat će se još dvije radionice u lipnju i rujnu.

Gospodarstvo

Hrvatska vina okupila Bavarce u centru Münchena

Manifestacija se održava još danas

Objavljeno

on

„Njemačka je jedan od najvećih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske, točnije, jedno od pet najvećih izvoznih tržišta za naše proizvode i najvažnije tržište za izvoz usluga. Kada govorimo konkretno o vinarstvu Njemačka nam je drugi izvozno tržište, no s obzirom da su Nijemci naši dobro poznati turisti koji ostvaruje najveći turistički promet još ima potencijala kako bi se izvozna brojka povećala, zato smo ovdje” rekao je predsjednik HGK Luka Burilović na promociji hrvatskih vina pod brandom Vina Croatia – vina mosaica, koja se održava još danas na poznatom trgu Wittelsbacherplatz u Münchenu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske turističke zajednice.

München je ujedno i nezaobilazno mjesto europske i svjetske eno-gastronomije, a HGK ovakvim akcijama pokušava domaćim vinarima pomoći da dođu do novih tržišta i novih kupaca, a promocije sa HTZ-om nastavit ćemo i u drugim zemljama iz kojih dolaze turisti u Hrvatsku, dodao je Burilović.

Posjetitelji na jednom od centralnih trgova u Münchenu do 20 sati imaju mogućnost kušati neka od najboljih hrvatskih vina i delikatesa i to u sklopu brojnih štandova na kojima se predstavlja 12 hrvatskih tvrtki; Aura Delikatessen, Baba delicije – Kuća pršuta, Badel 1862, Dingač Skaramuča, Kutjevo, Maraska, OPG Rajka Dvanajščak, Osilovac – Feravino, PP Orahovica, PZ Masvin, PZ Vrbnik i Zigante Tartufi, dok se u „gastro kući“ kuhaju tradicionalna hrvatska jela.

„Hrvatska eno-gastronomija na najbolji način predstavlja našu tradiciju, pa su autohtoni okusi i njihova promocija ključni korak u približavanju ukupne hrvatske turističke ponude na stranim tržištima. Navedeno posebice vrijedi za Njemačku, jedno od naših najvažnijih emitivnih tržišta s kojeg godišnje ostvarujemo gotovo 3 milijuna dolazaka gostiju“ izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić nadodavši kako je u dosadašnjem djelu turističke godine s njemačkog tržišta ostvaren porast broja dolazaka gostiju od 19 posto.

”Nijemci dosta pozitivno reagiraju na naša vina prvenstveno zato što su im poznati okusi, a o Hrvatskoj uglavnom s nostalgijom pričaju, kao o zemlji u kojoj su proveli godišnji odmor, tako da im je eno-gastronomska ponuda u startu bliska, zato mislim da imamo velike šanse širiti se na ovom tržištu. Trebamo se nametnuti, a ovakve manifestacije su idealne za to” rekao je Josip Pavičić iz Feravina.

Među prvima čija su se vina prije 20 godina počela izvoziti na njemačko tržište je Dingač Skaramuča. ”Nijemcima smo zanimljivi upravo zato što probavaju naša vina dok turistički borave u Hrvatskoj pa ih rado vide i doma, ali još uvijek su nam najbrojniji konzumenti iseljenici s naših područja”, ističe voditelj prodaje Branimir Anđelić.

Iz PZ Vrbnik, koji godišnje u Njemačku ispostavi i do 6 tisuća butelja, dodaju i kako je ova prigoda sjajan mamac Nijemcima koji još nisu, da posjete Hrvatsku i među ostalim probaju cjelokupnu ponudu vina.

Hrvatska je na ovo zahtjevno tržište u 2017. izvezla vina u vrijednosti preko 2 milijuna eura, te nam je Njemačka i dalje drugo izvozno tržište, nakon BiH, sa 16 posto u ukupnom izvozu hrvatskih vina. U istom smo razdoblju iz Njemačke uvezli vina u vrijednosti 1,96 milijuna eura te je na četvrtom mjestu uvoznih tržišta.

„Ukupno gledajući 2017. u odnosu na 2016. godinu izvoz vina povećao se za 13 posto, dok se uvoz povećao za 2 posto. Najviše vina u Njemačku izvozimo u bocama po prosječnoj cijeni od 2,64 eura/L, što je 93% količinski odnosno 95% vrijednosnog izvoza vina prema Njemačkoj. Iz Njemačke uvozimo uglavnom pjenušava vina i vina u bocama.  

Osim javnog predstavljanja vrhunskih hrvatskih vina i delicija na trgu Wittelsbacherplatz, u restoranu jednog od najpoznatijih hotela Bayerischer Hof, MW Ivana Barbića održao je stručno vođeno kušanje vina.

”Mi imamo nekoliko autohtonih sorti koja su cijenjena i van naših granica poput malvazije istarske ili plavca. To znaju biti jedinstvena vina koja su tražena i na vrlo kompetitivnim tržištima. Ovakve manifestacije su dobar put za probitak, ali treba ustrajati u promociji i prisutstvu na tržištu, jer uvijek je upečatljivije kada vino probate od bilo kakvog drugog vida marketinga”, poručio je Barbić.

Projekt „Vina Croatia – Vina Mosaica“ okuplja domaće proizvođače vina s ciljem pozicioniranja Hrvatske na vinskoj karti svijeta. Proizvođači na tržište izlaze zajednički, s prepoznatljivim brendom, nastojeći povećati prodaju na domaćem i stranom tržištu te povećati konkurentnost domaćih vina. Kod predstavljanja hrvatskih vina naglasak je na povijesnoj baštini proizvodnje, kvaliteti, jednostavnosti i pristupačnosti.

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Rekordnih 87,5 miljuna kuna bespovratnih sredstava za poduzetnike, obrtnike, poljoprivrednike…

Vedriš: “Županija daje zavidan poticaj svojim gospodarstvenicima, ali je potrebna sinergija na razini države da bi gospodarstvo u cjelini bilo u porastu.”

Objavljeno

on

Zagrebačka županija prema nizu pokazatelja danas je jedna od vodećih gospodarskih županija u Hrvatskoj, rečeno je na samom početku tradicionalnog 16.susreta gospodarstvenika Zagrebačke županije. Tako analiza Fine pokazuje da se Županija prema ostvarenim prihodima kod poduzetnika u iznosu od 45,7 milijardi kuna nalazi na drugom mjestu odmah iza Zagreba, a analiza HGK-a kaže da se Zagrebačka županija nalazi na 2. mjestu s ostvarenim porastom nominalnog BDP-a za 2,4 posto u 2015. godini u odnosu na pretkriznu 2008. godinu. Također, spomenuto je i da se prema indeksu razvijenosti Zagrebačka županija nalazi se u najrazvijenijoj skupini u kojoj u budućnosti planira napredovati i unutar skupine.

„Prema broju poduzetnika smo četvrta, a prema broju zaposlenih treća županija iza grada Zagreba. Ukupan iznos dobiti koji su ostvarili naši poduzetnici iznosi 2,23 milijarde kuna, a s dobiti posluje 73,8 posto županijskih poduzetnika“, istaknuo je župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić dodavši da je vrijednost izvoza povećana za 11% u odnosu na 2015. godinu te je u 2016. dosegla 7,1 milijardu kuna na godišnjoj razini. „Takva gospodarska kretanja nas izrazito vesele jer pokazuju da naši poduzetnici mogu konkurirati najboljim tvrtkama iz cijele Europe pa i šire“, rekao je Kožić.

Pozitivni gospodarski pokazatelji odrazili su se i na rast zaposlenosti u Zagrebačkoj županiji za 10,3% u razdoblju od 2011. do 2016. godine – što je najveći rast zaposlenosti od svih županija, a prema zadnjim podacima je i nezaposlenost najniža u posljednjih 25 godina s brojkom od 6885 nezaposlenih u travnju ove godine.

15.05.2018. – Zagreb – 16.susret gospodarstvenika Zagrebačke županije – foto: Petra Rožić/cityportal.hr

„Zagrebačka županija u ovom trenutku ima, bilo u fazi prijave, provedbe ili odobrenja na EU natječaje gotovo 100 milijuna kuna vrijedne projekte. Kada tome pridodamo i strateške projekte poput 883 milijuna kuna vrijednog projekta vodoopskrbe istoka županije i 800 milijuna kuna vrijednog projekta širokopojasnog pristupa internetu ova brojka mnogo je veća“, rekao je Kožić posebno istaknuvši otvorenje 27 milijuna kuna vrijedne ULO hladnjače Distributivnog centra za voće i povrće d.o.o., također financirane EU sredstvima. A zahvaljujući naporima Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije proteklih godina iz EU fondova povučeno je 350 milijuna kuna za projekte vrijednosti veće od 700 milijuna kuna.

O isprepletenosti i međuovisnosti globalnih, EU i nacionalnih kretanja i izazova govorio je ekonomski stručnjak prof.dr. Mladen Vedriš u svom predavanju „Hrvatska 2018. Kako dalje?“. Posebno se osvrnuo na Nacionalni program reformi 2018. koji je Vlada RH objavila u travnju ove godine, a prema kojem su kao glavni ekonomski ciljevi izdvojeni – jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija. „Hrvatska mora prijeći iz faze deklarativnosti u fazu realnog rada na reformama“, naglasio je Vedriš dodavši da Županija daje zavidan poticaj svojim gospodarstvenicima, ali je potrebna sinergija na razini države da bi gospodarstvo u cjelini bilo u porastu.

Okupljenim gospodarstvenicima predstavljeni su programi i mjere za poticanje razvoja gospodarstva i poljoprivrede u 2018. godini, a ove godine županija je za svoje poduzetnike, obrtnike, poljoprivrednike, OPG-ove, udruge civilnog društva te gradove i općine, osigurala rekordnih 87,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava, što je najviše do sada.

 

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Po rastu BDP-a Zagrebačka županija na 2. mjestu

Najveći rast ostvarila je Međimurska županija

Objavljeno

on

Zagrebačka županija je prema nedavno objavljenoj analizi Hrvatske gospodarske komore o trendovima kretanja BDP-a po županijama na razini Hrvatske i EU, na 2. mjestu s ostvarenim porastom nominalnog BDP-a za 2,4 posto u 2015. godini u odnosu na pretkriznu 2008. godinu.

Kako prenosi portal župan.hr, samo su četiri županije i Grad Zagreb ostvarile veći BDP u navedenom razdoblju, dok su ostale županije gospodarski slabije nego što su bile prije izbijanja krize.

Najveći rast BDP-a ostvarila je Međimurska županija, i to 2,6 posto, zatim Zagrebačka županija 2,4 posto, Dubrovačko-neretvanska županija 2,3 posto, Grad Zagreb 1,9 posto i Istarska županija 1,8 posto.

„Ni u kriznim vremenima Zagrebačka županija nije štedjela na potporama poduzetnicima jer smo svjesni da su upravo oni nosioci cjelokupnog gospodarskog razvoja, a ovi pozitivni rezultati svakako su poticaj svima njima kao i potencijalnim novim investitorima za daljnja ulaganja“, rekao je župan Kožić, podsjetivši kako je Zagrebačka županija krajem prošle godine prema indeksu razvijenosti svrstana u najrazvijeniju, IV. skupinu.

Naime, Vlada RH donijela je uredbu o novom indeksu razvijenosti te odluku o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti temeljem koje je Zagrebačka županija svrstana u navedenu skupinu.

Nastavi čitati
MONOKL
SOLARIJ
Reporter



Izdvojeno