Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić boravio je u prvom službenom posjetu Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje je s županom Ivanom Celjakom obišao projekte socijalne skrbi u Glini i Petrinji, s fokusom na razvoj organiziranog stanovanja za starije osobe.

U Glini je održan radni sastanak na kojem se razgovaralo o širenju modela organiziranog stanovanja, posebno u ruralnim sredinama, gdje starije osobe često žive same. Cilj je omogućiti im dulji ostanak u vlastitoj zajednici uz dostupnu zdravstvenu i socijalnu podršku.

„Cilj je da starije osobe žive u organiziranom stanovanju u našim županijskim naseljima gdje će im biti dostupne sve potrebne zdravstvene i socijalne usluge. Upravo zato, umirovljeničko smo naselje u Glini izgradili u neposrednoj blizini Doma zdravlja i Doma za starije osobe“, rekao je župan Celjak.

Ministar Ružić istaknuo je kako takav model može biti primjer dobre prakse i izvan Hrvatske jer prati europske smjernice deinstitucionalizacije i omogućuje korisnicima samostalnost uz sigurnost.

„Smatram da je riječ o iznimno dobrom konceptu koji može poslužiti kao primjer u Hrvatskoj, ali i šire. O tome sam već razgovarao i na europskoj razini, jer se ovakvi modeli uklapaju u smjer europskih politika deinstitucionalizacije i razvoja zajedničkih oblika skrbi. Korisnici mogu zadržati visoku razinu samostalnosti, ali istovremeno imati sigurnost i dostupnu pomoć u slučaju potrebe, bilo zdravstvene, socijalne ili druge vrste. Cilj je smanjiti institucionalizaciju i razvijati oblike života koji kombiniraju samostalnost, ali i sigurnost“, rekao je Ružić.

Tijekom posjeta obišli su i Dom za starije osobe u Glini, dok je u Petrinji predstavljen obnovljeni Dom za odrasle osobe, koji će nakon otvorenja imati kapacitet za 92 korisnika, uz proširenje i dodatne sadržaje.

„Uskoro očekujemo otvaranje Doma, a novost je da kapacitet proširujemo za oko 15 korisnika u odnosu na raniji kapacitet. Dodana vrijednost je ugradnja dizala koje prije nije postojalo, imat ćemo prostor koji će se koristiti kao praonica rublja čime ćemo smanjiti troškove Doma, a korisnicima se osigurava viša razina usluge“, dodao je župan.

Na kraju, obiđeno je i umirovljeničko naselje u Petrinji s 57 stambenih jedinica, u kojem trenutno borave osobe čiji su domovi stradali u potresu.

Fotogalerija/Sisačko-moslavačka županija

Svečano obilježavanje Dana hrvatskih branitelja Zagrebačke županije ove će se godine održati 27. lipnja u Zaprešiću, odlučeno je na drugoj sjednici županijskog Odbora za hrvatske branitelje.

Riječ je o datumu koji se obilježava od 2013. godine, a kroz proteklo razdoblje manifestacija je organizirana u nizu gradova diljem županije, uključujući i Veliku Goricu.

Predsjednik Odbora i zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec naglasio je kako je obilježavanje dosad obuhvatilo sve gradove u županiji te da postoji zajednička želja članova Odbora i braniteljske populacije da se ta praksa nastavi i ubuduće. Za organizaciju ovogodišnje svečanosti u proračunu je predviđeno 35 tisuća eura, a očekuje se sudjelovanje oko 500 branitelja i članova njihovih obitelji s područja Zagrebačke županije.

Na sjednici je također istaknuto kako je u tijeku evaluacija prijava pristiglih na javni natječaj za financiranje programa i projekata udruga proizašlih iz Domovinskog rata za 2026. godinu. U tu svrhu osigurano je ukupno 100 tisuća eura, s ciljem dodatnog osnaživanja rada i kapaciteta tih udruga na području županije.

U povodu obilježavanja Dana planeta Zemlje, u Samoboru će se održati digitalna izložba „Samoborska gromotulja – nepoznata ljepotica“, posvećena jednoj od najrjeđih biljnih vrsta u Hrvatskoj.

Događanje je najavljeno za subotu, 18. travnja 2026. godine na Trgu kralja Tomislava, u vremenu od 10 do 13 sati, a organizira se u sklopu projekta „Hrvatska divlja“.

Endem ograničen na samo dvije lokacije

Samoborska gromotulja ističe se kao iznimno rijedak endem – osim na području Samobora, raste još samo na jednoj lokaciji u svijetu. U ovom kraju može se pronaći u Posebnom botaničkom rezervatu Brežuljak, gdje opstaje u specifičnim i osjetljivim uvjetima staništa.

Riječ je o niskoj zeljastoj biljci prepoznatljivoj po žutim cvjetovima, koja cvate u rano proljeće. Upravo zbog svoje ograničene rasprostranjenosti i osjetljivosti, uvrštena je na popis ugroženih vrsta prema nacionalnim propisima i europskim direktivama.

U slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta, održavanje izložbe bit će odgođeno.

Zagrebačka županija raspisala je javni poziv za dodjelu donacija Hrvatima izvan Republike Hrvatske za 2026. godinu, za što je osigurano ukupno 70.000 eura, a rok za prijavu istječe 10. svibnja.

Riječ je o financijskoj potpori namijenjenoj neprofitnim organizacijama koje djeluju izvan Hrvatske i zastupaju interese Hrvata u Bosni i Hercegovini te pripadnika hrvatskih manjina i iseljeništva diljem Europe i svijeta.

Cilj poziva je očuvanje nacionalnog identiteta, jezika i kulturne baštine, kao i poticanje različitih društvenih aktivnosti unutar hrvatskih zajednica u inozemstvu. U fokusu su i projekti koji pridonose jačanju organizacijskih kapaciteta te povezivanju s Hrvatskom i Zagrebačkom županijom.

Najviši iznos koji pojedini prijavitelj može ostvariti iznosi 10.000 eura, dok se za pojedinačne projekte može dobiti između 2.000 i 7.000 eura, ovisno o vrsti potpore.

Više informacija pročitajte ovdje.

Zagrebačka županija našla se među pet najuspješnijih u Hrvatskoj po broju novih doktora znanosti. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2025. godini u Zagrebačkoj županiji doktoriralo je 48 osoba, što je sedam više nego godinu ranije, odnosno rast od 17,1 %.

Kako prenosi Župan.hr, kada se gleda odnos prema broju stanovnika, Zagrebačka županija ima 0,15 doktora znanosti na 1.000 stanovnika. Najviše ih u tom omjeru ima Primorsko-goranska županija s 0,30, dok Splitsko-dalmatinska bilježi 0,23. Najveći dio doktorata i dalje se stječe na Sveučilištu u Zagrebu, gdje je doktoriralo 64,9 % svih novih doktora znanosti u Hrvatskoj.

Žene i dalje čine većinu među novim doktorima znanosti, od ukupno 800 doktorata, 463 su ostvarile žene, što je 57,9 %.

Najviše doktorskih radova napisano je iz područja biomedicine i zdravstva (27,9 %), zatim iz tehničkih znanosti (21,1 %) te društvenih znanosti (17,7 %). Najviše novih doktora znanosti bilo je u dobnoj skupini od 30 do 34 godine.

Najveći broj doktora znanosti zaposlen je u obrazovanju (42,4 %), a slijede zdravstvena zaštita i socijalna skrb s 17 %. Doktorski studij u najvećem broju slučajeva financirao je poslodavac (42 %), dok je 37,4 % doktoranada troškove podmirilo samostalno.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji s Zagrebačkom županijom.