HOTNEWS
Redoviti pregled kože treba uvesti već u dječje vrtiće!
Blagodati sunčeve energije su neupitne, posebice ako krenemo od one drevne izreke: „Sunce je izvor života“. Sunčeva je energija u ljudskom organizmu zaslužna za proizvodnju D vitamina, no kako ističe poznata velikogorička dermatologinja dr. med. Vesna Magdić-Jelavić, za proizvodnju ovog vitamina dovoljna je dnevna izloženost suncu desetak minuta u vrijeme manje insolacije, odnosno u jutarnjim satima.
Ljetna košnja trave + sunčeva energija = neugodni mjehurići
Na koži razlikujemo akutne i kronične promjene. Akutne su recimo opekline koje mogu biti i dugoročne, posebno ako su dobivene u djetinjstvu. U bolesti kože spadaju fototoksične i fotoalergijske reakcije na sunce, kao i kod uzimanja lijekova ili pri kontaktu sa tvarima furokumarin iz biljaka. – Sjetite se košnje trave ljeti, kada se skinemo do pasa. Tada dolazi do oslobađanja fotokumarina iz trave, a u kontaktu s kožom uz obasjanost suncem dolazi do neugodnih nuspojava tipa mjehurića ili izraženije hiperpigmentacije. – upozorava Magdić – Jelavić. Kronične promjene na koži su fotostarenje – bore, hiperpigmentacije ili kod trudnica melazma. Najteža promjena na koži je maligni melanom – najzloćudniji karcinom kože, najveći „krivac“ za smrtnost mladih osoba.
Kada pokucati na vrata dermatologa?
Pregled kože dermatoskopom može liječniku dati uvid u dublje slojeve kože, bolje uvidjeti promjene na pigmentu. – Tako da nikad nije prerano s pregledom, jer neki se od nas rode s većim madežima što predstavlja povećan rizik. – naglašava dermatologinja. Danas postoje određene sheme kojima roditelji mogu i sami prekontrolirati kožu svoje djece. Znak za oprez i posjet dermatologu je asimetričan madež, s nejasnim rubovima, više boja, zatim onaj kojem je promjer veći od 5 milimetara, ako je dio madeža uzdignut ili na osjet svrbi ili boli, te porast madeža. – Važno je naglasiti da rak kože ili maligni melanom ne mora biti uvijek madež! – crvenilo, mrlje ili svaka promjena na našoj koži kao što su ranice koje ne prolaze više od mjesec dana mogu biti alarm za posjet liječniku.
Do 18 godine dobivamo do 80 posto ukupnog ultraljubičastog zračenja
Upravo izlaganje kože suncu u dječjeg dobi povećavaju rizik od melanoma. No, mora nam biti jasno da će dječja koža koja je osjetljiva i nježna, prije dobiti crvenilo i opekline nego li naša, odrasla. – Kad vidim na moru djecu koja se prže u podne na žarkom suncu, pitam se zar roditelji još uvijek ne znaju koliko štete svojoj djeci. Toliko se u medijima skreće pažnja da koža ne može podnijeti okomito zračenje sunca i što je najvažnije „ona pamti“. To je zaista tako i često pretjerano izlaganje suncu u djetinjstvu rezultira kožnim bolestima kasnije u životu. Tek tada vrtimo film unatrag. No, na žalost – tada može biti prekasno! Zašto ne uživati u suncu onoliko koliko je to zdravo za nas? – kaže Magdić – Jelavić. – Da se mene pita, redovni pregled kože treba uvesti u dječje vrtiće, kao što je praksa sa pregledom stomatologa. – dodaje.
Čuvajte kožu na moru – žličica kreme za svaki dio tijela!
Na pitanje kako zaštititi naš najveći organ na godišnjem odmoru na moru, doktorica Magdić-Jelavić odgovara kako moramo uključiti zdravi razum. – Nisu savjeti nas dermatologa „bez vraga“, zato uživajte na moru u prijepodnevnim i poslijepodnevnim satima kada sunčeve zrake „ne padaju“ okomito na zemlju. Kad sunce prži i temperature su visoke – odmarajte s djecom u hladovini! Zaštitite oči sunčanim naočalama i pokrijte glavu šeširom. Potražite kreme sa mineralnim faktorima koje odbijaju ultraljubičasto zračenje. – savjetuje dermatologinja. Osim toga, dala nam je korisne savjete o doziranju kreme za sunčanje – žličicom. Dakle, optimalna količina za jednu ruku je jedna čajna žličica te isto toliko za drugu ruku. Zatim jedna čajna žličica za lice, dvije žličice za trup – prednju i stražnju stranu, te po žličicu za donje ekstremitete i to – pola sata prije izlaganja suncu!
Jednostavna shema koja vam može pomoći u prepoznavanju “sumnjivih” madeža:
CityLIGHTS
Panel rasprava ‘Od ormara do otpada’: Što bacamo i koliko to košta okoliš
Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice.
Problem sve većih količina odbačenog tekstila i njegov utjecaj na okoliš bio je u fokusu javne rasprave održane u Regionalnom centru kompetentnosti u Velikoj Gorici, gdje je otvorena tema odgovornijeg odnosa prema odjeći i potrošačkim navikama.
Događanje pod nazivom „Od ormara do otpada: priča o tekstilu koji bacamo” okupilo je stručnjake i predstavnike različitih institucija, a organizatori su bili Veleučilište Velika Gorica i Turistička zajednica grada Velike Gorice kao suorganizator.
U raspravi je naglasak stavljen na činjenicu da se tekstilna industrija ubrzano razvija, dok se odjeća sve kraće koristi prije odbacivanja, što dodatno opterećuje sustave gospodarenja otpadom i okoliš. Sudionici su pritom otvorili pitanje recikliranja i ponovne uporabe kao ključnih elemenata u smanjenju negativnog utjecaja.
Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice, te kako promjena navika može doprinijeti održivijem pristupu odjeći i smanjenju otpada u cjelini.
U panelu su sudjelovali predstavnici VG Čistoće, Gimnazije Velika Gorica, Ekonomske škole, Srednje strukovne škole, Turističke zajednice grada Velike Gorice, VEGORA-e i Veleučilišta Velika Gorica, koji su temu obradili iz različitih profesionalnih i obrazovnih perspektiva.
HOTNEWS
VIDEO Tamburaški orkestar HRT-a održao koncert u Kravarskom u spomen na Ivana Potočnika
Riječ je o 32. izdanju glazbenog programa koji je privukao brojne posjetitelje i donio prepoznatljiv tamburaški ugođaj.
CityLIGHTS
Od Malage do Berlina: Nastavnici iz Velike Gorice u korak s digitalnim trendovima
Obje mobilnosti povezuje isti cilj – osnažiti nastavnike za suvremeni pristup poučavanju, a zajednički rezultat je razvoj kompetencija koje će se izravno prenijeti u učionice i unaprijediti kvalitetu obrazovanja.
Primjena suvremenih tehnologija i inovativnih metoda poučavanja sve više oblikuje svakodnevni rad u školama, što potvrđuju i nedavne Erasmus+ mobilnosti nastavnika iz Srednje strukovne škole i Osnovne škole Eugena Kumičića.
Početkom ožujka 2026. godine, nastavnica Jasmina Tešija i pedagoginja Lea Ivanković iz Srednje strukovne škole Velika Gorica, boravile su u Berlinu u sklopu projekta „UI nije bauk, već novi nauk!“. Tijekom edukacije fokus je bio na integraciji naprednih tehnologija u nastavni proces.
Sudionici iz više europskih zemalja, među njima Španjolske, Portugala, Cipra, Islanda, Njemačke i Italije, kroz predavanja i radionice razvijali su digitalne kompetencije, ali i kritički promišljali o ulozi tehnologije u obrazovanju. Posebna pažnja posvećena je umjetnoj inteligenciji, uključujući njezinu primjenu u planiranju nastave i izradi učinkovitih uputa uz korištenje alata kao što su ChatGPT, Claude, MagicSchool, Eduaide, Diffit i Google Labs.
Radionice su obuhvatile i praktičnu izradu nastavnih materijala – od prezentacija do video sadržaja, kao i metode prikupljanja povratnih informacija od učenika. Jedan dio programa bio je posvećen proširenoj i virtualnoj stvarnosti, gdje su polaznici isprobali alate poput Class VR-a i Z spacea.
Nekoliko tjedana kasnije fokus na unapređenje nastave nastavljen je i u Malagi, gdje su učiteljice Ana Svekrić i Ivana Mišević iz Osnovne škole Eugena Kumičića sudjelovale na tečaju Game Based Learning and Gamification in the Classroom. Program je okupio i nastavnike iz Njemačke i Rumunjske, omogućivši razmjenu iskustava iz različitih obrazovnih sustava.
Za razliku od berlinske edukacije usmjerene na tehnologiju, u Malagi je naglasak bio na metodama učenja kroz igru. Kroz praktične radionice i suradničke aktivnosti istraživano je kako gamifikacija može potaknuti kreativnost, povećati motivaciju učenika i njihovo aktivno sudjelovanje u nastavi. Sudionici su pritom usvojili i nove digitalne alate te razvijali interaktivne sadržaje primjenjive u učionici.
Učiteljice ističu: „Svakako je tome doprinijela i suradnja s kolegama iz drugih zemalja te se još jednom dokazalo da su naši učenici razlog koji nas može okupiti i osigurati pregršt zanimljivih razgovora, novog usvajanja znanja i razvoja vještina.“
Iako tematski različite, obje mobilnosti povezuje isti cilj – osnažiti nastavnike za suvremeni pristup poučavanju. Dok jedni naglasak stavljaju na tehnologiju, a drugi na metodiku, zajednički rezultat je razvoj kompetencija koje će se izravno prenijeti u učionice i unaprijediti kvalitetu obrazovanja.
Fotogalerija/ OŠ E. Kumičića i Srednja strukovna škola Velika Gorica
HOTNEWS
SAMOBOR Rijetka biljka u središtu pažnje povodom Dana planeta Zemlje
Samoborska gromotulja nije samo biljka, ona je simbol prirodne baštine koju trebamo čuvati i s ponosom isticati.
Jedna od najrjeđih biljaka u Hrvatskoj, samoborska gromotulja, predstavljena je javnosti kroz digitalnu izložbu održanu na glavnom trgu u Samoboru, uoči Dana planeta Zemlje.
Riječ je o endemskoj vrsti koja ne raste nigdje drugdje osim na dva lokaliteta – u Samoborskom gorju i u slovenskom Žiču. Upravo zbog svoje ograničene rasprostranjenosti i osjetljivog staništa, biljka nosi status kritično ugrožene i strogo zaštićene vrste.
„Samoborska gromotulja prepoznatljiva je po cvjetovima zlatno žute boje s četiri latice srcolikog oblika. Cvate u ožujku i travnju, tiho i nenametljivo, baš poput svog staništa koje joj pruža vrlo skromne životne uvijete. Naime, njeno stanište je u neposrednoj blizini kamenoloma“, rekla je Tatjana Masten Milek.
Fokus na očuvanju i edukaciji
U posljednje četiri godine intenzivirane su aktivnosti usmjerene na njezinu zaštitu. Kako ističu iz Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije, izrađen je plan upravljanja za Posebni botanički rezervat Brežuljak kod Smerovišća, redovito se provodi uklanjanje neželjene vegetacije, kao i monitoring i prebrojavanje jedinki. Trenutačno je u tijeku i genetska analiza populacije, kojom se želi preciznije odrediti odnos samoborske gromotulje s primjerkom iz Slovenije, dok je u pripremi i edukativna brošura.
Digitalna izložba „Samoborska gromotulja – nepoznata ljepotica“ osmišljena je kao spoj edukacije i interaktivnog sadržaja. Posjetitelji su mogli pratiti vizualne prikaze biljke na Cube ekranu, dok su na citylightima sudjelovali u kvizu. Najmlađima je bio namijenjen poseban edukativni kutak s bojankama koje približavaju svijet zaštićenih biljnih vrsta.
Endem kao simbol odgovornosti
Događaju je prisustvovao i zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović, koji je naglasio važnost zaštite prirodne baštine.
„Očuvanje ovakvih vrijednih endema iznimno je važno, jer oni svjedoče o bogatstvu naše prirode, ali i o odgovornosti koju imamo prema budućim generacijama. Samoborska gromotulja nije samo biljka, ona je simbol prirodne baštine koju trebamo čuvati i s ponosom isticati“, istaknuo je Tomljenović.
Izložba je realizirana kao dio šire platforme „Hrvatska divlja“, koja kroz suvremene pristupe nastoji približiti javnosti ugrožene vrste i važnost njihove zaštite.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
-
HOTNEWSprije 5 danaZagrebačka županija financira liječenje u Naftalanu: poznati uvjeti i rokovi
-
Moja županijaprije 4 danaTamburaši HRT-a ispunili crkvu u Kravarskom – ovogodišnji koncert posvećen pokojnom Ivanu Potočniku
-
Vijestiprije 4 danaBez struje u više naselja, provjerite jeste li na popisu
-
Crna kronikaprije 3 danaTragedija u Velikoj Gorici: Motociklist poginuo nakon slijetanja s ceste