HOTNEWS
Prvi na liniji obrane tradicije, povijesti i kulture, ali i u pokretanju nekih novih priča u Turopolju
Godišnje ih posjeti 17 tisuća posjetitelja
Muzej Turopolja osnovan je 1960. godine, a njegova kulturno-povijesna zbirka sadrži obrtničke predmete i alate, kao i hladno i vatreno oružje. Među eksponatima se ističu grbovnice turopoljskih plemenitaša, listine o dodjeljivanju plemstva, razni dokumenti te stare fotografije. Jedna od najvažnijih zadaća ovog zavičajnog muzeja je očuvanje turopoljske kulturne baštine na koju su domaći ljudi izuzetno ponosni.
Povijest i tradicija igraju važnu ulogu u životu Turopoljaca
– Turopoljcima je jako bitna njihova tradicija. Drže do nje, cijene je i vole. Vi osjetite tu energiju kada ljudi dolaze u Muzej, respektiraju ga, bez obzira jesu li ili nisu obrazovani. Osjećaju respekt prema svojoj kulturi, tradiciji, precima i prošlosti. Najviše su zainteresirani za povijest Plemenite opčine turopoljske, a onda kroz to i za etnologiju. To se najbolje vidi upravo kroz djelovanje ove Udruge – rekla nam je ravnateljica Margareta Biškupić Čurla.
Iako je Turopolje imalo svoje plemstvo, nisu svi Turopoljci bili plemeniti. No, Plemenita opčina turopoljska bila je i ostala važan faktor društvenog života na ovom području.
– Istina nisu svi Turopoljci bili plemeniti. Nisu ni sva mjesta u Turopolju imala plemenitaše. Bez obzira na to dolaze li iz plemenitaških obitelji ili ne, svi Turopoljci imaju respekt prema Plemenitoj opčini kao pravnom subjektu koji je sagradio Veliku Goricu. Većina zgrada u centru grada izgrađena je novcem i angažmanom Plemenite opčine. Povijesno gledajući bili su vrlo sposobna organizacija – objasnila je ravnateljica.
01.08.2017. Velika Gorica foto: Sanjin Vrbanus
Velikogorička smotra folklora jača od županijske
Ljubav prema svojoj etnološkoj baštini Turopoljci pokazuju velikim brojem kvalitetnih kulturno-umjetničkih društava, koja čuvaju pjesme, plesove i običaje ovog kraja.
-Velikogorička smotra folklora jača je od smotre zagrebačke županije, što je malo apsurdno, ali je tako. Gorica može dati samo jednog najboljeg sa smotre, koji dalje odlazi na županijsku smotru. Velikogorička smotra folklora bolja je i kvalitetnija od županijske – tvrdi Biškupić Čurla.
Staroslavenska mitologija, kao i antička, također su dio identiteta Turopolja. Neki od običaja koji se i danas održavaju u sebi sadrže elemente tih starih vjerovanja, poput Turopoljskog Jurjeva.
– To su sve stvari iz naše prošlosti. Priče koje se trebaju čuvati. Jurjevo je puno starih rituala, paljenje krijesa u konačnici je ritual kojim se slavi početak poljoprivredne godine. Nekad se preko njegovog žara prevodila stoka kako bi se zaštitila od bolesti. Realno, mi smo u davnini bili slavenski poganski narod, koji je u jednom periodu prihvatio kršćanstvo, ali dio tih rituala i običaja je u narodu ostao. Ljudi jesu prihvatili novu vjeru, ali se nisu bili spremni u potpunosti odreći rituala, koje su prilagodili novoj vjeri. Kićenje jelke i farbanje jaja jesu u biti poganski običaji – ispričala nam je ravnateljica.
26.03.2017. Donja Lomnica -Turopoljska smotra folklora. Foto: Anes Šuvalić/cityportal.hr
Upravo na toj staroslavenskoj tradiciji počeo se razvijati jedan zanimljiv i financijski održiv projekt. Manifestacija pod nazivnom Perunfest postalo je jedno od neprepoznatljivijih goričkih turističkih događanja. Samo prošle godine dvorac Lukavec zahvaljujući tome posjetilo više od 10-tak tisuća ljudi. No, počeo se osjećati i svojevrsni otpor u dijelu javnosti prema konceptu ove manifestacije. I dok Dubrovčanima ne smeta što je njihov grad postao kulisa za snimanje mega popularnog serijala Igra prijestolja, a rumunjska Transilvanija živi od priče o grofu Drakuli, u ravnom Turopolju neki smatraju kako vilama, coprnicama, čarobnjacima i ostalim mitološkim bićima, koja se tijekom trajanja Perunfesta razmile dvorcem Lukavcem i njegovom okolicom, nije tu mjesto. Ukratko, problem nije estetske već svjetonazorske naravi.
25.05.2019. Lukavec – Perunfest 2019. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr
‘Perunfest se može nekome vizualni sviđati ili ne sviđati, ali apsolutno ne vrijeđa nikoga’
– Meni je žao što je to ispalo tako. Perunfest se može nekome vizualni sviđati ili ne sviđati, dopuštam da nekom to može biti premračno ili prestrašno, ali apsolutno ne vrijeđa nikoga. Nakon prošlogodišnje manifestacije do mene su došle priče da se na Perunfestu pojavljuju sotonski znakovi, ali svi mi koji radimo, uključujući i umjetničkog direktora Zdenka Bašića, povezani smo s vjerom ili smo vjernici. Ja sam i sama vjernica i katolkinja. Ne volim kad netko vrijeđa ili marginalizira moju vjeru, ali mogu razumjeti kad netko drugi vjeruje u nešto drugo. Ljudi vole stavljati stvari u krivi kontekst pa sam čula primjedbu da u sklopu programa imamo školu vještičarenja. Riječ je o Udruzi Ministarstvo magije čiji su članovi obožavatelji filmskog serijala Harry Potter. Oni održavaju radionice čarobnih napitaka, a vodi ih profesorica s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Na njima djeca putem kemijskih pokusa uče što se događa kad u ocat dodaš soda bikarbonu i općenito što kako reagira kad se pomiješa. Radionicu Obrana od mračnih sila vodi profesor sociologije koji s djecom raspravlja o njihovim problemima u školi i kako ih riješiti, a pod mračne sile se podrazumijeva na primjer bullying, odnosno vršnjačko nasilje – istaknula je Biškupić Čurla.
25.05.2019. Lukavec – Perunfest 2019. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr
Koncept umjetničkog direktora Zdenka Bašića privlači ljude privlači ljude sa svih strana
Tijekom proteklog prosinca i Muzej Turopolja uključio se u predblagdanska događanja u centru grada. U želji da iskoriste prepoznatljivi brend i privuku posjetitelje sa svih strana, organizirali su Perun Božić. Za umjetnički sadržaj bio je zadužen poznati domaći umjetnik Zdenko Bašić, koji je usput rečeno, predavao na sveučilištu u jedenoj od najkonzervativnijih zemalja na svijetu poput Saudijske Arabije.
– On je odbio Klovićeve dvore, da bi radio s nama za Božić. To što je radio u Velikoj Gorici mogao je raditi i na zagrebačkom Gornjem gradu. Perun Božić ove godine posjetilo je 1500 ljudi, što je zaista veliki broj uzme li se u obzir da na godišnjoj razini Muzej posjeti 17 tisuća posjetitelja. Velika većina onih koji su zimus posjetili naš predbožićni program nije iz Velike Gorice. Svi ti ljudi koji su došli iz Zagreba, dok su se klinci klizali na klizalištu, popili su kuhano vino i pojeli kobasu te ostavili neki novac u našem gradu – kaže ravnateljica.
22.12.2018. Otvorenje izložbe Hrvatski adventski kalendar. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr
Muzej Turopolja bio je i ostao jedna od najvažnijih kulturnih institucija u Velikoj Gorici. Osim muzejske djelatnosti, aktivni su i na drugim poljima. Surađuju s dječjim vrtićima i školama s goričkog područja, a s Turističkom zajedničkom i Gradom Velikom Goricom sudjeluju u organizaciji raznih događanja u gradu.
HOTNEWS
VIDEO Tamburaški orkestar HRT-a održao koncert u Kravarskom u spomen na Ivana Potočnika
Riječ je o 32. izdanju glazbenog programa koji je privukao brojne posjetitelje i donio prepoznatljiv tamburaški ugođaj.
CityLIGHTS
Od Malage do Berlina: Nastavnici iz Velike Gorice u korak s digitalnim trendovima
Obje mobilnosti povezuje isti cilj – osnažiti nastavnike za suvremeni pristup poučavanju, a zajednički rezultat je razvoj kompetencija koje će se izravno prenijeti u učionice i unaprijediti kvalitetu obrazovanja.
Primjena suvremenih tehnologija i inovativnih metoda poučavanja sve više oblikuje svakodnevni rad u školama, što potvrđuju i nedavne Erasmus+ mobilnosti nastavnika iz Srednje strukovne škole i Osnovne škole Eugena Kumičića.
Početkom ožujka 2026. godine, nastavnica Jasmina Tešija i pedagoginja Lea Ivanković iz Srednje strukovne škole Velika Gorica, boravile su u Berlinu u sklopu projekta „UI nije bauk, već novi nauk!“. Tijekom edukacije fokus je bio na integraciji naprednih tehnologija u nastavni proces.
Sudionici iz više europskih zemalja, među njima Španjolske, Portugala, Cipra, Islanda, Njemačke i Italije, kroz predavanja i radionice razvijali su digitalne kompetencije, ali i kritički promišljali o ulozi tehnologije u obrazovanju. Posebna pažnja posvećena je umjetnoj inteligenciji, uključujući njezinu primjenu u planiranju nastave i izradi učinkovitih uputa uz korištenje alata kao što su ChatGPT, Claude, MagicSchool, Eduaide, Diffit i Google Labs.
Radionice su obuhvatile i praktičnu izradu nastavnih materijala – od prezentacija do video sadržaja, kao i metode prikupljanja povratnih informacija od učenika. Jedan dio programa bio je posvećen proširenoj i virtualnoj stvarnosti, gdje su polaznici isprobali alate poput Class VR-a i Z spacea.
Nekoliko tjedana kasnije fokus na unapređenje nastave nastavljen je i u Malagi, gdje su učiteljice Ana Svekrić i Ivana Mišević iz Osnovne škole Eugena Kumičića sudjelovale na tečaju Game Based Learning and Gamification in the Classroom. Program je okupio i nastavnike iz Njemačke i Rumunjske, omogućivši razmjenu iskustava iz različitih obrazovnih sustava.
Za razliku od berlinske edukacije usmjerene na tehnologiju, u Malagi je naglasak bio na metodama učenja kroz igru. Kroz praktične radionice i suradničke aktivnosti istraživano je kako gamifikacija može potaknuti kreativnost, povećati motivaciju učenika i njihovo aktivno sudjelovanje u nastavi. Sudionici su pritom usvojili i nove digitalne alate te razvijali interaktivne sadržaje primjenjive u učionici.
Učiteljice ističu: „Svakako je tome doprinijela i suradnja s kolegama iz drugih zemalja te se još jednom dokazalo da su naši učenici razlog koji nas može okupiti i osigurati pregršt zanimljivih razgovora, novog usvajanja znanja i razvoja vještina.“
Iako tematski različite, obje mobilnosti povezuje isti cilj – osnažiti nastavnike za suvremeni pristup poučavanju. Dok jedni naglasak stavljaju na tehnologiju, a drugi na metodiku, zajednički rezultat je razvoj kompetencija koje će se izravno prenijeti u učionice i unaprijediti kvalitetu obrazovanja.
Fotogalerija/ OŠ E. Kumičića i Srednja strukovna škola Velika Gorica
HOTNEWS
SAMOBOR Rijetka biljka u središtu pažnje povodom Dana planeta Zemlje
Samoborska gromotulja nije samo biljka, ona je simbol prirodne baštine koju trebamo čuvati i s ponosom isticati.
Jedna od najrjeđih biljaka u Hrvatskoj, samoborska gromotulja, predstavljena je javnosti kroz digitalnu izložbu održanu na glavnom trgu u Samoboru, uoči Dana planeta Zemlje.
Riječ je o endemskoj vrsti koja ne raste nigdje drugdje osim na dva lokaliteta – u Samoborskom gorju i u slovenskom Žiču. Upravo zbog svoje ograničene rasprostranjenosti i osjetljivog staništa, biljka nosi status kritično ugrožene i strogo zaštićene vrste.
„Samoborska gromotulja prepoznatljiva je po cvjetovima zlatno žute boje s četiri latice srcolikog oblika. Cvate u ožujku i travnju, tiho i nenametljivo, baš poput svog staništa koje joj pruža vrlo skromne životne uvijete. Naime, njeno stanište je u neposrednoj blizini kamenoloma“, rekla je Tatjana Masten Milek.
Fokus na očuvanju i edukaciji
U posljednje četiri godine intenzivirane su aktivnosti usmjerene na njezinu zaštitu. Kako ističu iz Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije, izrađen je plan upravljanja za Posebni botanički rezervat Brežuljak kod Smerovišća, redovito se provodi uklanjanje neželjene vegetacije, kao i monitoring i prebrojavanje jedinki. Trenutačno je u tijeku i genetska analiza populacije, kojom se želi preciznije odrediti odnos samoborske gromotulje s primjerkom iz Slovenije, dok je u pripremi i edukativna brošura.
Digitalna izložba „Samoborska gromotulja – nepoznata ljepotica“ osmišljena je kao spoj edukacije i interaktivnog sadržaja. Posjetitelji su mogli pratiti vizualne prikaze biljke na Cube ekranu, dok su na citylightima sudjelovali u kvizu. Najmlađima je bio namijenjen poseban edukativni kutak s bojankama koje približavaju svijet zaštićenih biljnih vrsta.
Endem kao simbol odgovornosti
Događaju je prisustvovao i zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović, koji je naglasio važnost zaštite prirodne baštine.
„Očuvanje ovakvih vrijednih endema iznimno je važno, jer oni svjedoče o bogatstvu naše prirode, ali i o odgovornosti koju imamo prema budućim generacijama. Samoborska gromotulja nije samo biljka, ona je simbol prirodne baštine koju trebamo čuvati i s ponosom isticati“, istaknuo je Tomljenović.
Izložba je realizirana kao dio šire platforme „Hrvatska divlja“, koja kroz suvremene pristupe nastoji približiti javnosti ugrožene vrste i važnost njihove zaštite.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
CityLIGHTS
ANKETA Velika Gorica traži mišljenje građana: kako poboljšati uvjete za djecu i mlade
Naglašavaju i da se razvoj zajednice prilagođene djeci može ostvariti jedino uz aktivno sudjelovanje roditelja i djece.
-
HOTNEWSprije 5 danaZagrebačka županija financira liječenje u Naftalanu: poznati uvjeti i rokovi
-
CityLIGHTSprije 6 danaVelika Gorica dobila modno pojačanje: Triumph stigao i donosi -20% popusta!
-
Moja županijaprije 4 danaTamburaši HRT-a ispunili crkvu u Kravarskom – ovogodišnji koncert posvećen pokojnom Ivanu Potočniku
-
Vijestiprije 4 danaBez struje u više naselja, provjerite jeste li na popisu