HOTNEWS
Prvi čovjek Županijske skupštine otvoreno o glavnim ciljevima, razvoju Županije i odnosu sa županom Kožićem
Iza Damira Mikuljana je 28 godina pravničke karijere, od čega čak 24 godine vodi vlastiti odvjetnički ured. Ima 55 godina, oženjen je, otac dvoje studenata.
Nije Mikuljanu ovo prvi put da zasjeda zakonodavnim tijelom Zagrebačke županije. Funkciju predsjednika županijske Skupštine obnašao je od srpnja 2008. do travnja 2013. godine.
Priča nam kako mu poznavanje hrvatskog zakonodavstva znatno olakšava posao jer sve odluke treba donositi sukladno važećoj regulativi. S druge strane, riječ je o odgovornom poslu koji iziskuje dosta slobodnog vremena.
„Nije sve u vođenju Skupštine, tu je mnoštvo sastanaka i protokolarnih susreta. Odazivam se na različita događanja, što koordiniram i sa svojim potpredsjednicima. Radni dan proteže mi se do večernjih sati, a radni tjedan često uključuje i subote i nedjelje. Kada je u pitanju privatni život, kažem da on ne pati jer su moji na ulazu u kuću izvjesili moju fotografiju kako me ne bi zaboravili“, našalio se Mikuljan.
Za gospodarsku politiku kaže kako je ona ujedno i najbolja demografska politika, jer samo dobar gospodarski uzlet zaustavit će da nam iz Domovine ne odlaze mladi, kvalificirani ljudi i majstori svog zanata. Na naše pitanje, koliko tu može učiniti Županija, neovisno od države, otkrio je jednu nevjerojatnu dogodovšinu.
„Ministar jedne od vlada Lijepe Naše, dobio je poziv jedne velike svjetske kompanije, čiji je godišnji prihod na razini dva BDP-a Hrvatske, da dođe kod njih na razgovor jer su zainteresirani da u našoj zemlji otvore tehnološki razvojni centar, koji bi okupio mlade stručnjake iz područja novih industrija, školovali ih i omogućili im razvoj unutar vlastite kompanije. Naš ministar se odazvao na poziv i osobno ga je primio predsjednik kompanije. Kada je odlazio, zamoljen je samo da se pismom javi, u kojem bi izrekao svoje utiske i dao svoje viđenje odnosa te kompanije i naše zemlje te što bi Republika Hrvatska njima mogla ponuditi, kako bi započeli partnerski odnos. Rezultat tog posjeta bio je porazan jer im se naš ministar nikada nije javio. Ta kompanija koja posluje u svim našim susjednim zemljama danas izražava želju za novim krugom razgovora s Republikom Hrvatskom, tražeći odgovor na samo jedno jedino pitanje: ‘Je li vama stalo da mi dođemo u Hrvatsku?’ Mislim da je to pitanje jedno od najtežih koje sam ikada čuo u tom javnom prostoru. Njega bi trebala barem jednom mjesečno sama sebi postaviti bilo koja vlast u Županiji, Gradu ili Općini. Kada ste me pitali što mi kao Županija možemo učiniti, možemo investitorima pokazati da nam je stalo. Upravo to vidim kod nekih naših načelnika i gradonačelnika, koji primaju te investitore u svojim uredima i privlače ih uređenjem i potpunim opremanjem poduzetničkih zona te prodajem zemljišta po cijenama od 10 do 20 eura za četvorni metar. Ti investitori ne moraju odlaziti u urede državne uprave i trošiti svoje vrijeme, već sve obaviti na jednome mjestu, u uredima tog načelnika ili gradonačelnika. U ovom trenutku na području Općine Bistra dolazi investitor koji počinje graditi tvornicu sunčanih kolektora. Načelnik je poduzeo sve da preskoči administrativne barijere i umjesto investitora obavi određeni dio posla“, ispričao je.
Nakon gotovo pet godina, na čelnom mjestu Županijske skupštine Damir Mikuljan (HDZ) je tako ponovo od kraja prošle godine, kada upravljanje Zagrebačkom županijom od koalicije HSS-a, SDP-a, HNS-a i Mosta preuzima nova većina koju čine HDZ, HSU, HSLS i Bandić Milan 365-Stranka rada i solidarnosti. U nastavku 4. sjednice Županijske skupštine 27. prosinca prihvaćen je županijski proračun za 2018. godinu, koji je bio predložen u iznosu od 362,6 milijuna kuna, a nakon prihvaćanja svih pet amandmana preraspodijeljeno je 15,6 milijuna kuna za nove projekte. Najviše, 12 milijuna kuna predviđeno je za kupnju knjiga županijskim osnovnoškolcima, dok je drugi amandman težak 2,7 milijuna kuna vezan uz pomoć za novorođeno dijete od tisuću kuna. Amandmanima su sredstva preraspoređena i za povećanje sredstva za preglede mobilnim mamografom, kao dodatna pomoć programima Crvenog križa Zagrebačke županije te za javne potrebe u sportu.
„Amandmanom vezanim uz sport osigurali smo financiranje stipendija mladim sportašima. To su ona djeca koja su kategorizirani sportaši i koja do sada nisu primala stipendije. Oko toga su se u Sportskoj zajednici Zagrebačke županije jednoglasno suglasili“.
Komentirajući suradnju sa županom Stjepanom Kožićem, prvi čovjek Županijske skupštine napominje da je ona jako dobra, kao i iz razdoblja 2008-2013. godine. Dodaje kako u politici ne moraju uvijek gledati jednako na sve stvari, kao što je to slučaj i u braku.
„Nije nužno da su ljudi neprekidno okrenuti jedni prema drugima, bitnije od toga je da su okrenuti prema zajedničkom cilju. Tako je u politici, a tako je i u braku. Stjepan Kožić je profesionalac, on je najdugovječniji hrvatski župan i neprekidno je na toj funkciji od 2001. godine. I njemu i meni je isti cilj da ova Županija napreduje. Ako imamo čvrst zajednički pogled, onda nam ništa ne smije biti teško i otklonit ćemo i sve eventualne prepreke“
Županova ostavka na sve funkcije u HSS-u Mikuljana nije iznenadila. Kaže kako je to samo nastavak svega onoga što se prethodno događalo u toj stranci.
„Može li mene ili vas iznenaditi išta nakon što su iz te stranke otišli vrlo vrijedni ljudi, poput Marijane Petir, župana Darka Korena, Branka Hrga, Jamba, a nedavno i vijećnice Jasminke Mataušić, koja je na isti način kao i župan označila razloge svog odlaska. Dakle, ta stranka prolazi turbulentna vremena. Ja ne mislim da bi župan prestao djelovati u korist Županije zbog toga što je dao ostavke unutar stranke, ali je ostao u stranci. Što će biti sa mjestom župana u HSS-u, s tim ne bih želio licitirati niti pretpostavljati. Župan je čovjek koji je vrlo realan, a to realno gledanje na stvari je ipak doprinijelo i rezultatima ove Županije. Nemojmo zaboraviti da je Županija nedavno primila priznanje u Dubrovniku ‘Stvaratelji za stoljeća‘, za razdoblje od 2011. do 2016. godine, kada su učinjeni najveći koraci u smanjenju nezaposlenosti i pomoći poduzetništvu. U tom vremenu predsjednici Skupštine smo bili i ja i Dražen Bošnjaković te to priznanje gledamo kao zajednički poduhvat, zajedno sa županom Stjepanom Kožićem.
U daljnjem razvoju Županije Mikuljan ističe veliku ulogu turizma, čiji su potencijali veliki. Tome pridonosi jedinstven položaj i blizina glavnog grada. Smatra kako Grad Zagreb i Zagrebačka županija mogu ‘podijeliti’ te resurse. Županija s druge strane svojim kvalitetnim poljoprivrednim proizvodima i poznatim brendovima može opskrbljivati metropolu.
„U našoj Županiji se nalaze dosta značajna vinarska imena, poznata diljem zemlje. Osim njih i proizvođači voća i povrća svoje mjesto mogu pronaći na tom velikom tržištu. Grad Zagreb je turistički zanimljiv 12 mjeseci u godini i suradnja s njim nam je vrlo važna. Općenito gledajući, najveći benefit koji Zagrebačka županija ima je to što se ona nalazi na pragu jednog sveučilišnog centra Republike Hrvatske. Trebamo učiniti dodatne napore da nam stanovništvo bude sve obrazovanije, što će u konačnici doprinijeti povećanju našeg standarda. Obrazovaniji ljudi i lakše pronalaze posao“.
Na pitanje kako vidi Zagrebačku županiju u budućnosti, Mikuljan kaže kako već danas postoje mnogi zahtjevi da se postojeći administrativno politički ustroj mijenja. Smatra kako će doći do spajanja određenih regija Republike Hrvatske koji su trenutačno raspoređeni u županije. Ponovo ovdje ističe važnost Zagreba, kao glavnog partnera Županije.
„Grad Zagreb će kroz određeno vrijeme, pritom mislim na par desetljeća, iscrpiti svoje prostorne mogućnosti. Njegovo širenje je moguće isključivo u prostor Zagrebačke županije, osobito kada su u pitanju industrijski pogoni, logistički centri, skladišni kapaciteti i različite investicije“, napomenuo je Damir Mikuljan.
CityLIGHTS
KTC lipanjska akcija: ostvari kupnju od najmanje 100 eura i preuzmi poklon karticu
Akcija se održava u ponedjeljak i utorak, 8. i 9. lipnja.
CityLIGHTS
Besplatan ljetni program za roditelje
Centar za djecu, mlade i obitelj prima prijave do 25. lipnja, a sudjelovanje je u potpunosti besplatno.
CityLIGHTS
Dani kriznog upravljanja: Naglasak na otpornosti u vremenu složenih izazova
Gradonačelnik Velike Gorice, Krešimir Ačkar istaknuo je kako su znanje, suradnja i kontinuirano usavršavanje ključni za uspješno suočavanje s krizama.
Velika Gorica bila je domaćin 19. međunarodne konferencije Dani kriznog upravljanja 2026. (DKU 2026), koja je okupila vodeće domaće i strane stručnjake iz područja sigurnosti, znanosti, tehnologije i javnih politika s ciljem razmjene znanja i pronalaženja odgovora na sve složenije krizne izazove suvremenog društva.
Ovogodišnje izdanje održano je u okolnostima obilježenima geopolitičkim nestabilnostima, klimatskim promjenama, energetskim izazovima i ubrzanim tehnološkim razvojem. Sudionici su istaknuli kako se današnje krize više ne pojavljuju izolirano, već se međusobno preklapaju i pojačavaju, zbog čega tradicionalni modeli upravljanja rizicima više nisu dostatni.
Dekanica Veleučilišta Velika Gorica Tamara Čendo Metzinger izrazila je zadovoljstvo što je konferencija ponovno održana upravo u Velikoj Gorici, posebno naglasivši međunarodnu dimenziju događanja.
– Veseli me što smo ovu konferenciju organizirali u našoj Velikoj Gorici. Posebno mi je zadovoljstvo što na ovogodišnjoj konferenciji sudjeluju studenti Veleučilišta Velika Gorica, kao i studenti te nastavnici iz Portugala, Estonije, Belgije, Bosne i Hercegovine, Rumunjske, Nizozemske, Španjolske i Poljske. Govoreći o aktualnom trenutku u kojem se konferencija održavala, Čendo Metzinger upozorila je na brojne promjene koje oblikuju suvremeni svijet.
– I ove godine Konferenciju organiziramo u vrijeme koje je obilježeno složenom geopolitičkom situacijom. U vrijeme brzih promjena, razvoja i primjene novih tehnologija u svim područjima rada, klimatskih promjena, energetskoj nestabilnosti i brojnim drugim ugrozama koje na specifične načine utječu na svijet i društvo u kojem živimo, ali istovremeno i oblikuju društvo koje ostavljamo budućim generacijama.
Ravnatelj civilne zaštite RH Neven Karas istaknuo je kako suvremeno sigurnosno okruženje zahtijeva drukčiji pristup upravljanju krizama te snažniju suradnju svih relevantnih dionika.
– Ovo je prilika podsjetiti da se u današnje vrijeme, kada se krize više ne događaju izolirano, kad se prelijevaju preko granica sektora i sustava, sigurnost nije stanje nego proces koji zahtjeva stalno učenje, prilagodbu i zajedničko djelovanje. Hrvatska, kao dio europskog i globalnog sigurnosnog prostora, suočava se s istim izazovima kao i ostatak svijeta. Stoga, tradicionalni model upravljanja krizama više nije dovoljan. Naglasak se stavlja na otpornost, na horizontalnu i vertikalnu koordinaciju, a bez zajedničkog djelovanja svih relevantnih institucija, lokalne i državne razine, operativnih snaga i politike, ne možemo niti govoriti o učinkovitom upravljanju krizama.
O važnosti zajedničkog djelovanja na europskoj razini govorila je i Zrinka Ujević, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Naglasila je kako su prirodne katastrofe i druge krize podsjetnik na potrebu međusobne solidarnosti država članica.
– Potres ne pita jesmo li već iscrpljeni od borbe protiv inflacije, požar ne čeka da vjetar završi, a upravo tu otpornost na razini Europske unije gradimo zajedno. Vidljivo je kako pomažemo jednim drugima u kriznim situacijama i u situacijama velikih katastrofa, a Hrvatska je dio te mreže i kao primatelj i kao donator.
Govoreći o klimatskim politikama Europske unije, Ujević je poručila da Europa ne odustaje od svojih dugoročnih ciljeva.
– Često smo pitani ostajemo li kao Europa na našim klimatskim ciljevima koje smo si zadali, koji su u našim zakonima. Moj odgovor je da ostajemo i razmišljamo kako ćemo ih što bolje provesti u novoj geopolitički situaciji i kroz nove geopolitičke izazove.
Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar istaknuo je kako su znanje, suradnja i kontinuirano usavršavanje ključni za uspješno suočavanje s krizama.
– Krizno upravljanje je jedno od najvažnijih područja suvremenog društva. Ono nas uči kako predvidjeti rizik, pripremiti se za izazove i zajednički odgovoriti na situacije koje ne možemo uvijek spriječiti. Također, razvijena znanja, suradnje i kontinuirano usavršavanje važniji su nego ikada.
Konferencija DKU 2026 još je jednom potvrdila svoju ulogu važnog mjesta susreta stručnjaka, donositelja odluka, znanstvenika i studenata, koji zajedničkim radom nastoje razvijati otpornije sustave i učinkovitije odgovore na izazove koji obilježavaju današnje vrijeme.
HOTNEWS
Od srijede jeftinije gorivo! Vlada ograničila marže i trošarine
Benzin će prema novim cijenama iznositi 1,61 EUR po litri, dok će dizelsko gorivo stajati 1,61 EUR po litri.
Na telefonskoj sjednici Vlade Republike Hrvatske donesene su dvije uredbe kojima se nastavlja regulacija cijena energenata, kroz kombinaciju smanjenja trošarina i ograničavanja premija energetskih subjekata. Novi režim primjenjuje se od 3. lipnja 2026. i traje do 15. lipnja 2026. godine.
Potrošačke cijene u razdoblju primjene mjera
U nastavku primjene mjera, benzin će stajati 1,61 euro po litri, što predstavlja smanjenje od tri centa. Dizelsko gorivo bit će 1,61 euro po litri, odnosno pet centi manje nego ranije. Plavi dizel prodavat će se po cijeni od 1,09 eura, što je pad od šest centi. Kod ukapljenog naftnog plina (UNP) također dolazi do pojeftinjenja. Plin za spremnike iznosit će 1,35 eura po kilogramu, odnosno devet centi manje, dok će UNP u bocama biti 1,93 eura po kilogramu, također uz smanjenje od devet centi.
Iz Vlade pritom navode kako su premije energetskih subjekata ograničene te iznose 0,1545 EUR/l za benzin, 0,1045 EUR/l za dizel, 0,0436 EUR/l za plavi dizel, dok su za UNP određene na 0,8737 EUR/kg za boce i 0,4116 EUR/kg za velike spremnike.
Koliko bi gorivo koštalo bez ograničenja
Usporedno s reguliranim cijenama, prikazano je i koliko bi energenti koštali bez državne intervencije. U takvom scenariju benzin bi dosegnuo 1,78 eura po litri, dizelsko gorivo 1,82 eura, a plavi dizel 1,16 eura. Kod plina bi cijena za spremnike iznosila 1,50 eura po kilogramu, dok bi UNP u bocama dosegnuo 2,21 euro po kilogramu.
CityLIGHTS
Velika Gorica slavila 120 godina automobilizma, stigao i Juraj Šebalj
‘Klub ima sjajne članice i članove, koje predvodi Vladimir Štarkelj, a koji je doista lokomotiva ovoga kluba’
U Velikoj Gorici obilježena je 120. obljetnica osnivanja prvog hrvatskog automobilnog kluba, a tim je povodom Oldtimer klub Turopolje 31. svibnja u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica organizirao svečanu akademiju posvećenu bogatoj povijesti automobilizma i očuvanju tehničke kulturne baštine.
Na događanju su se okupili predstavnici medija, lokalne i regionalne samouprave te brojni zaljubljenici u starodobna vozila. Među uzvanicima su bili i istaknuti predstavnici automobilističkog svijeta, uključujući Juraja Šebalja.
Predsjednik Oldtimer kluba Turopolje Vladimir Štarkelj istaknuo je kako je cilj obilježavanja ove značajne obljetnice podsjetiti na početke automobilističke kulture u Hrvatskoj te potaknuti očuvanje tehničke baštine.
– Danas slavimo obljetnicu ponajviše jer želimo potaknuti, kao čuvari tehničke kulturne baštine, da se prisjetimo povijesti i početaka automobilističke kulture u Hrvatskoj. Ovdje su ljubitelji starodobnih vozila, oldtimera i kao ljubitelji te tehničke povijesti na neki način smo oživjeli u Velikoj Gorici puno toga što je bilo po garažama sakriveno, a sada zajedno gajimo jedno zajedništvo, jedno druženje i jedno veselje, rekao je Štarkelj.
O radu i značaju kluba govorio je i zamjenik gradonačelnika Velike Gorice Neven Karas, koji je naglasio njegovu prepoznatljivost i aktivnost u lokalnoj zajednici.
– Oldtimer klub Turopolje u našem se gradu pozicionirao u jednu od možda i najaktivnijih udruga koja pronosi ime Velike Gorice i koji dovodi u Veliku Goricu čitav niz ljudi, kazao je Karas.
Čestitke organizatorima i svim zaljubljenicima u starodobna vozila uputio je i zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec, osvrnuvši se na doprinos generacija koje su tijekom više od stoljeća njegovale automobilističku tradiciju.
– Čestitam svima koji su dali svoj obol u ovi 120 godina i prenijeli svoj entuzijazam na mlađe generacije. Što se tiče našeg oldtimer kluba u Velikoj Gorici, koji će uskoro proslaviti tek pet godina postojanja, smatram da su napravili sjajan posao. Klub ima sjajne članice i članove, koje predvodi Vladimir Štarkelj, a koji je doista lokomotiva ovoga kluba. Ali ne samo ovoga kluba, to je čovjek koji doista daje velik obol u društvenom životu, kako grada Velike Gorice, tako i Zagrebačke županije“, poručio je Kolarec.
Svečana akademija bila je prilika za prisjećanje na razvoj automobilizma u Hrvatskoj, ali i za isticanje važnosti udruga koje kroz svoj rad čuvaju tehničku baštinu te okupljaju nove generacije ljubitelja starodobnih vozila.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal
-
CityLIGHTSprije 6 danaObitelj Haidar Diab otvorila svoj dom i srce
-
CityLIGHTSprije 2 danaJedina kapetanica u Hrvatskoj otkrila kako izgleda život u kokpitu – “Dijete mi je završilo na šivanju, a ja sam bila usred trodnevne smjene”
-
CityLIGHTSprije 5 danaPODSJETNIK U nedjelju posebna regulacija prometa
-
Vijestiprije 1 danRadno vrijeme trgovina se mijenja na Tijelovo – obavite kupnju na vrijeme