HOTNEWS
Prvi čovjek Županijske skupštine otvoreno o glavnim ciljevima, razvoju Županije i odnosu sa županom Kožićem
Iza Damira Mikuljana je 28 godina pravničke karijere, od čega čak 24 godine vodi vlastiti odvjetnički ured. Ima 55 godina, oženjen je, otac dvoje studenata.
Nije Mikuljanu ovo prvi put da zasjeda zakonodavnim tijelom Zagrebačke županije. Funkciju predsjednika županijske Skupštine obnašao je od srpnja 2008. do travnja 2013. godine.
Priča nam kako mu poznavanje hrvatskog zakonodavstva znatno olakšava posao jer sve odluke treba donositi sukladno važećoj regulativi. S druge strane, riječ je o odgovornom poslu koji iziskuje dosta slobodnog vremena.
„Nije sve u vođenju Skupštine, tu je mnoštvo sastanaka i protokolarnih susreta. Odazivam se na različita događanja, što koordiniram i sa svojim potpredsjednicima. Radni dan proteže mi se do večernjih sati, a radni tjedan često uključuje i subote i nedjelje. Kada je u pitanju privatni život, kažem da on ne pati jer su moji na ulazu u kuću izvjesili moju fotografiju kako me ne bi zaboravili“, našalio se Mikuljan.
Za gospodarsku politiku kaže kako je ona ujedno i najbolja demografska politika, jer samo dobar gospodarski uzlet zaustavit će da nam iz Domovine ne odlaze mladi, kvalificirani ljudi i majstori svog zanata. Na naše pitanje, koliko tu može učiniti Županija, neovisno od države, otkrio je jednu nevjerojatnu dogodovšinu.
„Ministar jedne od vlada Lijepe Naše, dobio je poziv jedne velike svjetske kompanije, čiji je godišnji prihod na razini dva BDP-a Hrvatske, da dođe kod njih na razgovor jer su zainteresirani da u našoj zemlji otvore tehnološki razvojni centar, koji bi okupio mlade stručnjake iz područja novih industrija, školovali ih i omogućili im razvoj unutar vlastite kompanije. Naš ministar se odazvao na poziv i osobno ga je primio predsjednik kompanije. Kada je odlazio, zamoljen je samo da se pismom javi, u kojem bi izrekao svoje utiske i dao svoje viđenje odnosa te kompanije i naše zemlje te što bi Republika Hrvatska njima mogla ponuditi, kako bi započeli partnerski odnos. Rezultat tog posjeta bio je porazan jer im se naš ministar nikada nije javio. Ta kompanija koja posluje u svim našim susjednim zemljama danas izražava želju za novim krugom razgovora s Republikom Hrvatskom, tražeći odgovor na samo jedno jedino pitanje: ‘Je li vama stalo da mi dođemo u Hrvatsku?’ Mislim da je to pitanje jedno od najtežih koje sam ikada čuo u tom javnom prostoru. Njega bi trebala barem jednom mjesečno sama sebi postaviti bilo koja vlast u Županiji, Gradu ili Općini. Kada ste me pitali što mi kao Županija možemo učiniti, možemo investitorima pokazati da nam je stalo. Upravo to vidim kod nekih naših načelnika i gradonačelnika, koji primaju te investitore u svojim uredima i privlače ih uređenjem i potpunim opremanjem poduzetničkih zona te prodajem zemljišta po cijenama od 10 do 20 eura za četvorni metar. Ti investitori ne moraju odlaziti u urede državne uprave i trošiti svoje vrijeme, već sve obaviti na jednome mjestu, u uredima tog načelnika ili gradonačelnika. U ovom trenutku na području Općine Bistra dolazi investitor koji počinje graditi tvornicu sunčanih kolektora. Načelnik je poduzeo sve da preskoči administrativne barijere i umjesto investitora obavi određeni dio posla“, ispričao je.
Nakon gotovo pet godina, na čelnom mjestu Županijske skupštine Damir Mikuljan (HDZ) je tako ponovo od kraja prošle godine, kada upravljanje Zagrebačkom županijom od koalicije HSS-a, SDP-a, HNS-a i Mosta preuzima nova većina koju čine HDZ, HSU, HSLS i Bandić Milan 365-Stranka rada i solidarnosti. U nastavku 4. sjednice Županijske skupštine 27. prosinca prihvaćen je županijski proračun za 2018. godinu, koji je bio predložen u iznosu od 362,6 milijuna kuna, a nakon prihvaćanja svih pet amandmana preraspodijeljeno je 15,6 milijuna kuna za nove projekte. Najviše, 12 milijuna kuna predviđeno je za kupnju knjiga županijskim osnovnoškolcima, dok je drugi amandman težak 2,7 milijuna kuna vezan uz pomoć za novorođeno dijete od tisuću kuna. Amandmanima su sredstva preraspoređena i za povećanje sredstva za preglede mobilnim mamografom, kao dodatna pomoć programima Crvenog križa Zagrebačke županije te za javne potrebe u sportu.
„Amandmanom vezanim uz sport osigurali smo financiranje stipendija mladim sportašima. To su ona djeca koja su kategorizirani sportaši i koja do sada nisu primala stipendije. Oko toga su se u Sportskoj zajednici Zagrebačke županije jednoglasno suglasili“.
Komentirajući suradnju sa županom Stjepanom Kožićem, prvi čovjek Županijske skupštine napominje da je ona jako dobra, kao i iz razdoblja 2008-2013. godine. Dodaje kako u politici ne moraju uvijek gledati jednako na sve stvari, kao što je to slučaj i u braku.
„Nije nužno da su ljudi neprekidno okrenuti jedni prema drugima, bitnije od toga je da su okrenuti prema zajedničkom cilju. Tako je u politici, a tako je i u braku. Stjepan Kožić je profesionalac, on je najdugovječniji hrvatski župan i neprekidno je na toj funkciji od 2001. godine. I njemu i meni je isti cilj da ova Županija napreduje. Ako imamo čvrst zajednički pogled, onda nam ništa ne smije biti teško i otklonit ćemo i sve eventualne prepreke“
Županova ostavka na sve funkcije u HSS-u Mikuljana nije iznenadila. Kaže kako je to samo nastavak svega onoga što se prethodno događalo u toj stranci.
„Može li mene ili vas iznenaditi išta nakon što su iz te stranke otišli vrlo vrijedni ljudi, poput Marijane Petir, župana Darka Korena, Branka Hrga, Jamba, a nedavno i vijećnice Jasminke Mataušić, koja je na isti način kao i župan označila razloge svog odlaska. Dakle, ta stranka prolazi turbulentna vremena. Ja ne mislim da bi župan prestao djelovati u korist Županije zbog toga što je dao ostavke unutar stranke, ali je ostao u stranci. Što će biti sa mjestom župana u HSS-u, s tim ne bih želio licitirati niti pretpostavljati. Župan je čovjek koji je vrlo realan, a to realno gledanje na stvari je ipak doprinijelo i rezultatima ove Županije. Nemojmo zaboraviti da je Županija nedavno primila priznanje u Dubrovniku ‘Stvaratelji za stoljeća‘, za razdoblje od 2011. do 2016. godine, kada su učinjeni najveći koraci u smanjenju nezaposlenosti i pomoći poduzetništvu. U tom vremenu predsjednici Skupštine smo bili i ja i Dražen Bošnjaković te to priznanje gledamo kao zajednički poduhvat, zajedno sa županom Stjepanom Kožićem.
U daljnjem razvoju Županije Mikuljan ističe veliku ulogu turizma, čiji su potencijali veliki. Tome pridonosi jedinstven položaj i blizina glavnog grada. Smatra kako Grad Zagreb i Zagrebačka županija mogu ‘podijeliti’ te resurse. Županija s druge strane svojim kvalitetnim poljoprivrednim proizvodima i poznatim brendovima može opskrbljivati metropolu.
„U našoj Županiji se nalaze dosta značajna vinarska imena, poznata diljem zemlje. Osim njih i proizvođači voća i povrća svoje mjesto mogu pronaći na tom velikom tržištu. Grad Zagreb je turistički zanimljiv 12 mjeseci u godini i suradnja s njim nam je vrlo važna. Općenito gledajući, najveći benefit koji Zagrebačka županija ima je to što se ona nalazi na pragu jednog sveučilišnog centra Republike Hrvatske. Trebamo učiniti dodatne napore da nam stanovništvo bude sve obrazovanije, što će u konačnici doprinijeti povećanju našeg standarda. Obrazovaniji ljudi i lakše pronalaze posao“.
Na pitanje kako vidi Zagrebačku županiju u budućnosti, Mikuljan kaže kako već danas postoje mnogi zahtjevi da se postojeći administrativno politički ustroj mijenja. Smatra kako će doći do spajanja određenih regija Republike Hrvatske koji su trenutačno raspoređeni u županije. Ponovo ovdje ističe važnost Zagreba, kao glavnog partnera Županije.
„Grad Zagreb će kroz određeno vrijeme, pritom mislim na par desetljeća, iscrpiti svoje prostorne mogućnosti. Njegovo širenje je moguće isključivo u prostor Zagrebačke županije, osobito kada su u pitanju industrijski pogoni, logistički centri, skladišni kapaciteti i različite investicije“, napomenuo je Damir Mikuljan.
CityLIGHTS
FOTO Krijes kao spas od hladnoće: završeno 34. Turopoljsko Jurjevo
Došlo nam je proljeće, došel je i Jura zeleni.
Iznenadni pad temperature pred samo paljenje krijesa obilježio je ovogodišnje Turopoljsko Jurjevo, no upravo je vatra na kraju postala ono što je nekad i simbolizirala – izvor topline, okupljanja i zajedništva.
Program je započeo u toplom, gotovo ljetnom ozračju. Sunce je grijalo, a brojni građani stigli su u kratkim rukavima, ne sluteći koliko će se brzo vrijeme promijeniti. Kako se bližila večer, temperatura je naglo pala, a vjetar je dodatno pojačao hladnoću. U trenutku kada je zazimilo, pažnja okupljenih spontano se okrenula prema središnjem događaju večeri – krijesu.
Njegovo paljenje ove je godine imalo gotovo simboličnu težinu. Dok su se plamenovi dizali, toplina se širila među okupljenima, a hladnoća je, barem nakratko, postala sporedna. Upravo tako, kroz vatru, oživjela je i stara svrha ovog običaja.
Narodni običaji i simbolika Jurjeva
Na to je podsjetila i moderatorica programa Ana Katulić, prizivajući duh tradicije riječima: “Prešel je, prešel, pisani Vuzem. Došel je, došel, Jura zeleni. Došlo nam je proljeće, došel je i Jura zeleni”. Jurjevo se u narodu oduvijek smatralo pravim početkom proljeća, vremenom buđenja prirode i početkom nove gospodarske godine. Nekada su se na ovaj dan palili veliki krijesovi, obilazile kuće, a mladići su se nadmetali u preskakanju vatre kako bi se iskazali pred djevojkama. Oko krijesa se pjevalo i plesalo sve dok se vatra ne bi ugasila, prizivajući plodnu i rodnu godinu. “Veli se, gdo ni letos na kresu, taj bu letos v lesu.”, dodala je Katulić, podsjećajući na staro vjerovanje koje je nekad imalo posebno značenje. Osim krijesa, važan dio običaja bio je i prvi izlazak stoke na pašu. Blago bi se kitilo vijencima, a pri povratku bi preskakalo mali krijes u dvorištu kako bi se zaštitilo ne bi „mleko zgubile ili da ne bi coprnica odnesla mleka“. Danas tradiciju paljenja krijesa čuvaju članovi Turopoljske udruge skauta „TuR“, koji i ove godine stoje iza organizacije tog središnjeg trenutka manifestacije.
Folklorni program kroz Turopolje i Hrvatsku
U ranijem dijelu programa publika je kroz pjesmu i ples prošla ne samo Turopoljem, već i drugim krajevima Hrvatske. Nastupili su članovi KUD-a Gradići, društva koje djeluje od 1979. godine i okuplja više od stotinu članova kroz različite sekcije, uključujući plesačke, tamburaške i vokalne.
Na pozornicu su potom izašli i članovi KUD-a Stari grad Lukavec, čiji su najmlađi izveli vedru koreografiju ispunjenu tradicijskim motivima i dječjom razigranošću. Svoj napredak pokazali su i najmlađi iz KUD-a „Dučec“ iz Mraclina, koji su u proteklih godinu dana savladali osnove tambure i već izveli nekoliko pjesama pred publikom.
Dugogodišnju tradiciju predstavio je i Ogranak Seljačke sloge Buševec, društvo koje više od stoljeća djeluje na očuvanju kulturne baštine, dok je Folklorni ansambl Turopolje još jednom potvrdio svoj status jednog od najnagrađivanijih ansambala u zemlji. Program je publiku odveo i prema jugu Hrvatske, kroz starogradske splitske plesove u kojima su se istaknuli elegantni koraci i prepoznatljivi ukrasi u kosi plesačica.
Okupljenima su se obratili i predstavnici organizatora i lokalne vlasti. Župan Plemenite općine Turopoljske Juraj pl. Odrčić, obratio se građanima uz riječ dobrodošlice i objašnjenje zašto proljeće u Turopolju dolazi gotovo mjesec dana kasnije od onog kalendarskog: “Zato jer je u Turopolju ono isključivo vezano uz jednu vrlo bitnu biljku, a to je hrast koji u ovo doba kreće listati”.
Zatim je na pozornicu došao pozdraviti građane i predsjednik Gradskog vijeća, gospodin Darko Bekić koji se u ime gradonačelnika Krešimira Ačkara i cijelog Gradskog vijeća zahvalio za izniman angažman u pripremi ovog „najljepšeg turopoljskog običaja“.
Zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec objasnio je kako „upravo Turopoljsko Jurjevo njeguje našu tradiciju, našu kulturnu baštinu, njeguje identitet našeg Turopolja i Velike Gorice“ i da na to moramo biti ponosni.
Na kraju večeri, dok su se ljudi i dalje držali bliže vatri nego što su možda planirali, postalo je jasno da je ovogodišnje Jurjevo, unatoč naglom zahlađenju, uspjelo prenijeti ono najvažnije – osjećaj zajedništva i snagu običaja koji i dalje živi.
Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal.hr
Nakon nedavnih akcija sadnje diljem grada, radovi na uređenju zelenih površina nastavljeni su i u Ulici Matice hrvatske, gdje je danas započelo uklanjanje starih panjeva kao priprema za sadnju novih stabala.
Riječ je o zahvatu koji slijedi nakon uklanjanja dotrajalih i potencijalno opasnih stabala, a već danas i sutra na prostoru nasuprot doma zdravlja bit će posađena nova stabla. Postojeći drvored srebrnolisnog javora pritom će biti nadopunjen s još dvije vrste.
Privremene izmjene na parkiralištu očekuju se upravo zbog uklanjanja panjeva. Dio parkirnih mjesta bit će nedostupan, a građanima se upućuje apel da prate postavljenu prometnu signalizaciju kako bi se radovi mogli odvijati bez zastoja i uz potrebnu razinu sigurnosti.
Niz akcija sadnje diljem Velike Gorice
Aktualni radovi dio su šireg kontinuiteta ulaganja u zelenu infrastrukturu. U proteklih mjesec dana obnovljen je drvored u Parku Plemenite općine Turopoljske, dok je u povodu Dana planeta Zemlje posađeno ukupno 40 stabala u dvorištima vrtića i škola.
Građani do informacija putem QR koda
Uz same hortikulturne zahvate, Grad Velika Gorica uvodi i nov način informiranja javnosti. Na lokacijama gdje se provode radovi postavljene su posebne informativne table. Jedna od njih nalazi se upravo u Ulici Matice hrvatske, a skeniranjem QR koda moguće je pristupiti službenoj gradskoj stranici s detaljima o zahvatima i planiranim aktivnostima.
Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal.hr
CityLIGHTS
Učenici Ekonomske škole predstavili se budućim srednjoškolcima: ‘Profesori su najbolji, možemo ih jednostavno smatrati kao našim prijateljima’
Dan otvorenih vrata u Ekonomskoj školi Velika Gorica tako je budućim učenicima ponudio detaljan i neposredan uvid u obrazovne programe, ali i svakodnevni život škole kroz izravno sudjelovanje učenika i nastavnika.
Danas su u Ekonomskoj školi Velika Gorica održani “Dani otvorenih vrata” tijekom kojeg su budući srednjoškolci i njihovi roditelji imali priliku upoznati programe škole, nastavnike i učenike, ali i dobiti uvid u svakodnevni rad i aktivnosti koje škola nudi.
Naglasak je bio na interaktivnom pristupu i izravnom kontaktu posjetitelja sa školom, a posebnost ovogodišnjeg Dana otvorenih vrata bila je uloga učenika koji su preuzeli organizaciju vođenja gostiju kroz program. Na ulazu je bio postavljen infopult gdje su se evidentirali dolasci, nakon čega su učenici posjetitelje raspoređivali po unaprijed pripremljenim točkama aktivnosti. Kako su objasnili u školi, cilj je bio omogućiti što direktniji doživljaj školskog okruženja: „Infopult nam služi da vidimo tko nam je gost, tko nam je došao i onda naši učenici njih rasporede po točkama koje smo mi sebi posložili i mislimo da su važni. Sve učionice su otvorene danas, svi mogu ući unutra, popričati malo s učenicima i profesorima“, naveli su organizatori.
Uz infopult bio je postavljen i kutak za podcast u kojem su se vodili razgovori s učenicima. Podcast su vodili studenti s ciljem da srednjoškolcima približe iskustvo studiranja i olakšaju donošenje odluke o nastavku obrazovanja. Riječ je o konceptu u kojem u goste dolaze studenti različitih fakulteta te iz prve ruke dijele svoja iskustva, svakodnevicu i izazove studiranja. Kroz opušten razgovor pokušava se dati odgovor na pitanje koje većinu mladih čeka nakon srednje škole – „Na koji ćeš faks?“.
Projekti, natjecanja i europski programi
Tijekom predstavljanja škole učenici su govorili o brojnim školskim aktivnostima i uspjesima, uključujući sudjelovanja na natjecanjima iz hrvatskog jezika, LiDraNa, statistike te sportskih natjecanja poput rukometa i nogometa. Istaknuti su i školski projekti poput „Volonteri u akciji“ te obilježavanje Europskog dana jezika. Škola sudjeluje i u programu ambasadora Europskog parlamenta, čiji je član od 2025. godine. Učenici su pojasnili ulogu u tom programu tako što su objasnili tko su zapravo ambasadori: „Ambasadori su učenici i naši profesori koji su učesnici u programu Europski parlament ambasadori. Naša uloga je zapravo širiti znanje o Europskoj uniji, objašnjavati kako funkcionira Europski parlament, poticati druge učenike na aktivnu sudjelovanju u društvu, organizirati događaje, radionice i obilježavati europske teme.“
Poseban interes posjetitelja izazvao je i koncept modularne nastave koji škola provodi. Prema pojašnjenju učenika, oko 70 posto nastave odvija se u školi, dok se približno 30 posto realizira kroz aktivnosti izvan učionice i praktičan rad. Učenici su tako već imali priliku posjetiti Hrvatsku poštu, a planiraju i posjete poduzetničkom inkubatoru Grada Velike Gorice.
Iskustvo učenika: komunikacija, praksa i podrška profesora
Učenica Lorena Kliček je podijelila svoje iskustvo školovanja te istaknula što smatra najvećim prednostima upisa u ekonomsku školu: „Ekonomska škola je meni stvarno pomogla što se tiče komunikacije. Radimo puno prezentacija što može kasnije pomoći u životu. Opet, ako nekoga zanima marketing – mi to radimo kroz cijelu godinu. Imamo čak i TikTok profil, tako da ako nekoga zanima management ili tako nešto, to je isto jako korisno. Ono što bih posebno izdvojila je to da su profesori stvarno najbolji. Predragi su, uvijek nam izlaze u susret, uvijek nam pomažu ako imamo nekakvih problema i možemo ih jednostavno smatrati kao našim prijateljima.“
@ekonomska_skola_vg
Vježbenička tvrtka kao simulacija stvarnog poslovanja
Posjetitelji su imali priliku vidjeti i učionicu koja funkcionira kao vježbenička tvrtka, gdje učenici kroz praktičan rad simuliraju poslovanje. Jedan od učenika, Pavle, pojasnio je koncept rada u toj učionici: „Naša zadaća ovdje je da osmislimo našu tvrtku, a zatim i poslujemo s drugim tvrtkama iz drugih razreda i škola. Na kraju godine imamo sajam gdje prikazujemo to što smo cijelu godinu radili. Uglavnom, vodimo našu imaginarnu tvrtku od narudžbi do prodaje i cijelog poslovanja kao prava tvrtka. Ovaj predmet je jako zanimljiv jer svatko može pronaći nešto za sebe. Oni koji su više kreativni, oni posluju u marketingu. Učenici koji su pedantni oni vode naše računovodstvo.“
Dan otvorenih vrata u Ekonomskoj školi Velika Gorica tako je budućim učenicima ponudio detaljan i neposredan uvid u obrazovne programe, ali i svakodnevni život škole kroz izravno sudjelovanje učenika i nastavnika.
Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal.hr
CityLIGHTS
Otvorene prijave za upis u vrtiće i program predškole
Roditelji mogu predati zahtjev isključivo za jedan dječji vrtić, a prijave traju do 15. svibnja.
CityLIGHTS
Pink automobil kao glavna nagrada: Stela Rade sprema spektakl u Velikoj Gorici
Događaj u Velikoj Gorici koncipiran je kao kombinacija glazbe, vizualnog identiteta i izravne interakcije s publikom, uz elemente koji ga razlikuju od uobičajenih koncertnih večeri.
-
CityLIGHTSprije 5 danaHanka najavila koncert u Velikoj Gorici: ‘Jedva čekam da zajedno zapjevamo’
-
CityLIGHTSprije 5 danaFOTO Grad koji raste iz dječjih ideja: Velika Gorica dobila svoje ‘Drvo budućnosti’
-
CityLIGHTSprije 3 danaPink automobil kao glavna nagrada: Stela Rade sprema spektakl u Velikoj Gorici
-
CityLIGHTSprije 5 danaVelikogorički brass festival: sedam dana glazbenog spektakla od klasike do elektronike