Povežite se s nama

Kultura

Prosenjak: Pravi Goričanin postao sam tek kad su me pozvali na nogomet

Gradonačelnik Barišić, zamjenik Ačkar i pročelnik Kunić ugostili su Božidara Prosenjaka, autora 60-ak književnih djela, izdavača, novinara, spikera… I čovjeka koji djeluje već punih 50 godina

Objavljeno

na

Soba 313, ona lijepa i elegantna u zgradi gradske uprave, s raskošnim drvenim stolom, gradski čelnici i jedan poseban gost.

– Gradonačelniče, svugdje sam već bio, u svakakvim situacijama, ali uspjeli ste postići da sam došao ovdje s laganom nervozom – nasmijao se Božidar Prosenjak, kultni hrvatski književnik s velikogoričkom adresom već četiri i kusur desetljeća.

Autor romana “Divlji konj”, koji je bio dio odrastanja svih nas kroz školsku lektiru, zapravo je puno više od toga. Između ostaloga, on je jedan od pokretača nagrade “Albatros”. Iza njega je 50 godina karijere i otprilike milijun razloga da ga gradonačelnik pozove na kratko druženje.

– Odlučili smo svakom bitnijem čovjeku, koji je svojim doprinosom i osobnošću dao doprinos razvoj našega grada, uz neku toplu riječ ili prigodni mali poklon zahvaliti na svemu što je napravio. Time želimo pokazati kako naša Velika Gorica ima veliko srce. Jer svaki grad, svako mjesto, posebnim čine ljudi. Gdje nema ljudi, ostaju samo ruševine. Nestale su i cijele civilizacije, kako neće gradovi… – kazao je gradonačelnik Dražen Barišić i nastavio:

– Boško Prosenjak je čovjek koji je definitivno svojim radom začinio naš grad nečime što daje poseban okus i miris. Ne samo u intelekutalnom, nego i u rodoljubnom smislu. Ja ga pamtim kao čovjeka koji je radio u našem Narodnom sveučilištu Juraj Kokot, ali i na RVG-u kao novinar i spiker. Međutim, još važnije je što je kao pisac, kao književnik, doprinio tome da Velika Gorica postane prepoznatljiva u Hrvatskoj i šire.

Bila je ovo, zapravo, prilika da se kaže hvala.

– Svake godine dodjeljujemo nagradu nekom piscu, a nikad nismo bili u prilici reći hvala onome tko je pokrenuo biblioteku, onome tko kao predsjednik ocjenjivačkog suda zapravo odlučuje o dobitnicima nagrade. Uvijek svjetla pozornice odu na laureata. No sad je obljetnica uspješnog rada gospodina Prosenjak i zato smo mi u Gradu odlučili ovako, na simboličan način, zahvaliti gospodinu Prosenjaku na njegovu doprinosu našoj zajednici, našoj Velikoj Gorici i Turopolju – istaknuo je Barišić i zaključio:

– Grad ovakvim ljudima treba dati pijetet, pokloniti im se i reći bravo i hvala! Na ovakvim ljudima i njihovim djelima stojimo svi mi kao zajednica. Malo je reći hvala, ali imamo mi još puno zajedničkog posla pred nama. Kosa je sad sijeda, to simbolizira mudrost, a mudrosti nam sve više nedostaje.

Barišiću zdesna sjedio je njegov zamjenik Krešimir Ačkar, a ovu priliku nije želio propustiti ni pročelnik Zvonko Kunić, koji već 20-ak godina aktivno surađuje s Prosenjakom. Iako, Boško Prosenjak je u ovom gradu aktivan i puno duže.

– Meni je uvijek bio izazov spoj književnosti i gospodarstva. Napravili smo gospodarski imenik 1983. i 1996., tad sam cijelu veliku i malu privredu tog vremena imao u rukama. Na određeni način mi je uvijek to i bila smisao književnosti, jer ona se ne može izdvojiti iz naroda – prisjetio se uvodno Prosenjak pa izvadio komad papira ispred sebe.

– Ja sam pisac, a pisci pišu, tako da ću pročitati ovo što sam pripremio – kazao je, a odmah zatim i krenuo čitati:

– Vi znate da nisam imao namjeru dati u javnost ovaj zaokruženi niz godina života i stvaranja. Oko sebe vidim mnoge ljude koji zaslužuju osobito poštovanje i čiji je rad dobar primjer za mlade ljude. Ne bih sebe izdvajao, nego mi čini radost ako se, unatoč svojim manjkavostima, smijem smatrati jednim od vas, vaših suradnika, ljudi koje sam ovdje zavolio. I osjećati se pripadnikom svoga drugog zavičaja, koji sam našao u velikogoričkoj sredini. Tako ovo shvaćam i na tome vam neizmjerno hvala.

Samo je kratko uzeo stanku, nastavak je slijedio…

– Ako bih trebao reći nešto o sebi, onda bi to bilo ovo: moj život nikad nije bio osuda drugih nego borba da sam budem bolji čovjek. Htio bih ovome dodati još nešto, mimo protokola. Kad sam se konačno doselio u Veliku Goricu, po mene su dolazili mjesecima, jer sam bio urednik u novinama i na radiju. Osnovao sam biblioteku, uredio brošure i knjige, pisao prateće tekstove mnogim velikogoričkim autorima, nastupne govore direktorima tvrtki, gradonačelnicima, predsjedniku države, pogrebne govore, bio u raznim žirijima… Ali Velikogoričaninom sam se u pravom smislu riječi osjetio sam se onog dana kad su po mene dotrčali jer im je falio jedan u ekipi za nogomet. To je bio trenutak kad sam se osjetio kao domaći.

Na kraju su gradonačelnik i književnik razmijenili darove, zadržali se u druženju kroz prepričavanje anegdota, a zatim se rastali. Ionako je, kao što je rekao gradonačelnik, još puno posla pred njima…

Kultura

FOTO Svečano obilježene 45 godina Biblioteke Albatros

Objavljeno

na

Objavio/la

Jubilej 45. obljetnica Biblioteke Albatros obilježena je danas (četvrtak, 20.11.2025., početak u 19 sati) u Gradskoj vijećnici Pučkog otvorenog učilišta u Velikoj Gorici. Uvodnu riječ imao je Stipe Bilić, voditelj izdavačke djelatnosti POU-a, koji je dao kratki pregled osnutka, djelovanja i izdavačke djelatnosti Biblioteke Albatros. Ravnateljica POU-a Anita Pišković prigodnim riječima pozdravila je posjetitelje te dodijelila zahvalnice utemeljiteljima i urednicima Biblioteke Albatros.

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Biblioteka Albatros utemeljena je 1980. godine kako bi mladi i nepoznati pisci dobili prilikupredstaviti svoja književna ostvarenja široj čitalačkoj publici. Biblioteka Albatros trebala je objediniti mnoge sredine kroz književno stvaralaštvo , ali je na kraju ostala samo velikogorička i usprkos tome postala poznata diljem Hrvatske, a i šire.

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Već prve godine 1980. tiskano je šest knjiga, koje su nekim autorima bile književni prvijenci, koji su kasnije obilježili hrvatsku književnost. Među njima treba istaknuti Zlatu Cundeković, Maju Gjerek i Renea Matoušeka, hrvatskog branitelja ubijenog u Vukovaru. Dvije autorice prvih izdanih knjiga Biblioteke Albatros su Zlata Cundeković i Jolanda Marija Pažanin.

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Biblioteka Albatros je kroz svoju dosadašnju djelatnost objavila mnoge značajne knjige: Monografija Grada Velike Gorice, Povijest plemenite općine turopoljske Ivana Rožića, monografije likovnih umjetnika Dragutina Trumbetaša, kao i njegove romane, Mate Lovrića, Mladena Mikulina i drugih, kao i mnogobrojne slikovnice za najmlađe i knjige dobitnika Književne nagrade Albatros.

Do danas u Biblioteci Albatros izdane su 144 knjige: 44 zbirke pjesama, 43 romana, 23 djela publicistike, 16 monografija, 15 slikovnica i jedna zvučna knjiga. Pisana riječ ostaje vječni spomen na događaje i ljude stoga Biblioteka Albatros, koja je ostavila svoj trag kroz ovih 45 godina djelovanja, planira i u budućnosti dati prigodu piscima i istraživačima da njihovi radovi budu ukoričeni i dostupni svima.

Na kraju treba reći veliko hvala inicijatorima, osnivateljima, urednicima, grafičarima, ilustratorima, kao i svima onima koji su na bilo koji način sudjelovali u stvaranju i radu Biblioteke Albatros.

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Uz podsjećanje na početke Biblioteke Albatros u drugom dijelu večeri promovirane su i dvije knjige u izdanju Biblioteke Albatros o Novom Čiču: Novo Čiče – autor Đuro Mesić i KUD Čiče – Naših dvadeset godina. Uvod je prezentirala dr.sc. Petra Batelja Majić, a zatim su govorili Đuro Mesić i vlč. Marijan Prepeljanić.

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Glazbeni dio večeri odlično je otpjevala vokalna skupina starije životne dobi KUD-a Čiče. Nakon službenog dijela uslijedilo je druženje uz piće i domaće kolače.

Galerija fotografija

 

 

Nastavite čitati

Kultura

Novi naslov Boška Prosenjaka: “Dječji orkestar” je knjiga koja se sluša…

Velikogorički književnik Božidar Prosenjak na ovogodišnjem Interliberu je promovirao svoje novo djelo, zvučnu knjigu “Dječji orkestar”. Prošlo je 36 godina otkad je izašao “Divlji konj”, a susjed Boško i dalje radi i stvara…

Objavljeno

na

Objavio/la

Božidar Prosenjak rođenjem je Podravac, iz sela Kuzminca, ali već desetljećima, još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, on je i naš susjed Boško. Ujedno, on je i čovjek iz lektire, jer njegov kultni dječji roman “Divlji konj” jedan je od obaveznih naslova u osnovnoškolskom obrazovanju, a danas je vitalni 77-godišnjak koji i dalje radi i stvara.

Na velikoj sajmu knjiga Interliber Boško Prosenjak je tako bio jedan od autora koji su predstavili svoja nova djela. Pod naslovnom “Dječji orkestar” krije se zvučna knjiga zamišljena kao edukativno putovanje svijetom glazbala. Knjigu je izdala zagrebačka izdavačka kuća Alfa, i to u uglednoj biblioteci Knjiga za mladež.

Posebnost ovoga djela je i u tome što je Prosenjak i ovoga puta dao priliku iznimno nadarenom mladom ilustratoru Jakovu Kneževiću, desetogodišnjem dječaku iz spektra koji s roditeljima i svojom okolinom komunicira crtežima.

– Glazba ima intimnu važnost u razvoju djeteta jer pozitivno utječe na njegove tjelesne i umne sposobnosti te omogućuje izgrađivanje estetskog odnosa prema umijeću pjevanja, sviranja i umjetnosti općenito – ističe profesorica Diana Novoselić iz kuće Alfa.

– Rana i predškolska dob optimalno je vrijeme za otkrivanje, poticanje i oblikovanje djetetovih glazbenih sposobnosti. Naime, djeca koja su sudjelovala u glazbenim aktivnostima imaju bolju motoričku koordinaciju i bolju vokalizaciju tonalnih i ritamskih obrazaca u odnosu na djecu koja nisu bila obuhvaćena glazbenim programom. Glazba utječe na stjecanje i dijeljenje radosti za cijeli život. Otkriva ljepotu zajedništva i raznolikosti i daje sigurnost u nastupu, posebno kod darovite djece.

Ova glazbena priča, uz stihove Božidara Prosenjaka, ilustracije Jakova Kneževića i videozapise učenika Glazbenoga učilišta “Elly Bašić”, podrška je u procesu odgoja djeteta i unapređivanja njegovih glazbenih potencijala, dodaje se u opisu novog Prosenjakova djela.

Nastavite čitati

Kultura

Film „260 DANA“ u goričkom kinu: Istinita priča o Domovinskom ratu na velikom platnu

Radnja filma temelji se na romanu koji prati istinitu priču Marijana Gubine, a prvi su ga imali prilike pogledati velikogorički branitelji i njihove obitelji.

Objavljeno

na

Nakon svjetske premijere u Osijeku i projekcija u gradovima diljem Hrvatske, na platno Kina Gorica stigao je jedan od najočekivanijih filmova godine – „260 DANA“.

Prvi su ga imali prilike pogledati velikogorički branitelji i njihove obitelji, a koji su u potpunosti ispunili dvoranu Gorica, potvrđujući veliki interes za ovaj jedinstveni filmski projekt.

Nakon goričke premijere, film koji na svjetski referentan način progovara o Domovinskom ratu, jednom od najvažnijih dijelova hrvatske povijesti, moći će se pogledati i u Kinu Gorica od 21. do 25. studenoga.

Radnja filma temelji se na romanu koji prati istinitu priču Marijana Gubine. Prikazuje život desetogodišnjeg Marijana i njegove obitelji čiji miran i idiličan život iznenada razara Domovinski rat. Sukob pustoši mali grad Dalj, a obitelj doživljava izdaju svojih najbližih prijatelja i susjeda. Nakon 260 dana zatočeništva i nezamislivog nasilja, odlučuju se na hrabre poteze kako bi izborili slobodu, stavljajući na kušnju vlastitu hrabrost i izdržljivost.

Godinama kasnije, u Marijanovu trgovinu ulazi čovjek koji u njemu ponovno budi bolne uspomene koje je želio zaboraviti, prisiljavajući ga da ih proživi iznova. Unatoč golemim životnim patnjama, Marijan nastavlja živjeti u duhu oprosta, tražeći pozitivno u budućnosti, umjesto da se vraća u prošlost.

Film je sniman u Hrvatskoj, dok je postprodukcija realizirana u Hollywoodu. Uz Oskarovku Anne Dudley, koja potpisuje naslovnu glazbu, i Oskarovca Barryja Morrowa kao supervizora scenarija, redatelj je Jakov Sedlar. U filmu nastupaju i holivudske zvijezde Tim Roth, Armand Assante i Angela Molina.

————————————————————

Projekcije u Kinu Gorica:

  • 21.11.2025. u 20:30
  • 22.11.2025. u 20:00
  • 23.11.2025. u 20:00
  • 24.11.2025. u 20:00
  • 25.11.2025. u 20:30

Ulaznice su dostupne OVDJE.

Nastavite čitati

Kultura

ZADNJI Dobar Štoos u kvartu u ovoj sezoni – sjećanje na kvart Galženicu na prodaji?

Objavljeno

na

Ovog petka u Galeriji Galženica od 19 sati očekuje nas zatvaranje izložbe „Galženica: Urbana utopija na periferiji“ koje će obilježiti zadnji Dobar Štoos u kvartu u ovoj sezoni, a posjetitelje očekuje i jedan happening Ivana Gundića.

-To je outsourcing rad koji se bavi pitanjem sjećanja, odnosno može li umjetnički rad postati roba, predmet trgovine. Pa tako jedno sjećanje na kvart Galženicu, autor nudi publici na kupovinu. To sjećanje nije njegovo, ono je posredovano, a vlasnik sjećanja je naš Velikogoričanin, filozof, pjesnik, pisac – Zlatko Majsec. Naime, Majsec i autor Gundić ranije ove godine potpisali su jedan ugovor o suradnji u svrhu stvaranja ovog zajedničkog rada – najavila je Ana Katulić iz Štoos teatra.

Na kraju večeri za dobru atmosferu pobrinut će se DJ Coco Schliff.

Nastavite čitati

Kultura

45 godina Biblioteke Albatros – u četvrtak promocija knjiga o Novom Čiču

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: POUVG

Biblioteka Albatros obilježava 45 godina djelovanja četvrtkom, 20. studenog u 19 sati, u Gradskoj vijećnici. Povodom obljetnice održat će se tribina i promocija dviju knjiga posvećenih Novom Čiču, a događaj će podsjetiti na dugogodišnji doprinos Biblioteke Albatros lokalnoj književnoj sceni.

Od svog osnutka, Biblioteka Albatros fokusirala se na promociju nepoznatih i domaćih autora te na objavljivanje djela koja obrađuju lokalnu tematiku.

Tijekom godina, iz nje je proizašla i Književna nagrada Albatros, koja dodatno potvrđuje njezinu važnost u kulturnom životu Velike Gorice i Turopolja.

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno