Poveži se s nama

HOTNEWS

Prof. dr. Ninoslav Mimica za Cityportal: Ovako možete spriječiti opaku bolest koja sve više postaje epidemija

Ugledni liječnik i znanstvenik savjetuje promjenu životnih navika, dok to još nije kasno…

Objavljeno

„Mi danas govorimo o epidemiji Alzheimerove bolesti, koja je u izrazitom porastu. Ona je doista svakim danom sve prisutnija u našem društvu, kako u svijetu tako i kod nas. Hrvatska ima relativno stariju populaciju ljudi, natalitet nam je nizak. Podaci govore da imamo preko 18 posto ljudi iznad 65 godina, dok će se postotak samo povećavati pa će 2050. godine čak 30 posto ljudi imati preko 65 godina. Alzheimerova bolest tipična je za tu treću životnu dob i zato će se ta bolest sve više uzimati maha“, priča nam najpozvanija osoba za tu temu u Hrvatskoj, prof. dr. sc. Ninoslav Mimica.

Osim što je izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, Mimica je i pročelnik Zavoda za biologijsku psihijatriju i psihogerijatriju Klinike Vrapče te predsjednik Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest. Predstavnik je Hrvatske u krovnim organizacijama Alzheimer’s Disease International (ADI) i Alzheimer Europe (AE). Objavio je preko 420 stručnih i znanstvenih tekstova u brojnim domaćim i stranim časopisima te knjigama i višekratno je međunarodno nagrađivan.

Je li lijek na vidiku?

Što uzrokuje tako tešku bolest i je li na vidiku lijek koji će moći zaustaviti epidemiju Alzheimera, bilo je naše prvo pitanje na intervjuu. Profesor objašnjava kako je za sada registrirano pet lijekova koji mogu usporiti razvoj te opake bolesti, ali da se njoj još uvijek ne može stati na kraj. Ipak, uskoro ćete doznati, nade ima jer znanstvenici su na dobrome putu da nađu toliko željenu supstancu…

04.04.2018.-Klinika Vrapče, prof.dr. Ninoslav Mimica. Foto: Miljenko Milanović/Cityportal.hr

Napokon je utvrđeno što se to događa da mozak čovjeka počinje propadati, a čovjek malo po malo, vlastitog sebe zauvijek početi gubiti. U pitanju su određene vrste  proteina koji se počinju nagomilavati u mozgu.

„U medicini sada znamo da određeni proteini, točnije amiloidi i tau proteini, koji se najčešće spominju, nakupljaju se u većoj mjeri u mozgu oboljelih. I tu je vjerojatno tajna te bolesti. Možemo reći da ti proteini uništavaju mozak, ometajući prijenos između neurona. Nastaju kemijskim procesom u mozgu i ne čiste se dovoljno dobro. To je određeno smeće koje se nakuplja u mozgu, a ne izlučuje se. Kod zdravog čovjeka oni izlaze iz organizma, a kod oboljelih se talože“.

Nije genetska bolest, treba smanjivati rizik

Pušenje, kolesterol i visoki tlak utječu na smanjenje cirkulacije krvi u mozgu te na razvoj tzv. vaskularne demencije, koja je u bolesti demencije zastupljena s 20-30 posto, dok Alzheimer obuhvaća čak do 70 posto svih demencija. Zanimljivo kako to u glavnini nije genetska bolest jer nasljeđuje ju samo pola do jedan posto oboljelih.

Način života ključan je kod prevencije. Prof. Mimica preporučuje mediteransku prehranu te mentalnu i fizičku aktivnost, dok to još nije kasno.

„Kada čovjek uđe u 65. godinu života, svake godine ima sve veći rizik od Alzheimerove bolesti. Još u srednjoj dobi treba razmišljati o tom riziku i smanjivati ga. Naša preporuka je 2-3 kilometra svakodnevnog hodanja, ali ne i trčanje koje može biti prenaporno i štetno za srce. Mediteranska prehrana iznimno je bitna. Tu ističem ribu, sezonsko povrće i maslinovo ulje, koje je znatno bolje od svinjske masti, iako niti ona nije štetna u manjim količinama. Tu bih rekao kako je u pitanju doza, baš kao i u vinu“.

04.04.2018.-Klinika Vrapče, prof.dr. Ninoslav Mimica. Foto: Miljenko Milanović/Cityportal.hr

Alzheimerova bolest nije od jučer, samo što nije niti blizu bila toliko zastupljena među stanovništvom kao što je to slučaj danas. Razlog? Prije 50 godina u udjelu populacije bilo je znatno manje starijih ljudi.

„Nekada su samo pojedinci doživljavali 80 godina. Danas kada netko umre prije te dobi ljudi počnu propitkivati pa što mu se dogodilo, jel bila neka nesreća ili nasilna smrt, jer ljudi ne prihvaćaju da se više umire prirodnom smrću prije 80. godine života. Upravo je zbog porasta starije populacije raste i broj oboljelih od ove bolesti“.

Od demencija u svijetu boluje 47 milijuna ljudi, dok je u Hrvatskoj 87 tisuća oboljelih. Najviše, čak 17 tisuća bilježi grad Zagreb i Zagrebačka županija. Promatrajući mikro lokaciju, najstarija općina u cijeloj Europi je zagrebačka Općina Medveščak, gdje je i najviše oboljelih po glavi stanovnika.

„Zašto govorimo o epidemiji ove bolesti? Zato jer će do 2050. godine, ako se do tada ne pronađe lijek, od demencije svijetu bolovati 115 milijuna ljudi. Dakle, sa sadašnjih 47 milijuna i to su podaci Svjetske zdravstvene organizacije. To je zato što će se životni vijek u međuvremenu produljiti i na području Azije i Afrike, dok tamošnje stanovništvo sada živi kraće i 10 godina od europskog i sjevernoameričkog. U Hrvatskoj će također rasti broj oboljelih pa će se brojka sa sadašnjih 87 tisuća do 2030 popeti na 110 tisuća oboljelih. Razlog je taj što se kod nas i dalje produljuje životni vijek“.

Zašto se ne grade posebni domovi za bolesne od demencije?

Brojke su poražavajuće i postavlja se pitanje zašto naše društvo već ne reagira i na vrijeme se pripremi za toliki porast novooboljelih. Riječ je o ljudima koji iziskuju poseban smještaj, skrb i njegu, ali i posebno educirane liječnike i medicinsko osoblje, čega u postojećim domovima za starije i nemoćne (čije su liste čekanja predugačke) ili kod udomiteljskih obitelji uglavnom nedostaje. Profesor Mimica ističe kako je riječ o javnozdravstvenom problemu te da ga se treba rješavati sukladno preporukama Svjetske zdravstvene organizacije.

„Oni su demenciju još 2012. godine proglasili kao javnozdravstveni prioritet te svim zemljama članicama naložila, odnosno preporučila da to uvrste u svoje javne zdravstvene politike. Mi to još nismo napravili i to je ono što nama nedostaje. Kao struka apeliramo da se to promijeni, što činimo na različitim skupovima i kongresima. To je već učinilo tridesetak, većinom europskih zemalja. Jedan od prioriteta je razvijanje novih saznanja o toj bolesti i podupiranje znanstvenika za pronalazak učinkovitog lijeka“.

Nove terapijske metode

Najstariji bolnički odjel u Hrvatskoj za smještaj pacijenata oboljelih od demencije je upravo onaj kojim ravna prof. Mimica. Datira iz 1959. godine i nalazi se u Klinici za psihijatriju Vrapče.

„S ponosom mogu reći da je ove godine uz potporu Grada krenula kompletna rekonstrukcija našeg Odjela za psihogerijatriju, u kojoj je bilo stotinu kreveta. Nakon godinu dana građevinskih radova, to će biti najmoderniji odjel za liječenje osoba s demencijom u Hrvatskoj. Napokon ćemo dobiti toliko potreban CT te ostalu dijagnostiku, laboratorij. Imat ćemo nove terapijske metode koje se sada upotrebljavaju u početnoj fazi Alzheimera, to je istovremena seansa transmagnetne stimulacije mozga uz kognitivnu terapiju rješavanja testova. Ona je učinkovita za stabilizaciju bolesti, da se ona sporije razvija, što znatno poboljšava kvalitetu života pacijenta”.

Pet jednostavnih koraka kako smanjiti rizik

Prof. Mimica savjetuje što konkretno činiti da znatno smanjimo mogućnost oboljenja.

„Rizik možemo smanjiti za 30 posto kroz, kao što smo već rekli, zdravu prehranu te umjerenu fizičku aktivnost. Treće je socijalna interakcija, što znači biti društven. Istraživanja su pokazala da samci prolaze lošije. Onima koji su sami sigurno može pomoći virtualna komunikacija, poput interneta i društvene mreže. Četvrti korak – nepušenje. Tu je važno reći da što je zdravo za srce zdravo je i za mozak. Treba redovito kontrolirati tlak i kolesterol“.

Mozak može atrofirati kao bilo koji drugi organ

Slomljena ruka nakon što se imobilizira, ona će oslabjeti i postati znatno tanja od druge ruke. Takva je situacija također i s mozgom. On može atrofirati nakon što dođe do poremećaja cirkulacije.

Je li dobro piti kavu i jesti čokoladu?

Doktor ističe kako i kava i čokolada mogu biti zdrave namirnice za mozak, ali ako se uzimaju umjereno.

„Tu ističem da je presudna količina. Ima studija koje su pokazale da je dobra i kava i čokolada, ali ako je riječ o nekoliko kockica čokolade, odnosno dvije do tri šalice kave dnevno. Ako je to više od toga, može biti štetno. Preporuka je kavu ne uzimati nakon 17 sati jer ona će većini ljudi ometati san. Kratki i loš san rizični je faktor za kasniji razvoj demencije. Organizam jednostavno traži i osam sati odmora, kako bi se mozak ‘resetirao’ od svih onih sadržaja koje dobiva u budnom stanju. S druge strane čokolada, među ostalim, sadrži glukozu koja je hrana mozgu i bez koje mozak ne može raditi. To je jedina namirnica za koju možete reći da nema čovjeka na svijetu koji je ne voli. Problem je samo kada se uzima previše, npr. cijela čokolada od 20 do 30 dkg svakodnevno“, kaže prof. dr. Ninoslav Mimica.

Galerija fotografija:

HOTNEWS

VIDEO City puls: Srce Turopoljskog fašnika osvojile žene!

Pogledajte i ovo: Grad Velika Gorica je među prvim gradovima u Hrvatskoj sa sustavnim upravljanjem energijom.
Saznajte tko su pobjednici Zimske malonogometne lige!
Gdje su besplatni pregledi kože?
Gorički doktori obiteljske medicine uključili su se u Nacionalni programa ranog otkrivanja raka pluća.

Objavljeno

on

Nastavi čitati

HOTNEWS

VIDEO VIJEST Survakari prodrmali Veliku Goricu

Zanimljivim maskama i bučnim zvonima plijenili pažnju posjetitelja

Objavljeno

on

U velikoj povorci središtem Velike Gorice prodefilirale su maškare. Među brojnim sudionicima bili su i gosti iz Bugarske.

Nastavi čitati

HOTNEWS

Prvi na liniji obrane tradicije, povijesti i kulture, ali i u pokretanju nekih novih priča u Turopolju

Godišnje ih posjeti 17 tisuća posjetitelja

Objavljeno

on

Muzej Turopolja osnovan je 1960. godine, a njegova kulturno-povijesna zbirka sadrži obrtničke predmete i alate, kao i hladno i vatreno oružje. Među eksponatima se ističu grbovnice turopoljskih plemenitaša, listine o dodjeljivanju plemstva, razni dokumenti te stare fotografije. Jedna od najvažnijih zadaća ovog zavičajnog muzeja je očuvanje turopoljske kulturne baštine na koju su domaći ljudi izuzetno ponosni.

Povijest i tradicija igraju važnu ulogu u životu Turopoljaca

– Turopoljcima je jako bitna njihova tradicija. Drže do nje, cijene je i vole. Vi osjetite tu energiju kada ljudi dolaze u Muzej, respektiraju ga, bez obzira jesu li ili nisu obrazovani. Osjećaju respekt prema svojoj kulturi, tradiciji, precima i prošlosti. Najviše su zainteresirani za povijest Plemenite opčine turopoljske, a onda kroz to i za etnologiju. To se najbolje vidi upravo kroz djelovanje ove Udruge – rekla nam je ravnateljica Margareta Biškupić Čurla.

Iako je Turopolje imalo svoje plemstvo, nisu svi Turopoljci bili plemeniti. No, Plemenita opčina turopoljska bila je i ostala važan faktor društvenog života na ovom području.

– Istina nisu svi Turopoljci bili plemeniti. Nisu ni sva mjesta u Turopolju imala plemenitaše. Bez obzira na to dolaze li iz plemenitaških obitelji ili ne, svi Turopoljci imaju respekt prema Plemenitoj opčini kao pravnom subjektu koji je sagradio Veliku Goricu. Većina zgrada u centru grada izgrađena je novcem i angažmanom Plemenite opčine. Povijesno gledajući bili su vrlo sposobna organizacija – objasnila je ravnateljica.

01.08.2017. Velika Gorica foto: Sanjin Vrbanus

Velikogorička smotra folklora jača od županijske

Ljubav prema svojoj etnološkoj baštini Turopoljci pokazuju velikim brojem kvalitetnih kulturno-umjetničkih društava, koja čuvaju pjesme, plesove i običaje ovog kraja.

-Velikogorička smotra folklora jača je od smotre zagrebačke županije, što je malo apsurdno, ali je tako. Gorica može dati samo jednog najboljeg sa smotre, koji dalje odlazi na županijsku smotru. Velikogorička smotra folklora bolja je i kvalitetnija od županijske – tvrdi Biškupić Čurla.

Staroslavenska mitologija, kao i antička, također su dio identiteta Turopolja. Neki od običaja koji se i danas održavaju u sebi sadrže elemente tih starih vjerovanja, poput Turopoljskog Jurjeva.

– To su sve stvari iz naše prošlosti. Priče koje se trebaju čuvati. Jurjevo je puno starih rituala, paljenje krijesa u konačnici je ritual kojim se slavi početak poljoprivredne godine. Nekad se preko njegovog žara prevodila stoka kako bi se zaštitila od bolesti. Realno, mi smo u davnini bili slavenski poganski narod, koji je u jednom periodu prihvatio kršćanstvo, ali dio tih rituala i običaja je u narodu ostao. Ljudi jesu prihvatili novu vjeru, ali se nisu bili spremni u potpunosti odreći rituala, koje su prilagodili novoj vjeri. Kićenje jelke i farbanje jaja jesu u biti poganski običaji – ispričala nam je ravnateljica.

26.03.2017. Donja Lomnica -Turopoljska smotra folklora. Foto: Anes Šuvalić/cityportal.hr

Perunfest u Turopolje godišnje dovede više od 10 tisuća posjetitelja

Upravo na toj staroslavenskoj tradiciji počeo se razvijati jedan zanimljiv i financijski održiv projekt. Manifestacija pod nazivnom Perunfest postalo je jedno od neprepoznatljivijih goričkih turističkih događanja. Samo prošle godine dvorac Lukavec zahvaljujući tome posjetilo više od 10-tak tisuća ljudi. No, počeo se osjećati i svojevrsni otpor u dijelu javnosti prema konceptu ove manifestacije. I dok Dubrovčanima ne smeta što je njihov grad postao kulisa za snimanje mega popularnog serijala Igra prijestolja, a rumunjska Transilvanija živi od priče o grofu Drakuli, u ravnom Turopolju neki smatraju kako vilama, coprnicama, čarobnjacima i ostalim mitološkim bićima, koja se tijekom trajanja Perunfesta razmile dvorcem Lukavcem i njegovom okolicom, nije tu mjesto. Ukratko, problem nije estetske već svjetonazorske naravi.

25.05.2019. Lukavec – Perunfest 2019. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

‘Perunfest se može nekome vizualni sviđati ili ne sviđati, ali apsolutno ne vrijeđa nikoga’

– Meni je žao što je to ispalo tako. Perunfest se može nekome vizualni sviđati ili ne sviđati, dopuštam da nekom to može biti premračno ili prestrašno, ali apsolutno ne vrijeđa nikoga. Nakon prošlogodišnje manifestacije do mene su došle priče da se na Perunfestu pojavljuju sotonski znakovi, ali svi mi koji radimo, uključujući i umjetničkog direktora Zdenka Bašića, povezani smo s vjerom ili smo vjernici. Ja sam i sama vjernica i katolkinja. Ne volim kad netko vrijeđa ili marginalizira moju vjeru, ali mogu razumjeti kad netko drugi vjeruje u nešto drugo. Ljudi vole stavljati stvari u krivi kontekst pa sam čula primjedbu da u sklopu programa imamo školu vještičarenja. Riječ je o Udruzi Ministarstvo magije čiji su članovi obožavatelji filmskog serijala Harry Potter. Oni održavaju radionice čarobnih napitaka, a vodi ih profesorica s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Na njima djeca putem kemijskih pokusa uče što se događa kad u ocat dodaš soda bikarbonu i općenito što kako reagira kad se pomiješa. Radionicu Obrana od mračnih sila vodi profesor sociologije koji s djecom raspravlja o njihovim problemima u školi i kako ih riješiti, a pod mračne sile se podrazumijeva na primjer bullying, odnosno vršnjačko nasilje – istaknula je Biškupić Čurla.

25.05.2019. Lukavec – Perunfest 2019. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

Koncept umjetničkog direktora Zdenka Bašića privlači ljude privlači ljude sa svih strana

Tijekom proteklog prosinca i Muzej Turopolja uključio se u predblagdanska događanja u centru grada. U želji da iskoriste prepoznatljivi brend i privuku posjetitelje sa svih strana, organizirali su Perun Božić. Za umjetnički sadržaj bio je zadužen poznati domaći umjetnik Zdenko Bašić, koji je usput rečeno, predavao na sveučilištu u jedenoj od najkonzervativnijih zemalja na svijetu poput Saudijske Arabije.

– On je odbio Klovićeve dvore, da bi radio s nama za Božić. To što je radio u Velikoj Gorici mogao je raditi i na zagrebačkom Gornjem gradu. Perun Božić ove godine posjetilo je 1500 ljudi, što je zaista veliki broj uzme li se u obzir da na godišnjoj razini Muzej posjeti 17 tisuća posjetitelja. Velika većina onih koji su zimus posjetili naš predbožićni program nije iz Velike Gorice. Svi ti ljudi koji su došli iz Zagreba, dok su se klinci klizali na klizalištu, popili su kuhano vino i pojeli kobasu te ostavili neki novac u našem gradu – kaže ravnateljica.

22.12.2018. Otvorenje izložbe Hrvatski adventski kalendar. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

Muzej Turopolja bio je i ostao jedna od najvažnijih kulturnih institucija u Velikoj Gorici. Osim muzejske djelatnosti, aktivni su i na drugim poljima. Surađuju s dječjim vrtićima i školama s goričkog područja, a s Turističkom zajedničkom i Gradom Velikom Goricom sudjeluju u organizaciji raznih događanja u gradu.

Nastavi čitati

Reporter 389 - 19.12.2019.

Facebook

Izdvojeno