U sklopu Dučecovih spelancija, jučer je u Mraclinu promovirano malo monografsko izdanje posvećeno ovom turopoljskom mjestu, njegovoj povijesti i sadašnjosti „Mraclin – u srcu Turopolja“, ali i kratak film „Mraclinski govor.
– Ta dva projekta nastala su za vrijeme pandemije, kada je društveni život u Mraclinu stao, pa smo se primili posla. U početku je to trebala biti tek mala brošura ili letak, no slijedom događanja kako smo imali višak vremena, napravili smo djelo od 17 poglavlja koja kroz pregled svih mraclinskih udruga prikazuju kako naše mjesto danas živi – prepričava nam predsjednik KUD-a Dučec, Matija Kos.
Osim toga, jedan dio se odnosi na vjerski život, a posebno poglavlje je posvećeno i gospodarskom životu s obzirom da na mraclinskom području djeluje nekoliko firmi.
– Sjetili smo se i naše baštine kao i tradicijskog drvenog graditeljstva, manifestacija koje organiziraju udruge, a dio smo posvetili i posebnosti mraclinskog govora. Koristili smo se knjigom Antuna Šojata „Turopoljski govori“ iz koje je izvučeno 150 mraclinskih riječi s obrazloženjem na književnom jeziku, kao jedan podsjetnik svim generacijama kako se nekada pričalo – rekao je Matija te dodao kako je ova knjiga prvenstveno namijenjena Mraclincima, ali i kako bi drugima predstavili svoje malo selo i život u njemu.
05.09.2021. – Mraclin – Promocija knjižice Mraclin u srcu i filma Mraclinski govor – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
– Biti će to super stvar za pokloniti gdje god članovi naših udruga išli jer sve sažetke smo preveli i na engleski jezik pa će biti dostupno i široj publici. Upravo ova knjižica, početak je jedne veće monografije koju možda planiramo ostvariti kroz nekoliko godina – najavio je Matija.
Knjižica inače broji 120 stranica i više od 230 fotografija. Uz urednički tim, koji čine Maja Mravec, Ratko Cvetnić i Josip Kos na čelu s glavnim urednikom, predsjednikom društva Kosom, velik doprinos zapravo su dali i sami mještani koji su za potrebe ovog djela ustupili svoje privatne fotografije. Autorski tim obuhvaća dvadesetak suradnika, autora tekstova i fotografija.
Knjigu možete nabaviti po cijeni od 50 kuna, a javiti se možete bilo kome iz KUD-a Dučec te će ona biti dostupna u goričkoj Gradskoj knjižnici za posudbu.
Kroz kratki film „Mraclinski govor“ KUD Dučec odlučio je oživjeti zapise jezikoslovca Antuna Šojata, koji je prije gotovo šest desetljeća magnetofonom snimao možda i posljednju generaciju izvornih mraclinskih govornika, a potom te zapise uvrstio u svoju knjigu “Turopoljski govori”.
05.09.2021. – Mraclin – Promocija knjižice Mraclin u srcu i filma Mraclinski govor – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
Film je premijerno prikazan u sklopu Dana europske baštine gdje je i nagrađen, a jučer je publika imala priliku pogledati izvornu i produljenu verziju s cjelovitim kazivanjem starih Mraclinaca.
– U filmu se pojavljuju Mraclinci koji su čitali Šojatove tekstove, a snimali smo ga na nekoliko lokacija u Mraclinu – priča nam Josip Kos, koji je bio zadužen za snimanje uz Vladimir Vinetića. Za kostimografiju je bila zadužena Marica Cvetnić, a Tomislav Hubak je bio tehnički direktor cijele priče.
– Mi smo se bazirali na doktoratu Šojata, koji je nama ujedno bio i scenarij za film. Kada je radio „Turopoljski govor“ koncentrirao se na Mraclin i ograničili smo se na onaj fundus riječi koji je prije 60 godina izolirao Antun Šojat – priča nam Ratko Cvetnić, ujedno jedan od začetnika ove ideje snimanja filma, a koji ističe kako je mraclinski govor najbolje očuvan u Melbournu.
– Naime, tamo žive i doma govore stari mraclinski iseljenici koji su još 60-tih godina otišli, a koji dan danas tako govore sa svojom djecom i unucima. Kroz pametnu strategiju škole, kulturnih institucija moguće je sigurno do izvjesne mjere sačuvati taj govor u izvornom obliku – zaključuje Cvetnić.
Tamburaški orkestar HRT-a nastupio je u župnoj crkvi u Kravarskom na tradicionalnom koncertu koji je ove godine bio posvećen pokojnom Ivanu Potočniku, dugogodišnjem članu orkestra.
U nastavku pogledajte video s koncerta i doživite atmosferu večeri u Kravarskom.
Učenici Umjetničke škole Franje Lučića iz Velike Gorice nastupili su na 64. Državnom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa, koje je održano 17. i 18. travnja u Glazbenom učilištu Elly Bašić u Zagrebu, u disciplini trube.
Najuspješniji među njima bio je Stefan Gjorgiev, koji je osvojio prvu nagradu i prvo mjesto s ukupno 99,03 boda.
U prvoj kategoriji nastupili su i Petar Stašić te Marin Ćaćić, koji su također osvojili prve nagrade. Stašić je zauzeo drugo mjesto s 98,43 boda, dok je Ćaćić završio na trećem mjestu s 98,35 bodova.
Učenike je za natjecanje pripremao Tomislav Špoljar, prof. izv. savjetnik, uz klavirsku suradnju profesorice Nore Mamić.
Ambijentalna instalacija velikih dimenzija “Boginja”, najnoviji projekt Ane Ratković Sobota, otvara se u petak, 24. travnja u 19 sati u Galeriji Galženica, gdje će se moći razgledati do 15. svibnja 2026.
Riječ je o ciklusu u kojem autorica fokus pomiče s pejzaža na unutarnje, arhetipske strukture i odnos čovjeka s prirodom, istražujući (ne)ravnotežu ženskih i muških principa. Vizualni jezik spaja osobno iskustvo i univerzalnu simboliku.
Radovi su izvedeni na svili, korištenjem prirodnih pigmenata dobivenih iz biljaka te tradicionalno fiksirani kuhanjem na pari. Nijanse nastaju iz različitih izvora – od kore drveća do cvjetova i biljaka – a sam proces uključuje i dozu nepredvidivosti. Tekstili velikih formata rezultat su i autoričina usavršavanja batik tehnike tijekom boravka u Indoneziji.
Tematski se ciklus oslanja na istraživanja Marije Gimbutas o neolitičkim kulturama i simbolici Velike Boginje, što se očituje u pojednostavljenom, arhetipskom izrazu.
Ana Ratković Sobota (1988., Zagreb) diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i članica je HZSU-a. Izlagala je samostalno i skupno u Hrvatskoj i inozemstvu, sudjelovala u umjetničkim rezidencijama te u brojnim društveno angažiranim projektima, uključujući rad u bolnicama i zatvorskim ustanovama. Tijekom 2024. provela je istraživački projekt u Indoneziji te objavila umjetničku knjigu “Jezera”.
U Retro kinu Galženica od 23. do 28. travnja održava se ovogodišnje izdanje Tjedan dokumentarnog filma, koje publici nudi izbor domaćih i stranih dokumentaraca uz slobodan ulaz na sve projekcije.
Program obuhvaća raznovrsne teme – od osobnih i obiteljskih priča do društvenih i političkih pitanja, ali i filmove koji se bave prirodom, ideologijom i duhovnošću. Organizatori su i ove godine pripremili selekciju nagrađivanih i zapaženih ostvarenja.
Otvaranje uz priču o borbi i neobičnom prijateljstvu
Festival započinje u četvrtak, 23. travnja u 18 sati projekcijom filma Priča o Siljanu. U središtu radnje je Nikola, poljoprivrednik suočen s posljedicama novih državnih mjera zbog kojih ne uspijeva prodati zemlju ni urod. U potrazi za egzistencijom prihvaća posao na odlagalištu otpada, gdje pronalazi ozlijeđenu bijelu rodu Siljana.
Orwell i vizija budućnosti
Dan kasnije, u petak 24. travnja, također u 18 sati, prikazuje se film Orwell: 2+2=5. Dokumentarac se vraća u 1949. godinu i posljednje mjesece života Georgea Orwella, dok završava roman 1984., istražujući nastanak ideja koje su obilježile jedno od najutjecajnijih distopijskih djela.
Subotnji program vodi od Afrike do samostanske tišine
U subotu, 25. travnja, publiku očekuju dvije projekcije. U 17 sati na rasporedu je Tanzanija, odjeci vremena, putopisni dokumentarac koji prikazuje prirodne ljepote, nacionalne parkove i suvremene izazove ove zemlje, uključujući i uspon hrvatske ekspedicije na Kilimanjaro.
Istoga dana u 19 sati slijedi filmSlobodni, redatelja Santosa Blanca, koji donosi rijedak uvid u zatvoreni svijet klauzurnih samostana. Film propituje razloge zbog kojih pojedinci biraju život potpune izolacije.
Pandemija kroz osobne priče
U nedjelju, 26. travnja u 18 sati prikazuje se Paviljon 6, film koji tematizira razdoblje cijepljenja protiv COVID-19. Kroz razgovore s ljudima u redu za cjepivo prikazuje se kolektivna nesigurnost i sumnja koje su obilježile pandemijsko razdoblje.
Zatvaranje uz obiteljsku potragu i filmsku legendu
Tjedan dokumentarnog filma zaključuje se u utorak, 28. travnja u 18 sati projekcijom Biti u rodu s Johnom Malkovichem. Film prati Luku koji, nakon što i sam postane otac, pokušava obnoviti odnos s vlastitim ocem. Njihovo zajedničko istraživanje obiteljskog mita o mogućem srodstvu s poznatim glumcem otvara stare, nerazriješene teme.
Sve projekcije u okviru TDF-a održavaju se uz besplatan ulaz, čime organizatori nastoje dokumentarni film približiti široj publici.
Projekt “Dobar Štoos u kvartu” započinje u Velikoj Gorici otvorenjem izložbe “Suradnja” umjetnika Marija Miličića, koja će biti predstavljena u petak, 24. travnja u 19 sati na prostoru Željezničkog kolodvora, na adresi Kolodvorska 151.
Riječ je o programu koji umjetnost izmiče iz galerijskih okvira i smješta je u svakodnevni prostor, bliže publici. Kako ističe koordinatorica programa ispred Štoos teatra Ana Katulić: “Ovim konceptom Štoos nastavlja seriju izvedbi i izložbi koje izlaze izvan institucija i ulaze u javni prostor; među ljude, u svakodnevicu, ravno k vama, a ova je izložba realizirana u partnerstvu s HŽ Infrastrukturom“.
Izložba “Suradnja” nastajala je spontano, uz željezničku prugu, kroz niz fotografija koje bilježe naizgled nevažne prizore. Autor je projekt započeo slučajno, primjećujući izgubljene radničke rukavice uz tračnice. Prve fotografije nastale su bez posebne namjere, no s vremenom su prerasle u promišljeni ciklus.
Naizgled obični predmeti, kroz objektiv dobivaju novo značenje, postajući svjedočanstvo rada i prisutnosti ljudi koji često ostaju nevidljivi, iako održavaju sustave svakodnevice – dok drugi prolaze, čekaju ili žure.
Miličić, poznat i pod pseudonimom Mane Mei, djeluje kao vizualni umjetnik i street art autor. Njegov rad obuhvaća murale i intervencije u javnom prostoru, među kojima su i poruke poput „Oj budi svoj“, „Budi čovjek“ i „Osmijeh na licu uljepšava ulicu“. Od 2018. godine angažiran je kao kustos u Galeriji Siva u zagrebačkoj Mediki, a ujedno je i suosnivač umjetničke organizacije Cirk Pozor te član HDLU-a.
Ulaz na izložbu je slobodan, a postav će biti otvoren za posjetitelje do 11. svibnja 2026. godine.