Poveži se s nama

Moja županija

Potrošači odlučili: Albion najukusnija sorta jagode

Objavljeno

Rezultat je to 15.tradicionalnog ocjenjivanja kakvoće plodova jagoda koje je ove godine bilo na seoskom domaćinstvu Kezele u Ivanić Gradu. Ocjenjivalo se 14 sorata, među koja su bile neke nove, ali i neke stare koje su proizvođači ponovno počeli uzgajati. “Imali smo zanimljivu situaciju. Sorta Miss koja je bila jedna od najzastupljenijih sorti u proizvodnji prije 20 godina, nismo imali dugo na ocjenjivanju. Ona se ponovno pojavila ove godine i vrlo se dobro plasirala, komentirao je Boris Duralija, voditelj ocjenjivanja.

U deveteročlanom žiriju koji su ocjenjivali vanjski izgled, fizikalnu kakvoću, okus i opći dojam jagode, po prvi puta se našla i Dunja kojoj je ovo bilo zanimljivo iskustvo. “Nisam do sad nikad imala priliku vidjeti toliko sorti na jednom mjestu. Favorit mi je bila jagoda koja me najviše podsjećala na onu jagodu iz bakinog vrta. Radilo se o jednoj francuskoj sorti Mara des Bois koja okusom podsjeća na šumsku jagodu, ispričala nam je Dunja.

23.05.2017. – Ivanić Grad – 15.ocjenjivanje kakvoća plodova jagode – foto:Petra Rožić/cityportal.hr

No da izgled ponekad vara, složili su se i profesor Duralija i Dunja. Ukoliko je jagoda većih proporcija, nije nužno da je i dobrog okusa. “Često puta kažemo da smo vizualna bića i da kupujemo na izgled, ali ako on nema sadržaja, kupci mu se neće vratiti. Bitna su unutarnja svojstva odnosno kvaliteta samog okusa, mirisa, aroma, soćnosti i teksture, dodao je Duralija. Dunja je pak bila razočarana time što su ljudi više bili skloniji nagraditi “nabildanu” verziju jagode, dok je ona nagradila onu koja je bila sitnija, a s druge strane sočnija i mekanija.

Predsjednik udruge proizvođača jagoda Jagodni prsten Željko Varga ističe kako kod potrošača i dalje najbolje prolazi sorta Clary. No, nove sorte koje dolaze imaju posebne okuse i razine šećera i kiselina. Tu se ističe francuska sorta Mara des Bois koju smo ove godine imali prvi puta na ocjenjivanju i u uzgoju.

23.05.2017. – Ivanić Grad – 15.ocjenjivanje kakvoća plodova jagode – foto:Petra Rožić/cityportal.hr

A da naši proizvođači idu u korak s vremenom, modernim tehnologijama i osluškuju želje kupaca potvrdila je to i pročelnica za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvitak Gordana Županac. “Zahvaljujući jednom ovakvom potrošačkom ocjenjivanju dolaze do toga što potrošaći misle i prema tome jednim dijelom planiraju svoju proizvodnju”. Spomenimo i kako su županijski proizvođači od ove godine krenuli u izradu certifikata „Jagoda potvrđene kvalitete“, koji kupcu jamči kvalitetan proizvod.

Sezona jagoda približava se polako svome vrhuncu, ukoliko ove godine još uvijek niste okusili ovo savršeno sezonsko voće, vrijeme je da požurite na tržnice i opskrbite se dovoljnom količinom. U slast!

Moja županija

Turističke zajednice u Zagrebačkoj županiji udružuju se s ciljem razvoja kulturnog i gourmet turizma

Objavljeno

on

Novim Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, potiče se udruživanje turističkih zajednica, projektno i formalno. Tu priliku iskoristile su mnoge turističke zajednice, tako i turističke zajednice u Zagrebačkoj županiji koje se udružuju za razvoj kulturnog i gourmet turizma.

– Od velikog nam je značaja projektno udruživati turističke zajednice Zagrebačke županije s ciljem intenzivne promocije regije Zagrebačkog zelenog prstena te postojećih turističkih proizvoda i programa. Cilj nam je integrirano upravljanje kvalitetom turističkog destinacijskog proizvoda, a što će omogućiti smanjenje jaza između razine kvalitete koju turisti očekuju i razine kvalitete koju je destinacija u mogućnosti osigurati i isporučiti, unaprjeđenje kvalitete i sadržaja turističkog proizvoda Zagrebačke županije, povećanje zadovoljstva turista i turističke potrošnje u županiji i korist za poduzetništvo u ugostiteljstvu i turizmu – ističe Ivana Alilović, direktorica TZ Zagrebačke županije.

Razvoj gourmet turizma u Zagrebačkoj županiji

Lokalne turističke zajednice gradova Jastrebarsko, Samobor i Sveti Ivan Zelina sklopile su sporazum o udruživanju lokalnih turističkih zajednica područja Zagrebačke županije. Zajednice će tako zajednički provesti jednu ili više aktivnosti za razvoj gourmet turizma u županiji. Projektom će se uspostaviti podloga za integrirano upravljanje gourmet turizmom sa ciljem stvaranja prepoznatljivog turističkog destinacijskog proizvoda koji će biti glavni instrument poticanja konkurentnosti turizma Zagrebačke županije.

Vinske ceste i cesta sira su jedne od brojnih turističkih atrakcija ruralnog i eno te gastro turizma županije.

Naime, Zagrebačka županija ima vinograde i vinske podrume na tri vinske ceste – Plešivičkoj, Zelinskoj i Samoborskoj, na kojima se mogu pronaći vina Purtugizec Plešivica i Kraljevina Zelina robne marke Zagrebačke županije te bermet, tradicionalno i široko prepoznato samoborsko aromatizirano vino, kao i vina proizvedena iz autohtonih sorti plavec žuti, slatki zelenac i šipelj, ali i brojna druga vina kao što su chardonnay, sauvignon, crni, sivi i bijeli pinot, rajnski rizling, traminac, frankovka, škrlet, žuti muškat, šipon i slično.

Foto: Turistička zajednica Zagrebačke županije

Razvoj kulturnog turizma u Zagrebačkoj županiji

Kulturni turizam županije temelji se na zaštićenoj prirodnoj baštini i kulturno-povijesnoj baštini. Naime, Zagrebačka županija ima bogatu riznicu prirodne baštine i ljepota, čemu u prilog između ostalog govori i velik broj zaštićenih prirodnih područja, a koje doprinose razvoju i uspješnosti, kulturnog, pješačkog, izletišnog i održivog turizma.

– Projektom udruživanja želi se uspostaviti podloga za integrirano upravljanje kulturnog turizma sa ciljem stvaranja prepoznatljivog turističkog destinacijskog proizvoda koji će biti glavni instrument poticanja konkurentnosti turizma Zagrebačke županije – ističe Alilović te dodaje kako su u promociji turističke destinacije kulturni resursi vodeći proizvod destinacije, a ono što jednu destinaciju čini drukčijom od ostalih jest njezina nematerijalna kulturna baština.

– Baština je osnovni element koji privlači turiste u destinaciju a služi i kao atrakcijska osnova za brendiranje. Kreativnost na temelju tradicijske nematerijalne baštine pomiče tako granice puke funkcionalnosti nekog proizvoda. Kroz primjer kulturne tematske rute rad želi pokazati kako mit može postati potencijalna atrakcijska osnova za razvoj mitološkog turizma u Zagrebačkoj županiji. Važno je naglasiti da priče i lokacije iz tematske rute nude mogućnost izbora prema kriterijima kolektivne i osobne važnosti. Zbog toga je tematska ruta otvoreni sustav koji se može obilaziti individualno ili organizirano uz stručno turističko vođenje. Motivi koji se obrađuju u ovoj ruti izabrani su na način da se posebno vodilo računa o lokalnom identitetu, a istaknuti su običaji Jurjeva i Ivanja, ali i ostali običaji koji su tradicijski utkani u područje Zagrebačke županije i okolnih regija – rekla je Alilović.

Turistička ponuda županije obiluje kulturno-povijesnom baštinom, kao što su priče i legende, drveno graditeljstvo, sakralna gradnja, autohtona arhitektura, arheološki nalazi te spomenici njezine bogate prošlosti, a može se pohvaliti s više od 200 lokaliteta kulturno-povijesne baštine. Samo neki od primjera bogate kulturno-povijesne baštine su dvorci kao što su Novi dvori Jelačićevi, zatim gradine, kurije, bogata drvena sakralna baština od koje se ponajviše ističe kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki, lijepi primjer autohtone svjetovne arhitekture kurija Modić-Bedeković u Donjoj Lomnici te posebna znamenitost spomen-soba blaženoga Alojzija Stepinca u Krašiću. Vrijedni su arheološki nalazi u Ščitarjevu, gdje se od 1. st. nalazila Andautonija, jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta u Hrvatskoj, navode u TZ Zagrebačkoj županiji.

Projektno područje obuhvaća područja TZ gradova i općina: TZP „Savsko-sutlanska dolina i brigi“, TZG Zaprešića, TZG Velike Gorice, TZO Pisarovina, TZO Krašić, TZG Vrbovec, TZG Dugo Selo.

– Sporazumi projektnog udruživanja na području TZ Zagrebačke županije primjer su planiranih aktivnosti gdje je vidljivo kako destinacija koja zajedničkim djelovanjem ima mogućnost kvalitetnije se pozicionirati na tržištu i razvijati projekte koji će potaknuti cjelokupni gospodarski razvoj – naglašava Alilović, a sve s ciljem intenzivne promocije regije Zagrebačkog zelenog prstena te postojećih turističkih proizvoda i programa.

Za kraj Alilović zaključuje kako bi rezultat udruživanja trebali proizaći brojni sinergijski učinci ne samo u kvaliteti tržišnog nastupa cijelog ovog područja, već se osigurava i prijeko potrebna troškovna efikasnost u sferi promocije i provedbi projekata.

Nastavi čitati

Moja županija

Dijelovi SB Bistra nakon potresa trebaju sanaciju

45 štićenika premjestit će se u SB Naftalan u Ivanić-Gradu

Objavljeno

on

Među gotovo 2.000 objekata koji su oštećeni u petrinjskom potresu je i Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi – Gornja Bistra, čijih će 45 pacijenata biti premješteno u Specijalnu bolnicu Naftalan u Ivanić-Gradu.

– Premještaj pacijenata već je krenuo, a do kraja dana u Naftalanu će ih biti 35, dok će se preostalih 10 preseliti već sutra – rekao je Renato Mittermayer, ravnatelj SB Bistra nadodavši kako zahtjevniji pacijenti koji trebaju kisik ostaju u bolnici, ali će se premjestiti u prostorije u prizemlju zgrade koje su statičari ocijenili kao najsigurnije. Premještaj djece napravljen je u dogovoru s Ministarstvom zdravstva i osnivačem bolnice Zagrebačkom županijom jer su statičari ocijenili kako pojedini dijelovi bolnice nisu dovoljno sigurni.

Inače, vatrogasci su dronovima snimili krovište bolnice, na ulaznim vratima su postavljene skele, a tim statičara već izrađuje plan mjera ojačanja u prostorijama u kojima je to potrebno.

– Kada bolnica bude u potpunosti sigurna, onda ćemo vratiti naše pacijente – pojasnio je ravnatelj te nadodao kako uz pacijente u SB Naftalan idu i djelatnici i ostalo osoblje na koje su djeca naviknula, ali i radi specifične medicinske zaštite koju pacijenti trebaju.

Inače, Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi – Gornja Bistra zdravstvena je ustanova koja pruža skrb najteže bolesnoj djeci u RH, a smještena je u dvorcu Oršić iz 18. st i trenutno ima 103 pacijenta.

Iako je Zagrebačka županija osnivač bolnice, s vlastitim proračunskim prihodima nije u mogućnosti realizirati gradnju nove bolnice za potrebe cijele RH. Upravo iz tog razloga s resornim ministarstvom radi se na iznalaženju rješenja za izgradnju nove bolnice.

Nastavi čitati

Moja županija

U srcu Banije: Preživjeli potres, no kako će i posljedice?

Novinari Cityportala: Obišli smo Luščane kod Petrinje u kojima je, usprkos debelim minusima, topla riječ danas najtraženija “roba”.

Objavljeno

on

Ono što su preživjeli stanovnici Siska, Petrinje, Gline i svih okolnih naselja i zaseoka tijekom potresa, teško je opisati riječima. Samo jedan dan s volonterima interventnog tima Društva Crvenog križa iz Dugog Sela u obilasku sela Luščani u okolici Petrinje, bio je dovoljan da vas osvijesti koliko je priroda moćna. U jednom trenutku ovi ljudi ostali su bez doma koji su gradili, bez životinja koje su ih prehranjivale, bez uvjeta za život koji su preko noći postali luksuz…

Dušan Vujanović priprema ručak u kamp kućici, Foto: Sanjin Vrbanus

– Dvije noći spavao sam u štali, u šatoru koji sam si napravio, dok preko prijatelja iz Zagreba nisam dobio kamp kućicu. Živim sam. Zahvalan sam na svakoj pomoći, ali znate, teško je. Zima mi je. Grijalicu imam, ali vani su minusi i noći su hladne. – govori nam Dušan Vujanović dok mu volonteri nose namirnice.

No, ipak, u ovom kraju topla riječ je danas “tražena roba” – To nam je sada više, nego da nam ne znam što donesete. Kad nam netko dođe, popriča s nama, to nam puno znači jer smo daleko od grada. Odmah se i mi bolje osjećamo jer se ne osjećamo zaboravljenima. – kroz suze priznaje gospođa Bosiljka Vilus. Njena imenjakinja, Bosiljka Vranjanin, u Luščanima je zajedno sa suprugom i sinom imala veliko poljoprivredno gospodarstvo. Potres je uništio staje i sve su morali prodati, pošto-poto.

– Morali smo, znate, prodati prekupcima krave i svinje. Inače vam je tržišna cijena jedne krave 1.500 eura. Sad smo ih dali za 300. Žalosno. Bojim se vremena koje je pred nama. Kažu da će nam graditi kuće kroz 6 mjeseci, no ja se bojim kako ću ovako u kontejneru i mjesec dana. Nismo mi više mladi da zidamo, bolje da nam naprave montažne kuće. Ali, tko zna što je pred nama. – zabrinuta je Bosiljka, dok nam njezin sin Stevo prepričava trenutke potresa tijekom kojeg su on i otac iz kuće spašavali 90-godišnju baku.

Stevo Vranjanin pokazuje tragove razornog potresa u dnevnom boravku, Foto: Sanjin Vrbanus

– To vam je bilo neopisivo, kuću kao da je netko uvijao u oba smjera, po nama je sve padalo, i namještaj i žbuka. I dan danas imam taj osjećaj trešnje u sebi. Bespomoćan si. Sve se ruši, a tebe baca na sve strane, no uspjeli smo nekako pobjeći van neozlijeđeni. Sve se srušilo, i štala i garaža, stradali su nam strojevi. – kaže Stevo.

Unutrašnjost kuće obitelji Vranjanin, Foto: Sanjin Vrbanus

Na OPG-u gospodina Damjana Gvojića zatekli smo ruševine. – Uzgajam svinje i ovce, a morao sam ih sve odvesti kod prijatelja, i kuća je stradala i štale su urušene. Pas Medo mi je sada najveći prijatelj. – govori nam mazeći uplašenog “čuvara” svojeg imanja.

Volonteri Crvenog križa s Damjanom Gvojićem, Foto: Sanjin Vrbanus

– Sve što smo stvarali sada je izgubljeno. I ne samo materijalno. Očajni smo, izgubljeni. Majci mi je danas zbog bolesti u bolnici amputirana noga. Gdje da je sada dovezem kad je otpuste s liječenja? – pita se Damjan.

Kuća obitelji Gvojić, Foto: Sanjin Vrbanus

Tisuće ovakvih sudbina slušaju naši volonteri Crvenog križa koji iz svih dijelova Hrvatske dolaze pomoći. Društva Crvenog križa s područja Zagrebačke županije u smjenama od po 5 dana obilaze stanovnike razrušene Banije i ovakve katastrofe podsjete ih zašto je volontiranje neizmjerno važno. – Moj volonterski staž započeo je zaposlenjem u OŠ Božjakovina gdje sam kao izvannastavnu aktivnost vodila Prvu pomoć u suradnji s Crvenim križem Dugo Selo. Volontiram već 15 godina jer želim pomoći drugima. Motivira me sreća koju vidim u onima kojima sam na bilo koji način pomogla. – kaže volonterka Ivana Skočić, inače profesorica biologije.

Ivana i Tomislav, Foto: Sanjin Vrbanus

S kolegom Tomislavom svaki dan prelazi kilometre i kilometre seoskih cesta, uz bezbroj puta ponovljena pitanja: Što vam treba? Imate deka? A hrane, imate dosta? – Humanost i humanitarnost, u biti, oduvijek su me privlačile, to je u vama, ta želja da date sebe i svoje vrijeme besplatno kako bi nekome uljepšali dan, pomogli na bilo koji način. Iako smo obučeni za sve situacije, srce mi se steže od pogleda na ove ljude. Oni su većinom u poodmaklim godinama i u normalnim uvjetima im treba ruka pomoći, a kamo li u ovim teškim. – priznaje Tomislav Lakić Grgec, inače zaposlen u privatnoj tvrtki a ujedno i dobrovoljni vatrogasac.

– Članovi lnterventnih timova Crvenog križa za žurne situacije u pružanju humanitarne pomoći na području Sisačko-moslavačke županije sudjeluju od 29. prosinca. Do 10. siječnja ove godine u pružanju humanitarne pomoći sudjelovalo je 209 volontera i 31 djelatnik Crvenog križa, a u ovom trenutku su na tom području članovi timova iz Dugog Sela, Vrbovca i Samobora. – izjavila je ravnateljica Društva Crvenog križa Zagrebačke županije Drinka Sopta. Društva Crvenog križa iz Ivanić-Grada, Velike Gorice i Zaprešića na svom području rada skrbe o 91 korisniku stradalom u potresu, dok Vrbovec,  Dugo Selo, Ivanić-Grad, Velika Gorica i  Jastrebarsko dodatno skrbe o 225 osoba s područja Sisačko-moslavačke, a nalaze se na području Zagrebačke županije.

– To je zaista jedna velika i koordinirana akcija na velikom teritoriju na kojem je ukupno dostavljeno preko 38 tona hrane, 14 tona higijenskih potrepština, 9 tisuća litara vode, preko tisuću deka, gotovo 900 kilograma odjeće, preko 300 kilograma pseće hrane, kao i grijalice, gumene čizme i agregati. Ponosni smo na naše djelatnike i volontere koji su i u ovoj situaciji katastrofe pokazali svoju svrhu  –  neizmjernu volju za pomaganjem. Bezuvjetno. – zaključila je Sopta.

Nastavi čitati

Reporter 400 - 17.12.2020.

Facebook

Izdvojeno