Povežite se s nama

Moja županija

‘Posljedice potresa, ali i koronakriza, zahtijevaju zajednički rad Županije i Vlade RH’

Sada više nego ikada potrebna nam je sinergija županijske i nacionalne razine vlasti kako bismo što prije krenuli u obnovu, izgradnju i revitalizaciju, kaže Željko Turk, nositelj liste HDZ-a za Skupštinu Zagrebačke županije

Objavljeno

na

Sa Željkom Turkom, predsjednikom Županijske organizacije HDZ-a Zagrebačke županije i nositeljem liste HDZ-a za Skupštinu Zagrebačke županije, razgovarali smo o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti naše županije.

Na predstojećim lokalnim izborima Hrvatska demokratska zajednica u Zagrebačkoj županiji daje podršku sadašnjem županu Stjepanu Kožiću. Zašto ste se odlučili za to?

I HDZ-u i meni osobno, kao nositelju županijske liste, prioritet je razvoj svih lokalnih sredina i svih gradova na području naše županije. Želimo svu svoju energiju fokusirati isključivo na realizaciju projekata koji će povećati kvalitetu života svih građanki i građana. Činjenica da se naši temeljni elementi razvoja županije poklapaju sa strateškim projektima koje je predstavio sadašnji župan Kožić usmjerila nas je ka suradnji i u konačnici ka odluci da kao stranka podupremo župana Stjepana Kožića. I ovom odlukom ponovno smo potvrdili da su nam primarni konkretni razvojni projekti, te građani našeg kraja.

Spominjete sinergiju programskih načela, možete li nam malo više reći o tome?

Prije svega mislim na razvoj gospodarstva županije. Pro aktivnim mjerama županijska vlast treba biti oslonac i pomoć gospodarstvenicima koji već posluju na području županije, ali isto tako treba biti i od velike konkretne pomoći svima koji žele krenuti u poduzetništvo. Drugi iznimno važan element su i brojni projekti koji za cilj imaju razvoj prometne infrastrukture kao jednog od preduvjeta povećanja kvalitete života svih stanovnika te je i preduvjet za daljnje jačanje gospodarstva. Također, spomenut ću dodatno još jedan set programskih mjera koje su usmjerene na sustav obrazovanja te mlade. Svi zajedno moramo, želimo i hoćemo učiniti konkretne korake s ciljem ne samo povećanja kvalitete obrazovanja, u nadležnosti Županije, nego i u segmentima širenja spektra i otvaranja obrazovanja potrebama tržišta.

Potres, koji je pogodio i Zagrebačku županiju, ostavio je brojne negativne posljedice. Kako gledate na dosadašnje aktivnosti u županiji te što očekujete u budućnosti?

Nažalost, osim COVID-a koji je negativno utjecao na gospodarstvo cijele Hrvatske pa tako i Zagrebačke županije, mi smo se ovdje susreli i s potresom. Naši županijski vijećnici su zajedno sa županom Kožićem reagirali promptno. Posljedice potresa, ali i koronakriza, zahtijevaju zajednički rad kako bismo što prije krenuli u obnovu, izgradnju i revitalizaciju. Tijela županijske vlasti te Ministarstva i Uredi Vlade moraju biti jedan brzi i dobro uhodani mehanizam koji je spreman zajednički, brzo i efikasno donositi odluke koje će pomoći stanovnicima i gospodarstvenicima Zagrebačke županije.

Gospodarstvo je ključan segment za daljnji razvoj, na koja područja ćete se posebno fokusirati?

Zagrebačka županija je zasigurno jedna od najrazvijenijih regija u Republici Hrvatskoj. Kako bismo nastavili s pozitivnim trendovima, usmjerit ćemo se na razvoj i ulaganje u gospodarske zone te dovođenje investicija jer time direktno utječemo na povećanje i otvaranje radnih mjesta. Jedna od najvažnijih investicija u narednom periodu je pokretanje proizvodnje dijelova za zrakoplovne divove kao što su Airbus i Boeing. Riječ je investiciji vrijednoj 33 milijuna eura na području općine Jakovlje.

I poljoprivreda je jedna od strateških grana razvoja Zagrebačke županije koju spominjete u programu HDZ-a?

Ponosan sam što smo kao županijski vijećnici inicirali i sudjelovali u realizaciji važnih programa koji su omogućili poljoprivrednicima našeg kraja da se na kvalitetniji način predstave na tržištu te da sami određuju cijene svojih proizvoda. Izgradnja distributivnog centra vrijednog preko 26 milijuna kuna jedan je od najvažnijih preduvjeta toga. Omogućili smo poljoprivrednicima da svoje proizvode plasiraju u osnovne i srednje škole jer znamo da tamo prehrana mora biti osobito zdrava i pomno birana, ali i da imaju direktan kanal prema kupcima, putem mljekomata i siromata. Za naredno razdoblje usmjeravamo se na razvoj ekološke poljoprivrede. Cilj nam je značajno povećati broj proizvođača koji će dobiti oznaku ekoloških proizvođača. Također, posvetit ćemo se i daljnjem razvoju županijskih robnih marki na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

‘Renesansa obrazovne infrastrukture’

U sustavu obrazovanja planiraju se investicije veće od 140 milijuna kuna. Možete predstaviti o kojim je projektima riječ?

Trenutno su u tijeku energetske obnove četiriju škola. Riječ je o projektima vrijednosti nešto malo više od 62 milijuna kuna. Osim toga, još pet škola (OŠ Jakovlje, OŠ Posavski Bregi, PŠ Petrovina, zelinske SŠ Dragutina Stražimira i OŠ Dragutina Domjanića, gdje se planira i obnova sportske dvorane) ima spremnu dokumentaciju i čeka raspisivanje natječaja za energetsku obnovu. Također, vrlo brzo će se završiti i radovi na pet osnovnih škola (OŠ Pušća, OŠ Luka i OŠ Vladimira Nazora u Pisarovini gdje dograđujemo škole te OŠ Bedenica i OŠ Klinča Sela, gdje gradimo i dvorane). To je samo prvi infrastrukturni korak povećanja standarda i kvalitete obrazovnog sustava na području Zagrebačke županije. Ne smijem ovdje zaboraviti spomenuti i ubrzane sanacije svih škola koje su zabilježile štete od potresa. U naredne dvije godine obrazovna infrastruktura Zagrebačke županije doživjet će svoju renesansu na ponos svih stanovnika i žitelja.

Koje biste ključne infrastrukturne projekte izdvojili za naredno razdoblje?

Svakako je to Centar za gospodarenje otpadom „Zagreb“, rekonstrukcija, dogradnja i gradnja sustava odvodnje i pročišćivanja otpadnih voda.

‘Voda mora doći u sva kućanstva’

S ciljem da svako kućanstvo u županiji ima vodu, 2019. godine započeli smo izgradnju Regionalnog vodoopskrbnog sustava vrijednog 833 milijuna kuna. Projektom će biti osigurano čak 8 934 nova (besplatna!) kućna priključaka za 10 općina i 4 grada čija kućanstva nemaju priključak na javnu vodoopskrbnu mrežu.

‘Cilj je imati više medicinskih timova’

Želimo povećati broj medicinskih timova te na taj način osigurati jednaku dostupnost i kvalitetu zdravstvene zaštite za sve stanovnike. Cilj nam je povećati broj T1 timova dok ćemo širenje upravo te mreže i financirati putem županijskih sredstava. Slijedom toga pokrenut će se i nabava dodatnih vozila za potrebe timova palijativne skrbi i patronaže. Ključ za to je kvalitetna i partnerska suradnja s Ministarstvom zdravstva te nacionalnom razinom vlasti.

Moja županija

Županijskim poduzetnicima na raspolaganju više od milijun eura bespovratnih potpora

Subjektima malog gospodarstva za proizvodne i neproizvodne djelatnosti na raspolaganju 850 tisuća eura za jačanje konkurentnosti.

Objavljeno

na

Zagrebačka županija raspisala je 850 tisuća eura vrijedan natječaj za dodjelu bespovratnih potpora subjektima malog gospodarstva koji se bave proizvodnim i neproizvodnim djelatnostima s ciljem jačanja konkurentnosti.

Ove godine bespovratna sredstva u maksimalnom iznosu do 10 tisuća eura dodjeljivat će se za proizvodne djelatnosti i to za nabavu strojeva, alata i druge opreme potrebne za obavljanje djelatnosti kao i nabavu radnih strojeva poput viličara, dizalica i sl.

Za neproizvodne djelatnosti maksimalni iznos potpore iznosi do 4 tisuće eura, a dodjeljivat će se za nabavu strojeva, alata i druge opreme potrebne za obavljanje djelatnosti, nabavu informatičke opreme i poslovnog softvera, izradu web stranica i web shopa te nabavu radnih strojeva.

Potpora se odobrava samo za jednu vrstu namjene, a postotak s kojim Županija sufinancira projekte je do 40% ukupnog iznosa.

Poduzetnici početnici mogu računati na sufinanciranje 75% prihvatljivih troškova za nabavu strojeva, alata i opreme, radnih strojeva, nabavu informatičke opreme i poslovnog softvera, izradu internetske web stranice i web shopa te nabavu uredskog i radnog namještaja, a maksimalni iznos potpore iznosi do 2 tisuće eura.

Natječaj za proizvodne i neproizvodne djelatnosti je otvoren do 24. svibnja, a podsjetimo i kako je u tijeku i 150 tisuća eura vrijedan natječaj namijenjen poduzetnicima početnicima koji je otvoren do 14. svibnja.

 

Nastavite čitati

Moja županija

Mali, šareni i krhki letači najljepši su stanovnici planeta, a ima ih više od tisuću vrsta

Povodom Dana planeta Zemlje na samoborskom Autobusnom kolodvoru izloženo je 40 predivnih fotografija leptira.

Objavljeno

na

Objavio/la

Povodom Dana planeta Zemlje na samoborskom Autobusnom kolodvoru izložene su predivne fotografije nevjerojatnih letača – leptira. Kroz izložbu ‘Najljepši stanovnici Planeta’ možete vidjeti 40 fotografija, i to Stanislava Gomboca, međunarodnog istraživača leptira, zatim Tomice Rubinića velikog zaljubljenika u prirodu s 35-godišnijm fotografskim iskustvom, Vlade Pirša zaljubljenika u pejzažnu i macro fotografiju te profesionalnog nagrađivanog fotografa Petra Sabola.

Foto: Petar Sabol

– Leptiri, šareni maleni letači, oduvijek nas fasciniraju svojim bojama, šarama, raznolikošću i mistikom. Prepoznajući važnost leptira za okoliš JU Zeleni prsten već nekoliko godina provodi istraživanja dnevnih i noćnih leptira kojima se želi utvrditi brojnost vrsta i populacija, ugroženost te načine i mogućnosti zaštite. Dosadašnja istraživanja pokazala su iznimno bogatstvo s više od 1000 vrsta, zahvaljujući još uvijek velikoj raznolikosti i očuvanosti staništa u našoj županiji. Svakim istraživanjem dodatno se otkrivaju nove vrste, većinom noćne, kojih ima desetak puta više nego dnevnih – istaknula je ravnateljica Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije dr.sc. Tatjana Masten Milek.

Foto: JU Zeleni prsten

Davor Žerjav, autor nekoliko knjiga na temu fotografije napisao je u svom osvrtu o izložbi kako je ljepota leptira sadržana u njihovim krilima, krhkoj građi i nježnosti i nečujnom letu.

– Ljepota je u linijama i krivuljama, teksturama i koloritu, u proporcijama tijela, krila, ticala i očiju. Priroda nam je održala lekciju iz ljepote. Leptiri su zbog toga savršen motiv za ljudsko stvaralaštvo. Bez čovjeka, leptir ne bi bio estetski subjekt, a bez leptira čovjek ne bi u potpunosti naučio lekciju o prirodnoj ljepoti. Prirodu i njezine ljepote moramo sačuvati. Jer bez te ljepote ne bi bilo niti umjetnosti, niti nas – piše Žerjav.

Foto: Tomica Rubinić

Jedan od autora fotografija Vlado Pirša otkrio je posjetiteljima izložbe “tajne zanata” i dao nekoliko korisnih savjeta kako fotografirati leptire.

Izaslanica župana Zagrebačke županije, pročelnica Upravnog odjela za kulturu, sport, tehničku kulturu i civilno društvo dr.sc. Jadranka Dujić Frlan, oduševljena ljepotom fotografija zaželjela je da izložba dalje nastavi putovati kako bi je što više ljudi vidjelo i moglo uživati u pravim umjetničkim djelima.

Foto: Tomica Rubinić

Izložba se može razgledati do kraja svibnja svaki dan u prostoru Autobusnog kolodvora Samobor.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

Milijun eura za uređenje društvenih domova, škola i rekonstrukciju nerazvrstanih cesta

Objavljeno

na

Zagrebačka županija poziva gradove i općine na svom području da se prijave na javni poziv za  za sufinanciranje izgradnje i uređenja infrastrukture na ruralnim prostorima. Za tu namjenu Zagrebačka je županija osigurala milijun eura bespovratnih sredstava.

Gradovi i općine mogu prijaviti svoje projekte izgradnje ili rekonstrukcije nerazvrstanih cesta te izgradnju, adaptaciju, sanaciju i opremanje područnih škola i objekata društvene namjene poput vatrogasnih i društvenih domova, dječjih igrališta, sportskih građevina, groblja i dr., pri čemu je važno naglasiti da i sami trebaju imati planirana sredstva za financiranje prijavljenih projekata u svom proračunu.

Prihvatljivi su troškovi rada, opreme i usluga iz područja ruralne infrastrukture sukladno stavkama financijskog plana i troškovnika projekta, a Zagrebačka županija sudjelovat će u sufinanciranju prijavljenog projekta s najviše 70.000 eura.

Inače, u protekle tri godine Zagrebačka županija sufinancirala je kroz mjere ruralnog razvoja izgradnju i uređenje 17 nerazvrstanih cesta, 44 društvena/ vatrogasna doma sa pratećom infrastrukturom, 13 dječjih igrališta, 5 vrtića, 9 sportskih građevina sa pratećom infrastrukturom, 8 uređenja groblja sa pratećom infrastrukturom i 3 područne škole, a za spomenute investicije osigurano je gotovo 2 milijuna eura.

Javni poziv otvoren je do 15. svibnja.

Nastavite čitati

Moja županija

Jedinstveni arheloški nalazi u Mariji Gorici dokazuju preradu željeza staru 2500 godina

Svi pronađeni nalazi i predmeti nakon restauracije i znanstvenih prezentacija bit će trajno pohranjeni u muzeju Brdovec.

Objavljeno

na

Na arheološkom lokalitetu Sveti Križ u Zagrebačkoj županiji, na području Općine Marija Gorica, pronađeni su jedinstveni nalazi života stanovnika željeznog doba, a riječ je o stambenim jedinicama 9×8 metara. Prema riječima voditeljice istraživanja Janje Mavrović Mokos, taj je podatak iznenađujuć obzirom da su u to doba građene kuće manjih dimenzija.

– Na ovom arheološkom lokalitetu kopamo od 2019. godine i pronašli smo za sada tri stambena objekta, od čega smo dva u potpunosti istražili. Riječ je o kućama koje su bile građene konstrukcijski; imale su stupove ukopane u zemlju, sa drvenim planjkama koje su oblagane kućnim lijepom, odnosno blatom pomješanim sa pljevom, što je bila karakteristična gradnja Turopolja, Prigorja i Zagorja  – istaknula je Mokos.

Značajno otkriće na ovom lokalitetu je i kovačnica sa metalurškom peći, depozit limonita od čega se dobiva željezo te velika količina metalnih predmeta. Ovi jedinstveni arheološki nalazi u Hrvatskoj, zbog svojeg značaja ujedno su i europski arheološki lokalitet, budući da je ovo gradinsko naselje staro 2.500 godina.

U neposrednoj blizini pronađen je i ritualni objekt, te velika zbirka metalnih predmeta poput oruđa i oružja te dijelova odjeće.

–  Pronašli smo nekadašnje kopče, takozvane fibule koje su povezivale odjeću a specifične su za lokalitete sjevernog Jadrana i Italije, zatim noževe, vrhove kopalja i to u zaista velikom broju, što nije slučaj u sličnim nalazištima recimo u Sloveniji – dodala je voditeljica istraživanja i istaknula kako nalazi datiraju iz 6. i 5. stoljeća prije Krista.

Ovi vrijedni nalazi života na našem području od iznimne su važnosti jer daju uvid u razvoj vještina, način gradnje, te dokazuju razvijenost stalnih naselja, stoga će se materijali s ovog arheološkog lokaliteta Sveti Križ i obližnjeg novopronađenog lokaliteta Gračec u općini Brdovec restaurirati uz pomoć Zagrebačke županije.

– U fazi smo dogovaranja sa Općinom Marija Gorica i Regionalnom razvojnom agencijom Zagrebačke županije da zajednički prijavimo projekt kao oblik prezentacije koji će biti dostupan javnosti, kao i osmislili sadržaje koji će na zanimljiv način progovoriti o ovom lokalitetu – najavila je pročelnica za kulturu, sport, tehničku kulturu i civilno društvo Zagrebačke županije Jadranka Dujić Frlan.

Istraživanje lokaliteta financira se kroz projekt Hrvatske zaklade za znanost i uz pomoć Zagrebačke županije koja je osigurala sredstva za restauraciju arheoloških nalaza što je ključni korak za prezentaciju javnosti.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

Ekipa iz OŠ Velika Mlaka prva na županijskom Robokup natjecanju

Ekipu su činili učenici Jakov, Borna i Petar, a vodio ih je mentor i profesor Josip Gudelj.

Objavljeno

na

Ekipa iz Velike Mlake u sastavu Jakov Gudelj iz 8. b, Borna Krasić iz 6. c i Petar Pofek iz 7. B pod vodstvom mentora i profesora Josipa Gudelja, sa 63 boda osvojili su prvo mjesto na 17. Robokup natjecanju održanom u OŠ Ivane Brlić – Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog.

Na ovo županijsko natejecanje prijavilo se 10 ekipa, a odazvalo se njih 7 iz tri osnovne škole i četiri udruge. Učenici viših razreda osnovne škole natječu se iz elementarne robotike, a ekipe se sastoje od tri učenika osnovnih škola, udruga ili posebnih odjela osnovnih škola od petog do osmog razreda koje na natjecanje dovodi mentor.

Učenici su kroz tri sata rješavali tri zadatka. Prvi zadatak je bio spojiti strujni krug prema zadanoj shemi, prepoznati elemente strujnog kruga i razumjeti način rada alarmnog sustava U drugom zadatku učenici su programirali mikroupravljačko sučelje za simulaciju pretvorbe binarnih u dekatske brojeve, a treći je bio programiranje robotskog vozila koje je trebalo pratiti liniju, zaobilaziti prepreku te izgura zadane valjke u označena područja kao i parkiranje u označeno polje.

Foto: OŠ Velika Mlaka

Učenike su ocjenjivali mentori podijeljeni u dvije grupe kako bi se izbjeglo ocjenjivanje vlastite ekipe.

Drugo mjesto pripalo je ekipi Kovačići iz OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice pod mentorstvom Igora Jurišića, a treća je bila ekipa Foto, film, video amateri Anina iz Općine Luka, a vodio ih je mentor Mladen Božić.

Inače, prvi Robokup održan je 2008. godine u Zagrebu, a do sada je održano šesnaest natjecanja s ciljem popularizacije robotike i tehničke kulture u cjelini.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Reporter 436 - 11.04.2024.

Facebook

Izdvojeno