U četvrtak, 20. studenoga 2025. u 18.30 sati, u Područnoj knjižnici Galženica u Velikoj Gorici održat će se 322. Matičin četvrtak, na kojem će se predstaviti učenici Gimnazije Velika Gorica kroz glazbu, književnost i školske projekte. Događaj organizira Ogranak Matice hrvatske u Velikoj Gorici, a publika će program moći pratiti i putem njihove web stranice.

Program pod nazivom “Gimnazijalci u Matici 2025. – Riječ i glazba u srcu Turopolja” donosi nastupe mladih glazbenika, vokalista i recitatora koji aktivno djeluju u školskim i izvannastavnim aktivnostima. Među izvođačima su članovi zbora Gimnazije Velika Gorica te niz solista: Karlo Karas na tamburi bisernici, violinistica Urša Atalić, gitaristi Budimir Sirotić i Mihael Karas, bariton Niko Stepanić, operna pjevačica Dunja Rajšić, pijanist Mihael Jaroš i harmonikaš Tomislav Stanešić.

Organizatori poručuju da je ulaz slobodan, a svi zainteresirani su pozvani podržati mlade goričke talente i njihovo stvaralaštvo.

Tijekom proteklog vikenda, od 14. do 16. studenoga, policija u Velikoj Gorici provela je pojačani nadzor prometa, pri čemu je zabilježeno 34 prekršaja. Utvrđeno je 15 najtežih, među kojima su alkohol, brzina i nekorištenje sigurnosnog pojasa, a jedan je vozač zbog visokog alkohola u krvi uhićen i odveden na sud.

U akciji “Pojačan nadzor vozila i vozača u dane vikenda” policijski su službenici zabilježili 2 vožnje pod utjecajem alkohola, 11 prekoračenja brzine te 2 slučaja nekorištenja sigurnosnog pojasa. Uz to je utvrđeno još 19 ostalih prometnih prekršaja.

Vozačima koji su vozili pod utjecajem alkohola, a nisu zadržani na triježnjenju, privremeno je oduzeta vozačka dozvola na 12 sati te su isključeni iz prometa. Jedan je počinitelj, kod kojeg je izmjereno više od 1,50 g/kg alkohola, uhićen i uz optužni prijedlog prepraćen na Prekršajni odjel Općinskog suda.

Najviše alkohola izmjereno je 33-godišnjem vozaču kojeg je policija zaustavila u nedjelju navečer u Ulici Trnac u Mičevcu. Vozio je bez vozačke dozvole, a alkotest je pokazao 1,67 g/kg. Muškarac, koji ranije nije evidentiran kao ponavljač, zadržan je u posebnoj prostoriji do 12 sati i 17. studenoga trebao je biti priveden sudu.

Tijekom vikenda dogodilo se i devet prometnih nesreća. U jednoj su dvije osobe lakše ozlijeđene, dok je preostalih osam rezultiralo materijalnom štetom.

Područna knjižnica Galženica 26. studenoga 2025. obilježit će 45 godina rada, a tim povodom svim građanima rođenima upravo na taj datum omogućit će besplatan upis u Gradsku knjižnicu Velika Gorica.

Knjižnica je otvorena 26. studenoga 1980. u prostoru Doma kulture, gdje djeluje i danas. Prvotno je bila dio tadašnjeg Bibliotečno-informacijskog centra, ustrojbenog dijela Narodnog sveučilišta Juraj Kokot, a nalazila se u prizemlju Doma kulture na oko 200 četvornih metara. Zajedno sa središnjim odjelom u Zagrebačkoj ulici i knjižnom stanicom u Podbrežnici činila je mrežu narodne knjižnice u Velikoj Gorici.

Godine 1999. postaje jedan od odjela samostalne Gradske knjižnice Velika Gorica, nakon što se ta ustanova izdvojila iz sastava Narodnog sveučilišta sukladno Zakonu o knjižnicama. Tijekom desetljeća malen početni fond postupno je rastao te danas broji oko 60.000 svezaka.

Obljetnički datum tako će biti obilježen gestom za građane. Tako, svi rođeni 26. studenoga, nakon što proslave svoj rođendan, mogu produžiti do knjižnice i ostvariti besplatan upis.

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj se 19,8 % građana u 2024. godini subjektivno smatra siromašnima, što je manje nego prethodnih godina, ali i dalje iznad prosjeka Europske unije. Objavljeni podaci pokazuju kako se situacija mijenja sporije nego u nekim drugim članicama, no trend je posljednjih deset godina jasan.

Usporedba s 2015. godinom otkriva drastičan pomak, piše N1. Naime, tada je više od polovice stanovnika, čak 54,4 %, izjavilo da se osjeća siromašno. Od tada taj udio kontinuirano pada, a 2024. je zabilježena najniža razina dosad.

Među državama Europske unije najveći udio građana koji se osjećaju siromašnima bilježi Grčka, čak 66,8 %. Slijede Bugarska s 37,4 % te Slovačka s 28,7 %. Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se Nizozemska i Njemačka, u kojima tek 7,3 % stanovnika sebe smatra siromašnima.

Uz subjektivnu percepciju, objavljeni su i pragovi rizika od siromaštva za 2024. godinu. Za jednočlano kućanstvo iznosili su 7.407 eura godišnje, dok je prag za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina postavljen na 15.554 eura.

Zagrebačka županija izdvojila je najviše sredstava u Hrvatskoj za sufinanciranje javnog prijevoza u 2024. godini, a uz to bilježi i jedan od najvećih godišnjih porasta ulaganja. Prema analizi konsolidiranih proračunskih izvješća, Županija je za prijevoz izdvojila nešto više od 5 % proračuna te gotovo 38,5 eura po stanovniku, što je svrstava u sam vrh po ulaganjima.

Prema izvještaju portala Župan.hr, ulaganja se ponajprije odnose na mjere koje olakšavaju prijevoz učenika, studenata, umirovljenika i ostalih putnika. Sufinanciranje prijevoza srednjoškolaca provodi se u suradnji s državom, koja i dalje pokriva 75 % cijene međumjesnih karata za učenike koji putuju više od pet kilometara. Osim toga, Županija već godinama sudjeluje u modelima subvencija koji se provode zajedno s gradovima i općinama na njezinom području.

Zagrebačka županija dio je i razgovora o uvođenju integriranog prijevoza na širem zagrebačkom području, u suradnji s Gradom Zagrebom i Krapinsko-zagorskom županijom. Plan predviđa jedinstvenu tarifnu uniju te usklađivanje voznih redova ZET-a, HŽ-a i privatnih prijevoznika, što bi građanima omogućilo jednostavnije i brže kombiniranje različitih vrsta prijevoza.

Ulaganja koja su vidljiva u ovogodišnjem proračunu prate i nacionalni trend jačanja javnog prijevoza. Čak 16 županija povećalo je sredstva za ovu namjenu, a devet ih izdvaja više od 2 % proračuna.

Ovakav porast izdvajanja prati i niz državnih i lokalnih inicijativa, uključujući i pilot-projekte poput besplatnog prijevoza vlakom za učenike, studente i umirovljenike, koji se nastavlja do kraja 2025. godine. Županija sudjeluje i u širenju mreže javnog prijevoza koja uključuje suradnju s privatnim i državnim prijevoznicima te sve veću usmjerenost na usklađivanje linija između županija.