Poveži se s nama

HOTNEWS

Plan za stadion! Istočna tribina se ruši, grade se tri nove, nestaje atletska staza

Tamo gdje je nekad bilo plodno polje, na kojem su kukuruz i pšenica rasli kao ludi, izrast će moderni europski stadion. Takav je barem plan čelnika HNK Gorice…

Objavljeno

Kako mi se sviđaju reflektori? Ma super su, osvijetle mi cijelo dvorište, sad mi je k’o u Betlehemu, sa smiješkom nam govori Ivan Mišerić Pevi, legendarni predsjednik Radnika dok sjedimo uz kavu i razgovaramo o velikogoričkom gradskom stadionu jučer, danas i sutra.

Upravo je Pevi bio jedan od ključnih ljudi goričkog sporta u vrijeme dok se stadion gradio, a prošla su od tad više od tri desetljeća. Njegova obiteljska kuća odmah je pokraj stadiona, dolazak reflektora 31 i nešto godinu nakon što je stadion otvoren istovremeno mu je i veselje i besplatna rasvjeta.

– Dobro je to, jako dobro, baš lijepo izgleda. Ovo je jedan viši standard, koji će i koštati, ali objekt je dobio na vrijednosti – zadovoljan je učinjenim Pevi.

Čovjek je to koji je hodajuća enciklopedija goričkog sporta, nogometa prije svega, kao iz rukava baca datume, imena, sve važne detalje… Ljuti ga i dalje što više nema njegova Radnika, voljenog “djeteta”, kluba koji se prije devet godina ugasio, pritisnut dugovima, pa mjesto prepustio HNK Gorici. Uzruja se Pevi kad o tome govori, godine nisu ublažile razočaranje, ali to smo ipak morali ostaviti za neku drugu priliku, za neki drugi razgovor… I okrenuti se stadionu, objektu koji je dolaskom reflektora ušao u sasvim novu fazu svoga postojanja.

– Prije stadiona, tu je bilo pleško polje. Ljudi su se bavili poljoprivredom, najviše uzgojem kukuruza i pšenice, i bila je to izuzetno plodna zemlja. Nekad je tim područjem prolazila i Sava, što je vidljivo po šodericama na tom potezu – priča nam Pevi pa odmah nastavlja:

– Još sredinom sedamdesetih napravljen je urbanistički plan kojim je taj prostor uz Plešku ulicu predviđen prostor za sportsko-rekreacijski centar Velika Gorica. Zamisao je bila da se izgradi stadion s pomoćnim terenima, olimpijski bazen, dvorana, teniski tereni… Projekt je radio urbanistički institut Hrvatske, projektanti su bili bračni par Duška i Drago Bradić, svi idejni projekti bili su gotovi već tad, ali sljedećih desetak godina ništa se nije događalo.

Srećom, sredinom osamdesetih stigao je spasitelj zvan Univerzijada.

– Zagreb je 1985. dobio Univerzijadu, a u tu priču odmah se uključila i Velika Gorica. Otvorio se natječaj i mi iz sporta smo u dogovoru s ljudima iz vlasti odlučili pokušati konačno dobiti sportsko-rekreacijski centar. Osiguran je novac za sufinanciranje tog projekta, kandidirali smo se za izgradnju nogometnog stadiona i dvorane, a ta naša kandidatura je i prošla. Imali smo jake argumente, bili smo jedan od najsportskijih dijelova Zagreba, najbrojnije nogometno središte s 26 klubova, imali smo i već gotov projekt od deset godina ranije, ali naravno da smo morali i lobirati kod tadašnjeg zagrebačkog gradonačelnika Mate Mikića. Srećom, i on je shvatio sve naše prednosti – govori Mišerić.

Međutim, najteži dio posla tek je slijedio, Turopoljci su se morali između sebe dogovoriti o nečemu toliko važnom. Točnije, o tome gdje će se stadion graditi. Iako je cijeli projekt za stadion na sadašnjoj lokaciji bio završen, nogometaši se nisu tek tako željeli maknuti iz Kolareve, s lokacije u središtu grada na kojem je Radnik bio desetljećima.

– Da, postojale su te dvije ideje i iz Univerzijade su nam rekli: ‘Vi u Gorici odlučite koju ćete odabrati!’ Mi iz nogometa željeli smo da se stadion gradi na mjestu na kojem je i bio, u Kolarevoj, tamo gdje su danas zgrade s kućnim brojem od 4 do 8. Bio bi to stadion koji bi izvana bio u staklu, s poslovnim prostorima s vanjske strane. Od pučkog učilišta, prema policiji i robnoj kući. Tu bi bilo dovoljno mjesta za glavno i pomoćno igralište, s tribinama za 6000 gledatelja – prepričava Pevi u jednom dahu pa ide dalje:

– To je isprva i prihvaćeno, ali ne može to proći bez vlasti… Urbanisti su tražili da se napusti stara lokacija i da se ide na prostor predviđen za sport. To su bile žestoke borbe, nismo se željeli odreći Kolareve, a iz Univerzijade su nam čak i zaprijetili: ‘Ili se odlučite što ćete, ili nećete dobiti ništa!’ Na kraju je pao dogovor da se ide na novu lokaciju, a da će rukometaši i košarkaši s betonca prijeći u dvoranu. U Kolarevoj je bila i kuglana, u prvo vrijeme s ručnim postavljanjem čunjeva, a kasnije i automatskim, pa smo tražili da se na stadionu napravi i kuglana. Pod tim smo uvjetima pristali na novu lokaciju.

Početak gradnje zapadne tribine izgledao je ovako…

Želio je Pevi još nešto ovdje dodati…

– Univerzijada je u projekt ušla s trećinom sredstava, jednu trećinu osigurao je Grad, a jednu trećinu Radnik. I to se mora znati, da je Radnik ostao bez terena u samom centru grada i zauzvrat dobio stadion!

Famozna “prva lopata” dogodila se iste te 1985., nije bilo vremena za čekanje.

– Sjećam se te prve lopate, kako ne… – kaže nam Pevi pa uzima svoju monografiju “NK Radnik”, lista i dolazi do fotografije na kojoj poznato društvo u dresovima stoji na raskopanoj zemlji.

– Evo, pogledaj, to je centar igrališta, ovo igrači stoje okolo – pokazuje jednu od fotografija pa prelazi na drugu.

– A ovo je, vidiš početak gradnje zapadne tribine – upućuje nas Pevi dok pokazuje nešto što nimalo ne nalikuje ovome što danas imamo.

Bila je to, kaže Pevi, totalna sinergija gradskih vlasti i ljudi iz goričkog sporta, svi su radili zajedno, kao jedan, i posao je dovršen na vrijeme. Konkretno, prva utakmica odigrana je u rano ljeto 1987.

– Otvorenje stadiona bilo je 30. lipnja 1987. godine, Radnik je igrao protiv studentske reprezentacije Jugoslavije. Na utakmici je bilo 10.000 gledatelja! – pamti svaki detalj Mišerić, u čemu mu pomažu i fotografije nevjerojatne gužve na stadionu kao podsjetnik na vrijeme kad su tribine “stajanje” bile normalna stvar, pa je i ljudi stalo puno više nego ikad poslije.

Na Univerzijadi je pet utakmica odigrano u Velikoj Gorici, počevši s visokih 6-0 SSSR-a protiv Brazila, pred 8.000 gledatelja. A kad je parada prošla, Velikoj Gorici ostao je stadion.

– Naravno da su igrači brzo prihvatili novu lokaciju, ipak su tu bili neusporedivo bolji uvjeti. U Kolarevoj smo imali dvije male svlačionice s jednom kupaonicom, voda se grijala u kotlu… A ovdje si imao sve uvjete. Lako se bilo naviknuti na bolje – ističe Pevi, svjestan da navijačima, ljubiteljima nogometa, nije bilo toliko jednostavno prihvatiti promjenu.

– Puno se pričalo o toj dislociranosti, ali ja kažem da ništa nije daleko ako se na vrijeme krene. Pa od vodotornja imaš desetak minuta hoda do stadiona… Iako razumijem to, ljudi su bili naviknuti na Kolarevu, tamo se uvijek nešto događalo, na stadionu su bile čim se spuste iz okolnih zgrada, svirao je jukebox, radila kuglana, bilo je živo, ljudi su se družili…

Međutim, došlo je novo vrijeme, nogomet se te 1987. i definitivno preselio iz Kolareve na stadion “na kraju grada”. Dvadeset i koju godinu poslije i Radnik je otišao u povijest, a na stadion se uselio redizajnirani gradski klub, danas vrlo aktualna HNK Gorica. Ta je priča svoje prve stranice ispisala 2009. godine. Vrijeme i okolnosti učinile su svoje u međuvremenu.

Igrači Radnika na centru današnjeg igrališta, na koje su preselili 1987.

– Kad smo krenuli, stanje na stadionu bilo je, rekao bih, korektno i uredno, ali nažalost s uvjetima na razini niželigaških natjecanja. Tereni su bili neodržavani, nije se ulagalo u infrastrukturu, tek se održavalo postojeće stanje, koje je bivalo sve gore. Glavni teren je za vrijeme kiša postajao močvara, prvi pomoćni je bio jako loš, a drugi neupotrebljiv – opisuje te prve dane predsjednik Gorice Nenad Črnko.

– Nismo imali računala, jedan zajednički ured koristili smo svi za sve i prvo smo tražili način kako sve prilagoditi da bude najfunkcionalnije, pa nakon toga zatvarati financijsku konstrukciju i tražiti sponzore za uređenje. Imali smo strpljenja i sve radili korak po korak, bez ‘divljanja’ na loše uvjete, kako sam tad svima govorio. I danas se ponosimo sa svime što možemo pokazati javnosti – dodaje Črnko.

Kako je rastao klub, tako je sve ljepše obrise dobivao i stadion.

– U početku su nam pomagali Frischeis i Croatia osiguranje, uz njihovu pomoć mnogo smo sponzorskog novca ulagali u infrastrukturu, malo po malo budila se i Ustanova, počela nas pratiti. Malo po malo, zadovoljavanjem kakvih-takvih uvjeta, uzimali smo organizacije svakakvih utakmica pod pokroviteljstvom HNS-a i za organizaciju dobivali financijske potpore koje smo opet ulagali u infrastrukturu. Malo po malo dogurali smo do organizacije Eura U-17, kad smo i najviše zaradili, ali i nakon čega smo najviše uložili u stadion. Odrekli smo se tužbe prema HNS-u i nagodbom dogovorili iznos kojeg smo se odrekli u korist terena sa umjetnom travom i uspjeli dobiti obrise reprezentativnog objekta – ponosan je predsjednik našeg prvoligaša.

Reflektori su poseban dio priče, o njima se pričalo godinama, sanjali smo tu rasvjetu na stadionu, ali velik je to izdatak, pa je opet bilo potrebno puno strpljenja.

– O rasvjeti smo pričali svaki puta kad su se stvarale naznake ulaska u prvu ligu, no nakon kvalifikacija s Cibalijom prije dvije godine postali smo svjesni da jednostavno moramo krenuti u taj zahvat. Već u siječnju ove godine krenuli smo u izmjene projekata prema novim standardima da bi grad na rebalansu osigurao kredit. Na ljeto, kad je Gorica postala prvoligaš, krenuli su radovi. Investicija je vrijedna ukupno nešto više od 7,3 milijuna kuna bez PDV-a i bez obzira na sve prijepore vjerujem da su sad svi oduševljeni vrijednošću koju je rasvjeta donijela u Veliku Goricu – rekao je Črnko i nastavio:

– Najvažnije od svega je to da nam tu rasvjetu nikad nitko neće odnijeti i da ona zauvijek ostaje tu. Postojala je i opcija s reflektorima sa stadiona Kamen Ingrada u Velikoj, u jednom trenutku bilo je vrlo izgledno da će se to i dogoditi, ali načelnik općine Velika i općinsko vijeće izigrali su dogovor. I iako sam u to vrijeme bio razočaran, osjećao se izigrano, zapravo su nam učinili uslugu. Tamo bi kupili staru rasvjetu upitne kvalitete, a s transportom, demontažom i montažom prošli bismo neznatno jeftinije i vjerojatno bismo već prve godine morali ulagati velik novac u održavanje. Ovako je ispalo najbolje moguće, danas se možemo ponositi možda i najboljom rasvjetom u državi, a nadam se da će Velika Gorica zahvaljujući toj investiciji nogometno i dalje rasti.

A kad je riječ o tome, o budućnosti, dolazi do kolizije prošlosti i sadašnjosti.

– Još kad se stadion gradio, željeli smo napraviti pravi nogometni stadion, s atletskom stazom oko pomoćnog terena, kako bi publika bila puno bliže, a ugođaj bio puno bolji – kaže Pevi Mišerić, a upravo o tome Nenad Črnko govori kad je riječ o planovima za naredno razdoblje.

Iako, ne samo o tome…

– Znam da će zvučati nestvarno, ali imamo ludi plan koji želimo ostvariti u sljedeće dvije godine. Želimo izgraditi pravi nogometni stadion, bez atletske staze, s europskim komforom za gledatelje i vrhunskim uvjetima za momčad i klub. Posljednjih dana ovu ideju brusim sa Nikom, potrošili smo hrpe papira u crtanjima i mislim da imamo vrlo izglednu ideju na stabilnoj konstrukciji za pravi nogometni kamp s nogometnim stadionom za desetak tisuća mjesta i UEFA komforom – otkriva Črnko i nastavlja:

– Trenutno smo u razvoju idejnog projekta, za početak bismo krenuli u izgradnju još jednog hibridnog trenažnog terena s vrhunskom atletskom stazom, kao i ostalom infrastrukturom za sve potrebe atletičara. Novi teren sagradili bismo uz ova dva postojeća trenažna, s rasvjetom i tribinom za tristotinjak gledatelja, i taj teren bi koristili isključivo naši seniori i atletičari za treninge i natjecanja.

Zapadna tribina trebala bi postati manja, a istočna veća, glavna… Photo: Igor Šoban/PIXSELL

Na tome se, naravno, ne bi stalo.

– Druga faza obuhvatila bi potpuno nove natkrivene tri tribine sadašnjeg stadiona, istok, sjever i jug, uz sami teren. Vrlo je važno spomenuti da bi se postojeća rasvjeta idealno uklopila u taj plan, a nakon zatvaranja cjeline posljednja faza bila bi rekonstrukcija zapadne tribine. Plan je kroz razne investicijske fondove i partnere osigurati možda i više od 70% sredstava, pa bi udio proračunskih sredstava u ovom zahvatu iznosio maksimalno 30%, odnosno nešto više od ovogodišnjeg ulaganja u rasvjetu – prenosi Črnko planove čiji je idejni začetnik dopredsjednik kluba Mindaugas Nikoličius, poznatiji kao Niko.

– Plan je realan i ostvariv. Najvažnije je to što ćemo za početak od Grada tražiti logističku potporu i osiguranje potrebne dokumentacije, a ono što će u budućnosti donijeti možemo mjeriti sa projektom nacionalnog stadiona. Za grad bi to bio kapitalan sportski objekt, a vrijednosti koje bi on donio u budućnosti su nemjerljive – uvjeren je Črnko.

I to je činjenica koju je teško pobiti argumentima, iako je logično da će opet krenuti priče o troškovima, o isplativosti ulaganja… No bude li po planu, sve uloženo će se itekako isplatiti.

– Zasad smo tek na početku, tek smo počeli razgovarati, vidjet ćemo koje su nam sve opcije – kaže Mindaugas Nikoličius, gorički Litavac koji također na jedan neobičan način povezuje prošlost i sadašnjost.

Naime, prva službena utakmica na našem stadionu, već spomenuta pobjeda SSSR-a 6-0 protiv Brazila, počivala je upravo na Litavcima. Naime, momčad SSSR-a činili su igrači Žalgirisa iz Kaunasa, kluba u kojem je i naš Niko proveo dio svoje karijere. Doista, neobična je ta veza daleke Litve i Velike Gorice…

Tek ćemo vidjeti koliko su realni ovi iznimno ambiciozni planovi ljudi iz kluba. Prva opcija bila je izgradnja sjeverne tribine za gostujuće navijače, kako bi domaći mogli ispuniti i istočnu i zapadnu, ali uvijek je bolje gledati širu sliku. Nacrti za cijeli projekt novog stadiona s popratnim sadržajima postoje još od 2012. godine, ali oni bi svakako išli na modifikaciju, dodatnu prilagodbu. Pa kad se izradi idejno rješenje, kad se ustanovi koliko se može dobiti iz europskih fondova, iz FIFA-inih fondova, možda i iz HNS-a, sve će dobiti puno ozbiljnije obrise. A zasad ćemo maštati. I sanjati europski stadion u Velikoj Gorici!

Gospodarstvo

Izložba bučinog ulja “na čekanju”

Izložba ove vrste ulja je jedinstvena u Europi a zajednički ju organiziraju Varaždinska, Međimurska, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija te Grad Zagreb.

Objavljeno

on

Zbog epidemije uzrokovane korona virusom zabranjena je bilo kakva aktivnost ili organizacija događaja, te su organizatori 10. Izložbe bučinog ulja sjeverozapadne Hrvatske i 3. međunarodne izložbe bučinog ulja Alpe-Jadran odgodili ranije najavljeno prikupljanje uzoraka bučinog ulja.

Za sada nisu odustali od održavanja ovogodišnje izložbe, te će čekati razvoj zdravstvene situacije u državi i sukladno odlukama Nacionalnog stožera civilne zaštite prolongirati datum događanja. Kada se za to steknu uvjeti, kontaktirati će proizvođače kako bi se dogovorili o novom terminu izložbe.

Ove je godine u planu dodatno proširenje manifestacije, podizanje kriterija ocjenjivanja na najvišu europsku razinu, promocija na gastro-sajmovima u Francuskoj, ali i drugim državama kako bi postao prepoznatljiv i traženi proizvod u cijeloj Europi. No, čini se da će ovo posljednje ipak pričekati neka bolje vremena i zaustavljanje pandemije koja trenutno potresa cijeli svijet.

Inače, ovo visokokvalitetno ulje smanjuje kolesterol u krvi, stoga djeluje kao prevencija od arteroskleroze, zatim poboljšava imunološki sustav, pozitivno utječe na vid, pozitivno utječe na raspoloženje te olakšava učenje i koncentraciju. Stoga, imate li zalihu ovog delikatesnog ulja, svakako ga je preporučljivo ubaciti u svakodnevnu prehranu, kako bi u ovo izazovno razdoblje ostali zdravi. Preporučuje se uporaba 1 do 3 čajne žlice dnevno, samostalno ili sa salatom, umakom ili nekim kuhanim prilogom.

Izložbu bučinog ulja sjeverozapadne Hrvatske zajednički organiziraju Varaždinska, Međimurska, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija te Grad Zagreb.

Nastavi čitati

HOTNEWS

COVID-19: 46 pozitivnih osoba na području Zagrebačke županije

Grad Sveta Nedelja ima najveći broj zaraženih.

Objavljeno

on

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke županije na području Zagrebačke županije u petak 27.ožujka evidentirano je 46 osoba kojima je dokazana bolest uzrokovana novim koronavirusom, njih oko 1.200 se nalazi u samoizolaciji, a jedna osoba je izliječena.

 Broj oboljelih prema ispostavama Zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke županije:

Iz Zagrebačke županije pozivaju sve stanovnike da poštuju upute Nacionalnog Stožera civilne zaštite jer jedino odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze virusom COVID-19. Podsjećamo također da zbog velike preopterećenosti broja 112:

  1. Ukoliko zovete hitnu pomoć s FIKSNOG telefona nazovite 194 ili 6223 045
  2. Ukoliko zovete hitnu pomoć s MOBILNOG telefona nazovite 6223 045

Nastavi čitati

HOTNEWS

Ovo su preporuke Stožera Civilne zaštite RH za boravak u zatvorenim prostorima

Sačuvajte zdravlje i budite sigurni u svojim stanovima ili kućama

Objavljeno

on

Slušate upute Stožera Civilne zaštite Republike Hrvatske i ostajete doma? Ipak, to ne znači da ste sigurni od koronavirusa i zato sačuvajte zdravlje i budite sigurni u svojim stanovima ili kućama. Ovo su preporuke Nacionalnog stožera civilne zaštite za kućanstva i ostale zatvorene prostore koje nije zgorega još jednom ponoviti.

Opće mjere prevencije uključuju:
– Čestu higijenu ruku sredstvima koja sadrže 70 % alkohola: protrljajte ruke ako vam ruke nisu vidno prljave ili operite sapunom i vodom ako su ruke prljave i to u trajanju 20tak sekundi
– Izbjegavajte dodirivanje očiju, nosa i usta
– Čuvanje higijene zraka unutarnjeg prostora čestim provjetravanjem prostora te kašljanjem ili kihanjem u savinuti lakat ili papirnatu maramicu te odmah potom bacite papirnatu maramicu u kantu za otpatke koja ima poklopac
– Nošenje medicinske maske ili prekrivanje nosa i usta papirnatom maramicom obvezno je za one koji imaju respiratorne simptome
– Nakon uklanjanja maske s lica obvezno je provesti higijenu ruku a masku odložiti u kantu za otpatke s poklopcem, isto vrijedi i za papirnatu maramicu
– Održavanje distance u društvenom kontaktu između osoba najmanje 1 metar ukoliko osoba ima neki od respiratornih simptoma
Informirajte se o lokalnoj epidemijskoj situaciji, ali pratite provjerene izvore informiranja poput internetskih stranica Vlade RH (www.koronavirus.hr), Ministarstva zdravstva (www.miz.hr) ili Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (www.hzjz.hr).

Preporuke za kućanstva i zatvorene prostore tijekom epidemije COVID-19:
– Ostanite kod kuće i javite se telefonom nadležnom liječniku obiteljske medicine ili u tzv. COVID-19 dežurnu ambulantu ako razvijete simptome poput povišene tjelesne temperature, kašlja ili kratkog daha
– Izbjegavajte druge bolesne osobe
– U svim zatvorenim prostorima, ograničite kontakt s ostalima koliko god je moguće (održavajte udaljenost od 2 metra u zatvorenim prostorima)
– Nastavite primjenjivati sve preporučene mjere prevencije
– Ako ste zaposleni i radite te skrbite za nekog od ukućana, primjenjujte sve mjere opreza i pratite vlastito zdravstveno stanje.
– Ne dijelite predmete s drugima i ukućanima.
– Izdvojite sobu u svom domu u koju ćete moći odvojiti bolesne ukućane od ostalih.
– Ako obolite, ostanite u kontaktu s drugima putem e-pošte, društvenih mreža ili telefona.
– Preporuča se održavati higijenu stambenog/zatvorenog prostora tako da se povremeno prebrišu površine koje se često dotiču rukama sa sredstvom za dezinfekciju površina kakvo i inače koristite u kućanstvu.
– Redovito prozračite prostor u kojem boravite.

Mjere zaštite onih koji pripadaju najrizičnijim skupinama, posebice starijima i kroničnim bolesnicima i djece:
Ostanite kod kuće i izbjegavajte javne prostore ako ste vi ili netko od ukućana u skupini starijih ljudi ili kroničnih bolesnika
Pobrinite se da imate dovoljnu zalihu lijekova i potrepština u slučaju da morate ostati kod kuće
Kada izlazite, izbjegavajte bolesne ljude i ograničite kontakt s drugim ljudima
Provodite temeljitu higijenu ruku
Napravite popis telefonskih kontakata u hitnim slučajevima koji će uključivati članove obitelji, prijatelje, susjede, osobe s vozačkom dozvolom, zdravstvene radnike, poslodavca, lokalni zavod za javno zdravstvo i broj 112 ili 113
Preskočite rutinske kontrole i odlaske u ordinacije kod liječnika opće prakse i u bolnice ako vam nije prijeko potrebna zdravstvena skrb; liječnika najprije kontaktirajte telefonom ako vam je potreban recept ili savjet
Preporuča se održavati higijenu stambenog prostora tako da se povremeno prebrišu površine koje se često dotiču rukama sa sredstvom za dezinfekciju površina kakvo i inače koristite u kućanstvu.
Poduzmite mjere kako biste zaštitili djecu tijekom epidemije:
S djecom redovito provodite i podsjećajte ih na sve preventivne mjere zaštite.

Ako živite u kućanstvu s osobom koja pripada ranjivoj skupini (starije osobe ili kronični bolesnici):
– Skratite na minimum vrijeme koje ukućani iz ranjivih skupina provode s ostalim ukućanima u dijeljenim prostorima kao što su kuhinja, kupaonica i dnevni boravak, a te prostore temeljito prozračujte i čistite
– Vodite računa da se držite s ostalima na udaljenosti od 2 metra od ukućana iz ranjivih skupina i osigurajte im odvojen krevet ako je moguće
– Ovisno o uvjetima stanovanja dozvoljavaju, neka koriste zasebnu kupaonicu, ili barem zasebne ručnike poslije tuširanja ili kupanja te poslije pranja ruku
– Preporuča se da osobe iz ranjivih skupina konzumiraju obroke u vlastitoj sobi ako je u kućantvu boravi osoba u samoizolaciji. Posuđe i pribor za jelo oprati u suđerici ili ručno deterdžentom i toplom vodom te temeljito posušite; ako osoba iz ranjive skupine koristi vlastiti pribor, upotrijebite drugu kuhinjsku krpu za brisanje.

Čišćenje i odlaganje otpada:
– Prilikom čišćenja koristite preporučena sredstva za čišćenje površina s deklariranim virucidnim djelovanjem. Redovito čistite površine koje se često dodiruju poput kvaka, rukohvata, daljinskih upravljača, mobitela, telefonskih aparata i površina stola. Ovo je od osobite važnosti ako u kućanstvu imate osobu iz rizične skupine.
– Otpatke (npr. papirnate maramice) i jednokratne krpe za čišćenje mogu se odložiti u jednokratne vrećice za smeće. Takvu vrećicu treba zatim staviti u još jednu vrećicu, čvrsto zavezati i držati odvojeno od drugog otpada.
– Navedeni otpad treba ostaviti sa strane barem 72 sata prije nego što ga odložite u zajednički vanjski kontejner.
– Drugi kućni otpad odlažite kao i inače.

Čišćenje i dezinfekcija prostora u kojima je boravila osoba pod sumnjom na zarazu COVID-19 ili oboljeli u kućnom smještaju:
– Ako živite u istom kućanstvu/objektu s osobom na koju se sumnja da je zaražena COVID-19, izbjegavajte dijeljenje predmeta (npr. posuđa, čaša, šalica, jela, posteljine). Nakon uporabe predmeta, temeljito ih operite deterdžentom i vodom.
– Ne puštajte druge ukućane u prostorije u kojima je boravio bolesnik sve dok nisu očišćene.
– Prije nego što počnete s čišćenjem, stavite masku i rukavice. Izbjegavajte dodirivanje lica i očiju tijekom čišćenja
– Držite prozore otvorenima da se prostor provjetrava i/ili uključite ventilaciju
– Očistite pod deterdžentom te nakon toga dezinficirajte
– Očistite i dezinficirajte sve potencijalno kontaminirane površine: kvake na vratima, telefone, drške u hodnicima i na stubištima
– Očistite toalet, uključujući WC školjku i sve dostupne površine u toaletu deterdžentom te nakon toga dezinficirajte
– Nemojte koristiti pakiranje s raspršivačem za nanošenje dezinfekcijskog sredstva jer može doći do prskanja koje mogu dalje širiti virus
– Uklonite posteljinu, jastučnice, deke i druge tkanine te ih operite. Za pranje koristite perilicu rublja (60 – 90 °C) i deterdžent za pranje rublja. Ako nije moguće prati u perilici za rublje, možete koristiti čišćenje na paru
– Nakon čišćenja krpe oprati na 90 °C
– Skinite rukavice i masku te ih stavite u plastičnu vrećicu, a zatim operite ruke sapunom i vodom.
– Sav otpad nastao tijekom čišćenja treba što je prije moguće odložiti u kante za otpad.
– Istuširajte se i presvucite odjeću odmah nakon čišćenja.
– Ostavite prozor otvoren i/ili ventilaciju uključenom da se prostorija temeljito prozrači.

Čistoća rublja koje je koristila osoba pod sumnjom na zarazu COVID-19 ili oboljeli u kućnom smještaju:
– Kako biste smanjili mogućnost širenja virusa zrakom, ne tresite prljavo rublje.
– Ako ne posjedujete perilicu za rublje, pričekajte dodatnih 72 sata nakon 14-dnevne izolacije prije nego što rublje odnesete u samoposlužnu praonicu rublja.

Odabir sredstava za dezinfekciju
Dezinfekcija se izvodi registriranim dezinfekcijskim sredstvom koje djeluje na viruse prema uputama proizvođača, a Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) preporučuje sredstva na bazi slijedećih aktivnih tvari:
Etanol
Natrijev hipoklorit
Glutaraldehid
Izopropanol
Benzalkonijev klorid
Natrijev klorit

Prilikom korištenja sredstava za čišćenje važno je:
1. Pridržavati se uputa za korištenje koje je naveo proizvođač sredstva
2. Izbjegavati kontakt sredstva s očima i kožom te držati dalje od dohvata djece
3. Ne miješati različita sredstva za čišćenje te provjetravati prostorije u kojima se koristi sredstvo za čišćenje
4. Za dezinfekciju kontaminiranih površina ili materijala izbjegavati uporabu raspršivača, proučiti kontaktno vrijeme te ostaviti da sredstvo djeluje sukladno uputama proizvođača.

Nastavi čitati

Reporter 391 - 12.03.2020.

Facebook

Izdvojeno