Poveži se s nama

Kultura

Petra, kraljica Fašnika: ‘Izrađujem maske i po tri mjeseca, ako treba i noću…’

Ona je odgojiteljica u Dječjem vrtiću Žirek, majka dvoje djece i ludo kreativna zaljubljenica u fašnik. Vlastoručno izrađuje spektakularne maske, često i noću, nakon što djeca zaspu, ulaže nevjerojatnu energiju u cijelu priču. Ovo je priča o Petri Petak

Objavljeno

Moja godina je podijeljena na rođendane, Božić i fašnik. A to posljednje je posebno važno, za fašnik su ti to projekti koji traju dva, tri mjeseca. Prvo treba u glavi smisliti što i kako, a onda se kreće u izradu…, počinje svoju neobičnu priču Petra Petak.

Ona je teta u vrtiću Žirek, nesuđena umjetnica i, slobodno to možemo reći, kraljica Turopoljskog fašnika! Barem kad je riječ o izradi maski za svoju, ali i “svoju” djecu.

– Maske sam počela raditi doma, za kćer, prvo neke haljinice, a onda sam nekako povukla i cure na poslu. Tako da smo redovno svake godine s djecom na malom, a s kolegicama na velikom fašniku. Pa još popodne sa svojom djecom… Tako da sam taj fašnički vikend na licu mjesta od jutra do sutra, od petka do nedjelje – sa smiješkom priča Petra, koja gotovo da već drhti u iščekivanju ovogodišnjeg Turopoljskog fašnika, koji će se održati ovog vikenda.

Planovi su već tu, izrada najvećeg dijela maski već je završena, a sve to Petra, njezina djeca i kolege rade sa smiješkom. Uz temeljnu postavku da je praktički sve moguće izraditi vlastitim rukama.

– Super mi je što moja djeca više ne govore ‘mama, ajmo nešto kupiti’, puno češće kažu ‘ajmo nešto napraviti’. Evo, sinu Franku sam napravila parkiralište za autiće od kartona, pa spuštalicu za autiće… – pokazuje nam Petra svoje radove po cijelome stanu pa nastavlja:

– Naravno, neke stvari moraš i kupiti, ali puno toga i sami izradimo. I klinci u vrtiću mi se već smiju… Kad se nešto potrga, znaju da ću ja odmah uzeti vruće ljepilo i to srediti. I onda govore jedan drugome: ‘Eto vidite da se ništa ne mora kupiti, sve se može napraviti’. To mi je poseban gušt, naučiti djecu da se i svojim rukama može puno toga stvoriti – priča Petra.

Ona je svojim rukama posljednjih godina stvorila cijeli niz čudesnih i impresivnih maski. Čak i oni koji ne vole fašničke ludorije, maskiranja općenito, moraju ostati impresionirani kad ona krene…

– Moj najveći uspjeh? Hm… Pa evo, prošle godine sam bila Einstein. Par godina me držalo da radim perike od vune. Ispadne to jako fora, izgleda kao iz crtića… Kći Noa bila je i Dorothy iz Kanzasa, i krpena lutka, i Crvenkapica… S tim perikama je stvarno izgledalo kao da je lik došetao iz crtića. A ja sam prije dvije godine bila Petar Grašo, tad sam od vune radila bradu. Ode tu dosta vremena, oko perike ima sigurno dva tjedna posla. Prvo treba sašiti kapu, prošiti je na mašini, pa pomalo izvlačiti kosu, koju treba i iščešljavati… Da, traje dosta, ali to mi je baš gušt – priča nam Petra dok “običan” čovjek razmišlja kako majka dvoje djece sve to stigne, uspije uskladiti, kako sve to uspije izvesti.

– Naučila sam da google zna sve, kao i Pinterest. Otvoriš to i tražiš ideje. Sve radim nakon što klinci odu spavati. Znači, moje vrijeme za rad je iza 22 sata, pa sve do dva, tri ujutro, do kad već treba. Cure mi se znaju smijati na poslu, govoriti: ‘Nisi normalna, opet nisi spavala!’ Ali mene to psihički opušta. Nekome je fora izaći van, otići na kavu, a meni je ovo opuštanje… Tako koristim slobodno vrijeme. Sve radim u dnevnom boravku, na stolu, na podu, na malom stoliću… – upućuje nas Petra u svoj svijet, poseban i razigran.

Nije sve to ni jeftino, koliko god se puno toga svodi na recikliranje, korištenje materijala koji su za mnogi smeće. Za nju nisu, za nju su sirovina za izradu malih umjetničkih djela.

– Dugo sam sve te kartone skupljala okolo, nabavljala kutije, žicala, reciklirala, ali sad sam ih već počela i kupovati. Tako je ipak maska čvršća i kompaktnija. Točnije, muž mi ih je išao kupiti, toliko sam ga izludila da mi pronađe kartone da ih je na kraju odlučio kupiti, ha, ha.

Prošle godine izradila je, po želji sina Franka, napravila Munjevitog Jurića od kartona, koji je cijelu obitelj odveo na izlet.

– Da, s Munjevitim Jurićem je Franko pobijedio na fašniku u Supernovi, a nagrada je bila put u Legoland za cijelu obitelj. Mom suprugu Željku do tad je sve to s maskama pomalo išlo na živce, pogotovo zato što je u vrijeme fašnika morao preuzimati dobar dio kućanskih obaveza, ali kad je Franko dobio tu nagradu, odjedanput mu je sve to postalo fora. Pa sad i sam pita što mi treba za fašnik, gdje sve moramo ići… – smije se Petra.

I kao dijete se voljela maskirati, a kad je dobila svoju djecu, imala je vrlo jasan cilj.

– Kako sam uvijek zazirala od bilo kakvih javnih nastupa, čak i kad bih odgovarala u školi, pred razredom, nikako nisam željela da se dogodi i mojoj djeci. Željela sam da izgube taj strah, a najbolji način je izaći pred ljude s maskom. Kći Noa krenula je na fašnik već s dvije godine, prve i druge godine bila je sramežljiva, a poslije je počela i sama forsirati. Danas više nema problem ako je u centru pažnje, što mi je jako važno, da je dijete slobodno. Tako je bilo i sa sinom Frankom, on je bio puno sramežljiviji, a sad je to već potpuno drukčije – tvrdi Petra.

Istim vrijednostima, kad je riječ o fašniku, ući i svoju djecu doma, i svoju djecu u vrtiću.

– Nikada djecu nisam motivirala time da bi trebali pobijediti, niti sam ja natjecateljski tip. Bez obzira na skromne nagrade na Turopoljskom fašniku, oni uvijek dobiju nagradu od mame i tate. S klincima u vrtiću sakupljamo plastične boce i za njih dobijemo povratnu naknadu koju stavljamo u kasicu, koju smo, naravno, zajedno izradili, i za nastup na Fašniku dogovor je da ćemo poslije skupa na sladoled ili pizzu sa novcem koji su sakupili. Ima djece koju roditelji i odgojitelji motiviraju pobjedom pa djeca budu razočarana i plaču ako ne pobijede, što je tužno. Ja djecu učim da budu sretni samim time što su bili toliko hrabri i odlučili stati pred tolike ljude i izvesti svoju točku – objašnjava Petra.

11.02.2018. Velika Gorica – Mali fašnik. Foto: David Jolić/Cityportal.hr

A opet, naravno da je lijepo i pobijediti. Što se njezinoj djeci, velikim dijelom zahvaljujući njezinom trudu, često događa.

– Pa da. Noa je pobijedila nekih pet, šest puta, Franko dvaput… Uvijek dobiju medalju, budu među najboljima. Prošle godine pobijedili smo i s našim predškolcima. Napravili smo veliki vremenski stroj. Tata, koji radi s metalom, napravio mi je željezni okvir s kotačima, a ja sam ostalo napravila od kartona, uključujući i zupčanik koji je pokretao sat. Kazaljke su išle unatrag, jer ipak putujemo kroz vrijeme… Imali smo i ogromnu cijev, za koju smo roditelje tražili da nam donesu sav materijal koji imaju, iz toga su izlazile kuglice… Ove godine će djeca biti veseli mornari. U izradi je brod od kartona od dva metra, koji radimo u vrtiću. Djeca su oduševljena… Zamišljeno je da dolazimo brodom, pa nađu kartu s blagom i traže blago po pozornici, a blago su zapravo instrumenti. Od kartona sam izradila violinu i harmoniku… – nabraja Petra i doista se učini da svim tim čudima nema kraja.

– Ali stvarno volim raditi takve stvari! Još od osnovne škole. Išla sam u Kumičić i došla na likovnu grupu kod Mire Vilus. To bi trajalo sat vremena, a ja bi s još nekoliko cura znala ostati i cijelu popodnevnu smjenu… Da, oduzme to puno vremena, potroši se i novca, ali ne žalim. Djeca uživaju, ja uživam… I poanta nije samo maskiranje nego izrada rekvizita i kostima, nego to što sve radimo zajednički – završila je svoju priču simpatična Petra.

Kultura

‘Uzbuna u plastičnom carstvu’ za školarce iz Buševca

Riječ je o edukativnoj predstavi koja govor o štetnosti plastike i utjecaju otpada na okoliš i atmosferu

Objavljeno

on

U sklopu projekta Buš eko?! Ogranak seljačke sloge Buševec organizirato je za učenike od 1. do 4. razreda Područne škole Buševec gledanje edukativne predstave “Uzbuna u plastičnom carstvu”. Djeca su tako u Domu kulture u Buševcu pogledali priču o štetnosti plastike i utjecaju otpada na okoliš i atmosferu.

– Djeca su bila oduševljena samom predstavom tražeći na kraju još, a nadamo se da je ovo jedan mali korak koji će nas odvesti u bolju i svjetliju budućnost sa velikom porukom da svatko od nas, pa čak bili mi i mali ipak smo dovoljno veliki da možemo pridonijeti očuvanju naše planete Zemlje – kažu iz Ogranka seljačke sloge Buševec.

Foto: OSS Buševec

Nastavi čitati

Kultura

‘Osjetio sam žeđ i glad, doživio jake pustinjske oluje i postao jedan od rijetkih koji su bili u praznoj četvrti’

Predstavljanje knjige i putopisno predavanje Gorana Blaževića u Goricu dovodi i Maju Klarić te njen Bookmobil – restaurirani VW kombi koji je ujedno i pokretna knjižara

Objavljeno

on

U sklopu Mjeseca hrvatske knjige 2020. Pučko otvoreno učilište i Gradska knjižnica organiziraju promociju knjige i putopisno predavanje “Ekspedicija na devi kroz pustinju Rub Al Khali”. Goran Blažević bio je dio velike ekspedicije “Rakayib” (arapski “karavana deva”) koju je organizirala saudijska kraljevska obitelj kao dio projekta “Vision 2030” koji iznosi strategiju smanjivanja financijske ovisnosti o nafti te želju za modernizacijom i otvaranjem Saudijske Arabije u turističke svrhe.

– Bio je jedan od izabranih među nekoliko tisuća prijavljenih kandidata iz čitavog svijeta. Cilj ekspedicije bio je stvoriti najveću karavanu deva koja je ikada prošla tom pustinjom. Osim što je morao naučiti pravila pustinje i kako se nositi s njezinom teškom i negostoljubivom klimom, jedan od najvećih izazova bio je naučiti jahati devu i stvoriti odnos s tom nepoznatom životinjom. Nakon 25 dana u kojima je osjetio što znače žeđ i glad, u kojima je doživio velike teškoće i jake pustinjske oluje, došao je do cilja i postao jedan od malobrojnih koji su imali priliku upoznati i boraviti unutar pustinje poznate i kao “prazna četvrt” – kažu organizatori.

Nakon povratka odlučio je napisati svoju drugu putopisnu knjigu koja nosi naziv “Karavana” i koju će predstaviti u sklopu predavanja u vijećnici Pučkog otvorenog učilišta u utorak u 19 sati. Ulaz je besplatan.

Foto: POUVG

Goranova partnerica i suputnica Maja Klarić nedavno je pokrenula projekt Bookmobil te će ga pratiti tijekom putovanja i gostovanja s knjigom “Karavana”. Bookmobil je restaurirani VW kombi zamišljen kao mobilna kulisa za nastupe i pokretna knjižara, mjesto za druženje, čitanja, razna događanja i radionice, sve vezano uz knjige i čitanje. Maja je autorica tri zbirke putopisne poezije – Život u ruksaku, Quinta Pitanga i Nedovršeno stvaranje, te dva prozno-poetska putopisa: Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago i Približavanje zore: Put 88 hramova o zen-budističkom hodočašću u Japanu. Poezija joj je prevedena na engleski, talijanski, španjolski, mađarski, grčki, portugalski i farsi.

U Velikoj Gorici će svoje mjesto naći ispred Središnjeg odjela Gradske knjižnice prije, za vrijeme i nakon Goranovog predavanja.

Nastavi čitati

Kultura

FOTO: Državno prvenstvo mažoretkinja Hrvatskog udruženja mažoret timova

Objavljeno

on

25.10.2020. Sveti Ivan Zelina. Državno prvenstvo mažoretkinja Hrvatskog udruženja mažoret timova (HUMT) online. Plesna udruga Ritmokracija. Foto: HUMT

Hrvatsko udruženje mažoret timova (HUMT) organiziralo je online 7. Državno prvenstvo mažoretkinja i 5. regionalno prvenstvo skupina Jug u Svetom Ivanu Zelini (nedjelja, 25. listopada 2020. godine). Domaćini prvenstva bile su Mažoretkinje Grada Svetog Ivana Zeline i Pučko otvoreno učilište Svetog Ivana Zeline. Sudačko povjerenstvo ocjenjivalo je video uratke koje su udruge odnosno klubovi snimili za svaku disciplinu u kojoj su se njihove mažoretkinje natjecale.

25.10.2020. Sveti Ivan Zelina. Državno prvenstvo mažoretkinja Hrvatskog udruženja mažoret timova (HUMT) online. Foto: HUMT

Sudjelovali su: Plesni klub Barbara (Veliko Polje/Velika Mlaka), Ritmokracija (Brdovec), Plesna udruga Dijamant (Sisak), Mažoretkinje Dubrovčan (Dubrovčan), Udruga plesa i mažoret plesa Sveti Ivan Zelina, Kutinske mažoretkinje (Kutina), Plesna udruga MAGI (Graberje Ivanićko), Belečke mažoretkinje (Belec), a Vodiške mažoretkinje (Vodice), Mažoretkinje Grada Crikvenice, Mažoretkinje Grada Splita i Mažoretkinje Grada Imotskog, natjecale su se, osim na državnom, i na 5. regionalnom prvenstvu skupina Jug.

25.10.2020. Sveti Ivan Zelina. Državno prvenstvo mažoretkinja Hrvatskog udruženja mažoret timova (HUMT) online. Vlado Palac i Nikolina Jerković. Foto: HUMT

Timovi su se u aktualnoj epidemiološkoj situaciji pripremali onoliko koliko su im omogućavali raspoloživi uvjeti u njihovom okruženju, a snimanja su finalizirana u dvorani ili na otvorenom. Prema očekivanju, dva najuspješnija kluba bili su Plesna udruga Ritmokracija (6 prvih mjesta, jedno drugo i jedno treće mjesto) i Plesni klub Barbara (5 prvih mjesta, 3 druga i jedno treće mjesto).

25.10.2020. Sveti Ivan Zelina. Državno prvenstvo mažoretkinja Hrvatskog udruženja mažoret timova (HUMT) online. Foto: HUMT

Prvenstvo je otvorio Vlado Palac, predsjednik HUMT-a, a zajedno s Nikolinom Jerković (sutkinja i trenerica) odradio je i kompletan ceremonijal dodjele medalja i priznanja.

Galerija fotografija

 

Nastavi čitati

Reporter 398 - 22.10.2020.

Facebook

Izdvojeno