Povežite se s nama

Kultura

Petra, kraljica Fašnika: ‘Izrađujem maske i po tri mjeseca, ako treba i noću…’

Ona je odgojiteljica u Dječjem vrtiću Žirek, majka dvoje djece i ludo kreativna zaljubljenica u fašnik. Vlastoručno izrađuje spektakularne maske, često i noću, nakon što djeca zaspu, ulaže nevjerojatnu energiju u cijelu priču. Ovo je priča o Petri Petak

Objavljeno

na

Moja godina je podijeljena na rođendane, Božić i fašnik. A to posljednje je posebno važno, za fašnik su ti to projekti koji traju dva, tri mjeseca. Prvo treba u glavi smisliti što i kako, a onda se kreće u izradu…, počinje svoju neobičnu priču Petra Petak.

Ona je teta u vrtiću Žirek, nesuđena umjetnica i, slobodno to možemo reći, kraljica Turopoljskog fašnika! Barem kad je riječ o izradi maski za svoju, ali i “svoju” djecu.

– Maske sam počela raditi doma, za kćer, prvo neke haljinice, a onda sam nekako povukla i cure na poslu. Tako da smo redovno svake godine s djecom na malom, a s kolegicama na velikom fašniku. Pa još popodne sa svojom djecom… Tako da sam taj fašnički vikend na licu mjesta od jutra do sutra, od petka do nedjelje – sa smiješkom priča Petra, koja gotovo da već drhti u iščekivanju ovogodišnjeg Turopoljskog fašnika, koji će se održati ovog vikenda.

Planovi su već tu, izrada najvećeg dijela maski već je završena, a sve to Petra, njezina djeca i kolege rade sa smiješkom. Uz temeljnu postavku da je praktički sve moguće izraditi vlastitim rukama.

– Super mi je što moja djeca više ne govore ‘mama, ajmo nešto kupiti’, puno češće kažu ‘ajmo nešto napraviti’. Evo, sinu Franku sam napravila parkiralište za autiće od kartona, pa spuštalicu za autiće… – pokazuje nam Petra svoje radove po cijelome stanu pa nastavlja:

– Naravno, neke stvari moraš i kupiti, ali puno toga i sami izradimo. I klinci u vrtiću mi se već smiju… Kad se nešto potrga, znaju da ću ja odmah uzeti vruće ljepilo i to srediti. I onda govore jedan drugome: ‘Eto vidite da se ništa ne mora kupiti, sve se može napraviti’. To mi je poseban gušt, naučiti djecu da se i svojim rukama može puno toga stvoriti – priča Petra.

Ona je svojim rukama posljednjih godina stvorila cijeli niz čudesnih i impresivnih maski. Čak i oni koji ne vole fašničke ludorije, maskiranja općenito, moraju ostati impresionirani kad ona krene…

– Moj najveći uspjeh? Hm… Pa evo, prošle godine sam bila Einstein. Par godina me držalo da radim perike od vune. Ispadne to jako fora, izgleda kao iz crtića… Kći Noa bila je i Dorothy iz Kanzasa, i krpena lutka, i Crvenkapica… S tim perikama je stvarno izgledalo kao da je lik došetao iz crtića. A ja sam prije dvije godine bila Petar Grašo, tad sam od vune radila bradu. Ode tu dosta vremena, oko perike ima sigurno dva tjedna posla. Prvo treba sašiti kapu, prošiti je na mašini, pa pomalo izvlačiti kosu, koju treba i iščešljavati… Da, traje dosta, ali to mi je baš gušt – priča nam Petra dok “običan” čovjek razmišlja kako majka dvoje djece sve to stigne, uspije uskladiti, kako sve to uspije izvesti.

– Naučila sam da google zna sve, kao i Pinterest. Otvoriš to i tražiš ideje. Sve radim nakon što klinci odu spavati. Znači, moje vrijeme za rad je iza 22 sata, pa sve do dva, tri ujutro, do kad već treba. Cure mi se znaju smijati na poslu, govoriti: ‘Nisi normalna, opet nisi spavala!’ Ali mene to psihički opušta. Nekome je fora izaći van, otići na kavu, a meni je ovo opuštanje… Tako koristim slobodno vrijeme. Sve radim u dnevnom boravku, na stolu, na podu, na malom stoliću… – upućuje nas Petra u svoj svijet, poseban i razigran.

Nije sve to ni jeftino, koliko god se puno toga svodi na recikliranje, korištenje materijala koji su za mnogi smeće. Za nju nisu, za nju su sirovina za izradu malih umjetničkih djela.

– Dugo sam sve te kartone skupljala okolo, nabavljala kutije, žicala, reciklirala, ali sad sam ih već počela i kupovati. Tako je ipak maska čvršća i kompaktnija. Točnije, muž mi ih je išao kupiti, toliko sam ga izludila da mi pronađe kartone da ih je na kraju odlučio kupiti, ha, ha.

Prošle godine izradila je, po želji sina Franka, napravila Munjevitog Jurića od kartona, koji je cijelu obitelj odveo na izlet.

– Da, s Munjevitim Jurićem je Franko pobijedio na fašniku u Supernovi, a nagrada je bila put u Legoland za cijelu obitelj. Mom suprugu Željku do tad je sve to s maskama pomalo išlo na živce, pogotovo zato što je u vrijeme fašnika morao preuzimati dobar dio kućanskih obaveza, ali kad je Franko dobio tu nagradu, odjedanput mu je sve to postalo fora. Pa sad i sam pita što mi treba za fašnik, gdje sve moramo ići… – smije se Petra.

I kao dijete se voljela maskirati, a kad je dobila svoju djecu, imala je vrlo jasan cilj.

– Kako sam uvijek zazirala od bilo kakvih javnih nastupa, čak i kad bih odgovarala u školi, pred razredom, nikako nisam željela da se dogodi i mojoj djeci. Željela sam da izgube taj strah, a najbolji način je izaći pred ljude s maskom. Kći Noa krenula je na fašnik već s dvije godine, prve i druge godine bila je sramežljiva, a poslije je počela i sama forsirati. Danas više nema problem ako je u centru pažnje, što mi je jako važno, da je dijete slobodno. Tako je bilo i sa sinom Frankom, on je bio puno sramežljiviji, a sad je to već potpuno drukčije – tvrdi Petra.

Istim vrijednostima, kad je riječ o fašniku, ući i svoju djecu doma, i svoju djecu u vrtiću.

– Nikada djecu nisam motivirala time da bi trebali pobijediti, niti sam ja natjecateljski tip. Bez obzira na skromne nagrade na Turopoljskom fašniku, oni uvijek dobiju nagradu od mame i tate. S klincima u vrtiću sakupljamo plastične boce i za njih dobijemo povratnu naknadu koju stavljamo u kasicu, koju smo, naravno, zajedno izradili, i za nastup na Fašniku dogovor je da ćemo poslije skupa na sladoled ili pizzu sa novcem koji su sakupili. Ima djece koju roditelji i odgojitelji motiviraju pobjedom pa djeca budu razočarana i plaču ako ne pobijede, što je tužno. Ja djecu učim da budu sretni samim time što su bili toliko hrabri i odlučili stati pred tolike ljude i izvesti svoju točku – objašnjava Petra.

11.02.2018. Velika Gorica – Mali fašnik. Foto: David Jolić/Cityportal.hr

A opet, naravno da je lijepo i pobijediti. Što se njezinoj djeci, velikim dijelom zahvaljujući njezinom trudu, često događa.

– Pa da. Noa je pobijedila nekih pet, šest puta, Franko dvaput… Uvijek dobiju medalju, budu među najboljima. Prošle godine pobijedili smo i s našim predškolcima. Napravili smo veliki vremenski stroj. Tata, koji radi s metalom, napravio mi je željezni okvir s kotačima, a ja sam ostalo napravila od kartona, uključujući i zupčanik koji je pokretao sat. Kazaljke su išle unatrag, jer ipak putujemo kroz vrijeme… Imali smo i ogromnu cijev, za koju smo roditelje tražili da nam donesu sav materijal koji imaju, iz toga su izlazile kuglice… Ove godine će djeca biti veseli mornari. U izradi je brod od kartona od dva metra, koji radimo u vrtiću. Djeca su oduševljena… Zamišljeno je da dolazimo brodom, pa nađu kartu s blagom i traže blago po pozornici, a blago su zapravo instrumenti. Od kartona sam izradila violinu i harmoniku… – nabraja Petra i doista se učini da svim tim čudima nema kraja.

– Ali stvarno volim raditi takve stvari! Još od osnovne škole. Išla sam u Kumičić i došla na likovnu grupu kod Mire Vilus. To bi trajalo sat vremena, a ja bi s još nekoliko cura znala ostati i cijelu popodnevnu smjenu… Da, oduzme to puno vremena, potroši se i novca, ali ne žalim. Djeca uživaju, ja uživam… I poanta nije samo maskiranje nego izrada rekvizita i kostima, nego to što sve radimo zajednički – završila je svoju priču simpatična Petra.

Kultura

FOTO Svečano obilježene 45 godina Biblioteke Albatros

Objavljeno

na

Objavio/la

Jubilej 45. obljetnica Biblioteke Albatros obilježena je danas (četvrtak, 20.11.2025., početak u 19 sati) u Gradskoj vijećnici Pučkog otvorenog učilišta u Velikoj Gorici. Uvodnu riječ imao je Stipe Bilić, voditelj izdavačke djelatnosti POU-a, koji je dao kratki pregled osnutka, djelovanja i izdavačke djelatnosti Biblioteke Albatros. Ravnateljica POU-a Anita Pišković prigodnim riječima pozdravila je posjetitelje te dodijelila zahvalnice utemeljiteljima i urednicima Biblioteke Albatros.

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Biblioteka Albatros utemeljena je 1980. godine kako bi mladi i nepoznati pisci dobili prilikupredstaviti svoja književna ostvarenja široj čitalačkoj publici. Biblioteka Albatros trebala je objediniti mnoge sredine kroz književno stvaralaštvo , ali je na kraju ostala samo velikogorička i usprkos tome postala poznata diljem Hrvatske, a i šire.

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Već prve godine 1980. tiskano je šest knjiga, koje su nekim autorima bile književni prvijenci, koji su kasnije obilježili hrvatsku književnost. Među njima treba istaknuti Zlatu Cundeković, Maju Gjerek i Renea Matoušeka, hrvatskog branitelja ubijenog u Vukovaru. Dvije autorice prvih izdanih knjiga Biblioteke Albatros su Zlata Cundeković i Jolanda Marija Pažanin.

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Biblioteka Albatros je kroz svoju dosadašnju djelatnost objavila mnoge značajne knjige: Monografija Grada Velike Gorice, Povijest plemenite općine turopoljske Ivana Rožića, monografije likovnih umjetnika Dragutina Trumbetaša, kao i njegove romane, Mate Lovrića, Mladena Mikulina i drugih, kao i mnogobrojne slikovnice za najmlađe i knjige dobitnika Književne nagrade Albatros.

Do danas u Biblioteci Albatros izdane su 144 knjige: 44 zbirke pjesama, 43 romana, 23 djela publicistike, 16 monografija, 15 slikovnica i jedna zvučna knjiga. Pisana riječ ostaje vječni spomen na događaje i ljude stoga Biblioteka Albatros, koja je ostavila svoj trag kroz ovih 45 godina djelovanja, planira i u budućnosti dati prigodu piscima i istraživačima da njihovi radovi budu ukoričeni i dostupni svima.

Na kraju treba reći veliko hvala inicijatorima, osnivateljima, urednicima, grafičarima, ilustratorima, kao i svima onima koji su na bilo koji način sudjelovali u stvaranju i radu Biblioteke Albatros.

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Uz podsjećanje na početke Biblioteke Albatros u drugom dijelu večeri promovirane su i dvije knjige u izdanju Biblioteke Albatros o Novom Čiču: Novo Čiče – autor Đuro Mesić i KUD Čiče – Naših dvadeset godina. Uvod je prezentirala dr.sc. Petra Batelja Majić, a zatim su govorili Đuro Mesić i vlč. Marijan Prepeljanić.

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Glazbeni dio večeri odlično je otpjevala vokalna skupina starije životne dobi KUD-a Čiče. Nakon službenog dijela uslijedilo je druženje uz piće i domaće kolače.

Galerija fotografija

 

 

Nastavite čitati

Kultura

Novi naslov Boška Prosenjaka: “Dječji orkestar” je knjiga koja se sluša…

Velikogorički književnik Božidar Prosenjak na ovogodišnjem Interliberu je promovirao svoje novo djelo, zvučnu knjigu “Dječji orkestar”. Prošlo je 36 godina otkad je izašao “Divlji konj”, a susjed Boško i dalje radi i stvara…

Objavljeno

na

Objavio/la

Božidar Prosenjak rođenjem je Podravac, iz sela Kuzminca, ali već desetljećima, još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, on je i naš susjed Boško. Ujedno, on je i čovjek iz lektire, jer njegov kultni dječji roman “Divlji konj” jedan je od obaveznih naslova u osnovnoškolskom obrazovanju, a danas je vitalni 77-godišnjak koji i dalje radi i stvara.

Na velikoj sajmu knjiga Interliber Boško Prosenjak je tako bio jedan od autora koji su predstavili svoja nova djela. Pod naslovnom “Dječji orkestar” krije se zvučna knjiga zamišljena kao edukativno putovanje svijetom glazbala. Knjigu je izdala zagrebačka izdavačka kuća Alfa, i to u uglednoj biblioteci Knjiga za mladež.

Posebnost ovoga djela je i u tome što je Prosenjak i ovoga puta dao priliku iznimno nadarenom mladom ilustratoru Jakovu Kneževiću, desetogodišnjem dječaku iz spektra koji s roditeljima i svojom okolinom komunicira crtežima.

– Glazba ima intimnu važnost u razvoju djeteta jer pozitivno utječe na njegove tjelesne i umne sposobnosti te omogućuje izgrađivanje estetskog odnosa prema umijeću pjevanja, sviranja i umjetnosti općenito – ističe profesorica Diana Novoselić iz kuće Alfa.

– Rana i predškolska dob optimalno je vrijeme za otkrivanje, poticanje i oblikovanje djetetovih glazbenih sposobnosti. Naime, djeca koja su sudjelovala u glazbenim aktivnostima imaju bolju motoričku koordinaciju i bolju vokalizaciju tonalnih i ritamskih obrazaca u odnosu na djecu koja nisu bila obuhvaćena glazbenim programom. Glazba utječe na stjecanje i dijeljenje radosti za cijeli život. Otkriva ljepotu zajedništva i raznolikosti i daje sigurnost u nastupu, posebno kod darovite djece.

Ova glazbena priča, uz stihove Božidara Prosenjaka, ilustracije Jakova Kneževića i videozapise učenika Glazbenoga učilišta “Elly Bašić”, podrška je u procesu odgoja djeteta i unapređivanja njegovih glazbenih potencijala, dodaje se u opisu novog Prosenjakova djela.

Nastavite čitati

Kultura

Film „260 DANA“ u goričkom kinu: Istinita priča o Domovinskom ratu na velikom platnu

Radnja filma temelji se na romanu koji prati istinitu priču Marijana Gubine, a prvi su ga imali prilike pogledati velikogorički branitelji i njihove obitelji.

Objavljeno

na

Nakon svjetske premijere u Osijeku i projekcija u gradovima diljem Hrvatske, na platno Kina Gorica stigao je jedan od najočekivanijih filmova godine – „260 DANA“.

Prvi su ga imali prilike pogledati velikogorički branitelji i njihove obitelji, a koji su u potpunosti ispunili dvoranu Gorica, potvrđujući veliki interes za ovaj jedinstveni filmski projekt.

Nakon goričke premijere, film koji na svjetski referentan način progovara o Domovinskom ratu, jednom od najvažnijih dijelova hrvatske povijesti, moći će se pogledati i u Kinu Gorica od 21. do 25. studenoga.

Radnja filma temelji se na romanu koji prati istinitu priču Marijana Gubine. Prikazuje život desetogodišnjeg Marijana i njegove obitelji čiji miran i idiličan život iznenada razara Domovinski rat. Sukob pustoši mali grad Dalj, a obitelj doživljava izdaju svojih najbližih prijatelja i susjeda. Nakon 260 dana zatočeništva i nezamislivog nasilja, odlučuju se na hrabre poteze kako bi izborili slobodu, stavljajući na kušnju vlastitu hrabrost i izdržljivost.

Godinama kasnije, u Marijanovu trgovinu ulazi čovjek koji u njemu ponovno budi bolne uspomene koje je želio zaboraviti, prisiljavajući ga da ih proživi iznova. Unatoč golemim životnim patnjama, Marijan nastavlja živjeti u duhu oprosta, tražeći pozitivno u budućnosti, umjesto da se vraća u prošlost.

Film je sniman u Hrvatskoj, dok je postprodukcija realizirana u Hollywoodu. Uz Oskarovku Anne Dudley, koja potpisuje naslovnu glazbu, i Oskarovca Barryja Morrowa kao supervizora scenarija, redatelj je Jakov Sedlar. U filmu nastupaju i holivudske zvijezde Tim Roth, Armand Assante i Angela Molina.

————————————————————

Projekcije u Kinu Gorica:

  • 21.11.2025. u 20:30
  • 22.11.2025. u 20:00
  • 23.11.2025. u 20:00
  • 24.11.2025. u 20:00
  • 25.11.2025. u 20:30

Ulaznice su dostupne OVDJE.

Nastavite čitati

Kultura

ZADNJI Dobar Štoos u kvartu u ovoj sezoni – sjećanje na kvart Galženicu na prodaji?

Objavljeno

na

Ovog petka u Galeriji Galženica od 19 sati očekuje nas zatvaranje izložbe „Galženica: Urbana utopija na periferiji“ koje će obilježiti zadnji Dobar Štoos u kvartu u ovoj sezoni, a posjetitelje očekuje i jedan happening Ivana Gundića.

-To je outsourcing rad koji se bavi pitanjem sjećanja, odnosno može li umjetnički rad postati roba, predmet trgovine. Pa tako jedno sjećanje na kvart Galženicu, autor nudi publici na kupovinu. To sjećanje nije njegovo, ono je posredovano, a vlasnik sjećanja je naš Velikogoričanin, filozof, pjesnik, pisac – Zlatko Majsec. Naime, Majsec i autor Gundić ranije ove godine potpisali su jedan ugovor o suradnji u svrhu stvaranja ovog zajedničkog rada – najavila je Ana Katulić iz Štoos teatra.

Na kraju večeri za dobru atmosferu pobrinut će se DJ Coco Schliff.

Nastavite čitati

Kultura

45 godina Biblioteke Albatros – u četvrtak promocija knjiga o Novom Čiču

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: POUVG

Biblioteka Albatros obilježava 45 godina djelovanja četvrtkom, 20. studenog u 19 sati, u Gradskoj vijećnici. Povodom obljetnice održat će se tribina i promocija dviju knjiga posvećenih Novom Čiču, a događaj će podsjetiti na dugogodišnji doprinos Biblioteke Albatros lokalnoj književnoj sceni.

Od svog osnutka, Biblioteka Albatros fokusirala se na promociju nepoznatih i domaćih autora te na objavljivanje djela koja obrađuju lokalnu tematiku.

Tijekom godina, iz nje je proizašla i Književna nagrada Albatros, koja dodatno potvrđuje njezinu važnost u kulturnom životu Velike Gorice i Turopolja.

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno